EPM_Vea Porotetani_193905.pdf
- extracted text
-
te 39 0 te Mathiti
-
5.
ME 1939 -
MAORI RA O TEI HAAMAU
HiA RA, oiA HOi TE Mesia RA O Iesü. — I Korinetia 3, 11.
AITA'TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ
HOO I TE
MATAHITI HOÊ: HOÊ TARA
Ch. VERNIER,
TOATA
Directeur-Gérant.
taero,
Te ohipa faahiahia no te Taiete patoi maa
oia hoi te Taiete farani no te Satauro-Ninamu
(Croix-Bieue).
I te ava'e fepuare i mairi
aenei, ua faatupu te hoê amaa no taua
tatauraa rahi,
faaite-maitai-raa-hia te huru e te
nei i roto i te
utuafare, e te nunaa, e te tino taata; e te faaite atoa hia ra te man
maitai faahiahia tei roaa i te feia, i te mau utuafare, e i te mau fetei haapae i te mau maa taero. - Na te feia mana no Lyon i avari
i taua tatauraa. Ua mauruururoa ratou, e ua papai râtou i teie man
( te amaa no te oire rahi ra, i Lyon ) i te hoê
i Lyon -1 roto i taua tatauraa, te
hohoa no te mau ino riaria ta te inuraa ava e faatupu
Taiete ra
nua
parau faaararaa i
1.
—
mûri nei.
Teie te parau a te
Rh ôn e (E.
Tavana Rahi no te Tuhaa o
B olla ert)
pohe te taata, o
hoa amui
e te
upoo maamaa, e te veve. E teie atoa hoi le tahi valu riaria no taua
ati ra, maori râ: te noaaraa ia’na le hoê mau hoa huna, i rotopu
le mau ali riaria o Ui hinaaro i te
o
tei rahi i te riaria, no le mea, oia le tumu e te
no te velahi atu mau ali riaria, mai le mahaha pê, e le tona,
1 potopu i
te inu ava
haamou. —
2.
Teie ta te Faatere Rahi no te mau Haapiyaa toroa rarahi
te Hau, i Lyon, ta Lirondelle ( Recteur de l’académie de Lyon).
la riro teie tamairaa i te ati rahi riaria no te inu-ava ei ohipa tumu
tuutuu ore no te Haapiiraa. Eita e nehenehe ia vaiiho. la amui hoê
te mau amaa no te Satauro-Ninamu e ta te mau orometua haapii taiharii a te Hau, no teie aroraa ataata e te rû, e ora'i to tatou fenua.
mau
i le feia ta’na e lamata nei i te
—
a
2
POROtETANI
VKA
3.
Teie ta te Tavana Rahi no te pae o te mm, i Lyon ( Général
—
Touchon).
E ati riaria rahi te inu-ava no te mau nuu faehau. Na roto i te tau
hau, e loru no rotoi te maha o te mau hapa e hapa’i te mau faehau,
inuraa ava te tumu.
Na roto ite tau tama‘i, ia riro te aito o te
tau hopea nei, ei taata “upoo toetoe” (upoo aueue ore) etevitiviti
to’na mau melo, e maitai ai. E inaha ! te reira mau maitai e maitai
ai te aito, te mou nei la i te ava, o tei faataero i te mau uaua o te tino. No reira, aore roa e raatira nuu o te ore e arue, ma to’na aau atoa
i te ohipa nehenehe no te Taiete farani no te Satauro-Ninamu.
O te
-
1.
Teie ta te Faatere Rahi no te Haapiiraa Rahi taote i Lyon
—
{Doyen Lêpîne)
I teie anotau hopea nei, o Farani te fenua no te inu rahi ava i te
Eiaha râ e vare: e ere paha te ava e te mau ava momona,
ao taatoa.
te maa tei rahi roa’tu i te ino, no te mea, e mea oioi te taero i te roaa
reira. Teie râ te maa e rahi ai te ino, O TE UAINA IA, ia
raa i te
inu faarahi maite noa hia.
A feruri i teie mau haapiiraa a te feia maramarama, tei faatoroahia e te Hau Farani, i teie tau, ei paruru i te fenua, e ei faaineine i
te ui api no te mau ohipa rarahi o te tupu a mûri nei. -
Te tahi
e
huru i Tahiti nei
mau
9J matahiti i mairi aenei
I te 4 no Tenuare 1848, ua putuputu
maira, i roto i te fare o te Hau, i
Papeete, i te hora hitu i te poipoi, te auvaha ra o Paraita, te mau Tavana,
te
Haava, te Huiraatira e te mau mutoi o te mau.mataeinaa o Tahiti
rea.
