B987352101_KATEKIMO_KATORIKO_ME_TE_ATOGA_KIRITIANO.pdf
- extracted text
-
KATEKIMO KATOR1KO,
ME TE
%
E aha te Etua !
Te Etua, o kuane tahaga, e kuane niauga no mua roa no te mau tiatoga ua.
Eia Etua?
Etai noti Etua.
Eia natura Etua?
Etai noti natura Etua.
Eia hypotati Etua?
E toru hypotati Etua.
Tipau mai koe.
Te motua hypotati kotai,
te Mariki
hypotati korua
,
ta Kuane-Porotu hy-
potati kotoru.
E toru oki ra Etua?
Inau; etai noti Etua ko Jeora tona igoa.
Etua ra te motua?
E, Etua te motua.
Etua ra te Atariki?
E, Etua te Atariki.
Etua rate Kuane-Porotu ?
E, Etua te Kuane-Porotu.
E, toru Etua ra tena ?
Inau ; kakore te Etua e toru ki reira ; te motua , te Mariki, te Kuane-Porotu.
Etai a neio Etua tena ; na te mea ko-tai natura ko-tai Etuaraga kia ratou.
Ko-toru hypotati Etua ko-tai natura Etua ; mei i reira te akaotai igoa toru-
tai, te Etua teru-tui ; kole initerio tena no te Etua loru-lai.
E aha te initerio o te tikiraga mai ki te tino tagata ?
A initerio o tikiraga mai kite tino tagata,
te Etua kia na noti i
e inea
ku akatagata te Âtariki no
te ao nei noti.
Peea toua tagataroga mai; ka, velievehe mai koe ki to koe takao?
Ko-tai tino tagata, ko-tai kuane tagata na ku tutakitaki ia kite hypotati
Etua, e Atariki ki roto o te kopu o Maria peala; no reira te Atariki no
Jeora, Etua tahaga i garaotu ara, ku tagata ia mai i te ao nei me oko ma*
ki ta mou tagata ua
,
mehuure te ragi kite mau tagata ua.
Ku tagata ia i te
ao
nei te Atariki no Jeora, ko ai tona igoa?
Ku tagata ia i te
ao
nei te Atariki no
Jeora, ko Jetu-Kirito tona igoa.
E aha a mea ara ko Jetu-Kirito?
Ko Jetu-Kirito,
e
Atar.k: koiai noti no Jeora, ko etua oki, e tagata ua oki.
Eia natursPkia Jetu-Kirito?
E rua natura k'a Jetu-Kirito,
e
natura
Etua, e natura tagata.
Tu eia tona natura Etua ?
Tu etai tona natura
Etua, e kuane Etua tahaga,-
Tu eia tona natura tagata?
Tu
erua
tona natura tagata, e tino tagata, e kuane tagata ua.
Eia hypotati kia Jetu-Kirito?
E tai noti hypotati kia Jetu-Kirito, e hypotati Etua ; ko te miterio noti tena
no
te tikiraga mai ki ta tino tagata.
MiTERIO NO
MATERAGA O JETU-XUUTO.
K aha te miterio no' te materaga o Jetu-Kirito?
Jetu-Kirito, mea kaa mate Jetu-Kirito i te
peka rakau me akaora mai ki te mau tagata ua, me oko mai ki te mau
Te miterio
te materaga
no
o
me arai ua ki to ratou topaga ki te po riria
me kume mai ki
tagata ua mei le rima riria no te, tiaporo ; me uure te ragi kite
tagata ua ;
te mau
,
mau
tagata
ua.
Ku akaora mai noti, ku oko mai noti Jetu-Kirito. Ki te
mau
tagata
ua
c-ki toto mana i tae io ai mei
ruga
o
te peka; ku arai ia
to tatou topaga ki te po riria e te inatega me te toto mana
ku uure ia mai te ragi
miterio no te matega
e
o
te matega ,
me te
no
Jetu-Kirito;
toto mana no Jetu-Kirito; kote
Jetu-Kirito noti tena.
È:a kuane ke?
E toru kuane ke, e kuane Etua,
Eia
hypotati
e
kuane agero^
e
kuane tagata.
ke?
I. toru hypotati ke, c hipotatf Etna,
e
hypotati agero. e hypotati tagata. E
hum
ora
tino kore te kuane,
mana
e mea
to kuane, e mea tu
nioru
le
kuane, mea te kite ia o te mata lino tagata nei, e mea makara ae te kuane
e mea rogo ae te kuane, e mea marama ae
te kuane, e mea akaaroa t«
kuane. E
makara te
e
mea
mea ora
tino kore te hypotati, e
hipotati,
c mea rogo
mea mama
te hypotati,
e
te
kipotati, e mea
te hypotati,
mea marama
akaaroa te hypotati.
1 E mea ora tino kore te kuane Etua*
2 E tu-mukere te kuane Etua.
3 E akamatagakore, e
otiga kore ae te kouane Etua.
4 E moora ke, moora ke i te mau rahi ua i te otiga kore noa te kuane Etua.
5 E tikaga,
nunui
tahaga me te otiga kore noa,
Etua ki ruga o te mau tiatoga
(’* E mana tu
ua
e
arai kore noa tckuane,
ua.
i te otiga kore noa, i te arai kore
noa te
kuane Etua.
7 Te araragauriaga ae te kuane Etua.
8 E
tapu keekee tahaga te kuane Etua.
9 E tuhuga i te mau tiatoga ua, c tuhuga otiga kore noa te kuane Etua.
10 E porutu i te akaaoga ke tahaga,
e
porotu i
te otiga kore noa te kuan#
Etua.
HE
marama
tahaga i
te mau
atoga ua,
e marama
i te otiga kore
noa
U
kuane Etua.
12 E mea, nunui tahaga i te otiga kore
13 E opo tika tahaga noa ki ruga o te
noa
mau
te kuane Etua*
tiatoga ua te kuane Etua.
E ko ai te kuane Etua?
Ko te mau hypotati Etua , te Motua, te Atariki, te kuane-porotu, kote kuane
Etua etai aneio noti i to
Etua
igoa. Tutu
mau
hypotati e toru nei, e Jeora ta te kuane
tiatoga ua te mau hypotati e toru i
ratougatai i te mau
te kuaue Etua etai aneio.
Nate Etua te kuane agero.
E mea ora tino kore te kuane agero.
Tu etai te kuane agero,
e
kuane tahaga te kuane agero ;
E mea marama te kuane agero ;
E mea tu moru tahaga te kuane agero;
E mea makara te kuane agero ;
E mea rogo te kuane agero ;
E mea akaaroa te kuane agero.
I mua ara, e porotu ana a
mau
kuane agero ua kia Jeora ; i muri nei, ku
riria tetai utu kuane agero kia
Jeora; topa akarere ratou kite po-a-ruaragi i te rekareka no Jeora.
kaia ; ko te agero porotu kua, noho i te
Na te etua i hagaki te ragi,
1
I te ra ka-tai
hagi
me
te ka’iga, me te mau tiatoga
te Etua ki to
ragi,
me
ua i te rae ona.
teka’iga; mete
maïna tea
—
reherehe tana kite maïna tea,
tupouri
me
<i
—
me
te
tupouri; e maina
tea
ra, e
po.
2 I te ra ka-rua haga te Etna ki te
porimameto ; karai tana e ragi*.
3 I te ra ka-toru reherehe ke atu reherehe ke mai te Etua kite
te kaïga ; e akaigoa tana kite kaïga, terra , kite moana ,
ka ua te Etua kite
me to
me
tupuga
no
te
mau reureu
ua,
me
moana ; me
mare.
Ku akati-
te mau rakau ua,
ratou huaga hai me te kanokano ua.
4 I te ra ka-ha, haga te Etua ki te ra, ki te marama nie te mau eetu ua me
akatika ratou kite viriga mai no teao,
no
tepo
,
note marama, note
anno.
') I te ra ka-rima, haga te Etua ki te manu, me te ika,
me te
akatika
uakj
to ratou nenearaga roa.
ka-ono, ku oti ake te Etua i te haga uoa neio ki teutupuaka,
Jumenta, reptilia et bestias, makara mai kite tagata, me te akateniteni
te mau kypotati kia ratou notf me haga mai ratou kite tagata. Ku otf ake
ti I te ra
,
akatu akarere mai te Etua kite tagata me ata no na
tona makara mai,
mete o ata kia na kite utu reureu, me te utu
te utu ika ,
me
te utu puaka mea mo
rakaume te utu manu me
na.
Tu eia te tagata ?
tino, e kuane; mea kopiti te kuane.
Tu erua te natura tagata,
e
Ki te tino koia te tino i
ai.
ora
E mea ora tino kose te kuane tagata ,
E mea marna te kuane tagata,
E mea tu moru tahaga te kuane tagata ,
E mea makara te kuane tagata ,
E mea rogo te kuane
tagata,
E mea marama te kuane tagata
,
E mea akaaroa te kuane tagata.
•
Mei ia te Etua mai notf te kuane tagata ;
Ko te tino tagata ra mei te one mai notf.
A tagata
no mua roa
ko Atamo ; a toa aïne
Era Jakatu ia tenei e te Etua eki
no mua roa
ko.
tapau no Atamo.
I mua roa ara e tagata porotu uoa ko Atamo.
E mea rogo noa ko Atamo,
E mea marama noa ko Atamo ,
E mea te mate ae, e mea ora noa ko Atamo.
E mea maki kose noa ko Atamo.
Kokoreoki tona mate kai, kakore te mateoge, kakore te mate vai? kakore
te
kourepa ko Atamo.
1 mûri nei ku riria ko Atamo , ku pakehekia Jeora, i mea kai ki te kai raui
—
îa
,
%
ua; mei i reira mai te kokoepo no Atamo,
ririaraga ke, ririaraga ke,
mai te utu
&
me
tona purapura ua ; inei i reira
te utu mate
me
ke, mate ke, me te
teimaaraga ke, teimaaraga ke, to raua korega aga i puta mai kia
utu
A
-
atoga mate no Alamo, me loua purapura
te Etua ; mei i reira mai te
e
7
raua
ki araïki i to te ahi te
gio te utu
te
ki
ratou
to
ratou
e
e
riria
maeieira,
igoa.
Keitagi
;
temonio, tiaporo
agero
mei te tiaporo; mea turaki ia e
te Etua
ga no Atamo, me Eva ; mea togi ia
akateniteni ki
te terepenete me
raui ia e
me kai
ua ka
raua c
te Etua , tomo tetai o ratou ki to
atoa aine me kai atu ki te kai no a
rakau
te Etua kia raua, kai a toa ara me te akateniteni atu ki tona ahana
ua
akonoga ara nanu akarere te Etua kite terepenete, me te akatika
hanau ai mei te toa aine te tagata ma
ua e
takai ki tona ipoko; ko te
akaora hu noti ka tozugu mai ai tona ra me akaeke ki te
te Etua kia Atamo
me
Eva mei to te
paratito topa
tiapoto. Ku akatej
akarere kia raua a utu
teimaaraga i ato ia i ruga nei.
Kua
ara
mei a
karatia
raua te
no
te Etna,
katautau akarere raua no te
tiaporo. Kakore to Atamo, me Eva hanauga i to
raua mau ra porotu; no
hanauga i kanau ai; koia i topa ua io ai kia
ratou to raua utu teimaaraga ; mei to raua hanauga ara oki ki to ratou purapura tae roa mai ki te mau tagata ua ; koia te hu e hanau aua i te kinoga;
mûri ote raua ririaraga to
A
e
raua
kinoga tumu tona igoa.
Atamo, me Eva hanauga no mua roa ke kaïno raua, me Apere ua
kaïno i akamate roa ki tona teina, na te keitagi ki te poroturaga mai ua te
Etua kiaua. Ku riria te purapura no kaïno. Kua tupu oki mei a Atamo, me
To
Eva tetai hanauga ko Tete no ua te purapura i
mau
ai ki te mataku, me te
akaaroa ki te Etua ; mea ra ku tataki atu ratou ki te ka riria ; no reira ratou
i riria ua ai i te tini. Koia oki te Etua i tiaga ai me akaara kia ratou eki rai
akae i te mau kaïga ua.
Ko, Noe anake, e purapura no Tete te i varaka atu ai ki te poroturaga mai
o
te Etua. Ku akararaka io te Etua kia ua ki tona tiaga
mai, me
te ki atu
kia na : ka to koe ei raka aro lia ; ko tona papare o ruga me te papare aratu
noti. Ku oti ake
noe i
te akatomo ki
tetai manu, tetai
manu
no
te
mau
atoga manu ua me tetai puaka, tetai puaka no te mau atoga puaka ua, tomo
raka, akaoro akarere te Etua lÿ te ua, tuku tuku akerekerea e ha a rogouru o te ra, e po, e ao, tuki tahaga te ua me te mohora
ua
eia noti ki to te
mai te moana ki ruga o te mau kaïga ua a
ua,
me
toua veine,
mau
mau
te mau puaka ua peremo ua ratou ua ;
me
manu,
me
me
toua
tagata ua me te mau manu
e varu
tagata i ora ai ko noe
hanauga tamaroa e toru , me to ratou veine ,
te mau puaka
ua i
me ta
tomo ua ai ki lo te araka. Ku oti ake te
e te hanauga e
peremornga o te hu, me te rai akae, ku akahu ia te kaïga
toru no Noc ko Terne. Kaine, me Japcte; no reira tatou ku etai iri oki pe
*
i
mua
oki. Mea ra i mûri mai ku riria nunu, i ko te lui. Kakore
pend le
ara
lui o mua ara ; te au atu tétai vai
o
raton ki te marae kite Etna ku aim alu
ratou ki te marae ki te ra , hi te marama, ki tétai mau tiatoga ke
no
te Etna.
Kakore ratou i apoapo atu. ki to r a tou rnotu a i akakarioi ratou,
tapa ni alu,
mai
k
i
kore
ratou
i
takao
le
lakao
kua
mau
ratou i to
ratou;
tapani
tika,
ratou akaiakao riria; kakore ratou i taohl kt to ratou
koutuuga, me to raton
koho manara to ratou takere ton a ki te
pouga i tika ia mai e te Etna i loua
:
akaturaga tagata a aïga tika k teEtua, me te pouga tika note luraga tagata,
me te taohiraga ki te takao i avararaka ia e te Etua i
topa ua io ki tetai
mau
tagata porotu. E mea ra ko te purapura no Terne te i ara ke i te porotu, k > Àparahamo tetai tagata porotu o ratou na te Etua i rae mai kia na
me
akatupui ki tona takao no te Etua i ki atu kia ua me titiri ki tona kaiga
te akatia te Etua kia ua memotua mo te
pu nunui lipahuga kore,
akalia kia ratou te kaïga kanaana me te akatia ua oki kia ua i tona
me
me
te
purapu-
fuc-ra ki le mau hu
ra
te togiga
ua
te Etua kia.
ua no
ternau
kaïga ua a utu akatiaraga nei
Aparahamo e akairoga noti amenei no akaora hu ka hanau
Kua mau Aparahamo ki fera utu kiraga mai ua le
ai mei loua purapura.
Etua hia ua,
no
me te
akatika mai te Etua kia
tona mauga ki tona
takao, me te o
atu kia na ei atariki ko Itaako no te
oki te Etua me akoako kita
tiaga mai
kite circumcisio me akairoga
ua
Aparahamo mauga ki tona
takro k
marie mai kia ua me
marae a
etai; kateriga
Aparaamo; mea ra, a kouoga ka uki te tagata ki
orooro
tu
kia ua ki tona atariki akaereere mokore
te
katireano tona atariki ara arai pu te Etua kia nar
E motua Itaako no Jacopo ; Israël tetai
igoa o
tamarua etai rogoüru
nus tetai
vahi
no a
e rua
touara:
ko
mei a'Jacopo te
hanauga
Levi, Judas, Joseph, me Benjamiua
hanauga ara; koia noti te rogouru etai
Patiriaraka. E motua ratou no
a
mau
paega hu i te
e
rua
touara o te
haïga Kanaana etai
rogouru e rua touara; ko te piraga ku not! tena no a hu no Israel c karai aua
oki te Ekeretia e Patiriaraka ki a hu peato i ora ai i te ao o te takao te ta ia.
Na te keitagi te mau tuakana no Joteve ku titiri ratou kia na i le
ki te hu Imaerita. Ku akatari ia Joteve ara kite
oko'ga
kaïga Egipito ; ki reira te
katantau ai i te mau ra roroa ; mea ra kua mau oki ki reira Joteve ki te Etna.
Ku akaaroa te Etua kia n* i tona kalaukuraga, me te o mai kia na me akaereereno
no
te aknriki ko Paraone. Kua uri Joteve ki te tua ki a
ririaraga mai
tona mau tuakana kia na, me
te porotu atu kia ratou,
kia ratou ki te Egipito, me to ratou
ratou i te
motua,
me
Egipito. Kua mate ratou ki reira; ko to
nunui ki reira, peea ke na te mataku te akariki
ao
ku akateimaa kia ratou eki
me te
akaao mai
to ratou iri ua akapi ua atu
ratou
purapura ra ku
Egipito oki nunui ke to ratou
hagahaga nunui ke, me
te akatika olu ki te
hu me ei akamate roa ai raton ki to ratou hanauga ka hanau
ai mea ra ku
-9
t<igî io
e
—
te Etua ki tona ha. Kua uga kia.
purapura
Levi me me akaora
raua no
Moite me tona tuakana ko Aatone;
raua
te mau akariki Egipito ;
raone; e igoa tena no
kia ratou, kuaao raua kia Pame te
ki atu
raua
kia na : mei
tona hu, i riria Paraone kia
higa mai ai kia ua, tiké tona kite
gogoro mana tinitini, e gogoro akakuete kite hu, to tera mau gogoro igoa
a
patuga Egipito. Oro ! tei te hu Iraerita; mea ra ua te takaoga mai o te
a
te Etua te
raua
takao; ka tuku atu koe ki
maua
i te koroio tinitini. Ko Moite, me ri
Etua, ino mua ratou te pakatcraga ka tei ai ratou mei te Egipito. Ru kai ua
ratou tera iri, tera iri ki te agno
■o
te ai;
no moa
e
punua
rate akairoga toto no a
oves ;
manu
i tunu ia akapotaka i aki
ki ruga
puta tomoga hare, ka kai ai ratou kite pakate;
e
o to ratou
pakate
e
utu
portu
erega atu te
igoa Magareva.
Ki marie mai te Etua kia ratou me taohi ratou ia anno ia anno ki tera marae,
me
tera kaïga kai na te ai atu ratou ki te akaoraga mai
ratou mei to te kaïga
Etua tona
ra
na
te Etua kia
Egipito. E akairoga tena no te akaoraga mai na
te
ki te mau hu ua mei to ratou kinoga, mei te katautauraga oki
manu agno ara i kiriti ia ki ruga o to ratoa utu
i ora ai; e akatuuga tena no te toto o Jetute
hu
koia
hare
puta tomoga
ai
ki
te
mau
hu
ua no te mau kaïga ua. Ku oti ake te Etua
i
akaora
Kirito
no
te tiaporo. A toto no a
i te akaora ki te hu Iraerita mei to ratou katautauraga teimaa no te Egipito,
haïga kanaana na te ai ki tona takao i
takao ia ki to ratou tupuna ko Aparahamo. I to ratou erega atu ku taohi te
ku akatari tana kia ratou ki to te
Etua ki te utu gogoro mana nunui. Ku akatart te Etua kia ratou y to te.
Aranui, ku akamoro pu noa neio ia i to te moana-kura; koia ratou i ora ai^
mei taha o Paraone i akatau mai ai kia ratou. Ku oti ake to ratou erega i to
te moana kura akatari atu te Etua kia ratou rate motaha nunui,
momoa
ki reira te
ai kia ratou e ha a ragouru o te anno eki manna i akatopa io mei te
ragi ia ra, ia ra me kii o ratou me te o mai ua kia ratou ei rai nanana i
akapaha mei to te pane maga. I te akimataga o to ratou erega atu i te
kokumu aranui tae akarere ratou ki te maga Tinaï, ki reira te Etua i o
mai ai kia ratou ki tona takao i te ra
e
rima rogouru mei to ratou
raga i te Egipito. To
a
maga ara, kua
puroku mai oki te ao
o
ratou kite ki
matoru ki
te uira me te eruruga
rogo ratou ki te reo
1. Ka-tai Etua
o
e reo
a
maga ara
te atuliri, me te
m<û
ara
pakate-
i te ahi
me
te
noti, mei i reira te ukiga mai
togiraga o te toromopeta, me to
ana.
tahaga, ka atoratio
ai koe
kiaua, meta akaaroa
tutu
marie ai koe kia ua.
2. E kore koe e karai nananoa ki te igoa no te motire to koe Etua.
3. Ka taohi ake koe ki te akatapuga ra tominika.
/«■• Ka apoapo koe k' to koe motua ,
me
te kui ua me ei ora roroa ai koe.
—10
5. E kore koe e akamate ki te
-
tagata.
6. E kore koe e akakariol i te tino me te
manara no koe.
7. E kore koe e kamo, e kore oki i to rima te
tiagota no te tagataS. E kore koe e tapani atu ki te tagata e kore oki koe e
akararerare.
