EPM_Vea Porotetani_193903.pdf
- extracted text
-
îe 39 0 te Matahiti
—
MATI 1939 —
,
Hihi 3.
AITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
HiA RA, OIA HOi TE
Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI
Ch, VERNIER,
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Directeur-Gérant.
i te feia
Faatura
paari
te taàta tei parau e : aore te feia api e
paari e i te mau ruau, mai te matamua ra.
I teie anatou, e rave rahi
auraro faahou nei i te feia
E ere atoa i te parau hape roa : e rave rahi te raau taata api tei ore
i faatura i te feia paari e te ruhiruhia. — Eita ratou e iriti i to ratou
taupoo i mua i to ratou aro, ia farereihia i te eatia ; eita e horo‘a i to
i te mau vahi rururaa, mai te mea e
Eita e tauturu ia ra¬
tou ia roohia e te ati. Hoê noa iho ohipa ta teie feia api e imi nei : to
ratou parahiraa i te feia paari,
te ti‘a noa ra ratou i nia, no te parahiraa ore.
ratou iho maitai !...
ia tatou ia parau e : te vai noa nei i Tahiti ma
nei, te hoê mau taatà api tei here rahi ê o tei tauturu i to ratou mau
metua e to ratou mau fetii paari. Te riro nei ratou ei metua no to ra¬
tou mau ruau. Ua faaroohiate parau note hoê tamaiti api, i Papeete,
tei faufaahia i te pae tino nei ; e inaha teie te tahi ohipa ta’na i rave:
te faatia i te hoê fare api roa ei faaearaano to’na metua paari, e mai
te pupu ia’na i te mau maitai tino.
Te tahi atu tamaiti api, te tavini nei ïa i to’na tau ruau matapo e
te paruparu, aita e faaearaa.
E mea tiaroa te reira, no te mea, o te haapiiraa ïa na te Parau a
te Atua. A hi‘o na ia Ruta, e to’na auraro rahi ia Naomi, to’na me¬
tua hoovai vahiné. No’na teie reo nehenehe mau : te vahi ta oe e haere
ra, e haere atoa ïa vau ; e te vahi ta oe é parahi ra, e parahi atoa ïa
vau ; to oe ra nunaa, o to‘u ïa nunaa, e to oe ra Atua, o to‘u atoa ïa
Atua ; e te vahi e pohe ai oe ra, i reira atoa, vau e pohe ai. (Ruta I16-17). E tei hau i te maitai, ua here atoa Ruta ia Naomi ; e ere i te
auraro ana'e. E eiaha i te here taime poto noa, e here tamau râ, e
tae noa’tu i te hopea. E ere atça o Naomi i te vahiné maru noa ; ua
Area râ, e tia’toa
â
VEA
POROTETANi
faairiârii to’na inau atiia’na, i mairihia’i to’na i‘oa, o Mara, oiahoi
avaava.
Te Evanelia a lesu-Mesia, o te haapiiraa ïa no te faatura e no te
E ture ïa na te Atua te reira. E ao te feia api tei haapao i
auraro.
taua ture ra; e utu‘a
maitai ta raton e roaa mai.
Te hoê tere evanelia i ls[uu-Hiva.
(B rata na Tiaihau, orometua i Vaitahu — Tahuata)
Te faaite atu nei
au
i te huru no tou tere i
na
motu
e
toru no
te
ohipa 0 te Evanelia, i te avae i mairi aenei. Ua faarue au i
Vaitalîu i te 15 no Atopa 1938 i te hora 3 i te ahiahi na nia ia
Denise, e ua tapae i ,te poipoi roa i Taiohae (Nuu-hiva) i te 16
no Atopa. E Sapati taua mahana ra. Ua haere atu matou^ i uta;
tei tatahi te hoê
mau
ùtuafare o T..
tii mai ia‘u. Ua haere anaè matou i taua utua-
e
.