üa
Moo-
haaputuputuhia mai ratou e faaroo i le parau ta te Tavana Rahi i
hinaaro i te faaite atu ia ratou.
te Ariî
e
no
—
O Lavaud, taua Tavana ra, auvaha no
Farani, no Louis Philippe ;
Rave rahi te
Darling te faaite parau o te Hau.
parau ta’na i ïaaitoito i te mau Tavana, i tei
mau
o
Haava, i te mau Mutoi e i te Huiraatira, e maitai ai te fenua. Teie
râ, te tahi vahi no ta’na oreroraa, o te au â i te tau hopea nei :
mau
«
I ta outou
te taiata;
mau
faaarearearaa nei, e îaataa ê roa’tu i te taero
hine ia faainu-haere'-hia
e
te
mau
raani-ino-hia’tu hoi. Eiaha hoi
i to outou fetii ;
e
ava e
eiaha e vaiiho noa i ta outou mau vahiné e ta outou mau tamapapaa
e faaô
i te ava e ia moe te hiroa, e ha-
haere mai i te vetahi ê tamarii i roto
eiaha hoi te mau vahiné o tei faarue i te haapaoraa mau,
haapao maitai ; eiaha hoi ratou e afai noa' i te vahi taata
faafaitohia i tei
i te haamâ
e
vai
noa
mai i nia iho i to’na rae. E faafaufau atu i ia ratou
VEA
*
E to Tahiti
3
POROTETANl
*
huiraa-
e! Te feia mana, te mau orometua, te feia paari, te
tira, te feia metua. . .
feruri i te parau paari a Lavaud, Tavaria Rahi i Ta¬
Haapii i
1848. A aro i te faatau! A aro i te ava taero!
te tamarii. Faatura i te Hau: haapao i te parau a te Atua.
E te fenua e! E te fenua e! E te fenua e! Faaroo mai i te parau a
lehova (lerem. 22 29).
hiti i te matahiti
E aoraa
no
te Sapati
Penetekose.
outou mau taata apî i te orama... e to outaata ruhiruhiahia ra, e taotootohia ïa,
( Ohipa II, 17 V. II. )
E ite hoi to
tou mau
teie reo, i te mahana Penetekose; ua ite rà tatou
i to’na iho; e reo tohu leie na loeJa peropheta
te
anotau i ati ai te fenua Kanaaiia. Taua ati ra ? E rnau manumanu O tei amu i te mau raaii o te fenua, i te hoê anotau
rahi. Na roto i taua ati ra, te tohu nei loela i te hoê anotau e
haamaitai faahou ai te Atua i te fenua i te pae o te tino e i te
pae 0 te varua. E tupii â te raaa (sitona,
; ee
Atua i to’na varua i nia i te mau taata atoa; e ite te taata api
te orama; e taotootohia te feia paari, e o tei la‘u i le i'oa o
Na Petero
i
e, e ere
hoê
poai
olive...)
0
te
fa,aorahia ïa. (loela 2; 21-32)
niinii te
i
lehova,
POROTETANI
VEA
4
Ua
tupu ïa tohu i te mahana^Penetekose.
1.
Te oraiîia aore e
^
parauhia nei e te peropheta, i roto i »
S
teie tohu ?
Eiaha tatou ia manao
e, O te Atua te tumu o te mau orama ta tatou e ite nei ; te faa’l.
O te
orama
ïa, o Satani te tumu.
—
tupu atoa nei Salani i ta’na mau orama. Ua ite lesu i te reira i
te medebara, a aratai hia’i oia i nia i te hoê mou'a teitei, hi'o ai
oia i te mau basileia e to ratou hinuhinu, parau atu ai Satani
ia’na e: e horoahia ïa ia oe taua mau basileia ra, ia haamori mai
oe ia‘u!
üa ite atoa lesu i te orama o Satani i Gesemane, ia
'1
—
i te opuaraa mo‘a a lesu, ia au
ISil
Hahae i to raua tapea, ia taa ë atu.
ua na reira Satani i te Tamaiti a te Atua, eaha
^
Satani i tamata i te haaparuparu
i te reo o te Salamo II
.