9. E kore koe e mate atu ki te toa ke.
10. E kore koe e kao ki te tiatoga e kamo.
Veheveüega ki ruga
te tarau KA-TàI.
E aha ta te Etua tiaga mai ki te tagata i tona tarau ko-tai?
Ta te Etua tiaga mai ki le
tagata i tona tarau ko-tai me ei atoratio
ei akaaraoa ua ai i te akaaoga ke te
tagata ki te Etua
,
e
ai, me
mauga no na.
E akamere ana te tagata ki te tarau ko-tai i te aha?
E akamere ana te
tagata ki te tarau ko-tai i tona akamere ki te keretorate Etua, me te akaaroaraga ki te
Etua,
ga ki te Etua , ki te toumakiraga ki
me
te utu pouga no te Ekcretia.
E akamere ana te tagata ki te
E akamere ana te tagata ki te
keretoraga ki te Etua, i te aha?
keretoraga ki te Etua mea te kereto reka ki
Etua , mea te kereto reka ki tétai io o te takao no te
Etua, mea huri keo tetai io takao no te
Etua, mea te taolu reka ki tona
kereto i te koroio tukinkia na te a.kama kia na.
te
huri ke reka ki ruga
E akamere ana te tagata ki te
toumakiraga ki te Etna i te aha?
E akamere ana te tagata ki te
toumakiraga ki te Etua mea
gara reka ki tè
korega na tona aïga kore ki te Etua ka porotu mai ai; mea apo reka kia na
noti, mea te ai ki tona kourepa, mea te ai atu oki ki te karatja o te Etua eki
iko ia mei a na, e mea apo ia kia na noti, e mea autuo.
E akamere ana te lagita ki te akaaroaraga ki te Etua i te aha?
E akamere ana te tagata ki te akaaroaraga ki te Etua
mea akaaroa nunm
ke
reka, mea akaaroa tutu rauga tai reka ki te tagata reka, ki te
tiatoga ke
reka, mea te epai ki te Etua ki tona utu aïga-manara, me tona utu makararaga, me tona utu gogoro e mea
akarapuropu me te akaripo.
E akamere ana te tagata ki te utu
pouga noti Ekeretia i te aha?
E akamere ana te tagata ki te utu
pouga no te Ekeretia mea topa ki te
eteniraga reka, ki te ieroturia reka, ki te akamakakatakaô reka, mea te tachi reka ki te utu gogoro no te Ekeretia.
E aha
teeteniraga?
E eteniraga
e mea
atoratio ki te tagata reka
,
ki te kuane
reka, ki te tia—
toga ke reka te akaelua ia.
E aha te ieroturia ?
E ieroturia e mea tagina ki te tino no Jelu-Kirito
reka, ki te tiatoga reka
—
i akatia ia ki te Etna
,
me
te
Il
—
tiatoga togi ia mo te utu pouga
o
te Bkeretia.
E aha te akamakakatakao?-
E akamakakatakao e
state
me te
tikaga Etua ki
mea
akatapu ki te tiatoga te akatapu ia, e mea uri
te mea
e mea nanenane
nananoa,
ia te atoga Etua,
atoga tagata reka, me te atoga ke reka.
E Eteniraga ra te purega ki te hu peato pe te Ekeretia e pure nei?
Inau, kakore te Ekeretia e akateitei ki te ha peato, kakore oki te Ekeretia
pure ki te hu peato pe
e
tona akateitei me
torva pure ki te Etua: e ki
atu ana te Ekeretia ki te Etua : porotu io koe kia matou.
E kiraga ko atu tana ki te hu peato: ka pore ake kotou ki te Etua ei karatia mo matou; ka rarao mai kotou kia matou i aki o te Etua. To matou
aïga, e tuarkana ratou no matou, e kio akaereere ratou no te Etua, e tutakiga purega no te hu peato i te ragi ara, me
e
hu e
ora ana
i te ao nei; koia
matou i pure ai kia ratou.
E akamakakaraga-takao ra te akateitei ki te iri, me te
toega tiatoga no te
hu peato, ki te peka reka ki te utu ata reka?
Inau ; mei te mau apotoro ua tae roa mai nei te
akateiteiraga na te Ekeretoega tiatoga
peka reka, me te utu
ata, e ai atu ana te Ekeretia ki te peato no na te iri, no na te ata. Kakore
oki te Eteniraga ki reira, na te mea e atoratio ana te Ekeretia ki te Etua
tia ki te iri,
me
no
te hu peato, ki te
anake.
Kopiti mai oki ki a tarau ko-tai te akaaroaraga ki te porokirno; ki mai nei
te Eragcrio:
me
a
tagata akaaroa ki te Etua, e akaaroa
ua
tera ki te tuakana,
te teina ua , me te hu ora, me te hu mate i to te Ekeretia to te Etua
tiaga
mai me ei akaaroa ai tatou ki te
porokirno pelo tatou akaaroa noth
E akamere ana te tagata ki a tarau o te akaaroa
prokimo nei i te aha?
E akamere ana te tagata ki a tarau o te akaaroa
prokimo nei mea te inoi
ki te Etua ei pakaoraga mo te hui to te
ei
tatakega,
poroluraga mo te hu
riria
,
mea
takao tatara ki te tagata ke, mea riri reka ki te tagata ke, mea te
pakepake ki te tagata kourepa,
rjma merie,
mea
mea
akatukiakia ki te tagata ke,
e mea
te
kanokino atu ki te tagata ke.
Veheveuega ki
kuga
o
te
tarau ka-rua.
E kore koe e karai nananoa ki te igoa no te motire to koe Etua.
E aha ta te Etua tiaga mai i tona tarau ko-rua nei ?
Tate Etua tiaga mai \ tona tarau ko-rua nei me ei akateitei ai, me ci akamaraana ai, me
ei-akatapu ai tatou ki tona igoa tapu keekee.
Peea temeaka akateitei, ka akamamana, me te
akatapu tatou.ki te igoa
no te Etua ?
*
—
Ka akateitei, ka akamamana,
12
me
—
te akatapu
taton ki te igoa no te
ua
Etua eki purega tika, eki oraga kiiitiano tatu marie, eki raraga rerena, eki
karaïga tika ki te tika i te gogoro te nananoa, eki mau ekekura i akatia ia ki
te Etua noti.
To tera ekekura igoa ratino e veto.
E aha te kinoga akamere ki te igoa no te Etua?
A kinoga akamere ki te igoa no te Etua ko te
marie ki
kinoga ua ;
mau
mea ra
ko
juramento piko, a
juramento nananoa, e tukaramü e akatoropuku e kupu noti, e karai piko
te akamere tutu
a
tarau
nei, e blasphemia
,
e
,
ki te tika.
Vehevehega
ki
ruga
o
te
tarau
ka-toru.
Ka taohi ake koe ki te akatapuga ra tominika.
E alia ta te Etua tiaga-mai ki te tagata i tona tarau ka-toru nei?
Ta te Etua tiaga mai ki te tagata i tona tarau ka-toru nei,
me ei
akatapu
marie ai te hu ki te ra tapu e tominika, e ra akara no te inotire i te otiga aka-
turaga ao.
E peea te mea ka akatapu ai te hu ki te
ra
tominika ?
Ta te hu akatapu ki te ra tominika e tiriti ki te mauhagahaga ua o te katautau ,
e
taohi ki te utu gogoro o te Ekeretia, e inoi, teinohî, ia ra ia ra
ki te Etua.
E aha te hagahaga katautau ?
E hagahaga kasautau,
e
hagahaga rima me ei puta mai ai te kai reka, ei
tiatoga reka, ei patariga reka.
E aha te utu gogoro o te Ekeretia?
A utu gogoro o te Ekeretia e akatapu porotu mei tera tupupo ki tera tupute pure-mita, me te gogoro ahi-ahi ua. e
e taohi ki te
ki
te
utu
takao,
akarorogo
purega, e akatiuolino ki te
tukuga
ki te Etua me te
takao
te
ua
te
me
taohi
ki
akaaroa
pupu
tapu,
gogoro
po ki te ra tominika e kite ki
porikimo.
Vehbvehega ki ruga o
te
tarau
ka-ha.
Ka apoapo koe ki to koe motua, me te kui ua, me ei ora roroa ai koe.
E aha ta te Etua tiaga mai ki te
tagata i tona tarau ka-ha uei?
Ta te Etua tiaga mai ki te tagata i tona tarau ka-ha nei me ei akatika marie ai
kui
te hanauga ki
to ratou
utu gogoro tau
porotu ki te motua,
me
te
ua.
Tiaga tahaga mai ra a tarau nei ki te hananga anake?
Tiaga ua mai noti a tarau uei ki te utu kio me ei akatika ua
ai ratou ki
13
-
to
raton
utu; gogoro tau ki
to
—
ratou akao reka, ki
to ratou
E aha ta te hanauga, me te kio utu gogoro tau ki te motua,
te akao ,
me
togoïti reka,
me
te kui k.
te togoïti ?
Ta te hanauga, me te kio utu gogoro tau ki te motua, me te kui, ki te
akao, me te taogoïtf ua, e teriga orooro ai ratou kia ratou, e akamamana ai
ratou, e akamama na ai ratou kia ratou i te atoga hagahaga i te
atoga mate, i te momoa, e turu atu ai ratou kia ratou i te atoga kuane, me
raton kia
te atoga tino ua.
Kakore ra i tiaga mai
a
tarau nei ki te motua ,
me
te kui, ki te akao, me
te togoïti ua ?
Tiaga ua mai a tarau nei ki te motua
ui me
,
me
te kui, ki te akao, me te
ei akatika ua ai ratou ki to ratou utu gogoro tau ki te
kio ua. E aha ta te motua, me te
togoïti
hanauga, me te
kui, tate akao, me te togoïti gogoro tau ki
te hanauga reka, ki te kio reka?
Ta te motua, me te kui, ta te akao me te togoïti gogoro tau ki te
hanauga
reka, ki te kio reka,
e
akaaroa ratou hia ratou, e opo ratou kia ratou, ei
atoga porotu e lu mai mei a ratou,
o
akamarama kia ratou,
e momoa
ratou
k:a ratou , e pakepake, me te turu ua kia ratou i te atoga : tatakega, e
pure
putuputu ki te Etua me eitika ai to ratou atoga tahoi ki te takao, me te karatia ua o te Etua, me ei piki ai ratou ki to ragi.
E akamere ana te tagata ki te tarau ka-ha nei i te alia?
E akamere ana te tagata ki te tarau ka-ha nei mea te taohi ki a utu gogoro,
i ta ia i ruga nei.
Yehevehega ki ruga
o
te
tarau
ka-rima.
E kore koe e akamate ki te tagata.
E aha ta te Etua era ki te tagata i tona tarau ka-rima nei?
Ta te Etua era ki te tagata i tona tarau ka-rima nei, e akateimaaraga
piko
ki te porokimo i tona turaga tagata?
Eia teimaaraga piko ki te porokimo i tona turaga tagata?
E rua teimaaraga piko ki te porokimo i tona turaga tagata i te tino tetai,
i t’e kuane tetai.
E akatimaa piko anate tagata ki te porokimo i tona tino i te aha?*
E akateimaa piko ana te tagata ki te
porokimo i tona tino i te akamate roa
reka ki te tagata ke, i té akamakimaki reka ki te tagata
reka ki te tagata ke, i te riri tahaga reka ki te tagata
ke, i te tinai tahaga
ke, i te kupu me te
,
akirikiri ki te tagata ke, i te tagi «i okooko, i te okooko noti reka ki ruga o
te tagata ke ;
E akatimaa piko ana te tagata ki to
porokimo i tona kuane i te aha?
-
—
14
—
E nkateimaa piko ana te tagata ki te porokimo i tona kuane i te akatukia-».
kia ki te tagata ke, i te akateniteni
piko ki te tagata ke.
E aha akunei te atoga no te tagata akateimaa piko ki te porokimo?
Xa oko pogipogi
a
tagata ara.
VEHEVEnEGA. KI RUGA
O
TR
TARAU
KA-OKO.
E kore koe e akakarioi i te tino, me te manara no koe.
E aha ta te Etna era ki te tagata i te tarau ka-ono nei ?
Ta te Etua era ki te tagata i te tarau ka-ono nei ko a utu gogoro akakarioi, ko a utu akapaparaga te tau ko a utu takaoga te tau, ko a utu maka,
raraga te tau, ko a
riria,koa utu katakata riria, ko a utu
akananaraga riria, ko a utu akatukiakia me te matauruparaga me te kao
utu akararaga
,
nui, me te toerega maana meitetaki. me
te utu
rakeiraga akatukiakia pov
rokimo.
Tu ua te tagata i te titiri ki a kinoga
Tu ua te tagata i te titiri ki a
aupai nei i te aha?"
kinoga aupai nei i te purega putuputu ki te
Etua , i te inoiraga ei karatia turu i to te tatakega riria, i te nohoga atauna,
i te atoga paruga no te tagata kia na noti, i te
hagahaga tukitahaga, i te ma-
kararaga putuputu ki te matega
i te taohiraga putuputu kite mau takarapenitenia, e eukaritia. To tatou tino e hare tena no te kuane-porotu;
e kore tatou e
akaragina kia ua.
meta
.
,
e
Vehevebega ki ruga
o te
tarau
ka-vtu.
E kore koe e kamo, e kore oki i to rima te tiatoga no te
tagata.
E aha ta te Etua era ki te tagata i te tarau ka ilu nei ?
Ta te Etua era ki te tagata i te tarau ka-itu nei e kamo, e mau ki te tiatoga no te tagata ke,
e reke
kaïga reka, e tiatoga ke reka, e akateniteni ki te
tagata ke ki te kamo, e kai ua ki te tiatoga i kamo ia e te tagata ke, e turu
ki te tagata kamo, e matu i te kitega ki te kamo, e
rapakau i te atoga okoga
eihiaki i te o atuga tiatoga ki te tagata ke, e rairaia.
E aha akunei te atoga o te tagata i akaripo ki a tarau nei?
A atoga o te tagata i
akaripo ki a tarau nei, e oki pogipogi atu te tiatoga
tagata tona tiatoga i [akaripo ia ka tu ua
a) tona veveteraga i to te
peniteniaraga.
ki te tagata no ua, e oko reka ki te
Yebevebega ki ruga
,
o
te
tarau ka-varu.
E kore koe e tapani atu ki te tagata, e kore oki koe e akararerare.
E aha ta te Etua
era
Ta te Etua eva ki te
ki te tagata i te tarau ka-varu nei?
tagata i te tarau ka-varu uei, ko a utu takaoga
,
me
—
utu
13
—
makararaga akamere reka, akarnakima ki reka, e akateimaa reka ks
te porokimo.
E aha te
takaoga, me te makararaga akamere,
akamakeinaki reka ki le
porokimo?
A utu takaoga, me teutu makararaga akamere me te utu akamakimaki ki
te porokimo ko te akararerare, me te una i te aro o te ao tikaga i tona mata
kite ki te gogoro porotu reka
te tapani noa neio reka,
,
ki te gogoro riria reka, ko te akararerare me
te utu gogoro vaieroero , me te gntu me te kite-
me
porokimo, me te utu tapani ki te tagata maki kore, me te utu afga
piko, me te akaroroga ua ki te maki o te tagata ke, me te takelakeiuroa
mi ki te
takao ki tera vahi, ki tera vahi o te hu,
me
utu gogoro noti tena i eva ia e te Etua ki te
utu
tupere-a-pipl riria. Ko a
tagata.
Peea te atoga no te tagata na na i akamakimaki ki te porokimo?
Ta te
naaki
tagata akamakimaki ki te porokimo atoga, e akaora pogipogi ki a
ara.
E veriveri nuuui mai ra te Etua ki te tagata akararerare?
Everiveri nunui mai
Etua : os
biiingua
ana
te Etua ki te tagata akararerare : ki mai nei te
detestor e riri nunui ana
ki te
au
erero
akararerare ;
os
"quod mentitur occidit animam; e erero akararerare e tinai ana ki tona kuane.
VeHEGA
KI
RUGA
O
TE
TARAU
KA-IVA.
E kore koe e mate atu ki te toa ke.
E aha ta te Etua eva ki te tagata i te tarau ha-iva nei?
Ta te Etua eva ki te tagata i te tarau ka-iva nei, e tamikeraga riria no te
Hino, e tamikeraga te tau
,
e
tamikeraga akakarioi.
Vehevehega ki ruga
o
te
tarau
ko-rogouru.
E kore koe e kao ki te tiatoga e Kamo.
E aha ta te Etua eva ki te tagata i te tarau ko-rogouru nei?
Ta te Etua eva ki te tagata i te tarau ka-rogouru nei
e
tagiraga, me te
tamikeraga kamo ki te tiatoga no te tagata ke.
fta te Etua i o mai kia Moite ki a ragouru tarau nei ; i ta ia a utu tarau net
■ki ruga o te tapura poata. A rogouru tarau nei, e akatupuiga pouga gogoro
i tika ia mai e te Etua mo te tagata a mau ra i akatu ai te Etua kia ua mea
ra ua
no
te Etua i ta eki akaava ia
Moite mei ruga
o
te maga,
e te
kokoepo kinoga o te hu i te okiga mai
mei taha
o
te
Etua, mei
to
te ahi
me
—
te uira
e
16
—
korihi ana tona rae mata; ku o mat tana ki te tarau no te Etua ki tè
hu e tu ana, me te mataku ua ratou i raro, i te tumu maga. Ku akatokoto ia
ki to te araka te tapura poatu e akatupuiga no a tarau i o mai ia e te Etua kià
Moite a araka ara, e arata to ia eki rakau porotn nuuui; i puroku ia ra a rakau ara eki auro. Ku akatokoto ia a araka nei ki to te taperenakuro; e hare
i akatu ia eki kaas porotu nunui ke. I te aro
ga araka ara te altare
taperenekuro akatokotoraahuga marae ki te Etua. A marae ara e tinairaga puano a
ka i tarau ia eki ahi ki ruga o te altare ara ; to a mau ra ara atoga noti tena
me
akateitei ake ratou ki te Etua. Ku akatapu ia
me
tona hanauga ua ma ratou e taolii ki te
ga hu no Levi kuakatia ia kia ratou te
me
perepitero ko Aarone,
marae ki
ahuga
te Etua. Ko te toe-
taohiragaki te taperenakuro. Aarakara
me te
taperenakuro ua, e akairoga tena no te tikaga mai o te Etua ki te hu
Iraarita, e akairoga no te mauga atu okio ratou hi te akat knga ua te Etua.
A tikara mai ara ua te Etua, me te
mauga atu ara na te hu ki a pouga i aka-
tika ia mai e te Etua , tona
igoa e testamentum ; e toega noti tena no a akatikaga o te Etua kia Aparahamo. Ka akatika aka h ou mai te Etua kia ratou
tona utu
akatiaraga i akatia ia ki to ratou tupuna. Ka akarire te Etua me
uaku mai kia ratou
me
hu akaerere no ua,
me
akanoho kia ratou ki to te
kaïga Kanaana te akauunui ai kireira ki te tiatoga me ratou. A
kaïga i akatia
akntuuga tona no te ragi, e nohoga no te hu taohi porotu
1
teaonei ki te akatikaga mai ua te Etua. Ko te hu ra hu akaerire
ratou ki
îa
kia ratou ara e
te Etua me mau ratou kia na anake, me akaarao ratou kia na mei to
ua no
te oupo
ratou, me taohi oki ratou ki tona mau tarau ua; nei kakore, ka aka-
tei ai kia ratou mei to te kafga i akatia ia
mai, me
te akatimaa kia raton eki
aupai ke, anpai ke. A akatikaraga nei ku akairoga ia, ku akamau ia eki toto
no a
maraega ake o te hu kia ua. Ku
kaoga ara
mo
,
akaiika marie mai te Etua ki a utu ta-
hu akaoki hu te Etua ki te Jorotane kitona
ratou ; hu arai pu noa neio te Etua ki te
rama, me
te taoki oki ki
puna \ai me ci aranui
potakaraga no te ra
te utu gogoro mana
me
,
me te ma-
akatomo atu ki tona hu
lraerita ki to te kaïga Kanaana. Ku
tipi tipi ratou ki a kaïga ara, tiki-tai
t ki-tai ki tera purapura hi tera
purapura no a rogouru e rua touara o te
paega hu iri no Jakopo mea ra kakore ratou i mau ki te takao état no a utu
takao i akaiika ia e to Etua , me ratou. I te ratou
erega atu hu aguagu ratou
ku riria ratou i te koroio tiui-tini. Ku oti ake to ratou
tomoga ki to a kaïga
ara, ku tutaki ratou me te hu o reto. Ku ki ia mai ra e te Etua me
akaara
ratou ki te ku o to te kg ga, ku ki ia mai oki e kore
ratou e tutaki atu tutaki
mai me tera hu, tera hu eteni. Ku tutaki ratou ki te
eteniraga no a kaïga
kaïga ara ki a utu tiki eteni. E
Kapi ake ana a mau ra ara te eteniraga i te mau kaiga ua. A hu lraerita, me'
to ratou tomoga atu kj to te kaïga
Kanaana, ku tiaki ia ratou i te mau ra roro a
ara.