taata rii
no
tatou tei
tonohia mai
to te
e
fare ra, ua farerei i te tamahine
ho te
mau
orometua Vaihi
o
no Samuela Kekela, i te huaal
tei tae i te mau fenua matuita i
mutaaiho ra, e to’na tamaiti o A. T., e to’na hoa e ta raua mau
huaai tamarii e te tahi mau taata rii no tatou, e ia m”!® D., te
orometua haapii
tamarii no Taiohae, e to’na mau tamarii. E téî
roto i taua utuafare nei to matou putuputuraa^ no to matou pure,0 te
i taua sapati ra. Ua parauparau vau ia-raton no te oraraa
taata, e to te taata inana'o i te oraraa nei, to te Atua hinaaro
i te
oraraa
raa
o
te taata
nei;
e no
taua
ora
nei i farerei ai,
o
tei
parahi moemoe noa, o tei ore i farerei pinepine i te mau tavini
no te Atua, e mea varavara roa to ratou farerei i te orometua o
te tae i rotopu ia ratou. Ua putuputu faahou i te ahiahi, e ua
•:na reira’toa i te pô, e ua tuuhla te hoê mau parau rii, ei faaanaanatae i to matou putuputuraa. Area to tatou hoa o T..., aita
roa’tu vau i farerei ia’na, tei te tahi oire ê mai oia; ua roohia oia
■.e te mai. Ahiri te pahi e tae i reira, ua haere ïa vau e farerei
atu i to tatou hoa i roohia
■e
e
te ma‘i. Na
te 7\tua
e
tiài ia’na, e
faaora, e e faatupu i te hoê mahana ei farereiraa.
la poipoi a'e o te 17 ïa, ua haere au e mataitai i te hoê mau
no telenei oire o.Taiohae. Ua faatupu noa te aroha i te hio-
vahi
raa
i teienei Amuiraa iti
aita e taata
no
"i Taiôhae. —
te
porotetaûi, mai te mamoe tiai ore ra,
haapa'o i to ratou pureraa i te mahana sapati,
i
•
-
- '
VE.A
POROTETANl
3
ua reva vau na nia la Denise i Ud-Pou, e ua tapae i
i te poipoi roa i Hakahau. Aita râ i maoro ua reva faahou
I te 18
te 19,
pahi i te tahi oire, oia Hakahetau. Ua haere atu vau i uta.
pari te raau taata, i te vahi lapaeraa no te poti. Üa
farerei haere i te rnau taata rii, mai te aroha ia ratou; ua farerei
atoa vau i te tacae o Petero..
e ua haere au e farerei ia Samuela
Kekela e to’na hoa. Ua ruau roa raua atoa; ua hope roa to raua
pue matahiti no te taviniraa i te Fatu, mai te taime i mau a
te toroa diakono e tae noa’tu i te faariroraahia ei orometua tauturu; ei teienei, ua ruhiruhi roa, ua huru pô te mata, tei nia
iho raua’toa i te matahiti mana'ona'oraa e te taiâraa; elta e roaa
faahou le tae i te tare pure; e parahi noa i te utuafare. .— Nô
reira, ua monohia oia e le tahi diakono api o Tekohuetohetlka
te i‘oa, e na'na e faatere nei i te amuiraa porotetani^ Ua-Pou
i teienei. Ua putuputu i te-hoê mau pô, no te hoô mau vahi ei
haapapu i te mau ohipa e au no te faaroo ia rave i rotopu ia
ratou, e te hoê mau irava no te tuaroi, mai te piri, e te hoô mau
uiraa piri no te faaimi i te irava. I te tahi pô, ua putuputu i roto
i te hoê utuafare ati o tei pohe roa te hoê tamaiti matahiapo
na te hoê taeae no tatou. E ua na reira atoa i te mahana hunaraa