E mai te mea
ïa oia
e
nei te
mau
ore
e:
ai e na reira’i i te
orama
a
mau
Satani i te
aro
h'uaai a Adamu? Te vai noa
"3
te taata i teienei a;
i'I
â
o
o
te
ïa no te mau arearearaa e te mau hauti o teienei ao; o te
orama ïa no te mau faufaa tino, (tei te vanila, tei te faaapu taofe,
orama
;|i
tei te pulîâ,
tei te faaamù animala te mana'o e te puai o te hoê
mau taata tahiti e rave rahi); o te orama ïa no te mau tiaraa teitei. —E borna, teie mau orama, o teie nei ao te tumu. Teie te tapa‘o, maori râ: te mau faufaa ta ratou e titau nei_, e aore ra e
pûpû nei: e mau faufaa tino ana'e; tefaatupu nei ratou i te mana‘o ino i roto i te aau. Teie râ, te vai nei te mau orama e maitai
al
te
J
.
i
|
' |
I
aau.
2. Te hoê mau orama faahiahia rahi tei parau ateaMa
i.
e
—
te peropheta i roto i
O te
orama
ïa
no
teienei tohu ?
te hanahana o te Mesia.
—
Ua mataitai
i'||
te mau aposetolo ra i taua orama mo‘a rahi.
(Petero, lakobo, loane)
i nia i te mouâ mo‘a, i na ô ai Petero: ua faaroo matou i taua
reo no te rai maira, ia matou, e oia’toa i nia i te mouâ mo'a ra.
(I Petero I. 8) — Ua ite Setephano i te orama no te hanahana
0 te Mesia, i te mahana i pohe ai oia i te ofai a to’ria mau enemi.
Oia’toa Paulo, i nia i te ea o Damaseko, oia’toa hoi loane i
; -
virf
Patamo. I to’na riroraa i te Varua i te mahana o te Fatu (Sapati)
ite ihora oia ite Alepha e te Oméga o
nei,
’
tei parau mai e: o vau teie
vaui te oraraa e a mûri noa’tu.
O te orama’toa ïa ta tatou e hinaaro nei, ia ite te Ekalesia e
e ora
e tia
api i Tahiti nei: te hanahana, te mo‘a, te aroha
no lesu-Mesia, i te imiraa i te mau mamoe moê. — la faatupu
to tatou feia
;
.
k,:
H-
VEA
â te Varna
raau
5
POROTETANI
mailai i tana orama ra i roto ia tatou, i te ma-
Penetekose. —
2.
O te Orama ïa no te mau mea mâ e te mo‘a. —
tatou i te reira, ia au i te reo no te Sal. 42 : te poia
hana
la hiaai
nei to‘u varua
—
ia tatou iho, ei mauhaa no te maitai, e
au i te parau e: E mai ia’na e mo‘a ra, ia mo'a'toa outou. Aita, nei e feia api o tei haapae i te mau peu o teienei ao,
mai te hinaaro i te pee i ta te Varua? Te vai nei ïa.
i te Atua ora ra! Faataa
te mo‘a, ia
3.
O te orama no le basileia o te Atua. — üa ite te mau peropheta i taua orama; ua ite atoa lesu, 1 te mahana
ai na pipi tino — 70 tei tonohia’tu e ana. Ua ite oia i te ma¬
hana i tii ai te Vahiné Samaria i to Sikara, e aratai ia ratou
ia lesu. — la ite atoa tatou i taua orama ra i te tau hopea nei,
.e tia’i: oia hoi, te mau fenua, te mau nunaa; te mau taata
te
parahiraa i te vahi hoê, i te pae avae no te
no te Arenio. la î to tatou mata e to tatou aau i te orama no
te Bau 0 te Atua, ta lesu i parau e: la tae to oe ra hau!
—
i hoi mai
i
Tia‘i hoê, oia hoi
G.
E maa opanihia anei te toto i te feia faaroo
V.
Cheresitiano?
pahonohia’tu i to tatou anotau, ahiri aita ta te mau
Aposetolo, e pipi e e mono i rotopu
ia tatou. Te hinaaro ra ratou i te faahoi ia tatou i te mau haapaoraa e i
te mau ohipa o te Tare. Tei ia ratou te parahi i raro a‘e i te zugo o taua
ture ra ; o tatou râ, tei raro a‘e tatou i te ture o te tiama hanahana no te
Eita teie uiraa e
Ati-luda faaroo no te tau-o Paulo,
mau
tamarii
a
E parau taa
te Atua.
maitai teie, maori râ, ua opani-roa-hia te mau huaai no la-
maha tau tumu i te reira:
varua, tei roto i to’na toto.