Ku marae marie atu noti ratou ki to a
—
e
17
—
te mau akao akatikaga ; mea ra i mûri mai, kua
mai te Etua
ki to ratou
hake i te akarikiraga ko Tarife, a tagata no te
paega iri
ai te akaora hu mei a ua. Ko a takao oki tenei ua
te
tagi ratou ei akariki ku iga
tagi. Ko Taüru to ratou akariki no mua roa; tona
takao, ua te uga ua o
te Etua, ku
no
Juta ka puta mai
Jakopo i ki io kia Juta na
akatapu ia Tarite me akariki eki oreo
tapu; pera tai te akatapuraga ki te utu akariki topa io; no reira te karai kia
ratou e Kirito. Mau ra
roroa
oTauru i te akatau kia Tarite, kua toha i te
toliua keu tiui-tini me ahaeke ki te hu eteni. Ku
met a
utu hu i riria mai ai kia na,
me
akapakaora
te Etua kia na
te akanunui atu te Etua ki tona tiato-
ga, me tona teiteiraga. Tona pokaga hare pu-nui ko Jerutaremi te
igoa. Ku
akatu ia ki reira te hare akariki ki ruga o te
maga Tione e tukiga no Jerutaremi. Na tona uga ku apai ia oki ki reira te
araka, testamentum. Tona
tiaga
akatu ua ki reira ki te hare
purega; mea ra ku ki mai te Etua mo tona
tera
me
te
ki mai oki te Etua kia na: ka mau roa ai ki
hanauga
pakaoraga,
e
tona purapura te akarikiraga ki
ruga o te hu porotu; me teki mai kia na ka
puta mai ai mei a na a akaora hu i akatia ia mai mo te tagata mei te akamataga o te ao ; ka pu ai tona ao ki ruga o te iri no Iraere ki ruga ua o te mau
,
kaïga ua notf. Ku ki mai oki: a akaora hu ara e atariki no te Etua
no
Tarite. Ka akamere ai,
me te akatau ua
e atariki
,
ai te hu ki akaora hu ara; mea
ra, i mûri ka akapupu ai tana ki te mau hu ua no te mau
kaïga ua; ka rogo
ai ratou ki te takao no te Etua , me te mau kikia ratou kia
ua. Mei atakaoga ara ua te Etua kia Tarite, karai te hu Iraerita ki te akaora hu e
akariki
ehanauga no Tarite, e Messia e Kirito tetai igoa. I te anno 2989 no te ao; to
Tarite ra anno 70
romone;
e
,
to Taromone 18. Mate atu Tarite
akatuga Taromone no te akaora-hu.
te Etua kia ua. To Taromone ao,
e
topa io tona ao kia Ta-
Ku akamarama
ao, akatokoto
pu noa neio
tana; e akatuga notf oki
tena note Messia e akaora-hu; Ku
akapi te Etua ki tona tiatoga, me te
akamarama pu noa neio kia na. I te anno 3,000 no te
ao, etai ra 1,004 no
te Akaora-hu ka tagata mai ai. Ku
akatu, a mau ra
Taramone ki
ara,
te
hare purega ki te Etua ; Ku e ira a anno i te akatu ki a hare
ara, ku akamata
ia tera i te anno 480 rnei to ratou
tomoga mai mci te Egipito. Oli ka oti tera
tokoto atu ana 1,000 anno o te akaora-hu ka hanau ai. Ku
akatokoto atu
Taromone ki te araka ki roto. Ku ahu i roto te hu ki te marae ki
te Etua.
Ku era ia e te Etua te
aliuga marae ki te ralii ke, me ei rego marie ai te hu
ki te Etua etai aneio, me te
akateitciraga etai oki. Koumatua ka koumatua
kua piko to Taromone
atoga; Ku titiri akarere mai kia ua te
c
Me paruga ra o na, i tona
kuane-porotu.
matega hu vehevehe te Etua ki tona ao. E rua
tiripo no Jtita tetai no Peniamino tetai i mau mai ki tona atariki ko
lîopoarno; ko te mau tiripu etai rogoüro ku uaku atu me akariki o
ratou kia Jcroa
poamo no te tiripu
no
Epara'nno. I Jerutarimi te Eherctia tika ; ko te Eke3
—18
fet]a piko ra i man i te paa
—
Tikemi; i mûri mai kn apai ia ki te paa Tama rife,
a
no Epara'i'mo tetai igoa ku riria na, ku eteni oki
epu nui no te ao Iraere,
mau akariki no Juta. Ku uga mai
rnau akariki no Iraere ku riria oki tetai
ei oki mai ai raton ki te tika. E
me
utu
ki
te
te Etua kia raton
poropeta
Poropeta, e tagata i pi nui niai kia na te Kuane-Porotu,
te akararaka oki kia
Kopoamo
ki te gogoro tcho,
e motire
te gogoro
o
akaora, me
mini. Mate atrt
akariki nojufa topa io tona ao kia Abias tona hanauga; mate atu
io tona ao kia Asa tona hanauga; mate atu Asa topa io tona ao
e
Abias topa
kia Josaphat
poropeta
na
me
e
tagata paknora i
Elias te anno
o
te
porotu.
te ao 3108, i te
A mau ra ara pu noa
anno ra
neio te
8C6 no te Akaora-hu ka
mate
hanau ai. Mate atu Josaphat topa io tona ao kia Joram tona hanauga;
Ochosias tona hanauga; mate atu Oehosias,
roroko akarere ki te ao tona kui ko Alhalias; kô Joas ra
atu Joram topa io tona ao kia
mea
tinai ia e Jehu,
1
e itu
atariki no Ochosias ku una ia e tona amita, Ku oti ake te mau anno
ku akararaka kia Juta te tUptia perepitcro ki to ratou akatc ao no
e
Athalias,
Ku naku mai te
riki tika ko Joas. Ku akaakariki ia Joas ki to tc hare pure.
ara te poropeta
ra
a
mau
atu
Mate
ratou
mo
hii no Juta kia na me akariki
io
Eliseus i te anno no te ao 3,163. Mate atu Joas c atariki no Ochosias topa
io tona ao kia osias
te ao kia Amasias tona hanauga. Mate atu Amasias topa
ki tc atoga perepitcro topk
tona hanauga ua te mate repera osias, mea taolu
Joatham
atu
mate
ko
topa io tc ao ki tona
atariki
te
ki
ao
Joatham;
io tona
trgatanei e te Elua ; mea ra kakore ei
atariki riria ko Achas. Ku paru ia a
akariki eteni no te
Theglafphalasar
porotu.
to pâknora keu no te Theglatphalasar ki ruga o te akariki no
I
Asiria.
kaïga
no Iraere ki kaïga Syria ; Ku avaIraere, ku akatari ia a rogofiru o te tiiipu
1
i toe i te pu-nui Tatnaria ku tiki ia mai ok
roa atu ki reira ratou ; ko te hu
Kn tipeke akai te atoga tohua keu Salmanasar atariki no Theglatphalasar.
Ku tutaki tana aoki te
rere ki reira te ao no Iraere.
ao no
Juta ki
a
tipekega
o
ao no
i vehevehe ke ia ratou inei te
Mei a mau
ra
to ratou ao
nei 250 anno, ko te anno no te ao
ara
ai 713. I tc ao
no Juta
i Jeru^-
3,291 ; ko te anno no te Akaora-hu ka hanau
io tona ao kia Esechias
taremi, mate atu te akariki riria ko Achas ku topa
i te atoga toua
tona hanauga; e akariki pakaora tenei i te atoga poroturaga
a
mau ra ara ko te poropeta
keu ua, me te utu akariki eteni tona turu
i apai ia mai kia ua e te
ki
te
ekekura
Ésechas
koakoa
mea
Isaïas; mea ra,
utu kerere
me te
no
te akariki Babilone,
ki atu kia ua : a utu
tiatoga
paru akarere kia na te poropeta Isaïas,
koe i ekakitekite ki a utu kerere Babi-
a
ratou
lone me to koe hanauga , me to koe areare ka riro ua ai me katautau
ku
naku
ki to te hare no te akariki Babilone. Ku tika tei'to te takao no Isaïas:
Habuchodonosor te hanauga no Esechias. Ku topa io te ao noEsetona ao
chus kia Manages tona hanauga, e akariki taha I te akamataga o
ia mai e
•
—
19
—
kuc« riro eia noti me katahutahu i Babilone ; e akariki riria tenei. Na ua it
akamate. roaki te poropeta Isaïas,
e
koumaUia no te i ri akariki noti. Mate
topaio tona ao kia Amone tona hanauga. Mate atu Amone
kia Josias, e akariki lalia; e akariki porotu roa tenai; e
anno no te ao 3,381, ko le anno e tokoto ana no te Akaora-hu C23. Tagata,
to a nunui i te taraki ki te utu eteniraga. Mate atu Josias teimaa nunui te
atu Manasses ku
ku topa io te
ao
ku, ua te tagi
ratou kia na; ku topa io tona
ao
ki tona teïti ko Joachas se-
Hum. Mea eke tenei i to te tahua keu, ku akatari ia e te akari Nechao ki tona
kaïga Egipito; Ku nkatopa io tana ki te ao ki te teina ho Joachas ko Eiiachim ; Ku akaigoa ke tana ko Joachim. Mea takere Joachim ki te ta no te
poropeta Jeremia ta akahou Jeremia ki tona poropetaraga i te anno ka-ha
no tona ao; Ku torugu atu te akariki. Nabuchodonosor ki Jerutarpmit$potaka ai ki tera punui Jutea kua eke Joachim, ku akatari ia ki Babilone; Ku
,
topa io te ao Jetuta-remi ki tona atariki Joachim, e Jechonias tetai igoao na.
Ku riria oki tenei ; Ku oki atu oki Nabuchodonosor ki Jerutaremi; Ku akatari oki tana kia Jeckonias ki Babilone ,
hanauga
me
me
tona
kui me
tona reine
me
tona
te utu togoïti, me tetai mano o te hu Jerutaremi. E anno note-
3394, no te akoora-hu ra 610. Ku naku-ua Nabuchodonosor ki te utu
inoni, me te utu kapu tapu i akatokoto ia ki to te hare pure e Taromone
teïto. Ku akaeke Nabuchodonosor ki te pu-nui Jerutaremi, me te turaliu ua
ao
tana kite hare pure, me te akatari tana ki te lui ki Babilone te akanoho ai.
A Babilone ara e pu-nui no te kaïga Syria, e pu-nui riria; Ku oruoru tahaga
ki reira le utu eteniraga , me te utu kinoga ke kjnoga
ra kuamau noti ratou ki reira ki to ratou
ki te takao no Moite. Ku tu ua i raega pu
te poropeta Tanière tetai tagata;
akariki, ia
ua
miterio nui ka
mea
ke. Ko te hu Epereo
utu gogoro tika me te taohi ratou
noho
o
ratou le utu
no a
tagata pealo, ko,
tera i te akairiga eteni o te
te atoga tika nui. Ku akararaka mai te jEtua kia ua ki te utu
pula mai ai i mûri. E torn oki
a
tamatama ko Ananias, me.
Asarias me Misael. Ku titiri ia ratou ki to te umu ki to te ahi, mea le atoratio
ratou ki te tiki auro i akatu kou ia e Nabuchodonosor. Kakore to ratou maki-
maki etai i to te ahi. Ku marohi ratou ki te Etua, mea akavaraka mai ki tona
turaga, me te manaraga,
.
ma
te tikaga ki a hu eteni
ara.
Riro ka riro Joa-
chim ki Babilone. akamata ki reira te nohoga o te ha Epereo ki Babilone te
noho ai ratou 70
anno.
noho ai ki Babilone ku
rogoüru e itu o te anno
Ku oti
ake a
pakaora
te akariki Persia.
mau
ratou i
Kua topo kia na te kaïga Assiria; Ku akamama akarere cyro akariki Perme te akaoki atn kia ratou ki to ratou kaïga Jutea. 1 te
sia ki te ku
Epereo,
okiga atu ratou ki Jerutaremi e ha a makiukin e rua mano touara ratou.
To ratou akatari, to ratou tagata, tikaga ko Zorobabel.
Toruga ka toruga ratou ki Jerutaremi ku tuku akarere ratou ki te tgû-
—
füa
—
te hare pure hou. Ku rekareka tetai valu mea ka akatu ki te hare
ki a hare teïto i akatu ia e Taromone,
ku teimaa tetai vahi na te
no
hou,
A
20
mau
fa
ara,
e anno no
te ao
tagi
3468,
no
te akaora-hu ka hanau
ai 53G.
Esdras akatu ki te hare pure, me te pu-nui
Ku oti ake to Zorobabel,
ki te pa akahia no a pu-nui ara kia Neeakatu
teito ko Jerutaremi, topa te
me
mias torugu hou ake mei Babilone. Ko te auno
im>
te ao 3350,
no
te akaora
hu ra 454.
E igoa no te mau poropeta nui:
Ko Eüas i ara ai mei te ao i te anno 3108, no J. C. 896.
Ko Isaïasi maratirio ia e te okariki ko Manases i te anno 3294, no J. C. 710,
Ko Jeremias i te ao na Joachim; ko te anno no te ao 3394-, no J. C. 600,
Ko Ezechïel i te anno no te ao 9409 , no J. G. 535.
Ko Taniere i te anno 3449, no J. C. 535,
Ko te mau Poropera iti etai rogoüro e rua touara ratou ;
Ko Ozee i te ao no Jeropoamo i te anno ka anau ai d. G. 825,
Ko Joel i te anno no Jetu-Kirito e ara ana 800.
Ko Amos i te ao no Osias akariki no Juta, no J. C. ra 780.
Ko Abdias tukiga tata no Amos.
Ko Jonas i te anno no J. C. e ara ana 823,
Ko Micheo i te ao no Joatham, i te anno no J. C. ra 758.
Ko Nachum i te ao no Achas, i te anno ra no J, G. 740.
Ko habacuc i te mau ra no Jeremias,
Ko
Sophonias
me Taniere e
anno no J.
C. 600.
i te mau ra no kabacuc noti.
Ko Aggeus i te
anno
no
J. C.
e ara ana
520. na na i akateniteni ki te hu
Epereo, i to ratou okiga mai mei Babilone me ei hare pure e akatu.
Ko Zacharias i te mau ra no Aggeus notf.
Ko Malachias, e poropeta akaopega. Mei a na tae roa kia Patita kakore te
poropeta i tera mau ra.
Ku tipeka teïto te ao akariki i te kaïga Jutea.
A mau ra ara Alexandro-nui akariki Gereko ku naku atu ki te kaïga Jutea;
ku akatutaki tana ki te ao no te kaïga Gereko. I te mau
ao
ra
ke ku topa io te
Jutea ki te iri makapeo ki te perepitero tupua. E ao no a iri makapeo i te
anno no te ao 3837, no J.
G. ra 167.
I te mau ra ke ku roroko ia te ao no te kaïga Jutea e Kerote e tagata riria
nunui tena, I tona ao ku nunui teïto to te hu Epereo aïga kite Akaroa-hu ka
hanau akarere ai a mau ra ara notf.
A mau ra i ora ai Kerote i te kaïga Jutea i te ao no Ketare auguto Impera-
kaïga Garirea i te paa Natareti
e mate roa i te tapu.
e
iri
no
Juta
tona
iri. Kua huga teEtua
a
no
Maria
E purapura
Taritc
ara;
tore Roma, e ora ana a mau ra ara noti i te
te toa aïnc tamatama porotu ke ko Maria. Tona tiaga
—
21
—
ki te arakagero Gapiriere kia Maria me ei akararaka io ai kia ua ki la te Etua
tiaga mai, me ei hanau ai mei a na te Kirito. Ku iga atu Maria ki a takao
ara,
mea
ki ia mai e te agero : ka mau
roa
kia ua te virigineraga, e mea ka
ra
tupu tabaga te teïtf ua te gogoro mana o te Kuane-Porotu. À mau
anno no
te ao
ara e
4004.
hypotati ka-rua e Etua pe te motua,
ki ta akame te Kuane-Porotu. A mau ra ara kua tuku te lmperatore Roma
Ku tagata mai ki reira te Verbum
e
viriga me ei pupu ai te bu Epereo ki taha o tona iri, tona iri te ta ai te igoa;
no reira Maria, me tona tiaki ko Joteve kua ao ki te kaïga Juta i tera punui ko Petereemi. Na te bare kou i te bu , kua noho tera ki to te bare puaka;
ku hanau ki reira te teïti Etua. Po
varu ,
ku
circumcisio ia te teïti, me te
akaigoa kia ua ko Jetu. I te mau ra ke toruga ake mei ira ke, mei te poorame ei atoratio ai ratou ki te teïti, me
ga o te ra te mau tagata marama magi'
te akau kia na ki to ratou i koura e auro, ture,
e
mira. Mea akararaka atu
ratou kite hu no te pu-nui Jerutaremi ki to ratou tiaga e atoratio ki te aka-
riki no te hu Epereo, ku mataku. Kerote eki riro tana
akamate tana ki te utu teïti no te paa Petereemi,
me
ao
ki a teïti ara, ku
te utu teïti
no
te utu
peipei tata mai ki Petereemi mea ra ku akatari Joteve ki te kui, me
Jetu ki te kaïga Egipito; mei i reira ku oki mai Joteve i te matega no Heroatutaha
te ki tona paa ko Natareti. Kua noho ki reira Jetu e toru rogouro o te anno
i te bagahaga ua, me
te teriga-orooro kia Maria
oti ake te rogouru e toru
o
te anno
peata, kia Joteve ua. Ku
mei te hanauga io o Jetu, tu akarere
Takaria, meEritapeta; a
Eritapeta nei e iri noti no Maria peata, ta Joane-Patita nohoga i te motaha;
mai te poropeta nui ko Joane-Patita, e atariki no
tona atoga ki reira e paruga nunui kia
a
ua notf.
Mea nunui noa te paruga no
utu poropeta teïto; kakore ra i tae mai ki te atoga o Joane-Patita i te paru
kia ua noti. Tona haga e akateniteni ki te bu me ei taohi ai ratou ki te paruga no to ratou kinoga. Mea ku peipei
teïto ki taha o ratou te ao no te ragi.
E papatema aua a Joane ara ki a bu i toohi kitona tukuga takao. Tona papa-
tema, e papatema aai
tabaga; e rere te bu ki to te
ki te repo kiri,
akairaira ki to ratou kinoga,
me te
orai te
me te
ruerue
ai ratou
tiaga ua ratou me
ei tipeke ai to ratou kinoga ; gogoro akatika ia amenei e te Etua noti. Mei a
akarere io kia ua te igoa Patita. Ta te hu Epereo
ara
topa
papatemaraga
makararaga koia noti te Messia; mea noti ratou ka mau kia na ; mea ra akao*
akiakarere Joane-Patita ki to raton makararaga, me te ki atu
kakore au te Messia, e tagata uga ia
au
nei i
mua o ua
me
ua
kia ratou:
ei muani ai au
ki toua aranui; ko atoga tena i ki ia mai kia kotou e te utu poropetaraga
teïto. Ko Jetu ra ku toruga mai i te ra ke me te bu ki taha o Joane-Patita
akarere te
papatema ai Joane kia ua pa ka pa te rai ki tona kiri tapu
ka emo ai te kinoga i tona tarai; tu ua tona tiaga me akamana ki te vai,
me ei
r
22
-
—
knramctu kt akalu ai; e papalema tuna igoa kua
kite Joane kite Kuaiie-Po-
relu e ao io an a ki ruga o Je tu i le akatuga kukuororagi, ki alu Joane ki te
ku : koia noti. tenei te agano no te litua ; ma ua e akaara ki le kinogo o to
karatia, me te tika ; ku tipeke te
hu. Mei a Moite te tarau, rnei a Jetu te
utu akatitioraga teïto ki ruga o Jetu ; me& ku torugu mai cia noti. Ku oli ake
te papalema o Jetu ku akatari te
Kuane-Porotu kia ua ki te motaha te»ieiu-
uio ai e ha a rogouru o te ra, me tepo.
Ku akatika ia oki ki te
tiaporo me ei akoako mai ai kia ua ki reira ku oki
Kua noho tera koroio ki laha o te moana Genetareti.
atu Jetu ki le Garirea.
Ki reira, kua poro Jetu ki te mau tagata raveika ; to kor-ha ratou, ko Ànako Jakopo me Joane, e hanauga raua noterea, ko Timon e toua tuakana
Jetu ki tetai mau tagata , kia Mateo tetai
oki
atu
ku
I te ra ke
poro
Tepeteo.
ki te mau
ratou
tiatoga
tagata. A koroio i poro mai ai tera ku titiri
Kua nui te hu tagi me akarorogo ki tona tukuga takao mei a utu hu ara ku
ua
,
rae ke atu
tana ki te mau tagata etai rogouru e
kia ratou,
e
Apotoro
e
}ouara; ku akaigoa tan a
kerere o ua. A tagata o mua roa ko Timone Petero,
ko Ana terea tona te’na, ko Jakopo,
ko
rua
ua.
me
Joane, e hanauga raua no Tepeteo,
ko Piripo, ko Paratoromeo, ko Mateo, ko toma, ko Jakopo, me
Piripo,
ko Tateo, e hanauga rarua no
tona teina
Arapeo, ko Timone Kananeo, ko
Juta Ieariote.