i roto i te fare pure; e i mûri iho, i hopoihia’tu ai e huna, e na
Tekohu diakono, i haapao i pihai iho i te apoo. — Ua roaa e 2
hepetoma tou parahiraa i rotopu ia ratou. Ua haapaohia too-ono’
tama'rii bapetilo, e hoê taata faaipôipo. Ua faatupu atoa hia te
aufauraa no'te faatupuraa parau; e 31 tara tei noaa mai. Ua taeâhia'é 114 to ratou rahiraa, I murl a‘e, ua hio tia temana'o i UaHuka. O te tahi ïa molu ta‘u i opua i te haere. E inaha i te 2 no
Noeraa ua reva na nia i te vna i te hora 12 i te avatea. Te na mua
ril maira te matai e te faatiara nei te vaa; eita râ e taeahia te
fenua. Te na ropu nei te vaa ia Nuu-Hiva e o Ua-Huka. I te poipoi
i te toril no iioema, ua topa o Nuu-Hiva i mûri e o Ua-Huka; ua
pae to matou vaa, e te tano nei i nia i te fenua e na te opape
e tapea i te vaa, elaha ia topa i raro. No reira ua tapae i Vaipaee i te hora 5 i te ahiahi. Ane te oaoa e, i te mea ua haamaitâi
mai te Atua i to matou tere mana‘ona‘0 rahi, na nia i teie vaàToo-ono matou i nia i teie faurao iti. E fati noa te miti i nia ia
matou ; faaoromai i te toetoe i te pô e ao noa a'e, e tae noa’tu
i te tipaeraa. Ua farerei i to te utuafare no te tamaiti a Aleni,
0 tei horo mai e farerei ia matou i tahatai, mai te mana'o e, e
ere teie vaa to Ua-Huka iho, e vaa api no te tahi fenua'mai. O
vai mâ râ teie? E inaha! e feia ratere teie no te ohipa a te Fatu,
te
Tei nia i te
.
'
te
tapae nei i ô ratou...
Te vai alura.
4
VEA
POROTETANI
E
a‘oraa.
E amvLpaa maa rahi ahiahï ta te hoê taata
parau atura 1 te taata e rave rahi.
e
ua
LuRa 14: 16
No roto ta tatou irava nei, i te hoê parapole hau roa i te nehenehe na
—
Ua parauhia teie parapole i te hoê tâmaraa tel faatupuhia e te hoê
lesu.
taata
pharisea, i te hoê Sapati. — I to lesu taeraa i taua tamaaraa
mau ohipa rii huru ê ta’na i ite: 1. Te tahi tamaiti i
pohe i te hopue tel afaihia mai ia’na, ia itehia e: e faaora anei oia i teie
ati i te mahana sapati?
mana
e rave
rahi te
2. Te rû
noa
ra,
te hoê pae
no
manihini i te mau vahi teitei.
3.Te
hoÿoa o te mau manihini ; e feia maitatai ana'e e te mana. No reira,
haapii lesu i te hdê mau parapole e au i taua na ohipa e toru nei,
ta'na i ite. (ir. 5, 11, 13.)
Tei to ratou tamaaraa, i tuu faahou ai lesu i te parapole faahiahia rahi
no te Amuraa maa rahi ahiahi, ei faaite i te mau
manihini i te huru o
.
ua
te
oroa
rahi
amuraa
maa o
te
tupu ia tae i te Basileia o te Atua. E riro
to Iseraela i te maere i taua mahana ra, no
etene
e
te mea, e na mua paha te mau
te feia ravehara i te tae i taua oro'a
ra.
E vai iho râ tatou i te
rahiraa o te parau. Hoê noa a‘e vahi ta tatou e imi.
I. Eaha lia mea e toru e au rahi ai te ora ta te Atua
e
pûpû nei i te feia rave hara, i te hoê amuraa maa
rahi ahiahi ?
1. Mai te hoê amuraa
maa
rahi, e mea pûpû-noa-hia e te Atua
Metua, te ora mure ore.