2. Ua riro te toto, ei tapao parururaa ia Iseraela, i te ahuru o te ati i
koba, eiaha roa ratou e amu i te toto. E
1. Te ora o te hoê animala, oia hoi tq’na
tairihia’i Aiphiti (Ex.
3. Ua riro te
12-13).
toto ei tapa'o no te faufaa i fafauhia i rotopu i te Atua e
taata (Ex. 24-8).
manii e maitai ai tevtusia taraehara. — Na te toto manii, i
nia i te tapoi no te afata faufaa, na te retra anae i tapoi i te mau hara no
to’na pupu
4. Ei toto
Iseraela.
E teie nei, te raana noa ra anei teie tau tumu e
maha nei, i nia i te hoê
Faufaa api ? Aore rO«l ïa.
Ua faaore-roa-hia te parau no te tumu hoê. Te manao ra te taata, i te
anotau tahito e: tei roto i te toto o te taata to’na ora te vairaa. Te haapü
taata faaroo no te
6
VEA
nei te
POROTETANI
parau paari, i te anotau hopea nei e: e tia noa ia faaore i te
te hoê anitnala, mai te hauti ore i to’na toto.
mau
ora no
(Eaha te toto anae i opanihia’i? E aita hoi te mafatu e te roro ; e mea
faufaa
roa
atoa te
Na tumu râ
e
reira, no te ora
o
te taata).
toru i toe mai, e mau tumu faufaa rahi
mau ïa no
te hoê
Ati luda
haapao etaeta i te ture ; ia tatou râ, feia faaroô no te Faufaa
Api, ua riro ïa ei mau taipe, ei mau faaauraa, ei hohoa ana‘e. 1 roto i te
Mesia ia lesu, te au maitairaa taua mau hohoa ra.
E aita hoi lesu i mata'u i te parau e: o te amu i to‘u nei tino e te ina i
to‘u
I
toto, e ora mure ore to’na, e na'ii oia e faatia faahou ia tae i te
mahana hopea ra (loa. 6-54).
Eaha ihora te mau Aposetolo
—■ i te Apooraa Kahi i lerusilema — i faahepo ai i te mau me!o no te Ekalesia fanau apî e; eiaha ratou e amu i
te
mea
uumi-noa~hia
te toto
e
(Ohipa 15 20).
No te mea, e Ati luda ratou : mai te fanauraa mai, to ratou
i te toto, ia au i te ture. 1 ore ai i nehenehe ai ia ratou ia
haapaeraa
haapae oioi noa
i ta ratou
mau
peu e ta ratou mau tiaturiraa
tahito, maori râ o Paulo tei
faarue roa i te reira.
Teie atoa te tahi
Etene faaroo e te
mau
i
na reira ai' ratou ; ei
faahauraa ïa i te mau
Ati luda faaroo. Te peapea rahi ra te mau Ati luda
tumu
faaroo, i te huru o to te mau Etene tiaapae-noa-raa i te mau ture a Mose.
Riro atura teie faaotiraa na te Apooraa Rahi, ei haamarûraa i te peapea o
,
te manao
î;;
o
to ratou mau taeae Ati
luda faaroo.
Teie râ, tapea maitai tatou i na parau e piti nei, oia hoi ta lesu : E ère
hoi tei ô àtu i roto i te vaha i te mea
e
viivii ai te taata.
..
(Mat. 15-11).
E ta Paulo hoi : E tena na, eiaha ei taata e
faahapa noa’tu ia outou i
te maa i amuhia ra, e tei inuhia — e ata anae ïa no te tupu a mûri a'e.
'Area
te
mea
mau
ra, o
te Evanelia ïa a te Mesia (Kol. 2: 16-17).
Haapiiraa Bibilia
Eaha te Bibiiia?
(A hi‘o i té Ve‘a i mairi a'enei)
/.
—
Eaha te
1.