Ku aka goa ke Jetu kia
Timone, me te ki atu kia ua : ko Petero to koe
ka o atu ai oki
igoa; ki ruga o tera poatu te akatu ai au ki to ku Ekeretia ;
ki
utu pa-nui
tera
oki
Jetu
mai
oki
atu
Ku
no
le
taviri
te
au kia koe ki
ragî.
ki tera utu atutaha, me le tuku alu i te mau Vahi ua ki te Evagerio no te ao
Messia a Kirito noti i takao ia
no te ragi ; nie te ki atu oki koia noti au te
,
poropeta teïto. A Kirito noti ara e atariki no te
te ki atu cki : a hu kereto marie
uga ia mai me akaora ki te ku; me
mai ki te hu teïto e le utu
Etua i
mai me te taohi ratou ki te penitenia, ka vevete ai ki to ratou kinoga, ka
ai ratou ki le ora te oti ae. Me akatika tera ki tona takao taohi tana ki
piki
,
te utu gogoro man a ,
akaora
mata-po reka, ki te hu reo kore
te hu teriga-pakehe reka e akatei ki te tiaporo mei to te ta-
pu
reka, ki
e
e akaora eki reo etai ki te utu hu mate ke , mate ke,
neio tana ki te hu
noa
utu hu
teïto. Ko te
gata temoniako e akaora oki tana ki testai
ua e mea mau. tona tuku ki
atoga o ua noti ra e atoga no te mau poroturaga
mau
tona
e
mca
raro mei tona oupo noti,
magaro, e*mea mau tona terigaorooro, e mea te
ha mei te tiaga
ru
ae, me te
apai porotu
o tona motua reka ki te
moe
roa
ki te teimaaraga i tu mai ai kia
teimaaraga i tu mai ai mei te hn
I
tona
gogoro
reka, e akaora ki te hu riria i lagi mai ai ei poroturaga.
noa tera
etai noti o ua aïga, ei leiteiraga ki te Etua tona motua. Ku oti
ki te -Etua. Penei te atoga purega ua ua
po, tera po i te pure tahaga
-%
utu
tirku mai ki lonahn:
inotua
e
no
matou
E nui te hu to itiko , mea kilo ki tour»
noho
o
ana
koe
i
to
ragi.
poroturaga ua, mca rogo ki
mau
mca rogo me te kite ki tona utu gogoro mana no
reira i utari ua ai te hu i mûri o na i tona aoga atu ki tera motalia, ki tera
tona utu tukuga takao,
motalia. Mo te hu Epereo,
me
te hu éteni no ira ko
me
ei kite ai k a na me ei rogo ai ratou kia
nui raton te lmtahota
c
,
ra
ua inea
ku keitagi te hu ki-
mai tera ki to ratou utu
paru
ripa me te hu Pariteo ku teimaa
i raega pu o
me to ratou utu ririaraga noti e kiripa, e hu marama
pikoga,
ki
te
to
hu Hereto
hu
ki
te
to
ana
ratou
e
akatika
kokocpo,
te hu Epereo,
to ratou
ua
kia
noti
ratou
e
ra
hu
pu apo
piko ara oki. Ko te hu Pariteo
oki. E
ki
ua
mau
te
poropeta
taohi ki te takao ua te Etna i oreio kia Moite
ua
ratou mca
,
akateatea ,
me
te ipokirita ua tetai utu hu o ratou, me te koromi, me te ra-
i te mata-lm tahaga to ratou roroko
pakau ratou ki te hu eki atoga porotu
e hu porotu e 1m pakaora reka tera.
hu
te
ratou
kia
ai
mai
,
meei
ara,
Ko te hu taohi ki te marae ra,
tenatore to ratou
me
Jetu-Kirito, mea ki ia
igoa. Ku riria ua mai ratou kia
mai kia ratou: ka'heke tona ra te pu-nui
Ku keitagi ua oki ratou
Mea kite ratou ki tona
mea
ruga o te hu Epereo e
te hu tikaga ki
Jerutaremi, me te hare pure
ua.
ku poke ua atu te hu kia ua.
tiatoga kore, me tona tiïku ki raro
me
tona maga-
ai kia ua e Messia. Ku veriveri ratou ki tona tukuga
ro, koia ratou i te k.ereto
takao,
mea era
nei, ki
te utu
ki te topaga
manava
ki te tiatoga, ki te rckarcka note ao
nri, mca ki mai eki : a tagata
ka apari ki le peka ka litiri ki tona tiatoga
atoga ke, atoga ko ao te
ao
gi me utari mai ki i mûri o ku
a hu riria ara kia Jetu-Kirito;
e kore oki e taohi ki tona tagf noti. Ku akamere
noti ratou me akamate roa
ku
marie
te
ki
ratou
noti
ku nahii atu
tiaga
pona ;
‘t
,
,
o te
kia Jetu-Kirito. Ku akahu atu ratou kia Juta-Ikariote o toril a rogouru
Jeta
kia
e
tuku.mai
ma
ua
ku iga atu tera kia ratou,
e ira
Piastres;
moni,
ki to ratou rima noti. Ku akatn ia a atoga
mau ra o te
noi e ratou
,
me
Juta-Ikariote i te
Pakato, i te iuti. Kua ao Jetu-Kirito ki te hare keunakura me ei
man apotoro ua. I te koroio e kai
tutaki ai tona kaïga kai i te ahiahi me tona
ana i
te kai ratou , ku naku atu Jetu-Kirito ki te pane; ku oti ake Jetu-Ki-
rito i te togi , me te vahirahi ki a pane ara tuha ckarere kia ratou, me te ki
ka naku mai, ka kai kotou , ko to ku tino mau noti tenei, e tinoka riro
atu;
ki te rnatega ua te tagi kia kotou. Ku
karité, ku oti ake tona togi
ka inu
ua
te ao noi;
o
naku alu Jetu-Kirito ki te rino i to te
atu akarere tana kia ratou,
kotou , ko to ka toto mau noti tenei,
e
toto ka lae io ai me akaora kia
kotou ki a gogoro nei,
ua
e
te ki atu ua
:
toto no te akatikaga hou i
kotou, me te mau taf. Ka taohi
te ai mai kotou kia- ku
Pakate nei kua tomo ki vaho Jetu-Kirito,
me
me
noti. Ku oti ake a gogoro
ratou
ki ruga o te maga Orireti ki to le liakai i tomo
ae
ua
oki ko te ao akarere
ai Jetu -Ivrito me taohi
—
2i
—
ara ki tona motua me ei akaoki
ki tona purega. Kua pure te motire a koroio
ki atu ra : me ra katu
ai tera ki a mamaeraga ka puta mae kia ua , me te
noli to koe tiaga mai. Ku torugu ake a hu nunui i akatori
ia e Juta-Ikariote
te akatari akarere
ratou kia ua ki te
ku maku atu ratou kia Jetu-Kirito
me
mai te mata-kite rapakau , ku
akairiga no kaïpa tupua perepitero. Na te tu
ua tohu ke tohu ke raakatika ia ki reira tona matega; ko te mau apotoro
mau kikia kia ua. E
ko Petero ara oki, i mataku te akakitekite ki tona
tou;
toru o na akararerarega, mea eui ia mai
tu-Kirito. Ku tika akarere
takao i
a
e
te hu ki tona utari i moni o Je-
ki teïto ia mai kia ua
e
Jetu-Kirito
noti.
Mei akaipa ku akatari ia Jetu-Kirito ki te akaeriga no Ponotio-Pirato ;
Jutea te tikaga no te imp'eratore Roma mea varaka
te mea ia ua i te
ua
kauga
tinitini me akaora
marie Pirato ki tona maki kore, kua tiki tana ki te atoga
o tona oho te hau
atu kia ua. Ku tairi ia Jetu- Kirito ku akauta ia ki ruga
ia oki Jetu-Kikorona taratara e te miritere no Ponotio Pirato. Ku akanau
Mea kite noa
noti.
ua
kia
noti
eia
rito mea akaakariki ia no te hu Epereo
kia
tera
noa
Jetu-Kirito, ku
mea
maki
Pirato
atu
ra
tagi
kore,
tona
ki
akatika,
Pirato
a
ara
te peka ki
oti ake te akauta
ki
ruga
tona
o
matega
na
tona
akatikaga ku
Jetu ku akatari ia tera ki ruga o te
Ku tia ia i te peka Jetu-Kirito i \aega
maga Golgotah, e kara vario tetai igoa.
e matega a mau ra
o te mau tagata kamo. A matega i ruga o te peka,
pu
tahaga i te matega o Jetu-Kirito ku tupouri te ra
rua tupapaku;
ku maruru, me te taparuru ua te kaïga ; ku hatahata te utu
mate JetuKua
ku oki mai ki te ere i te pu-nui Jerutaremi te utu tupapaku.
te okoga
reira
Kirito i te ra veneri, e ra no te Pakate. I tona matega tu ua ki
ara no
me
te hu riria nunui
te paruga no te
mau
kinoga ua no te mau tagata ua. E paruga i aka-
ua ki
tika ia e te tikaga Etua ; mo te hu riria topa tai ki ruga o Jetu-Kirito
o
te
to
ratou
mei
hu
ia
te
tiaporo.
katautauraga
kore. Na tona toto ku akaora
piki ratou ki te
ku akakakara
ragi, ki te ora te oti ae. Ku oti ake te matega o Jetu-Kirito,
Na tona matega, ku tu noa ua mai te aranui mo te hu
me
Sepulchro e rua e tarai ia ki to te papa
eki ora mai oki, mea ku kiiamai eia
poatu. Na te mataku te hu Epereo
ia tona tino, ku tuka ia ki to te
noti i te tino e ora
ratou ki te
ana ,
Sepulchro.
ku inoi ratou kia Pirato ei miritere tinitini me tiaki
Mea ra ku
ora
mai oki Jetu-Kirito i te ra toru,
e
tominika.
Sepulchro e ora ana, e kanapa ana Jetu-Kirito.
Ko te miritere tiaki Sepulchro na te itike, ua te mataku ua ratou ku oveio
ra
ia ratou i te atoga tupapaku, .a, noti ku mate teïto ratou. Ko te apotoro
I te otiga mai mei to te
te Kereto teïto ratou ki te oraga mai oki o Jetu-Kirit v, e kite marie to ratou
mata noti kia Jetu-Kirito, e akapapa marie to ratou rima kia na, e kai
marie
55
—
ratou ki te kai
me
—
Jetu-Kirito ua , ku kereto marie ratou ki reira ki te oraga
mai oki o Jetu-Kirito. I te mau ra e ha a rogouru ku ikei mai Jetu-Kirito kia
ratou i te koroio tinitini ku tukia takao
mai tera kia
ratou ki te Evagerio apai ki te mau kaïga
te igoa no te motua ,
e no
te
Atariki, e no te Kuane-Porotu. Ku tuku mai
oki tera kia ratou ki te tikaga me ei verete
te akatika mai oki
ratou, me te uga kia
ua, te papatema ai ratou ki te hu
ai ratou ki te kinoga o te hu, me
kerere no ua, me tona nohoga mai
ki to ratou akaerega
oki ki vaega pu o ratou te tomotu ae, tae
roa
ki le paoga noieao. Ko tona
mai ai ki to ratou mata tagata ; Kua piki tera ki te ragj
tino ra i tu noa
ua
i to ratou mata
noti;
e nana
ake
ratou ki te pikiga ake, me te ao io
ana ratou
e rua
ki tona
pikiga. Me te akanaua
agero ki taha
o
1
ratou, ku ki ma
raua kia ratou : a Jetu-Kirito a kotou e akanaua ake nei, ka pera oki ai tona
ra
tona okiga io mei te ragi. E noho
no
te motua
inana
hora i teoüga kore
i te mau
noa.
ana
tiatoga ua
,
Jetu-Kirito i te ragi i te rima inaorj
i te mau atoga ua, e manaraga mo-
E mau ana ki reira tona aka u ki te Etua ki tona
ma-tega i oti atu ara i tona okoga hu,
me
te
turu mai mei i reira ki tona
Ekeretia i topa io i te ao nei. Tona atoga ara cki ka tae roa ai ki te paoga no
te ao nei ka oki mai ai
teïto. Ku
tera, ki reira te akara ai ki te hu ora, me te hu mate
oti ake tona pikiga ki te ragi, e tokoto ana etai rogouru o tera ka
gogoro ai te hu Epereo ki to ratou gogoro nunui e Penekote. A gogoro
na
ara
te ai atu ratou ki a ra teïto ara i o mai ai kia ratou te Etua ki tona tarau.
A ra ara, e rima a rogouru mei to ratou pakateraga i te kaïga
Egipito. Met
to ratou teiga mei te Egipito ki a ra i o mai ai te Etua mei ruga o te maga
Sinaï ki tona utu tarau ki te hu Epereo, koia noti
a
rogouru o te ra e rima.
Mei a ra i ora mai ai oki Jetu-Kirito ki a ra o te Penetekote ara, koia noti
oki a rogouru o te ra e rima, e Penetekote oki a ra ara. A ra o te Penetekote ara e noho ana noti te utu apotoro ki to te hare
ragi
vgvovovo ara
erero
etai, puta pu mai mei te
nunui; ku topa io a
te vovovovo nunui, pe te vovovovo o te araga riri
ki to a hare o ratou ara, me te ikei mai ki ruga o ratou te utu
ahi, tiki tai ki ruga o ratou ua
te Kuane-Porotu kia ratou takao
ara.
A koroio
ara
ku
akarere ratou i te reo
pi akarere ma
tinitini no te utu
kaïga ke, kaïga ke. Ko te akatikaga tena no te tiaga mai o ruga me ei ajn i
ai ratou ki te Evagerio ki te mau kaïga ua, pe a Jetu-Kirito i ki io kia ratou
te ao nei noti. Ku itiki nunui te hu
o mau ra i noho.mai ai, me ratou i
Epereo; ko Petero ra i te ra no te mau Apotoro ua, ku vehevehe kia ratou
ki te atoga ua
a
gogoro nunui ara; kua tiki tana ki te takao no te utu poro-
petaraga teïto, me te ki atu ki r<*tôu : a Jetu-Kirito i tia ia i te peka e kotou
ku ora mai oki ; e akatika ana tera ki tona kiga mai i te tino
no nei.
e
noho ana i te
Ku uga mai nei oki ki te Kuane-Porotu.
A Jetu ara koia noti te motire, koia noti te Ririto. I te kereto auake kotou
kia ua,
me
te taoki ua kotou ei paruga
reira
taliaga noti;
ragi.
I tera tak u^a^takao o Petero e toru
me te
kai
ua
A potoro
tno
kotou noli, ka ara ai kolou ki
fcrftia i te
me/ireira tahaga noti te tikaga mai o t'o'kotou
a mano o
te hu Epereo i
porotu,
ratou ki reira ki te papatema.
ara , me a
akarere ralou
ua ara.
utu hu
Ku
ua
i kai ai ki te Kuane-PoroFu JrU
marama
pu noa neio ratou
,
atoga ke
rogo akarere ralou
akaarua ki te Etua ; Ku
te Etua. Ku akaaretoa
no
te
tarau
nunui akarere ratou i te taohi ki
ki te utu takao no te Etua. Ku nui akarere to ratou
rekareka
akarere ratou i te akatika ki te takao no te Etua ; ku
a\a roa
to ratou mata-
ku , porotu nunui tahaga ratou.
ke te hu Epereo i
Mea nunui te hu Epereo i porotu ai ; moa ra i nunui
me te akateimaa
ua
riria me te tithi ratou ki to takao no te mau apotoro
kia
ratou
noti
roa
Tepano peato tetai
nunui kia ratou. Ku tinai akamate
te
ao
mei
apotoro me ei opo
tiakono no a mau tiakono e itu i kai ai ki te
,
,
no mua roa ; mea okooko-riria
ai ratou ki te Eekeretia ; ko te maratirio tena
mea
i te akalika atu kia ratou ki te oraga mai oki o Jetu-Kirito,
Tepano
koia i mataohi oki ki te utu gogoro mana me turuga o tona tukuga takao,
takao no
te
te
mai
hu
Tarnaritanoki
mau
ku
ratirio ai tera. Mate atu Tepano
te Etua. Ku oti ake to ratou papatema ku torugu
atu kia ratou te mau apo-
me ei kai ai ratou ki te Kuaneo ratou
toro me ei tuku ai te rima ki ruga
I te mau ra ke tukiga tata-mai, kua tomo tetai
Porotu i te Kopirimatioraga.
i tomo o mua roa ki to teEkeutu hn eteni ki to te Ekeretia. A tagata eteni
Mea
no
Roma.
akao
topa tai tena manava ki te Etua,
relia ko Koronerio, e
merie putuputu ki te hu paoa,
rima
mea
mea pure putuputu ki te Etua,
ai tera kia Petero. Tutaki
ei
ketuketu
kua uga kia na te Etua ki te agero me
a
Petero, kai akarere Koroka rogo Koronerio ki takao
ka
tutaki, rogo
nerio me utu hu eteni i
me
V te Kuane-Porotu
pupu ki taha o na
ki te reo tinitini no te kai'ga ke, ko'iga
tona rima marie, rogo akarere ratou
Ko te akamataga tena o te lomoga
ratou.
kia
Petero
akarere
ke.
,
Papatema
te hu eteni te Ekeretia
mai o te hu eteni ki to te Ekeretia o Jetu-Kirito. Meo
hu
te
ko
i titiri ia atu ara,
Epereo. Mei te vagi ara
e oko ratou no a hu riria
tona
;
apai
ku tiaga mai Jetu-Kirito kia pauro me akaapoloro kia
kia
ki te hu eteni. Ku taohi te mau apotoro ua kia ta Jetu-Kirito ugauga
ua
ma na e
igoa
ratou akatu ki te keretia, c akairoga
ratou ki te mau kai'ga ua. Ku oti ake to
ki te mau kai'ga ua te tuku ai ratou
ratou
ke
ao
ke
ku ao
,
te hu
kiritiano,
i te igoa no te motua, e
Evagerio, me te papatema ai ratou ki te hu
ua ki te Ekeretia k
ratou
me \c akatu
no te Mariki, e no te Kuane-Porotu ;
ki reira ki te Epikopo, me te
tera rahi, ki terahi, me te akatopo io ratou
no
ki te
perepitero, me te tiakono. Na Petero
te mau
tona nohoga me noho ko te Ekeretia Roma,
e
Ekeretia tupua
e
toru, ko
punui a Roma ara no te mau
—
27
kaïga ua. Noho, noho ki reira Petero
—
mate ana na atu ki reira i te marati-
,
rioraga i te ao no Nerone. Mite atu Petero, ku topa ia tona ao tupua no te
Ekeretia kia kino. Mei a kino ki tera kake, ki tera kake te tomotu ia te
akaerega o te tupua nui o te Ekeretia, e akaerega tae roa mai kia Pio ka-iva
nei, ka tae roa atu ai oki ki te paoga no te ao.
Ekeretia
no
jetu-kmito.
E aha te Eketetia o Jetu-kirito?
E Ekeretia o Jetu-kirito ko te
pupuraga hu kiritiauo, e teriga orooro ana
ki te tupua nui no te Ekeretia o Jetu-kirito.
Eia akairoga o te Ekeretia o Jetu-kirito?
E ha akairoga o te Ekeretia o Jetu-kirito: emea etai te Ekeretia o Jetu-ki-
rito, akairoga ka tai, e mea peata te Ekeretia o Jetu-hirito, akairoga ka rua
e mea
katorika te Ekeretia o Jetu-kirito, akairoga ka toru.
E mea apotorika te Eekeretia o Jetu-kirito,
akairoga ka ha.
E aha te atoga me akaetai ki te Ekeretia o Jetu-Kirito?
A atoga me akaetai ki te Ekeretia o Jetu-Kirito, ko tona
turaga noti, ko.
tai akariki o te Ekeretia, ko Jetu-Kirito
ko-tai
tomnakiraga
,
ite mau takarameta ua, ko-tai
aïga
atoga akaetai ki te Ekeretia
E aha te atoga me
noti, ko-tai takao, ko-tai kereto,
ko-tai akaaroraga, ko-tai uru te hu i te mau kaïga ua,
o
i te purega mai i reira mai te
manava
Jetu-Kirito.
akapeata ki te Ekeretia o Jetu-Kirito?
A atoga me akapeata ki te Ekeretia o
JeluKirito, emea
na
akariki, e inea tika tahaga tona takao, e
ki te hu tona mau takaremeta ua na
noti te atoga me
mea
porotu tahaga to-
akaora, me te akaporotu
tona purega, na a hu purotu oki koia
akapeata ki te Ekeretia o Jetu-Kirito.
E aha te atoga me akakatorika ki te Ekeretia o Jetu-Kirilo?
A atoga me akakatorika ki te Ekeretia
o Jetu-Kirito, ko tona
tukuga takao, e tukuga takao no te mau nuku na-tetai e tukuga takao no te mau ko-
roio na tetai ; koia noti
te atoga me akakatorika ki le Ekeretia o Jetu-Kirito.