Eaha râ ta tatou
maere e
to tatou atoa peapea,
mai te mea, i te pae
hopea no te hoê tamaaraa rahi i titauhia’i tatou ei manihini, te anihia nei
tatou ia aufau tatou i te
maa
tei amuhia
e
tatou
—
Eita râ! Eita tatou e
haapeapeahia i taua tamaaraa ra, no te mea, e mea horoa noa hia. Oia’toa
te
ora
tei faaauhia i roto i te parapole nei: e mea horoa noa hia ïa; eita
hoohia, ia au i ta Paulo i papai i to Ephesia; / ora hoi outou i te aroha
i te faaroo-, e ere i to outou iho; e mea horoa noa hia; e ere i te
ohipa; aita’tura ta te taata e teoteoraa. (2: 8). A tai'o atoa: loa. 3. 16;
Tito I. 11,
0 ta Isaia ïa i tohu ena i roto i te pene 55: 1. (loa. 7: 34).
2. Mai te hoê amuraa mç,a rahi, e m©a navai fOa te ora ta te
Atua e pûpû nei i te feia rave hara.
e
mau,
—
)
Eaha ïa to tatou mana'o i te hoê tamaaraa rahi i titauhia’i tatou, e inaha'
aita
e
maa!
e
mea
I haere mai nei te
iti roa, e
mau
te ravai ore!
manihini i taua
aue
oroa
te haama
ra,
e
te peapea! —
mai te poia ia puai te
5
POROTETANI
VEA
te hoî nei ratou mai te poia rahi! Eita râ! no te mea, e
î iho â te mau airaa i te mau huru maa maitatai
atoa. Aita e ravea e pau ai! — Oia’toa te ora o te Atua. Tefaahiahia
Davida i teie navairaa rahi no te aroha o te Atua e no te ora tino, i roto
i te natura, oia hoi te mau ohipa maere ta’na i hamani. Taio :
amuraa, e inaha!
ravai
te maa! Ua
roa
nei
Salamo
36: 4^6.
te Atua e horoa nei, aita to’na e hopea; eita
A tae râ i te ora varua, ta
i na ô ai lesu i te Vahiné Samaria: O te inu i tenu na pape, e
poihâ faahou â ïa; area o te inu i te pape e horoahia e au, e
pape i te pihaa i roto ia’na ê tae noa’tu i te ora mure ore
e
pau,
tia taua
! ( loa. 4.13. )
I parau atoa’i o Paulo e : E teie nei, tei roto ouiou i te Mesia ra ia lesu,
tei faarirohia e te Atua, ei paari, ei parautia, ei maitai, ei ora no
0
tatou ( I
Kor. I. 30. )
3. Mai te
e
hoê amuraa maa rahi, e inea oaoa
rahi f© ora varua
horoahia mai e te Atua.
hoê oro'a tamaaraa rahi, e mata rumaruma
to te mau manihini. — Aita râ! no le mea, o te oaoa te parau rahi, mai
te omuaraa e tae noa’tu i te faaotiraa o taua oro'a ra. Oia’toa te ora a te
Atua. E tao'a poupou rahi e te faatupu oaoa. E oaoa i te aha? E oaoa
i te mea e: ua horoi hia, ua tamâ roa hia ta tatou mau harâ; ua faaore roa hia, i te toto tao'a rahi no lesu Mesia. Aue le oaoa o te aau o te
tamaiti tei hoi mai mai te fenua roa, e o tei faaahuhia i te ahu pû teatea
e to’na metua! Oaoa aéra to te utuafare atoa (Luka 15: 24).
E te hoa tai'o vea e ! O oe mau teie e titauhia nei i taua amuraa maa
nei. O oe teie ta te mau vea no te Arii e parau nei e: Haere mai! ua
nahonaho te mau mea’toa. — E patoi râ anei oe?... Haere mai, a tomo i
roto i te ora oaoa a te Fatu!.
Ealia râ to tatou mana'o i te
E mau fai'oraa no
fe pureraa fefii, î fe ava'c mafi 1939-
1. Eaha e tia'i ia tatou
2. Nahea
ia pure? Sal. 145: 8-19.
i te pure? Mat. 6: 6-13.
3. Ihea tatou e pure
4. Ahea tatou e pure
ai? Sal. 139: 7-12.
ai? I Par. 16: 8-15.