—
Teie te tuhaa hoê: O te
pae a
2.
inau
luhaa rarahi no te Faufaa Tahito.
mau buka- Ture ïa, oia hoi na buka
e
Mose. (o te Penetatete ïa)
—
Teie te
piti o te tuhaa: O te mau buka tuatapaparaa ïa (12
buka). Te faatia nei teie mau buka i te parau no te mau tamarii no Iteraela
mai te mahana mai â i parahi ai ratou i te fenua Kanaana
(l.oOO matahiti
Jiou lesu-Mesia) tae noa’tu i te tau no Malaki, peropheta.
VÈA
3.
—
1
POROTETANI
Teie te tom o te tuhaa: O te mau Hagiogerafa,
oia hoi te mau
buka o te paari, te mau buka-pure.
o te tuhaa:. o te mau buka tohu (17 buka). O te
mau a'oraa ïa, e te mau faaitoitoraa, e te mau parau faaararaa o tei a'ohia
i te mau ati luda, e te mau peropheta, oia hoi te mau pu no te parau mau
buka liimeiie, te mau
4.
—
//.
1.
Teie te maka
Eaha te mau tuhaa rarahi no le
—
Faufaa Api?
O te mau Evanelia ïa, o tei faatia i te oraraa e te mau
—
ohipa no
lesu-Mesia, te tamaiti a te Atua, o tei haamau i te Haapa'oraa cheresitiano.
(E maha buka).
2.
~
no
Ohipa a te mau Aposetolo. Te faatia nei teie buka V'
O te mau
te ohipa no
te mau haapii evanelia matamua no lesu-Mesia: no
Paulo, aposetolo.
3.
—
4.
—
::
papaihia e te mau aposetolo i te mau amuiraa'
ratou, e aore ra i te hoè mau pipi taaê.
Te mauEpisetole, tei
faaroo tei haamauhia
mau
Petero, e
,
Te buka
e
te Apokalupo a loaue: Te tohu nei teie buka i te,
amuri atu nei.
no
parau e tupu
i te mau buka no te Faufaa tahilo?
i te mea ohie. 1 te matamua (150 matahiti i mairi aenei) ■
le mana'o noa ra te mana'o e, na Esera, papai parau, i haaputu i te rahiraa
o te mau buka no te F. T. — Ua taui rii te mana'o i teienei. Aita'tura
i tiaturihia e rra le taata hoê, i haaputu, i te anotau hoê, i taua mau bu¬
ka ra. e rave rahi râ te mau taata tei papai e o tei haaputu haere i taua
lll.
E
mau
—
iVa vai i papai
ere teie parau
buka ra, i tera tau e i tera tau.—
I te matamua, te
mana'ohia ra e, na Mose ana‘e i papai i na buka tute mana'ohia nei râ i teienei e, e ere oMoseana'e
pae (Penetatete);
re
e
tei
papai i teie mau buka i te taime hoê: e rave rahi râ te taata tei faa ô,;
faaravairaa, i roto i taua na buka ra, i te hoê
haere i ta ratou mau parau, ei
mau
anotau taa ê.
Eere râ i te
te maitai varua
ohipa e au ia tatou ia imi. Ta tatou râ e imi i teie nei, o
ïa, ta teie mau buka mo'a e haapii nei, e e faatupu nei i
roto i te aau o te
E
au
mau
F, T. -e te
feia tei imi
e
tei feruri i te reira, ma te aau tae.
haaputuputuhia te mau buka no te
Ati luda paieti no te anotau tahito, ei haapii i te taata i
ia tatou ia parau e: ua
mau
te haapaoraa mau e au
i te Atua e i te taata atoa hoi.
1 te hoiraa mai o te mau ati
luda mai te tîtîraa mai
(i Babulonia) i
ratou tai'o pinepine- '
raa-hia i te aro o te taata, tei haaputu maitehia no taua opuaraa ra. Te
hinaaro ra o Esera raua o Nehemia e haapii tumu i lo raua nunaa, i te
mau ture tumu o te riro, a mûri atu, ei aveia hoê roa no te faaroo e no
te haapa'oraa a taua nunaa ra.
reira te amui-hoê-raa-hia
na
Buka
e
pae a Mose, e to
Te vai cdura.