E aha te atoga me
akaaporika ki le Ekeretia
A atoga me
o
Jetu-Kirito.
akaapotorika ki te Ekeretia o Jetu-Kirito, e
tu ia te atoga o te Ekeretia mei te
nei noti; koia noti te
atoga me
mau
mea
te motumo-
opotoro na tae roa mal nei kia tatou
akaapotorika ki te Ekeretia o Jetu-Kirito.
Ko ai te Ekeretia mau o Jelu-Kirito?
E Ekeretia mau o Jetu-Kirito, ko te Ekeretia Romana
noti; ia ua te mau
akairoga ua o te Ekeretia o Jetu-Ivirito.
Ena ra i te hu aïeretiko te Ekeretia o Jetu-Kirito?
Kakore i te hu aïeretiko te Ekeretia
o
Jetu-Kirito; kakore kakore i tpu
»
—
2$
—
mai ki te Ekeretia o Jetu-Kirito te hu aïeretiko.
Nei kelu ake kotou ki te Ekeretia etai, ka varaka ake ai
kotou ki eaf
Nei matou e ketu ake ki te Ekeretia
etai, ka varaka ake ai matou ki te
Ekeretia Romana; ia na te akariki etai ko
Jetu-Kirito, ia na oki te
tukuga
takao etai, ia na te kereto etai, me te
toumakiraga etaf, me te akaaroaraga
etai; ko-tal hu tona hu ko-tai uru te hu i te kai ratou ki te mau takarameta
,
ua,
ko-tai manara ko-tai atoga ratou i te
purega.
Nei i ketu ake kotou ki te Ekeretia
peata ka varaka ake ai kotou ki ea?
Nei matou i ketu ake ki te Ekeretia
peata ka varaka ake ai matou ki te
,
Ekeretia Romans; e mea porotu
tika tana tukuga-takao,
tahaga tana akariki ko Jetu-Kirito, e mea
porotu tona
purega; mei ia ua anake oki te hu peato.
e mea
mau
takarameta ua, me tona
Nei i ketu ake k )tou ki te Ekeretia katoriha ka varaka ake
ai kotou ki ea?
Nei matou i ketu ake kotou ki te Ekeretia katoriko ka varaki
ake ai matou
ki te Ekeretia Romana ; na ua anake te
ua na
oki
kaïga
ua.
te tukuga-takao i te mau
tukuga takao no te mau koroio ua,
nuku ua; e noho
Nei i ketu ake kotou ki te Ekeretia
ana
tona hu i te mau
apotorika, ka varaka ake ai
ko-
tou ki ea ?
Nei matou i ketu ake ki te Ekeretia
te Ekeretia Komana
«
; mei te
mau
apotorika,
ka varaka ake ai matou ki
apotoro ua kia
tatou nei noli te motumotu
ae
te Ekeretia Romana. Ka akitika marie mai
kotou ki te
te
Ekeretia Romana.
apotorikaraga no
Ku akatu ia te Ekeretia Romana e te mau
apostoro ua ; ia na te kake mau
kakore
i
ia
motumotu
to ratou akaerega tae roa mai
apotoro
nei kia tatou nei noti. la ua oki te
no te mau
ncr
no
te mau
ua ;
reira ku-tika marie noti te
tukuga-takao
apotoro ua;
apotorikaraga o te Ekeretia Romana.
E ho ai te akariki o te Ekeretia Romana?
Te akariki o te Ekeretia Romana ko Jetu-Kirito
noti; na Ua i akatu ki te
Ekeretia; koia noti oki te i tiaki mai nei kia ua.
,
Piki ka piki ki te ragi to tatou akariki ko Jetu-Kirito
ku akatia ia tona ao
nunui ki ai ?
Piki ka piki ki te
nunui ki te mau
ragi to tatou akariki ho Jetu-Kirito ku akatia ia tona ao
apotoro ua, e tupua ratou no te Ekeretia; mei a ratou ara
oki, kutopa io te ao ki te mau Epikopo ua e kake no ratou.
E ko ai i mua roa atu ara te
tupua nui o te Ekeretia?
I mua roa atu ara te
tupua nui
Kua mate Petero, ku
topa io tona ao nui ke ki ai ?
Kua mate Petero, ku
topa io tona ao nui ke kia Rino; mei ia Rino ara, kia
o te o te Ekeretia ko Petero
peato , ku
akatia ia kia na te ao nui he e Jetu-Kirito noti.
23
—
—
Ànakereto; mei ia Anakereto ara oki kia keremetc; mei a keremete ki tera
kake, ki tera kake tae roa mai nei kia Pio ka ira nei.
Mei a Petero peato ara kia Pio ka ira nei te
motumotu ia te akaerega no
tupua nui ote Ekeretia o Jetu-Kirito.
te mau
E noho ana te tupua nui o te Ekeretia ki ea?
E noho ana te tupua nui o te Ekeretia ki te
pu-nui Romano reira i topa
ai ki te Ekeretia o Jetu-Kirito te
igoa Ekeretia Romana.
E mea tika tahaga ra te takao no te Ekeretia.
E mea tika
tahaga te takao no te Ekeretia ; no te Kuane-Porotu tona tu-
kuga-takao.
TaRAU
NO TH EKERETIA.
1. Ka kite ai koe ki te
puro-mita i te ra
2. To koe mau
tominika, me te mau ra tapu ua.
ririaraga ua ka akakitekite ai koe ia anno; ia anno; e kora
i topa te anno etai.
3. To hoe kereatore ka tiki
putuputu ai koe ; c toko noti oki ra e kore
e
topa te mau ra no te Pakate.
4. Ka taohi koe ki te mau ra
5. I te mau
tapu ua ia i akatika ia e te Ekeretia.
pokiaga e ha o te anno, me te utu vigilia, me te karema u»
ka ieiunio ai koe.
6. I te mau veneri ua ,
puaka
,
me te mau tameti ua e
kore koe e kai atu ki te kiko
kiko manu.
me te
I le tarau ka-rima
me
nei tiaga mai te Ekeretia ki te hu no te
ei ieiunio ai te hu i te mau ra veneri ua no te
Okeania
karema, me te vigi-
lianocre, me te vigilia Pakate.
ka-ono, ku oki atu ki
Ko te tarau
te Ekeretia, kakore tana
tiaga mai
i tona tarau ka-ono ki te hu no te Okeamia. Ta
te Ekeretia tikaga mei
a te Etua mai noti kia ua.
To tatou kui ko te Ekeretia noti :
ro ua
e
herere kai ao
noua:
tuku kotou ki te takao ki te mau
kia ratou i te
ki mai JetuKirito ki te mau
apoto-
ka ao koton ki te
mau
kaïga ua;
ka
tagata ua, me te papatema atu kotou
igoa no te Motua e no te Atariki e no te Kuane-Poro-
tu. Ka akaagai kotou ki to hu oves.
A tagata akarorogo kia kotou
, ko tona
akarorogo tena kia ku noti.
A tagata akamere kia kotou, ko tona
akamere noti tena kia
ku noti.
A mau ririaraga ka vevete ai
te ragi.
Ko te
ririaraga a
te veveteraga.
kotou, tika ua mai tera vevetaraga
kotou ka te vevete ai,
tika
ua
mei
mai mei te régi tera
30
—
Ki atu oki:
eie e noho
ana
au
—
i vaega pu
oki ka tac roa atu ki te paoga
r.o
o
kotou ;
to ku
nohoga
ara
te ao.
Ku ki atu oki tera kia Petero :
na
poatu ka akatu ai au
e Petero e , e
poatu koe, ki ruga o teki to ku Ekeretia. E kore oki te pikoga e puta
atu ai kia ua, o kore oki te pikoga c akaheke ai kia ua.
Meiautu
me
takaoga o
poro,
me tarau
Jetu-Kirito nei te tikagaga o te Ekeretia me uga,
atu kite hu kiritiano.
TeNIPOIîO
E aha te timoporo
no te
A timiporo
mau
NO
TE
MAU
APOTORO UA.
mau apotoro ua?
apotoro ua e akakite kiteraga kereto i puta
ai kia tatou mei te mau apotoro ua.
no
te
mai
Eia paega kereto i te timiporo no te mau apotoro ua?
I te timiporo no te
mau
apotoro
etai rogoüru e rua touara paega
ua,
kereto.
Ka ini koe ki te timiporo no te mau apotoro ua.
1. E kereto ana au nei i te Eiua
,
e
motua mana i te mau tiatoga ua ; na ua
i haga ki te ragi, me te kaïga.
2. Kia Jetu-Kirito tona atariki etai, e motire no tatou.
3. Te i akatupu ia
e
to Kuane-Porotu, te i
hanau mei
a
Maria toa aine
virigine.
4. Te i mamae i te ao no Ponotio Pirato, te i lia ia i te peka, te i mate roa
te i tanu ia.
5. Te i ao ki
raro
i te inferno, te i oki tu mai kite ora i te ra torn:
6. Te i piki ki te ragi ; e noho ana i te rima maori no te Etna , e motua mana
i te mau tiatoga ua ;
7. Mei i reira ka oki io ai me akara ki te hu ora, me te hu mate.
8. E kereto ana au i te Kuane-Porotu ,
9. Ki te Ekeretia peata, katorika, ki te kornunio no te hu peato,
10. Ki te veveteraga kinoga ,
11. Ki te okiga mai no te kiko ki te oraga
12. Ki te oraga te oti ae. Amen.
E aha te akatikaga i tu mai mei te
paega ka-tai.
Mei te paega ka-tai ta mai te akatikaga
ti
e toru ;
ko te hypotati
o mua
roa
mohara ana i te mau valu ua, i te
poroturaga
no
te Etua ;
,
e
penei: etai aneio Etua i te hypotamanaraga no te Etua, e
motua: e
mau
tiatoga ua, i
poroturaga nunui
tahaga i te
te mau atoga ua,
e
i te
atoga
otiga kore noa tona poroturaga na te Etua i akatu ki te ragi, me te kaïga,
me
te mau
tiatoga ua.
e
mau
ua
,
—
E alia te
31
—
akatikaga i tu mai mei te paega ka-rua?
Mei t-e paega ka-rua tu mai te
akatikaga ko te Àtariki te kypotati ka-rua;
koia te i tagata mai ai me oko mai kia tatou i te korega ara; ko Jetu-Kirito
te
igoa o te tagataraga mai o te Atariki Etua.
E aha te akatikaga i tu mai mei te paega ka-toru?
Mei te paega ka-toru tu mai te akatikaga ko te Atariki
no
te Etua,
na
te
te Kuane-Porotu, te i tagata mai ai i to te kopu o te viri—
hagaraga
gine, tona igoa ko Maria, te i hanau ai oki mei a virigine ara.
E aha te akatikaga i tu mai mei te paega ka-ha ?
Mei te paega ka-lia tu mai te akatikaga : na Pirato i akatika ki te mamaeraga, ki te matega, me te tanuraga o Jetu-Kirito,
mana o
E aha te akatikaga i tu mai mei
te paega
ka-rima?
Mei te paega ha-rima tu mai te akatikaga : e aoga no te Kuane o Jetu-Kirito ki raro i te inferno, e okiga mai ki te oraga te tino no ua i te ra torn.
E aha te akatikaga i tu mai mei te paega ka-ono?
Mei te paega ka-ono tu mai te akatikaga: e pikiga no Jetu-Kirito ki te
ragi, tona nohoga ki te ragi, tona teiteiraga tau kia na anake, me tona tikaga ki ruga o te mau agero
ua
,
me
te mau tagata ua.
E aha te akatikaga i tu mai mei te paega ka-itu?
Mei te paega ka-itu tu mai te akatikaga : e okiga mai,
manaraga nunui o Jetu-Kirito mei te ragi
me
e
okiga kopitf ki le
ak ira hi te mau tagata ua.
E alia te akatikaga i tu mai moi te paega ka-varu?
Mei te paega ka-Varu tu mai te akatikaga : Ko te Kuane-Porotu te hypotatf ka-toru no te Etua toru-tai; ku te mai te Kuane-Porotu mei te
hypotati'
Motua hypotati ka-tai, mei te hypotati. Atariki ua , e hypotati ka-rna ; koia
oki te i
ao
io ki ruga o le mau
apotoro ua me ei akatu ai ki te Ekeretia.
E aha te akatikaga i tu mai mei te paega ka-ira.
Mei te paega ka-ira tu mai te akatikaga: meei kereto ai tatou hi te Ekeretia katorika, me ei mau marie ai tatou ki tona tukuga-takao, me ei teriga
orooro
ai tatou
kia
na
me
ci varaka ai
tatou ki
te kopitiga purega
nie
te
atoga etai ki te mau lianauga ua o te Ekeretia.
E aha te akatikaga i tu mai mei te paega ka-rogoüru?
Mei
le paega ka-rogoüru tu
mai te
akatikaga : ku areio ia e te Etua ki
tona Ekeretia te tikaga me verete reka ki te utu kinoga, me mau reka ki te
utu kinoga no te hu.
E aha te
ra
akatikaga i tu mai mei
te
paega etai
rogoüru, etai oki toua-
paega ?
Mei te paega etai rogoüru , etai oki touara paega tu mai te akatikaga : i te
paoga note ao ka oki mai ai a mau tagata mate roa ki te oraga.
Eaha te akatikaga i tu mai mei te paega etai rogoüru erua oki touara paega?
-
55
—
Me» te paega etai rogouru e rua oki touara
paega tu mai te akatikaga: K a
atu
ai
te
te
oti
ae
i
te ragi mo te hu
topa
patariga
porotu , ka topa atu ai
cki te paruga te oti ae i te
mo te hu riria.
po-a-rua-kaia
Ka ini putuputu ra te hu Kiritiano ki te kereto ka ini te hu Kiritianoa
me te
akamakara ua ki a utu takao ua te aka i ini
ra
ua,
te
Etua me ei tuku mai ai kia ua ki te kereto.
PUREGA
E aha te
me te
tiaga
mau
ua
ki
MOTIRE.
Purega motire?
A purega motire ko a
purega ua Jetu-Ririto i tuku mai ai ki te mau apo-
tora ua.
E purega porotu i te akaaoga ke ra tena ?
A purega ara,
utu akateitei
purega porotu i te akaaoga ko na te mea ki reira ua te
kj te Etua, me te utu inoiraga na te hu ki te Etua.
e
,
,
Ka ini koe ki te purega notire.
E motua no matou. e noho ana koe i te
ragi,
1. Ka akatapu ia te koe igoa.
2. Kao ao ia te koe ao.
3. Ka tu ua to koe liaga mai i te
mau
kaïga ua pe i te ragi ara oki.
k. A kai noia ra, no ia ra oreio kee kia matou
a ra
5. Porotu io koe kia matou i riria atu kia hoe,
pe matou
nei nota'.
e
Porotu
atu ana
ki te hu i riria mai ai kia matou.
6. E kore koe e litiri mai kia matou ki te
tatakega.
7. E mea ra akahatahata atu koe ki te
ririaraga mei a matou. Amen.
Eia paega i te purega motire?
I te purega motire e raru
paega, etai aneio a poroga ki te Etua e itu ra a
noiraga.
E aha lera mau reo : e motua no matou i
tu mai ai i te akamataga
parega
motire nei?
I
te akamataga
purega motire nei, e tu mai ana te mau reo e motua no
matou, na te mea e motua te Etua no te mau tagata ua na ua i liaga, na ua
i akatu mai ki te mau
tagata ua
mau
,
ua na
oki e tuku roa mai
ana
te na ki te
tagata ua. E motua ara oki, mea tuku mai ki te karatia kia tatou, mea
kua hu tatou ni Jetu-Kirito,
mea
ku akatia ia mai kia tatou tona ao i te
ragi; koia i tika ia mai kia tatou te karaïga ki
to Etua e motua. E katai ana
matou ki te reo ara e motua mo akamatemate tatou ki
te Etua me ei nunui
ai oki to tatou aiga me to tatou
akaaroaraga kia ua. Mea ku tatou ko JetuKirito i te popatemaraga i te komunion ua; koia tatou i
karai ai ki te
e
motua. E reo magaro noti tena , e
Etua,
motna, te mataku inoi te hanauga ki jte
33
-
—
motua; mare-mare motua tatou; koia tatou
mare-mare
hanauga kopiti
to tatou inoi tika.
kia
inoi ake ai
kia ua ; tona ara, e
Jetu-Kirito; koia i teriga-orooro mai ai ki
Ki mai Jetu-Kirito : ctai o kotou
rnotua, e noho ana i te ragi. ïe tarau alu
kia na, e to ku motua ; me ra e karai ana tatou to
matou motua ; na te mea
,
i to tatou
purega e tiaga ana tatou-ki te Ekeretia ua , ci karatia mo tatou
ua,
rao te Ekeretia
ua, a karaïga nei e motua no matou, me ci makara ai
tatou
penei; etai reka a motua kia tatou ua nei, katika! e tuakana ua, e teina ua
reka tatou. Etai i te akatu mai kia tatou i te ao nei
ko te Etua etai oki i te
tuku mai ki te kai, me te ora me te karatia ko te
Etua, etai ara oki i te oko
mai eki matega no ua ko
Jetu-Kirito, etai ara oki i te akauta mai ki ruga o
tatou te okoga patariga no tona
matega ko Jetu-Kirito. Mei ana anake te mau
takarameta e itu mo tatou ua, etai ara oki a
akatiaga mai no ua kia tatou
ua,oragi,
e
no reira i ki mai ai
Jetu-Kirito i tona purega
matou, me ci tagi atu tagi mai tatou i le
purega i te
inoiraga ua eki kore tétai tagata; mei i reira mai oki tona
uga, tona tarau
kia tatou, me ei akaaroa ai tatou ki te
porokimo, poto tatou akaaroa noti;
e kore tagi tai
; koia oki i te ki mai ai i tona
purega i tuku ia mai eia
po no na noti;
motire e motua
no
noti e
motua
no
ku.
E aha ai akamere ai, e aha ai te
tagi ai te tagi ai te tagata ki tera tagata,
ki tera tagata, ki tona utu
tuakana; me tona utu teina?
I te ra mau reo e rua , e motua no
matou tu ua reka ki reira te aka
me
te tumu no te man takao ua no te
Etua, e «kaarcaraga ki te Etua, me te
porokimo, pe a Jetu-Kirito i ki mai ai ara oki i tona
Evagerio.
E noho ana koe i te ragi.
,
Mea nolio noa te Etua i te mau valu
ki te bu peato ki tona
ua,
i te
ragi roa ra tona akakitekite
teiteiraga
Tiaga mai Jetu-Kirito me ei ai
atu tatou ki te
nohoga kanapa ke no te Etua i te mata o te bu peato i te
e
nunui ke.
kona mau i akatia mai k'a tatou,
te makararaga ki te utu
me
ragi
ei. topa atu ai oki to tatou aïga ; mo
poroturaga akatika nohoga tagata i te ragi; ki rcira
to tatou motua tatou te kite
ai, ki reira oki to
] te ao nei ra, c
tatou nohoga mau te oti ae.
teriga reva teiui no tatou e takato meinatn na te teiinaa
ke,
teimaa ke nei, ka tagi noti tatou ki te
ragi; ta Jetu-Kirito tiaga mai noti
,
tena ; no rcira i l i mai ai e noho ana koe i
motire nei ?
I te purega motire nei c itu a
te tagata.
te
ragi. Eia inoiraga i te purega
inoiraga; kapi ua ki reira te utu inoiraga na
E alia to tatou inoi ki te Etua i te
koe igoa?
1. I te inoiraga ka-tai, e inoi ana
,
e
inoiraga ka-tai : ha akatapu ia lo
tagi ana tatou me < i nkateitei a mau
34
-
tagata ua ki te igo no te Etua,
me
—
te Elua
noti, me ei atoratio
akamamana ai, me ei akateitei ai me ei akaaroa ai a mau
me ei
taolii ai te hu ki
poroturaga,
takao no te Etua, me ei oki mai te hu riria ki te
kikia ai ratou ki te akaaroa ki te
Etua, me te taolii
te
me ei mau
ua
ki tona takao , me ei tae roa ai ki te
matega te
me
ei varaka ai te hu eteni ki te Etua, me tona takao
tera ki te Etua, i te
inoiraga o mua
tatou mo mua roa ki te Etua,
akaaroa ki te
ai, me ci
tagata ua ki te Etua;
roa ; e
mea
ua.
Ko tatou mai noti
tau noti tena; ka tagi noti
mo
mûri mai ai te tagi kia tatou noti. Mo mua
ka
kopiti mai ai te akaaroa kia
roa
te
me
te porokimo i te inoiraga ka-ha no reira oki te
Etua,
poroturaga no te hu tika,
tatou
noti,
poropeta i ki mai ai: e kore kia matou
teiteiraga gloria ; mea ra ka topa atu ki to koe igoa noti, e te
motire e. Koia oki Jetu-Kirito i tona
tagataraga i akateitei ai ki te Etuaraga
me te
kopiti mai oki ki reira tona akaaroa ki te hu,
2. Ka ao io to koe ao.
Eaha to tatou inoii te inoiraga ka-rua nei.
I te inoiraga ka-rua nei e inoi ana tatou ki
te Etna
ai i to tatou manara te ao karatia
ara ai mei
pouga,
to tatou manara te ao
me
ei
,
me ei
kapi marie mai
te taohiraga takao no te Etua, me ei
tiaporo, me tona utu gogoro, me tona utu
kikia mai ai te
mau
me
ao karatia, me
te ao takao no te Etua
te ao nei, me ei
j
topa mai ai i te matega te ao rekareka no te Etua i te ragi.