Sapati.—E pure tatou ia vai? Sal. 115: 1-18.
vai ? I Tim. 2: 1-6.
to’na oaoa. Lut.: 18: 1-14.
8. E fa‘i i ta oe parau i te aro o te taata. Luka 12: 1-12.
6. E pure tatou no
7. Te pure tuutuuore e
9. Ei fa'iraa parau tuutuuore.
10, Ei fa'iraa parau
Sal. 71: 8-12.
itoito. Sal. 119: 41-48.
11. Ei fa'iraa parau haehaa.
I Kor. 2: 1-16.
VEA
-Ei fa'iraa parau
POROTETANI
î i te aroha. Kol. 4: 1-16.
E fa‘i i te parau mai te aau tiaturi. Ex. 4: 10-17.
Nah-ea i te fa‘l i te i‘oa o lesu? I loa. 4; 2-15.
Mau hoa
rave
ohipa tatou no te Atua. Sal. 18: 1-19.
Hoa rave ohipa tatou no te taata. Isa. 41 ; 10-20.
Te tumu O to tatou puai. Sal. 37: 23-40.
Nahea i
to tatou
puai? Ohipa 4: 23-30.
-Te pû no te aroha. Roma 5: 1-11.
Eiaha te aroha-vaha. I loa. 3: 16-24.
E faaitehia ta te taata’toa
ra
ohipa. I Kor. 3: 6-23.
£7 ara i te nounou tao‘a. Luk. 12: 13-21.
E ara i te hinaaro ia oe iho. Mar. 10.:- 17-27.
E ara i te aau paari. loa. 8: 1-11.
E ara i te aau huna i te parau mau. Mat. 23: 23-28.
-E ara i te aau teoteo. Luka 14: 7-11.
Haapa‘o maitai! Mar. 13: 32-37.
Ta lesu mau faaararaa. Mal. 7: 21-27.
Eiaha e tapitapi. Mal. 6: 24-38.
la anaana to maramarama. Mat. 6: 13-16.
Te faufaa api.
leremia 31: 31-34.
Haapiiraa Bibilia
Te
O te buka
Heheuraa te
Na loane,
(
;*
i:'
liopea roa
auraa.
—
Apokalupo a loane.
no te Faufaa Api, o te Apokalupo ïa.
O te buka tohu hoô roa ïa no te F. A. —
aposetolo i papai; te farerei riei tatou i roto i tana
buka ra, te mau reo e te mau huru mana'o ta tatou e farerei
atoa nei i roto i ta’iia Evanelia e i roto i ta’na tau episetole. —
üa
haapotohia teie buka i roto i te pene I.- ir. 7-8 Inahal te
na oia i roto i te ata! e ile te mau mata atoa
ia’na, e
te feia'toa i patia ia’na ra; e c auê le m,au
opu atoa o te ao nei
ia’na. Oia ïa, Amene. O vau te Alepha e te Oméga, te matamehai
e te
faahopea, o tei vai nei, e o te vai a mûri noa’lu, o te rnanahope. —
haere mai
E ere teie buka i te mea ohie ia feruri no na tumu f mûri
nei: i. E buka tohu taie; e e maramarama te mau tohu i mûri
a‘e i to ratou tupuraa: 2. Ua î roa teie buka i te mau bohoa e i
te mau faaauraa parau,
e
faatia nei.
Teie râ
e
ei paruru paari-raa i te mau ohipa ta’na
'
'
•
puta nehenehe roa teie e te faufaa rahi, tlo, te mea
te faatia nei oia ia tatou i te aioraa riaria.i
rotppu iie basileia
1
VëA POROTETaNi
te maramarama e
O
to te pouri,
i roLopu i te Mesia ra o lesu
Salani.
hoiraa
no te basileia o te Atua i nia i te fenua nei. E na
Satani; e to te Mesia hoi iipootiaraa i nia i te basileia no
E heheuraa teie buka note hoiraa mai maniai rahi — e
e O
papu
râ —
faatiahia mai i te pene
basileia o te Atua, i te fenua nei.