VËA
§
POROTETANJ
Te apooraa
rahi Porotetani
Faatupuraa parau no Madras.
i te parau no teie apooraa rahi, tei manaohia i te
ïa i te ferma tiuito i te matahiti 1938. ■
ïeie râ, no te taraa'i Tinito-Tapone, ua tauihia. atura te ferma e tarruru ai
Ua faaite aenei te Vea
matamua e, e jrutuputu
IJa putuputu atura i te oire i Madras, i te fenua
Titeina 1938 — E 480 auvaha tei toiiohia e te
mau fenua atoa o teie nei ao i taua apooraa rahi ra, oia hoi 100 auvaha no
O mai i te mau ferma papaa (e to ratou mau Taiete faatupuraa par’au), e e
380 auvaha rnaohi, no o mai i te trrau Ekalesia rnaohi, tei tupu api mai, i
Aferita, i Initia, i te fenua Tinito, i ïapone, i Oteania, i Matatata... etc.
(E 35 auvaha tinito i farerei i reira, e e 20 auvaha tapone. E farereiraa hau
hoi e te aroha e te rnaru; aita roa e inoinoraa). 17 rnahana te rnaoro o taua
apooraa rahi ra; 17 tumu parau rarahi tei ferurihia i taua na rnahana ra.
Eita e nehenehe i te vea ia tatau i te huru o taua rrtau parau rarahi ra, o
te neneihia i roto i te mau buka; teiè râ te hoê mau vahi taaê tei hiohia, i
apooraa ra. — E inaha!
taua
Inidia Paratane, i te avae uo
taua
apooraa ra:
i raro i te mau patu
erremi, e te feii, e te faarahi
i hoê
feuua i teie nei); ua atnui
râ, e ua oaoa, e ua tauturu te mau auvaha ia ratou ratou iho, i roto i te here o
to ratou Fatu, ta Pairlo i parau e: oia to tatou hau, e ua huri oia.i te patu
faataaêraa i ropu (Eph. 2-14).
2.
Te hohoa mau no te Ekalesia iaatoa e vai i teie nei ao. E 70 fenua
tei tae i reira. Hoê â haehaa to te mau rnoro, hoê â oaoa i te taviniraa, hoê
1. — Te niana rahi- taaê no te Evanelia, i te huriraa
faataaêraa. I roto i taua apooraa ra, aita e parauraa
taaê (inaha hoi: o te parau
ïa te
mau
—
â hinaaroraa
3.
—
i te Fatu.
Te aifaitoraa faahiahia roa no te mau melo. Aita e
faaupootiaraa! Ua
faito te mau nunaa: Aita i hi'ohia te huru o te iri. Hoê â o ratou paatoa
haafatataraa i pihaiiho i te air'aanraa rnoa, no te or’oa euphari. Ua maitihia
te hoê mau peretitei^i Tinito, Initia, Aferita, e ua rnauruuru paatoa te mau
auvaha.
TJa aifaito te mau Ekalesia, oia hoi te mau arnaa Porotetani, i taua
■—
niu
lesu-Mesia.
apooraa ra; ua ite maitaihia to ratou tumu: te
aueue ore no
Ua faito te mau auvaha tane e te mau auvaha
ua
mau
taiete faatupuraa parau tahito e, te mau
tupu
ta
mau
taiete i faatupu mai. Mai te utuafare hoê; ua oaoa te mau metua
e: Ua tae te mau tamarii i te paariraa, e ua ite i te faatere ia ratou iho
SoSoi te hioraa
vahiné;
faito te
Ekalesia
api, taua
faatupu atoa nei i te Evanelia i to ratou iho mau fenua rnaohi.
Te poheraa no Madame Tliggins (Iliggini vahiné — metua).
Te aroha’tu nei te Vea i te utuafare tamarii e i te mau fetii atoa no teie
tuahine, tei tii hia mai e te pohe, i uturoa ( Raiatea ) i te 14 no Eperera, i
roto i te 86 0 to’na matahiti. — Pohe noa oia, te parau nei oia na roto ito’na faaroo, e na roto i to’na aau haeliaa, e na roto i to’na itoito i te ohipa,.
e na roto
i to’na here i to’na utuafare, e na roto hoi i to’ua here i to’na
faaroo e i to’na Ekalesia i Uturoa.
Na M. Press, Peretiteni no te Tuhaa IV i faatere i teie oro‘a hunaraa,
e
te
Parau api.
mai te tauturuhia e na orometua too-toru, no
Imprimekie Elie F. JUVENTIN
Raiatea. —
Rue du Commandant Destkemau.
'
Fait partie de Vea Porotetani 1939