3. Ka teriga orooro a mau
kaïga ua ki to koe tiaga mai, pe te ragi ara, e
teriga-orooro ana.
E aha to tatou inoi i te
I te
inoiraga ka-toru nei?
inoiraga ka-toru nei e inoi ana tatou ki te Etua me ei tu ua ai te
mai no te Etua i te manara no te mau
tagata ua,
mau
tagata ua ki te takao, me te karatia o te Etua
tagata, tera tagata ki te tiaga mai o te Etua ki
gata, pe te hu peato,
me te mau
ei tu porotu ai kite Etua to tatou
me
,
ei
me ei
tiaga
teriga-orooro ai a
teriga-orooro tera
ruga o tera tagata o tera ta-
agero ua e teriga-orooro ana i te ragi ; me
manara i
te atoga maeiei, i te
atoga paragia reka, i te atoga peka reka. i te atoga mate reka, me ei
ai
teriga-orooro
akoakoga mai na te Etua; pe a Jopo ara oki, me te hu
tatou ki reira i te
maratirio i teriga-orooro ai ratou ki te
Etua, me tona tiaga mai. Etai o ratou takao : ka teitei noa te
igoa no te Etua i te mau atoga ua, pe a JetuKirito ara noti apo i pure ai ki te motua me ei
ara ai a
peka nunui o tona
matega ka puta mai ai ; ki atu ara ki te motua : mea ra ka taohi koe ki to
koe tiaga mai noti piat voluntas tua.
4. A kai no ia ra no ia ra oreio koe kia
matou a ra nei noti.
Eaha to tatou inoi ki te Etua i te
inoiraga ka-ha nei?
I te inoiraga ka-ha nei, e inoi tuku ki
raro tatou ki te Etua me ei
tuku
anai ai ki te utu atoga i tau mai ki te
oraga no te kuane ei karatia , ei
po,
,
foturaga; no to tino ra ei kai, ei rai ei hagiagiga,
Kakore i tu te atoga e tai mai ia tatou anake noli;
atoga
me
ei
mea
ke, ei mea ke.
i tu ua mai te ulu
mea ra
te tiatoga ua mei ia te Etua anake noti ;
ia ua anake oki te
tikaga
meiko mei a tatou ki te oraga reka, ki te kai reka, ki te mea
ke, mea ke.
E aha ai tatou i ki atu ai mo te man tai no a reo ara ko matou?
,
Ki ata tatou mote man tai i1o
me ci
a reo
ko matou,
tagi ai tatou ki te mau tagata ua ; e
na
te tiaga mai te Etua
tuakma, leina ua tatou. Ki mai
Jetu-Kirito: ka pure kotou mo .ehu akateimaa kiakotou. Ki mai oki Pauro
e
peato: nei mateoge te tagata kaia kia kotou ka a atu kotou
,
ei kai kia na.
E aha ai tatou i ki atu ai mo te ra etai ko a ra nei noli.
Ki atu tatou mo te ra etai ko a ra nei noti me ei makara ai
ua ai
tatou ia ra,ia ara ki te inauga
me
ei varakx
te mau
tiatoga ua, me tona rima merieraga mai ki ruga o tatou ia ra, ia ra ; koia te Etna i ki atu ai ki te hu Eperoo
kai kore i te motaha Sino, me ei ai atu ai ratou i te
tikiga mauna ki te mauna
mo te ra etai. Ta te Etua
tiaga kia ratou meei akoako ai ki to ratou aïga kia
ua a mau ra ua
;
no
koia i ki alu ai tera mo le ra etai; ko te kai o te
tona manga ia ra, ia
ra e
purega,
e
karatia,
me
kuane, me
te komunio i te Eukaritia.
Ka pure reka tatou ia ra , ia ra me te komunio
putuputu ki te tino o JetuKirito; nei kakore te komunio tino ia ra, ia ra, e toko noti oki
ka kora,
munio rnanara reka ia ra, ia ra; to tatou mauga tena. Ka taohi tatou
pe a
Jetu-Kirito ara noti i taohi ai ki te tiaga mai no te motua. Ta te kuane kai o
tatou oki tena. Ki mai Jetu-Kirito : to ku kai e taohi ki te
tua ;
ua na
tiaga mai o to tno-
i uga mai kia ku nei.
5. Porotu io koe kia matou i riria atu kia koe,
pe matou e porotu atu ana
ki te hu i riria mai kie matou.
E aha to tatou inei ki te Etua i te
inoiraga ka-riina nei?
To tatou inoi ki te Etua i te
inoiraga ka-rima nei me ei
tona ai mai ki to tatou
titiri ai ki te tua
ei haga mai ai noti kia tatou ,
ririaraga,
pe tatou
ara oki e titiri ana ki te tua ki te
mai
na
te
ririaraga
tagata ke kia tatou, pe
me
tatou oki e haga marie atu ana ki te
tagata i riria
mai ai kia tatou. I te tu-
kuga mai kia tatou nei na Jetu-Kirito ki a purega nei tiaga nunui mai tana
me
ei akareka ai tatou ia ra , ia
ra
ki te Etna me ei porotu mai ai ki ruga
te utu akamerega ua tatou kia ua ; ku uga nunui mai
me
ara
o
oki tera kia tatou
ei porotu marie ai tatou ki te hu i riria mai ai kia tatou ko tona
pake-
pake putuputu tena i tona Evagerio.
Ki mai nei: a mea kotou ka tu mai ai
me taohi ki te
purega, mo mua te
ki
kotou
te
i
riria
mai ai kia kotou me ei porotu io ai oki
akaporotu
tagata
kia kotou te motua noho ragi nei oki kakore kotou i
porotu ai kia ua, e kore
oki e porotu io kia kotou te motua noho ragi.
t». E kore koe e tuku mai kia matou ki te tatakega.
—
36
—
È alia to tatou inoi ki te K tua i te inoiraga ka-ono nei?
I te inoiraga ka-ono nei, e inoi ana tatou ki te Etua me ei tuku io ai kia
tatou ei karatia turu eki kore tatou i te tatakega,
me man
io ai te Etua kia
tatou eki kore tatou i to te tatakega ; na te mea e nunui ko ana to tatou kou-
reparaga e nunui ke ana te
tukiakia, e
nunui ke ana te tarakohua
ke ana te uiu poaga no te mata, no te oraga.
,
e nu
nu*
Nei kakore te Etna i turu io ki
penei kore akarerc te tagata. Kakore tatou e inoi ki te Etua me
ei
tatakega ; ko a peka tena i tiaga
mai te Etua me ei apai roa ai tatou i te oraga nei. E
akoakoga tenei no te
te tagata,
ai tatakega. Na Jetu-Kir.to i ako ki te
ara
tagata ua; mea ra e inoi
inau
ana
tatou ki te Etua ei karatia
kia tatou i to te keu nei, ei karatia me
akapakaora
roa mai
akaaretoa mai
kia tatou. Ta te
Etua tiaga marie oki ei karatia e tuku mai ki te tagata inoi ; mea ra ka inoi te
tagata, kao mai ai tera. Ki mai Jetu-Kirito: tika takao, tikatakao, to ku
nei kia kotou , a mau inoiraga lia a kotou ka inoi ai ki te motua i te igoa o ku
nei, ka o atu ai tera kia kotou. Ka pakaora ai reka te tagata inoi putuputu
tana. Mea ra ki mai te Etua : a tagata
taohiki tona tagi, ki te mcki i te atoga tatakega, ka kore ai ki reira a
taga"
i tona purcga ki te Etua ci karatia
ta ara.
7. E mea ra e akahatahata atu koe ki te ru ski mei a matou.
E aha to tatou inoi ki te Etua i te inoiraga ka-itu nei?
I te inoiraga ka-ilu nei e inoi
mei a tatou ki te utu
ua ,
me
ana
taton
me
ei akahatahata atu ai te Etna
maki, me te utu ririaraga
te maki te oti ae no te eterenile, me te
akareke ana tatou kia ua
me ei
ua no
mu
te Kuane,
no
te tino
maki rera no te ao nei. E
akaara ai ki to tatou utu ririaraga un, me ei
akamate ai ki roto o tatou ki te utn tamike akaripo tagata,
me
ei tnanara te
tagi ki te tiatoga akaripo ki te oëpo tagata, me ei akaaretoa ai to tatou kuane
i te takai ki te utu aïga
piko, me le pouga, me te akateniteniga piko na te
hu, E mau gogoro akaripo, me te akamatemate, me te ropakau noti tena ki
te tagata ; me ei akahatahata ai tera mei a tatou ki te utu
arai tomoga o to
tatou kuane ki te ragi, me ei akaataata ai eki mei a tatou ki te ulu
rapakau,
me te utu
akamatemate, me te
utu tiaga riria mai na te tiaporo, me ei arai
ai ki te topaga kuane o tatou ki to le lai-a-ai te oti ae no te eterenite,
e
tu-
pu no te mau maki ua.
E aha ai tipeke ai a purega motire nei i te rco. Amen.
E tipeke ana
a reo
ara a
a
purcga motire nei i te reo: Amen, mea kapi, mea pupu ki
mau
inoiraga e itu i oti atu nei, no reira te tagata i karai ai
amen; e akareke akaohu noti tena ki te Etua me ei akatika mai ai noti ki
te utu inoiraga e itu i oti atu nei i te inoi. Ka tu
porotu reka i to te
ra
te tiaga o te inoi a koroio e
karai
ana
te tagata:
amen.
rnana-
37
AkAORAGA
NA
—
TK
AG KUO.
E alia tctai purega i tiki tiki putuputu ai te liu kii iliano?
A purega i
tiki putuputu ai te
kiritiano, ko te akaoraga
lia
Maria peata ; na Eritapeta e kui no Jona Patita tétai takao,
te agero kia
na te
Ekeretia
tetai takao.
A purega ara penci :
Enakoe,
e
Maria e,
c
pi marie
ana
koe i
te karatia ; ia koe
ana
t«
mot ire;
Kakore te lui aïne pe a koe ana ;
Ku togi ia koe i te ara ke ;
I togi ia oki ko Jetu e pua no to koe kopu.
E Maria peata e, e kui no te Etua, ka inoi koe a koroio nei noti, me te
koroio o to matou matega, ka inoi ako koeei karatia no matou i riria: amen.
Peea to tatou aïga i te iniga k; a puraga nei?
I te iniga ki a purega nei, ka okooko tatou i te akaaroa ki te Etua me te
maroi manara tatou kia ua, na tona rima merie mai i te lagataraga mai o
,
te ver bum.
Ka akaaroa ua tatou ki te
ai no Jetu-Kirito, e tumu
virigine peala i vao ia mai e te Etua me ci kui
no
te karatia ,
e
mauga
no
tatou ki a virigine peata ara, rue te akaveke tatou kia
te ora ; ka maroi atu
ua me
ci pure nke ai
ki te Etua ei karatia mo matou.
Mau takarameta b itu.
Eia takarameta?
E itu a takarameta :
Papatcma, Kopirimatio, Eukaritia
,
Penitenia, Etercmaotio, Üroliualio, Matirimonio.
E aha tePapatema?
E Papatcma, e takarameto akaava kiuoga tuma, me le niau
e
kinoga ke ua
akakiritiano mai ana kia tatou, me le akalianau mai kia tatou me hanauga
no
te Etua ,
me te
Ekeretia ua.
E aha te kopirimatio?
E Kopirimatio, e takaràmeta o mai ki te Kuane-Porotu ki te tagata
tema ia. Na te manaraga o te tukuga rima , o te oreo
a
takao mai
ana
te
tapu
,
me
te
papa-
karaïga ki
Epikupo topa io ki reira te Kuane-Porotu ki te tagata
papatcma ia me turu mai kia ua i tona keretoraga, me akapuni marie oki
ki tona kiritianoraga.
E aha te Eukaritia?
as
—
E Eukaritia , e takarameto,
ritia te tino
mau
te toto
,
Jetu-Kirito i te ata
o
—
e mnrae ua
mau, te kuane
no
te ao kiritiano nei; i te Èuka-
tagata me
te
kuane Etna ua uo
te pane, i te ata ua o te vino.
E alla te Penitenia?
E Penitenia, e iakarameto i akatn ia e to tatou motire ko
Jetu-Kirito rne
veve'teraga kinoga no mûri o te popatemaraga.
E aha te Eteremaotio?
E Eteremaotio,
me akaora
e
takarameto i akatu ia e to tatou motire ko Jetu-Kirito
ki te tagata mate i te
atoga tau
te akaora tino ki te akatika ragi
te kuane; ua te tiaga mai reka te Elua ki te
tagata, e mate roa, me turu
no
mai reka te Eteremaotio ki te lia ka mate me ei
porotu ai to ratau matega.
E alia te Orotinario?
E Orotinatio, e takarameto o mai ao
ki talia o te hu ,
rere o ua
me
te
o
no
mai
taohi porotu ki taha o te hu ki tona ao i
Jetu-Kirito ki te tagata meke-
ki te tagata oki ki
te karatia me
topa mai ai i te orotinatio.
E aha te Matirimonio?
E Matirimonio, e takarameto i akatu ia e to tatou motire
ko Jetu-Kirito
me akatika , me
na
raua,
kia
raua
me
te akamaukikia, me te
te reine koi ora ai raua i
akaporotu ua ki te nolioga no te ahate ao nei. E o mai oki te matirimonio
ki te karatia me tiaki marie ki to raua
hanauga, me tuku ua raua
ki te hanauga ki te tukuga takao, me te
keretoraga katorika.
Eia takarameta
akairoga mau roa ki te tagata?
akairoga mau roa ki te tagata e Papatema,
E toiu takarameta
e
matio, e Orotinatio.
E akairoga note Papatema , e akairoga mau kikia i te manara no
e
te tagata
akairoga te ava ae.
E akairoga no te kopirimatio, e akairoga mau kikia i te manava no te
ta-
gata
,
e
akairoga te ava ae.
E akairoga no te Orotinatio, e akairoga mau kikia i te manara no te
e
kopiri-
tagata
akairoga le ava ae.
Eia takarameta e
gata mei te
akatopa mai ana kia tatou ki te karatia ahaora ki te ta-
korega ko te kinoga teimaa?
E rua takarameta e akatopa mai
ana
kia tatou ki te karatia akaora ki te
tagata mei te korega ko te kinoga teimaa: Papatema tetai, e Penitenia tetah
I te tukuga mai na teEkeretia ki te
Papatema reka ki te Penitenia reka, ki
te tagata ava ua ki reira te mau
ara ; no reira ora a
kinoga, ua no a
tagata
tagata ara, raga mai nei oki te tagata ki te Etua.
Eia takarameta e
akatopa mai ana kia tatou ki te karatia akanunui tahaga
mai ki te karatia akaora
tagata?
E rima takarameta e
akatopa mai ana kia tatou ki te karatia akanunui tahaga mai ki te karatia ahaora tagata; e kopirimatio, e Eukaritia, Etere-
O
—
maotio, e Orotinatio,
mau
i
ra
e
39
—
Matirimonio. I te tukuga mai na te Ekeretia ki te
takarameta e rima nei, a akanunui mai anakia tatou ki te karatia akao^
mai ai mei te Popatema reka, mei te Penitenia reka.
topa
•
t
VeHEVEHEGA
KI
TAKARAMETO PAPATEMA.
TE
O
RUGA
E aha te Papatema?
kinoga tumu, me te mau kinoga ke ua
E Papatema, e takarameto akaara
e
akakiritiano mai oki kia tatou, me te akalianau mai kia tatou me hanauga
no
te Etua,
me te
Ekeretia ua.
E akaara te Papatema ki te kinoga tumu,
me
te mau kinoga ke ua ,
me te
akakiritiano mai kia tatou, kua tika, e takao raga ruga tena ; ko te akahanau kia tatou me hanauga o te Etua, peea, ka vehevehe mai koe?
I te tagalaraga mai o Jetu-Kirito, i tona Papatemaraga , i tona matega ara
oki ku tiaga mai Jetu-Kirito me ei ata tuki tatou me eia, koia i akatu ai tera
ki te Papatema me
akairoga rao te
kuane Etua kia tatou e hanauga ,
hu ka kopiti ai kia
kua kai
mea
ua ,
ka
ai mai ai te
tatou ki te akairoga , me te
okoga o Jetu-Kirito; no reira e mohora mai ana te mare mare o Jetu-Kirito
ki rugan te hu i kai ai ki te Papatema; koia eu i takao ai: na te Papatema
e akahanau mai kia tatou me hanauga tatou no te Etua. Maroi koe katai nej
au me
rogo;
Etua ,
mea
kutikateïlo:
na
te Papatema ku
hanauga reka tatou no
te
ku puroku ia mai ki ruga o tatou te maremare o Jetu-Kirito. Ko
akahanau mai oki te Papatema kia tatou me hanauga o te Ekeretia, peca nei?
Mea ku ata-tuki etai tatou me Jetu-Kirite, koia i topa ua mai ai
tona utu Karatia
me
tona utu takao,
me
mo
tatou
tona purega, me tona utu takara-
meta ua mei te rima o te akatupui tahaga ko te Ekeretia; ko te Ekeretia ara
oki ku akatia ia mai e Jetu-Kirito noti me kui o taiou
momoa
mai kia tatou i tona purega, i tona tukuga
,
me
takao,
tiaki, me opo, me
me tona tahaga
takarameta. Ku ki ia mai e Jetu-Kirito noti ki te mau apoloro ua : ka akaaga
kotou ki to ku utu ores; ku ki ia mai oki kia ratou : a utu kinoga a kotou ka
vevete ai, ka tika ua mai ai tera veveteraga mei te ragi. Ka te Ekeretia mai
te a toga o te purega, me te tuhaga takarameta, me te veveteraga kinoga;
ko te topaga o tatou ki te Ekeretia, no te Papatema mai; koia au i takao
ai i rug^nei: na te Papatema e akahanau mai ana kia tatou me hanauga o te
Ekeretia.
Ku oti ake te tagata i te
Papatema
,
e
aha tona
atoga mau ka taohi ake
nei te tagata?
Ta te tagata i oti i te Papatema atoga
reto kia
arau
,
mau
ka taohi ake nei : e mea ka ke-
Jetu-Kirito, e mea ka akaetai atoga me eia, e mea ka taohi ki te
me
te utu takao no te Etua , e mea ka titiii alu ki te
tiajioro, me
—
me
tona mau pouga ua,
te utu pouga ua no te ao,
e
40
—
tatakega ua, e mea ka takai ki to poaga
tona
ka akaoki ki te
mea
utugogoro,
lamike no te tino; koia noti te atoga o Jetu-Kirito ; koia lia oki
taohi ake te kiritiano, ka piki ai ki taha o Jelu-Kirito i te
,
me
te utu
me
te atoga
ka
ragi.
E tu ana i te aha te Papatema?
E tu
ana
Papatemaraga i te akataetae vai reka
te
,
e
tai reka ki ruga o te
atu ana au kia koe i te
takao nei: e
papatema
tagata, me te ini
Amen.
no te motua, c no te Atariki, e no te Kuane-Porotu.
igoa
ke
oki i te ini ki te
koroio
IŸoroio ke ra te koroio i te akataetae vai, e
ua
io ki
a
takao?
Inau ; etai aneio
a
koroio i te akataetae vai, me te ini ki te takao.
E tagata ke ra me akataetae vai, e tagata ke ra oki me ini ki te takao?
Inau ; etai aneio a tagata me akataetae vai, me te ini ua ki te takao.
E aha ta te Ekeretia tiaga mai nei i tona poroga ei paterino, ci materina mo
te teïti i tona papatemaraga ?
Ta te Ekeretia tiaga mai nei i tona poroga ei paterino, ei materina mo te
teïti me ei opo, ei tiaki,
me ei
takao tika e tuku atu ai tera ki
Papatema ia katomo ra ki te
A tagata te
a
tmti ara.
ragi, ki te ora te oti ae?
Inau ; kakore te ragi mo ua kakore mo na te ora te ote ai.
ka mate na te vai kore reka, 11a te tagata kore reka mePapateA
tagata
mai kia ua, peea akunei tona
ma
te ora te oti ae?
atoga me ei topa mai ai kia na te ragi, me
*
Ta te tagata ka maie te Papatema ia,
kore reka me
me
Papatema mai kia na
te akaaroa ki te
Etua,
me
,
na
te vai kore
reka, na te tagata
ka tagi nunui a tagata ara ei Papatema,
te akaivaiva nunui ki tona utu kinoga , ka
tomo ake ai ki te ragi a tagata ara, ko tona Papatema tagi tona.
i akamatc
tagata te Papatema ia, e mea mau ra kia Jetu-Kirito koia
akarerere mai ai te hu riria kia ua kakore ra te ragi mo a tagata ara?
A
,
,
A tagata te
i aknmate
Papatema ia, e mea mau ra kia Jetu-Kirito, koia
akarere mai ai te hu riria kia ua, topa ua mai te
ragi, me te ora te oti ae
ki a tagata ara, ko tona Papatema toto tena.