I roto i teie buka, tei î i te mau orama tei itehia e loane i te
hoê mahana o te Fatu (Sabati no te F. A.) i nia i te fenua motu
rà 0 Patamo, te farerei nei tatou e piti baereraa parau rarahi,
mai te taheraa no na anapape rarahi e piti i te faaroo e te taivaraa.
I roto i te pene 6 e te 7, te vahihia nei na tapao laati, mai te
faaite 1 reira i ta te Atua mau haavaraa. l roto i na pene 8 —11,
te poro-alea-hia nei taua mau haavaraa ra e na pu e hitu; e mai
te mea ra e, te ninii nei na aua e hitu i taua riri tahoo no te
to te Fatu
iho hoiraa mai — ia au i tei
19 — e haapapu etaeta roa i taua
maitai i
rahi
I
ïa
fenua (lo — 16) — Te haere noa ra te
maitai rahi roa, e te haere noa ra te ino i te Ino
roa.
te haereraa te maramarama i te rahiraa, té ha re atoa raa
o
Atua i nia i te
te
te pouri
i te rahiraa. E mai te mea te haere noa ra i te
rahiraa
Arenio, te
feia.
maitai e te mau rê o te feia tei hoohia e te
haere atoa ra i te rahiraa te mau ino e te mau hara no te
te mau
tei pee ia Satani. Te tumu râ no te
tô nei, o to’na ïa atiraa i te Aito
liona no luda.
ef
rê rahi hopea no te Ekalesia
rahi tei riro ia’na te rê, te
mo'a, no te
te maitai
hurihia i rapae
0 e haamou-roa-hia te ino tei ô mai i roto i teie nei ao, ia au i
te buka matamua o te bibilia, oia hoi te Genes'e. — Nehenehe
’atura i te Ekalesia ia liai maite. O te tiai te tahi ohipâ,
tei rahi te hotu. No to te Ekalesia haamo’eraa i taua parau
rahi ra, i moe ai te tahi pae no to’na mana, e no to’na roo parare.
Te tahi mau tai'oraa: I: 7-8; I: 19 (irava-hinere) — Pene 2
e te 3, oia hoi na êpisetole rii e hitu i hapônohia e lesu i na Eka¬
lesia i Asia-Iti, ma te mau parau fafau faahiahia rahi tei fafauhia i taua mau Ekalesia ra_, noa’tu to ratou huru i te pae o te
Te faaoti
nehenehe roa nei teie buka i te Bibilia
tia’tura i te feia faaroo ia tiaturi e: e upootia
i nia i te ino; ia au i te parau rahi o teie buka, e
mea
ua
Varua.
Tai'o atoa i te pene
VII tei faatia i te huru o te ra'i e no te
puteatea o te arenio, o tei ti‘a mai i
ia’nâ, mai te tavini ia’na, i te ao e i te rui, i roto i to’na
feia tei ahu i te ahu
hiero.
19: 11 tae noa’tu i te pene 22, ir. 21 i te
ho'iraa mai o te Fatu i nia i te fenua hei, e te orama no te lerusalema api i te pouraa mai i te fenua nei, ei.faaore i te oto e
te nïiht e te mauiui,
Te faatia nei te pene
•
mua
VÈA
POROtETfANi
üa riro te mau parau hopea no te Apokalupo, e no te Bibilia
taatoa hoi, ei reo mabanahana rahi. Te parau nei te Varua i te
Fatii e: A liaere mai! Te pahono nei te Fatu : Te haere oioi alu
nei au. — O te pure onoono rahi ïa no te feia’toa tei hinaaro i to
ratou Fatu ia lesu
Mesia, e o tei tiai i to’na upoo tiaraa rahi umeao pohe e te oto, riro atu ai oia ei Arii maromûri noa’tu.