Pea la te tagata te Papatema ia atoga
o
me
ei topa mai ai kia na te karatia
te Papatema ?
Ta te tagata te
Papatema ia atoga me ci topa nv i ai Lia ua te karatia o te
ttau ki-
Papatema, e mea ko kereto me te akaaroe ua ki le Etua noti,
kia ua ki tona takao; e mea ka akairaira a tagata ara ki tonakinog.l, c mea
ka inoi putuputu ei Papatema e mea ka tatake ei rogo marie ai ki te takao no
me
te Etua , e mea ka tu noa ua mai tona taohi ki tona kereto tika.
la ai te tikaga
me
Papatema atu ki te hu?
I te utu kerere i tu mai i te akaerega apotorika , pe te tnpua nui i Rom a*
41
—
me te
—
utu pcrcpitero te
tikaga me Papatema atu ki te
Papatema atu ki te liu.
Nei kakorc te tikaga, na ai e Papatema atu ki te tagata ka mate?
N’ei k.-kore te tikaga ua te tagata ke e Papatema atu ki te tagata ka ma-
me
te utu epikopo,
lui : ia ratou anake noti te tikaga
me
,
te* eki topa ki te kore a tagota ka mate ara.
1 te papatemaraga ka tiaga marie te tagata o atu Papatema me taohi kite
tiaga o te Ekeretia.
Vehevehega
ki
ruga o te takarameto koririmatio.
E aha te kopirimatio?
E kopirimatio,
ia ; na te
takarameto o mai Kuauo-Porotu ki te tagata Papatema
e
manataga
te tukuga rima, o te
o
paniga
oreo
tapu me te karaïga
ki a takao e takao mai ana te Epikopo , ao ia ki reira te Kuane-Porotu ki te
tagata Papatema ia me turu mai kia na i tona keretoraga, me akapuni marie
oki ki tona kiritianoraga.
E alla te tiaga o te Kuane-Parotu i tona ao io ki te tagata
Ta te Kuane-Porotu
mai kia na i tona
tiaga i tona
Papatema ia?
io ki
te tagata Papatema ia me turu
keretoraga, me akapunui marie oki ki tona kiritianoraga.
ao
Na ai kopirimatio ki le liu?
Na te epikopo e kopirimatio ki te Eu.
Tau porotu mai ki ai te kopjrimatio?
Tau porotu mai te kopirimatio ki te tagata rogo takao
tagata
manara
no
te Etua, ki te
karatia ia i te Papatemaraga reka, i te penitenia reka.
Vehevehega ki
ruga o te takarameto
eukaritia.
E aha te Eukaritia?
E Eukaritia ,
xitia te
e
takarameto
tino mau, te
,
e
toto mau,
marae
ua no
te Kuane
te ao kiritiano uci; i te euka-
tagata,
me
te Kuane Etua o
Jetu-Ivirito i te ata o te pane, i te ata ua e te vino.
E aha te ata o te pane, me te ata no te vino?
E aha no te pane,
akupaparaga
na
me
te ata
te rima, inc te
no
te vino, ko te tikaga ua te mata, me te
togiga ua te aha, me te ogiga ua te iu ; koia
noti te atü no te pane ; me te ata no te vino, i toc io mei te meriaraga no a
pane, no a vino i liuri ia ki te tino o Jetu-Ivirito.
E aha te koroio c hnri ana te perepitero ki té paue ki te tino o Jetu-Kirito
me
te vino ki te toto o Jetu-Kirito?
A koroio e lui ri ana te perepitero ki te pane kite
tino o Jetu-Kirito, me le
vino ki te toto o Jetu-Kirito, ko te koroio kotekaralio noti'.
G
—
42
Ku oli ake te pane, me te vino i te
—
kotckaratio, e toe io
pane, me te vino?
te vino i te kotekaratio,
Inau; ku oti ake te pane, me
no te
ana
noti ra te
kakore i toeio te
te vino te i vareio.
e ata tahaga
pane,
pane, me te vino;
te pane?
E tino anake ra no Jetu-Ivirito i te ata o
ora i te ata o te pane.
Inau ko Jetu-Kirito ua noti tena ko Jetu-Kirito
me
,
;
E toto anake marie noti ra i te ata o te yino?
ora i te ata no te vino.
Inau ; ko Jetu-Kirito ua noti tena, ko Jetu-Kijito
ia ra ki reira te tino o
Ku oti ake te liolia i te vahivahi, ku vahivahi
Jetu-Kirito.
o
i vahivahi ia ki reira te tino
Inau ; ku oti ake te hotia i te vahivahi, knkore
te i vahivahi ia, ko Jetu-Kirito ua
Jetu-Kirito, e ata anake no te pane
te man uahivahiga ua o te hotia.
rae noho ana i
mai nei?
i
E aha ta Jetu-Kirito tiaga mai i tote Eukaritia topa
nei me ei akairoga
mai
i
Eukaritia
te
i
to
mai
topa
Ta Jetu-Kirito liaga
ai ki to tatou kuamai
ei
momoa
me
mai ki tona akaaroa ki the Ekeretia,
me ei ata-tuki etai
te
o
tagata,
mai ai kite koureparaga
ne, me ei turn
inoeatio
mai ai te Motua, me ei vare io ai kia tatou, tona
tatou, kahaga
me
peka me marae atu tatou
ki te Motua.
E aha te komunio?
E komunio, e
tutakiga
roto marie mai na
Eukaritia.
Jetu-Kirito ki te tagata i te
•
ai ki te komunio?
Peea te atoga tau ki te tagata ka tiki
tau ki te tagata ka tike ai hi te komunio
rua
E
atoga
kuane tetai,
e
atoga
no
te
atoga 110 te tino tetai.
Peea te atoga no te kuane?
te
no te kuane, e kore
E
atoga
te haratia o te
e
Etua, ko
a maana
Evagerio, ei kereto akaaretoa ai,
kinoga teimaa etai kic na, mea tu ia na
tau tera ki a
ei
aïga
i te
gogoro i ato ia mai
nünui o te kuane ki
a
miterio o
karatia, ka topa
toumaki ai te kuane ki te togiga,
kia Jetu-Kirito.
Kuane
nunui ai te
io ai kia na moi te komunio, ei okaaroa
kouraro te Kuane, mea makara ki tona
Ka topa io ai kia ua, ei tuku ai ki
i oti alu ara, mea makara oki ki te teiteiraga
rcparaga, me tona akamerega
ki raro tera, ua te tagi mai
no te ao, e tuku io ana
o te motire no te ragi,
i
na
kia
,
Kuane me tutaki
pe te tagata e ok<? erega
me ei tagi nunui ai te
te Eukaritia, ei
me
te
tagi nunni ai ki te vai.
Peea te atoga no te tino?
ai tona aha mei a tupupo i oti atu
E atoga no te tino me ei tapu marie
ai te tino i
marie ai tona toerega maana , me ci tu marie
mo ei
ara,
porotu
te porotu,
me
ei huliurc
porotu ai te aha me naku atu ki
te tino
no
Jetu-
kore
aka-
Kirito, me ei tukn porotu ai te erero ki ruga o to kikirigutu ;
kore oki e mama. Mea porotu oki te
rare, a puaka, tehoro ki tehotia;e
e
e
paruga ki te tino moi te rnke.
E aha te mea me puta mai moi te komunio ki te tagata?
c
Mei te komunio puta mai ki letai tagata
piko reka, na tona hotiritio
tagata riria, na ton a akakitekitcraga
oraga. A
mai kia ua mei tona komunio riria e matega, c nunununu-
kore reka,
puta
teEtua; ka
raga ua
matega, ki tetai tagata ra e
c
maro
ai te manara no
tagata ara, ka puta mai ai
a
ko, ka topa atu ai ki te po
te tagata
riria i tona matega; tona komunio ieroturia tona igoa. Ko
na
tona
kia
reka
kore
ua,
akakitekitcraga tika,
porotu, na te kinoga
oki kia
ua
tona
me
ririaraga tinitini
e
i te
mau ra
kotiritio noti i te peniteniaraga puta mai kia
munio porotu c oraga
,
me
te akaereereraga
na
mei
tona ko-
te Etua kia ua , me te togiga,
na
akapakaora kia ua i to te
ai ki te ragi i tona.
tatakega ; ka nenea ai tona atoga i te ao nei, ka piki
me
tekaratia,
me
te
ahamaefet manara,
me
te
matega.
Ka putuputu i a te komunio?
Te i te motua penitenia ma rama,
me
te tuuga
vehevehe atoga tagata te
tikaga i te aka tika ki te komunio putuputu.
E aha ta te tagata atoga i te otiga komunio?
1 te otiga komunio ka okooko te tagata kia Jetu-Kirito i riro mai nei kia ua
ka o atu oki te tagata kia Jetu-Kirito ki tona Kuane, me tona oiipo, me tona
tino ua, ka okooko ki a akaaroa i akaaroa mai ara. Koi noho mei ai ia na
maki,
Jetu-Kirito, ka inoi ake te tagata kia ua ei karatia me akaara ki
ua: ei
me a hourepa i varaka ia ua. Ko te inoiraga kapi ua i te mau tagata
me te teriga
o ua
manara taohi ki te tuku ki raro, me te apai peka i mûri
a
,
orooro ki te takao,
E
mea ka
me te
karatia
no
te Elua.
komunio a mau hu kiriliano
ua aliea ?
Mea ka komunio a mau hu kiritiano i te mau ra no te
ra o
pakate, me te mau
tona matega.
YeIIEVEHEGA KI RLGA o TE TAKARAMETO PENITENIA.
E alla te Penitenia?
E penftenia,
e
takarameto i akatu ia e to tatou molire ko Jetu-Kirito me
veretoraga kinoga no mûri o te papatemaraga.
Peea ta Jetu-Kirito akatu ki a takarameto nei?
Ta Jetu-Ku ito akatu ki a taharameto nei,
vete kinoga ki te mau apotoro ua,
ua me
ri
reka,
me
e
tikaga
mea o
me
mai tona tikaga i te ve-
tae mai ki te mau perepitero
vevete reka, me akaara reka ki te kinoga,
me
akamau
—
44
—
Ku puki atu Jetu-Ivirito ki ruga o ratou me te
:
noti
kia kotoü te Kuanc-Porotu ; a hu a kotou ka
ki atu ka topa atu amenci
reka ki te kinoga
no te hu.
,
vevete ki le mau kinoga ua, tika akarere atu a veveteraga o ko ton kia ratou;
ko te hu a kotou ka te vevete ai
tika akarere atu to kotou te vevete kia
ratou. A takaogp nei na Jelu-Kirito ki tona mau apotoro ua, e akairoga tinu
marie o te topaga likaga ua Jetu-Kirito noti
vevete ai ratou ki te
mau
kinoga ua,
hu. Ko a kereto noti tena
ga no te
me
no
ki te mau perepitero na me ei
ei akamau ai reka ratou ki te kino-
te Ekerelia,
e
kereto
mau roa
niai
nei moi te mau apotoro na kia tatou nei.
E aha te putaga mai, ki te tagata no a veveteraga ara ?
E putaga mai no
a
veveteraga ara, ki te tagata e akaara ki tona kinoga,
me te akaoki mai kia na ki te karatia akaora, nei ara, nei oki
na,
e
mûri
akanunui mai reka tera ki a karatia
o
te
noti,
e man ana
ia
akaoki mai ara oki i
karatia akaora ki te patafiga no a utu gogoro porotu i akakore ia
atu ara e te kinoga
teimaa; ku oti ake teneii te vevete,
utu gogoro porotu i oti atu ara, me te
a
ara
e
raga mai oki
oro 1
akatopa mai oki a veveteraga ara
ki te utu karatia hou me ei tu ai te tagata i te akaoki ki te utu tatakegn.
E mea mau ra te topaga no a utu porotu raga a koe i tipau mai nei?
toga no te tagata kai tera ki te veveteraga ; inert
mea mau mei te veveteraga te topaga karatia akaora ki te hu mate ko a hu i
akakore ia e te kinoga teimaa e mea mau oki te akanunuiga karatia akaora
mo te hu ora ko te hu kinoga teimaa kore, mea man oki te akaokiga mai Ici
te atoga patariga kite utu gogoro porotu i akakore ia e te kinoga teimaa,
Nei tu porotu atu te
a
,
mea mau
oki te
tukuga karatia tint me ei tu ua ai te tagata i tona akaoki ki
te tatakega tinu
Nei oki i tu riria te atoga no te tagata kai ki te veveteraga,
a
topa tahagd
tagata ara, te kai ki te atoga akaporotu tagata i te veveteraga;
ga
o
te kinega te i
kopitf
mai ki tona kinoga i
apai
ia atu
ara
e
uunui-
ki te pc-
nitenia.
atoga i te penitenia me te papatema i te akaporotu tagata?
E tai aneic atoga te penitenia, me te papatema i te akaora ki te tagata i
akamate ia e te kinoga teimaa ; mea ra etai i hara ke i te papatemaraga : na
te papatema e akaara ua ki te mau paruga ua i tau mai ki te mau kinoga ua,
te paruga oti ae i te ao ne*
me te paraga te oti ae i te po-a-rua-kaia, me
e
i
ra
akaara tahaga ki te paruga
reka
te purugatorio reka ko te penitenia
te oti ae; ko te paruga oti ae i te ao nei reka, i te purugatorio reka vare
ua io ki te tagata i ora ai i to te penitenia; no reira te keretia i akaïgoa
ai ki te penitenia ; e papa tema akaaretoa.
E oti nei ra te atoga i tu mai mei te penitenia?
Inau; tu mai mei te penitenia te atoga akuuki ki te utu tamikeraga, me te
E tai ra aneio
,
—
ko
—
atuïga màramame ci tika ai te atoga o te kiritiano, me
te
tagata kotiritio nui, mo te tagata paragia
,
na
te
akamacieiraga no
tôna nr»t;ku ki te lopaga i
te po-a-rua-kaia.
Nei kokore
a
pcriitenia nei, hore
takarameto
roa
ata
ra a
hu
kinoga
flama ?
Inau; mea tu mai te utu atoga ke me ahaara ki te utu kinoga marna; e
kotiritio reka, e purega reka e feiunio reka, e o aturaga tiatoga ki te hu
paoa reka, e nakuga vai tapu reka, e kitega tika ki te maracga pure-mittf
reka e tukuga katekimo reka, me te utu g igoro porotu tau ki te Elua, me
,
,
te
porokimo.
E kore la e ara te kinoga teimaa no te tagata i te kotiritio tutu marie, me
te akaaroa tutu marie ki te Etna ?
E ara oki, mea ara nea ra te kinoga teimaa i te kotiritio tutu marie, me te
akaaroa tutu marie ki te Etna; ka ao noti ra te tagata ki te penitenia ; 11a
te perepitero kore reka, ha tagt tera ci penitehia.
Na te takarameto penitenia kore i te ao teïto ara e peca ra ta te ku teïto
akaara kinoga teimaa?
Na te takarameto penitenia kore te hu no
ratou kinoga teimaa i te hotiritio tutu
mua 0
Jetu-Kirito
marie, me te ai atu
ara
,
ara
to
oki ratou ki to
Akaora-hu i akatia teïto ia mai kia Atamo me Eva.
E tau ki ai te topaga takarameto penitenia?
topaga takarameto penitenia ki te mau ku ua atoga manara tagata ; ko te koromiki ra te atoga tagata to ratou manara, me te hu nunui arft
oki, kakore i tau kia ratou te topaga penitenia. Ko te hu kinoga teimaa mort
E tau te
etaî 110a, ka pogipogi te tiki ratou hi te penitenia, e takarameto ahaora ta-
gata ka haga mai ai oki te Etua ki te tagata.
E ukdlailuuja no te koho
Peca te akataihu te
manara.
t^ata ki tona koho manara?
Ka akataihu te tagata ki tona koho manava me te kouhaa
atoga nunui ke, e
akaporotu atu
porotu^nai
marie, c na i te
ki te Etna , me te tagata ; ë
atoga akatopa mai ki te oraga te bti aë mo te tagata. Nei topa i te akakiteki-
teraga tetai kinoga teimaa ua te mate noa te tagata i te akatailra ki tona
1
koho mflnava, nananoa akarere a veveteraga ara; e kinoga hou te i kopiti ma
ki reira ki a kinoga i otf ata ara i te akakitekite; a kinoga hou ara oki, e kinoga ieroturia nota.
Ka lia te roroa te koroio i te akataihu te tagata ki tona koho manava ?
Kakore to ava me akatika ki te roroaraga o te koroio,
ke, e atoga ke tera tagata, tera tagata i te ririaragt. Ta
T
ua
atoga
putuputu
te mea ,
te hu
c
e
46
-
ana
te
—
akakitekiteraga poto io te koroio i te akatailm ki to raluu koho manava
Ta te lui e varavara ana te akakitekiteraga
,
e roroa
ke alu te koroio i te aka-
tailiu ki to ratou kolio manara ; ko ratou i te Uni ra ka taohi ki te koroio
tail
koi to raton koho manava.
Peea te akaerega i te akataihu te tagata ki tona koho manava?
E akaerega tika i te akataihu te tagata ki tona koho manava, mo mua te
me rue 'mei te manara ki te pupurega ake ki te Etua me akamaratna mai,
mei te akaaroa piko te tagata kia ua noti,
roku i tu mai mei te akateatea
,
mei tona potigi hikin' rcka, riria noti reka te ara
tena ki te kuane
a
pnaka mei tona manara;
puroku ana ki te
pe te. Kohu
ko te man gogoro puroku
pukoto maga, no reira te una reka, te akaenueuu reka i te akakitekiteraga.
Ka îue lera puroku manava ka tika porotuai te akakitekiteraga. Pe leakara
o te tagata ki te
tagata ke, ka pera oki tona akava kia ua noti.
Ku oti ake tera purega ki te Etua, peea tona akamataga ki te akalaihuga?
Mea tu mai a mail kinoga ua mei te atoga e torn, e makararaga, e takaoga
atoga e toru nei ki ruga o te tarau
e
reka
tapu
no te Etua, ki
ruga o tona atoga i te ao nei; e matiriinonio
te
atoga,
reka te atoga, e motua hanauga reka, c tagata hanauga kore reka
e
gogororaga, ka apai te tagata ki
a
mau
,
atoga. Ka akataihu oki te tagata ki tona koho
kinoga poutu riria e itn ; e akateatea e koromie
e
koani, akakarioi, keitagi e kao nui, e tonuoho, ematahurupa.
e
akao reka,
manara
e
k:o reka te
ki ruga o te mau
,
Ko tor il io.
Ku oti ake teakataihuga hi te koho manava , e aha te tagata?
Ku oti ake te tagata i te akataihu ki tona koho manara, ka tuRu ki raro
mea/kite ki tona utu maki, me tona utu tukiri; ka akaveke ki te rimamerieka inoi ki te Etua ei
raga no te Etua, ka akaivaiva ki tona utu ririaraga,
karatia akaivaiva kinoga na te mea i te Etua auake te tikaga me akaenuenu,
i
me te huri ua noti te oiipo riria ki te porotu. Koia
Ji^emia poropeta ki atu
ai ki te Etua : ka huri io
koe,
e
te motire e ,
to ku oiipo ki te porotu, ka
tahuri ai tera.
Ejiha te kotirltm ?
oupo akaurari ia;
riria e mamae uunui ko kia ua rtfl-a aka-
E kotirilio, emamaeraga nunui i to to oupo; a noti
no
reira te kotiritio i to te tagata
merefa te Etua, e mauga
akaivaiva ki a
no
utu kinoga o
te mau tiatoga
ua
e
,
ua; no reira tona riri me tona
i oti atu ara.
Eia pouga ki te koritio ka tika ai tera ?
E ono pouga ki te koritio, e kotiritio tu i roto roa , e kotiritio na te kuane
Porotu; e kotiritio a akatira taku, gararoio te utu mamae ke, c kotiritio ki
—
47
—
kopiti ki to tiaga tutu marie me ci
oki ki te tiaga tutu
tipeki ai to akamcre ki to Etua, "e kotiritio kopiti
marie me oko ki te akamerega ki te Etua, me te porakimo, me ei taolii
marie ai ki a okoga ka ki mai ai te perepitero; ko te pouga e ono noti
t?na no te koritio tika. Tu ua a mau atoga no a kotiritio lika nei i te
tamatama akataripo i ato ia mai i to te Eragerio. I tona ckiga alu ki talia
e to ku motua, me kao tona motïia ku ki atu: amenei kakore i tau kia ku,
ruga o to man
kinoga ua, e
rai mai koe
hanauga
e
,
kotiritio
ka topa mai kia ku to atoga
koe katautau,
to
o
E aha te kotiritio i roto roa?
E kotiritio i roto roa, tu i rolo, i to te kuane , i to te oiipu.
E aha te kotiritio ua te kuane-Porotu ?
E kotiritio na te kuane-Porotn, e kotiritio i akahili ia i to te roanava e te
akame te tukuga gara manava na te kuane-Porotu. Kotiritio te
karatia,
kiti ia
te kuane-Porotu te kotirito i tu mai mei te atoga tagata:
e
akaivaiva kinoga na te ai ki te hu, na te akarna ki te hu,
rtka ki te paruga,
kotiritio,
na
e kotiritio
te
lagi tahaga
atoga
ei
tagata toua
lia
a
tagata
te mataku
gogoro a ra gogoro o te hu; tera
igoa ; kakore tera ua te kuane-
Porotu.