rehia i nia i teie nei
ore-hia
e
—
a
P^Rjl^U RII ^Pl
1. — I te 14 no fepuare te hunaraaliia i Arue —
fare Arii Pômare
i
—
te tino
no
i te aua hunaraa a te utua-
Teriitehamaitua Teiuanuimoearii Pomarearü
Taralioi, oia hoi o Tapoa vahiné (Madame Cowan). üa mâtau to Tahiti i
teie huiarii vahiné, tei au maitai to’na rahi e to’na purotu i to te mau huaai
arii. E tamahine oia na Hiuoi arii Pômare! e mootua na Tuâvira v. ; e petite
nièce na Pômare V, e e hina na Aimata vahiné, oia hoi Pômare IV, te arii
vahiné tuiroo tei faatere i to’na toro‘a arii i Tahiti nei, e 50 matahiti. — Ua
faaipoipo oia ia M. Cowan ; e hitu a raua tamarii e ora nei. — Ekalesia hoi
oia. E vahiné maru roa, e te here i te taata. — E ma‘i huru maoro
aita râ i manaohia e, e oioi mai te pohe. E 42 matahiti to Tapoa v.
to’na,
E oro'a hunaraa rahi teie ! ua tae mai te Tavana Rahi e te hoê mau taata
rahi roa ( pae papaa, pae tahiti). Na te Peretiteni no te Apooraa Rahi
mai te tauturuhia e na orometua too-pae i faatere i teie hunaraa, mai te fare
e
•
rave
mai, tae’tu ai i te fare pureraa i Arue, tae noa’tu i te aua hunaraa o te utuafare arii ! Te faaite ne! te vea i to’na aroha ia
Tapoa ma e i te mau fetii arii,
tae noa’tu i te paroita no Arue.
2.
—
No
mua
rii’tu te
poheraa o Elie a Davida, te tamaiti a Davida mâ,
Rafea, orometua i Pirae. E ati rahi atoa teie : 15 matahiti to teie tamaiti, e te tino
maitai e te aau maru e te haapao, 1 te 10 no fepuare te hunaraahia. Na H.
Bremond ratou o Taataparea e o Natoofa or. i faatere. E taata rahi atoa tei
tae mai, e ua mahanahana na metua i te hi'oraa i te huru o to te Paroita e
to te mau
hereraa ia raua. — Ua haere atoa te Peretiteni e faatere i
taaê i Pirae i te Sapati, i te 12 no fepuare. Isaia 40: 1.
3.
üa reva o Bost ma i Farani, na nia i te pahi farani, o Commissaire
Ramel. O te faatere ïa no ta tatou haapiiraa Tamaroa Taiete i Papeete. Te
pohe nei o M. Bost i te ma‘i, e na te mau taote teie faaueraa. Te aroha’tu
papaa
te hoê pureraa
—
nei te Vea ia
raua.
Sal. 121. 8.
Te faaara nei te Vea i te mau hoa o te papai mai i na Peretiteni e:
E titiro 18 pene te titiro e au i te rata hoê. la ofe ia afaro te titiro, e faa4.
—
utuahia te feia
no
ratou te rata.
r
—
5. — Te aufau maite nei te mau paroita i te moni tauturu no Heremona.
E 25 paroita tei oti. Aita e paroita toe i te Tuhaa V. E mea mauruuru roa.
( Ua moe i te Peretiteni i te faaite i roto i ta’na rata no te tere Evanelia i
te tuhaa pae e: ua aufau atoa mai to Auti no Heremona:' 114 tara 3
toata).
n\oni laufuru I ïq Vea.
Papeete’. M*' G. T. : 7; Auê: 1; M™*’ Vigor: 12; Tara V.: 14; Robert Ebb: 4 f.;
Papara: N. M: 1; Vairao: Miriama; 2; Pueu: P. 2; Faaa: Tihoni D. 2; Teahupoo: Teuira v. 12, 50; Puamau (Hiva-Oa) Jean Toa: 4frs.
la amuihia: 61 frs. 50. Mauruuru.
Impbimekie Elie F. JÜVENTIN
—
Rue du Commanpànt Destkemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1939