E aha te kotiritio akatirataku?
E kotiritio
utu
akatirataku,
e
mamaeraga
manava nunui ke ; kakore
pera le
mamaeraga ke.
E aha te kotiritio kapi ua?
Kapi ua, e mamaeraga, me te akairairaraga hi te mau kinoga
ua; e korc e topa te kinoga ctai i te akaivaiva.
E aha te kotiritio kopiti ki te tiaga me ei tipche ai te akamere ki te
E kotiritio
Etua?
I tera kotiritio e tiaga marie ana te tagata
tarau
ua no
mau
tiatoga
te Etua,
ua
me
ei
tipe
te mauga
no
te
tiaga tutu
marie
me
oko ki te akaine-
Etua, me te porokimo?
I tera kotiritio
reka ka ki
ei taohi ai i mûri ki te mau
ko te Etua.
E aha te kotiritio kopjti oki ki te
rega ki te
me
ke ai tona akamera ki
mai
e
ai
tiaga ana
te
te tagata
perepitero;
na
Etua te paru ia eki purega reka, eki
rn^ei taohi ki a atoga, ki a paruga
te mea i te tau
a
akamerega ki te
iciunio reka. Ko te
eki
haga reka,
okoga Ivi te porokimo tu ua i te akaora tapani tagata, i te akaoki ki te tai akapenapena ia
gata ki tua tiatoga i mau ia reka, i maku ia reka
,
reka eki takao.
Eia kotiritio?
e
E rua kotiritio, e kotiritio tutu marie i te nui, na te akaaroa ki te Etua,
kotiritio tutu marie i te porotu tona igoa.
-48
—
>
E kotiritio te tutu marie i te nui, e atiritio tona igoa.
atoga e ono no te kotiritio tau ua mai ra kite atiritio?
E ko-tai atoga ki reira te kotiritio, me te atiritio.
A
mau
1 hara ke te kotiritio tutu marie i te aha uei?
I tu mai te kotiritio tutu marie mei te akaaroa tutu marie ki te Etua noti;
■pe te mamaoraga nui no a tamatama akaripo i ato ia i te Evagerio ara auere
ua. Ko te atiritio ra i tu
e to ku motua e ku akamere au ki te ragi, me koe
:
mai i te tagata, ua tona torimaki ei ragi reka ,
te ririaraga noti o te ki-
ua
noga reka, ua te mataku reka ki tona rupega atoga ki te Etua i te matoga,
P
eki kore, na te mataku eki topa i te po-a-rua-kaia, ko te te akaaroa ki te
Etua, kakore i nui a puaka a atoga o te tagata atiritio pe te atoga noti no te
katautau tohu i oki mai ki tona ragatira, na te mataku paruga tetai, na te
aïga tetai ka porotu mai ai te ragatira kia ua
ku oki ia atu tera ; mei i
mea
,
reira tona ataritio ko te akaaroa ki tona ragatira, mea iti io.
akaaroa; e akakaratia akarere ana ki te tagata a
koreio ara noti i kotiritio ai te tagata; ko te ao ki te penitenia, ka ao noti ra;
ua te perepitero kore reka, ka mau ki te tagi jtera ei penitenia.
Ko te atiritio ra e akaenuenu tahaga ki te tagata ka topa mai ai kia na i te
penitenia taliaga te akaora, me te akakaratia.
Tu ua ra te atiritio i te mataku ukara na te Etua, i te mataku topaga ki te
Ta te kotiritio atoga e
po-a-rua-kaia ?
Inau ; ka piri ua
ka piri
ua
atu
,
te kereto, me te toumakiraga ei vereteraga kinoga,
atu te akaaroa ki te
Etua, mea
nui
te
noa
atoga atiritio i ato ia i ruga nci, ka tika mai ai
te
pa-tariga matega
o
Jetu-Kirito. Ko-tai uru
ra
i
te
te
ka piri
ua
atu
ki
f
vereteraga mei te
te tuhaga
veveteraga
te tagata atiritio?
karatia ki te tagata kotiritio
Inau ; i liara ke te tuhaga karatia ki te tagata kotiritio. Ko te hu atime
ritio
tahaga i te veveteraga, ko-tai uru ra
ke, hare ke; no te atoga
te
Inau ; i hara
karatia;
tetai tagata kai veveteraga
•te karatia ke mo a
karatia ke mj
a
ra e
mau
mau ra e
ara
tahaga
tuhaga karatia kia ratou?
mai te atoga tuhaga
manava
no
nci, kakore;
a
kinoga
i oti atu ara; ko
tetai tagata
kai
ua
ki te
ava^ui.
Akakilckiteratja.
*
E aha
akakitekiteraga?
E akakitekiteraga, e akavarakaraga
ki te perepitero
ua
E ugaga ra,
.me
c
me
ei
topa
na
te tagata riria ki tona mau kinoga
mai ai kia na te veveteraga.
tarau tutu marie
ra
na
ei akavaraka ai te hu ki to ratou
Jetu-Kirito ki te mau tagata ua
mau
kinoga
ua
ki te
perepitero?
L
—
akararakaraga nei
tero, ku.ugaia, ku tarau
A
na
49
—
kinoga na ki te
te hu ki to ratou mau
marie ia
tutu
o
Jetu-Kirito
perept-
noti. Me ei
topa
mai ai kia tatou te karatia note karatia no .te takarameto pcnitenia mci
ku o mai Jetu-Kirito kia ratou ki tona tikaga me ri ratou,
te utu
perepitero,
mf ve^vete rrka ratou.ki Je mau kinoga ua, me te akatika mai oki kia ratou
ki tona taohi, me. tona mau i te ragi ki to ratou ri reka, ki to ratou vevete
perepitero taohi Uka ki
reka i te ao nei. Mea ra ta te utu
mai ai kia ratou, tu mai mei to ratou rogo marie ki te
tngata;
no
reira te tarau, me te ugaga
ua
mau
Jetu-Kirito ki te
tikaga i topa
kinoga ua no te
a
mau
tagata
ua
ei akararaka marie ai ratou ki to ratou mau kinoga ua ki te perepitero.
me
penitenia e toru ataga
I to te
akara, e
e
piri
mai
ana ki
te
perepitero, e atoga
atoga turuga akarakau maki, e atoga motua y te atoga akara, eoko
ki reira po Jetu-Kirito te perepitero. Pe te akara tika no Jetu-Kirito i
rua
matega no te tagata, ka pera te akara tika te perepitero i to te pcnitenia;
te
•ka akatu marie te perepitero ki te veveteraga, me te atoga, me te okoga
te
no
tagata.
I te atoga tuuga i te akarakau maki, e kore e akakara, a puaka, te peropitero ki te rakau, me te atoga a-kaora maki; ka nanenaue.te oreo maga.ro
:ki te vai kara, ha makara ake e mea kourepa te tagata, ka apai ki tona rakau
ki ruga o te aka o re maki*
I te atoga motua, ka akaaroa te perepitero ki te tagata riria, pe a motua
i ato ia i te Eragerio i akaaroa ai ki tona
no
tona tamalama
gogoro, mea
akaripo,
hanauga akaripo; i teokiga mai kia
tahae akarere tona
meimata,
ku vavaka oki kitona teïti i ara atu
me
te taohi ki te
ara.
Eia atoga me kopitf mau ki te akakitekiteraga, ka tika ai tera?
E ono atoga me kopitf mau ki te akakitekiteraga, ka tika ai tera:
1. E akakitekiteraga
kapi ua.
2. E akakitekiteraga tutu marie y te
takaoga,
3. E akakitekiteraga tuku ki rare»,
4. E akakitekiteraga ruru a vehi,
o.
E akakitekiteraga porotu i te takaoga,
(5. E akakitekiteraga te akaerire maki o t<à hu ke.
«t
E aha te
akakitekiteraga kapi ua?
«E akakitekiteraga kapi ua, e akararaka ki te perepitero ki te mau kinoga
»teimaa Tla, e kore
•
e
topa te kinçga teimaa elai
i varaka ia ua,
e
akatika
marie ki te minuiraga, eia koroia i te taohf ki a maki ara noti; ka akavai aka
•no
te trgata ki te akaerega
no
tona kinoga.
«2 E aha te akakitekiteraga tutu marie y te tahaoga?
tutu marie i
•E akakitekiteraga
•
turaga
o
te
kinoga,
e
kore
e
takaoga, e o atu tika te tagata ki te
akanunui, e kore oki e akaïti, e kore oki e
te
7
—
jrpuroku,
jjpenitenia.
e
kore oki
e
mtiani
piko
50
—
ki te takao eki iogo
piko te motua
«3 E aha to akakitekiteraga tuku ki raro?
«E akakitekiteraga tuku ki raro,
e
kore
e
akama,
e
hore e taohf ki tona
umataka; ka mnkaraoke te tagata ki tona pnpapaparaga i tu noa no mai
»mei tona kufoga noti; e knre e akatn atu te tagata ki te akak’tekiteraga
»no Era i hnri ai te kinoga ki te
terepenete, no Atamo reka i huri ai te kika
ki
te
tuku
raro
tagata, pe te ptipurikano: a kin na ara
»noga kia Eva;
»te tau e apai te nore ki tona mata ki te ragi, p k > ki
•
nioto ki
vakaraka, me
tona
te tuku ki
raro
te
raro, me
te tagata,
marriae
me
te
nunui i tona
»mamava; a, oki
»na
porotu atu te tagata ki tona akniriga. Ko te pariteo ra,
akakitckiteraga akateatea, oki riria me tona kinoga na i tona
tona
«akairga.
cr4 E aha te
«E
rkakitehiteraga
ruru a
vehf?
tiki ki te tckao
ak.ihitckiteraga rura a vchi, e kore e
»karai
noa
»takao te
:
neio ki tona k noga noti, ka titiri ki te takao
nana
nana
noa; ka
te
noa,
me
ree
te tau
piri mai ki te
«5 E aha
kinoga noti.
te akakitekiteraga porotu
«E akakitekiteraga porotu
»taratara, ki te takao te tau riria,
»ki te perepitero eki takao
i te taknoga?
i te takaoga,
e
e
kore e kar.ai ki te
rogo marie <tlu te tagata ki te kinoga
porotu.
<6 E aha ak kitckiteraga te akaerire ki te maki no te hu ke?
«E akakitckiteraga te akaerire, e kore
«kiteraga
ki te igoa
te ku ko,
o
e
e
kore oki
tarai te tagata i tona okakitee akavaraka ki te’ kinoga o te
»hu kc.
Mau roa mai
ra
tetaf koroi te tarau
no
te Etua
me
ei akakitekite aka-
tagata ki te kinoga i oti atu ara i te akahitekite?
Nei kakore te tagata i vcherche porotu ki tona kinoga teito, -ka tiki aka-
hou ai te
hou ki a utu
kinoga i kopiti atu i akakitekiteraga ki
kiri ai; ko tai
atoga.
A tagata mataku eki kore tona akakitckiteraga
o
a
nua
kinoga i topa
tu-
ara, eki eiroturia
akakitekiteraga ara, ka Uki akahou a tagata ara ki te utu kinoga
no a akakitekiteraga piko ara, me te utu kinoga no a akakitekiteraga i ka-
reki a
ke io.
Ko rua atoga.
E mea lika
riria,
e
ra
ta
tarau ua noti
te
ra
perepitero akaoki tahnga
tetai koroio me ei akaoki
tetai koroio ki
te
tagata
tahaga ai te perepitero
ki te tagata?
E mea
tika, ka akoako tetai
utu koroio te
perepitero ki te tagata pouga
tukiri reka, pouga riria rekn; e kore e ru tona vevete kia na. Mea tu ua oki
~
oi
—
ei akao ki ; kareie
ki ruga o te perepitero inc
totai koroio te tarau no le Etua
roa tona
noti e vevete ki te tag'ta akaliiro
ai ki te tagata riria; e kore marie
no le tagata ke
me te tagata te akaoki li.iloga
nianura riria ki te tagata ke,
me Ae
ki tona tapant ki te tagata ke,
i tona rima, me te tagata te akaora
ki temoki nui
te hu, me te tagata te titiri
te oki tona akatukiakia ki
tc%ata
eki
riria me te tagata pouga liiri
te kinoga. me te tagata koroini-kpaui
mau
a
ki
te hu. Ka akaoki te perepitero
me te akatukiakia ki
te
no
takao
tau,
kinoga.
kore marie noli e vevete ki to
te
perepitero ki to ratou porotu,
E ko ai ra a hu i riria ka akoako tahaga
ki to ratou kinoga?
e kore e ru tona vevete atu
a
te vevete kia ratou : ko
e ru te perepitero i
oki
e
kore
A hu ka akoako,
raton
tagata ara, e
a ratou
o to ratou akaerega
tukuga kiritiano, me te atoga
ki
taha o
ka tuku atu reka,
ka taohi i te ao nei; ka akarogo eia noti roka,
ki a
ko a hu ara oki topa topa noa
te hu rogo. À mea ka rogo ka vevete ai;
hu te rogo ki te
pougi noti letai
i oki oki noa nei.
maki etai,
maki
au
e
tagata,
noti; no reira ka akatika
ki noa mai: inea
au
ka titiri ki
a
ki to ratou
takao ara; ka akoako noti
oki mai tera ki
atu kia na ki te mau ra me
E koae te perepitero e ig i atu ki
taolu
mea
a
te akakitekiteraga oki.
Ko a hu
te
ara
i hu a toho toho noa i tu
oki i te ketu ki to ratou kinoga,
ki te koho manara,
ka akaoki le peripetero kia ratou
akakitekiteraga noti,
ka akataika altahou.
ki te perepitero to ratou kotiKo a hu ara oki kakore i tutu marie mai
ka akaoki tena ki tera hu eki topa
me to ratou tiaga ka porotu,
ritio,
penitia.
riria te takarameto
ÜKOG.4.
E aha te
okoga tau ki te takarameto penitenia?
penitenia, e taohiraga
ki a paruga rera
te
taohi
tagata eia noti i
e te tikaga Etua; Ka
mo te kinoga i tiaga ia mai
Etua e paru kia
te
ma
i te ao nei,
te ao nei; nei oki i te taohi te tagata
E okoga tau ki te takarameto
na
i te purugatorio.
E aha te paruga leva?
E
reka
paftiga reva ko
e
tatou
noti, i
tu tahaga mai reka mei
mai ki te tikaga Etua;
mai reka ki ruga
o
mamaeraga, me te
a mau
e
a
teimaaraga
,
na
e
ua
i tiki ia
akaporotu
akoakoga i puta
t;»tou noti
mamaeraga, e teimaaraga
te hu
a te Etua roka mei
tatou mei
rekareka tatou i te manava te ru,
tatou kinoga.
mau
me
reka,
te ai tatou ki a paruga
ka taohi
i tau mai ki
ia e te
Tetai okoga ara oki ko a okoga i akatika
perepitero
—
koroio
a
i vevete ai. I
o2
—
te veveteraga
tipeke ki reira te nunummu na té
kinoga, nie tona tiaga me paru mai kia na ekï paruga
mai tona paruga te oti ae, ki a paruga rera i vare ro
ia
liuri
ku
aé;
tatou i fe vereteraga. No reira ka akalika te tagata ki a paruga reva
Etua k'i te tagata
te oti
k; a
î vare io kia na mei tona kinoga noti.
E oti ara ra te
ana
atoga me akapuni te tagata ki
a
paruga reva e tiaga mai
tikaga Etua?
te
Inau;
tetai atoga i te kiriano tutu marie, i te mamaeraga tutu marie na
te akaaroa te tagata ki te Etua;
no
reira, i te veveteraga no
emo ua atu te paruga te oti ae, me te paruga
a
tàgata ara,
reva.
pure-mita, i te rima
te hagahaga.
merieraga ki te hu paoa, i te utu gogoro porotu, i
Tetai atoga me akapuni paruga reva, i te maraega
ki te hu
atoga i te utu okoga e rima merie mai ana te Ekeretia
o Jetukiritiano; mea ra, e kopiti mai ana te patariga okoga no te matega
ai te
i
koia
emo
te
utu
me
Kirito i te penitenia.
atoga akaponi paruga reva;
Tetai
paruga te oti ae rio te pu-a-rua-kaia,
Tu
ua ra
te
paruga
reva
i te
me
te paruga reva no! te
okoga i akatika ia
e
purugatorio.
te perepitero i to te
penitenia?
Tu ua i te akapuni ki te takarameto penitenia; ko te tü
ua
akapuni
i te
ki te paruga reva, kakore i puni ki reira te paruga reva.
E peea a kunei te atoga o te tagata penitenia me akapuni ki a
paruga e
tiaga mai ana te tikaga Etua?
Ka taolri eia noti ki a utu atoga puruga reva i ato ia hi ruga nei.
E aha te mea ka pa puta mai ki te hu taolu tai hi te okoga i akatika ia
e
te
perepitero. te vae atu ratou noti ki tetai atoga
no a
utu atogd t ato ia
ki ruga nei?
perepitero, è puke and
ratou ki te paruga roroa ke, me te teitnaa nunui ke i te purugatorio.
Kakore te atoga me ato ki tera pukega paruga i te purugatorio, ki reiA hu taohi tai ki te okoga i
ra
te totonu mai ai te Etua
akatika ia mai ete
ki te paruga tau ki te kinega te paru ia
e
te
i ora ai.
tagata noti i tond
E aha te utu okoga a rima-merie mai
mau ra
ana
te Ekeretia
ki te hu kiri-
tiano ?
ko te aka-
okoga e tuku mai ano te Eheretia ki te hu koritiano,
i akatlea îa ki te
rorohega reka, e akapuniga reka ki a utu paruga reva
A utu
kinoga e te tikaga Etua.
E tikaga ra ta te Ekeretia irtc tuku mai ki te utu okoga
reVa
ki te ku
kiritiano?
E tikaga tutu marie
ki te Ekeretia me tuk î-mai ki te
okoga reva ki
liü kiritiano; ia na te tikaga no Jetu-Kirito noti: ku ki ia mai kia
na e
te
Je-
—
tu-Kirito noti: a inau gogoro na
ake ai i te ragi
a
—
kotou ka vevete ai
i te ao nei, ka tika
vereteraga ara.
Ko ai te turnu
c
a
oil
no
a
karatia
e
tuku niai ana te Ekeretia ki te hu riria,
kotiritio ana?
ki
te hu riria
ft tnmu, e aka no a kiratia e tnku mai arta te Ekeretia
me te toeko te pukega okoga no te matega o Jetu-Kirito,
e kotiritio ana,
te
i te Ekeretia te akatupui, me to tikaga me
ga okoga no te hu peato;
e
pukega nunui tahaga
tuka ki toria hanauga ki a pukega okoga ara oki;
i
te otiga kore, i te kouga kore.
I ahatia te okoga
o
te lui peato i kopiti mai ai ki te pukega
patariga o te
matega no Jetu-Kirito?
ki te pukega okoga nunui
E kopiti mai ana te toega okoga no te hu pea'to
0 Jetu-Kirito ara oki
a
tahaga no Jetu-Kirito; 11a temea, mei pukega akoga
pukega ara
okoga reva ki to
noti to ratou okoga reva i toe io
kia
Jetu-Kirito, etai hanauga n 0
ratou kinoga; no te mea oki etai a iri kopiti
te Ekeretia pakaora, me te Ekeretia
te Ekeretia; no reira gara atu ga‘ra mai
kiratia;
to ratou okoga, me to ratou
no
reira i oki atu ai ki a
mei to ratou akapuniga
karokaro, me te Ekeretia raamae.
ki te toega okoga i too
No reira i huri mai ai te Etua, me toua Ekeretia
io mei te hu peato ki ruga
d te
hu kiritiano i rare io i te ao nei.
kapi ua me ei oti ai a
ki te tagata?
okoga reva e tiaga mai ana te tikaga Etua
ki te hii te atoga akapuhi okoga
mai
tuku
me
te
Ekeretia
ta
E tikaga ua
E tikaga
ra
ta te Ekeretia
me
tuku mai te okoga
tagata kai ki te
te
ao roa akarere tera ki te ragi,
okoga kapi uai tuku ia mai e te Ekeretia,
paruga rera;
Jetu-Kirito noti tona tikaga;
na
topa atu te koroio etai
ki te
Eia atoga 0 te akoga
E
rua
atoga
akapoto paruga
e
no
purugatorio.
tuku mai ana te Ekeretia ki td:ia hanauga?
e okoga
okoga akakapi paruga rera tetai,
ai a anno tinitini
reva tetai, e okoga ai a ra Cinitini reka*
0
te okoga,
reka, ai a kdroio reka.
E aha te okoga hapi ua?
E okoga kapi ua, ko te
e
okoga akapuni ki a puraga reva i dkatika
tikaga Etua ki te kinoga no te tagata.
E aha te okoga akapoto ki te paruga reva?
E okoga akapoto paruga rera ai a ra ai a
na
reira te
te ai ki te atoga 0 te manava tagata nâ
anno
ia e té
reka ta nidi mei a te Ètud
te ai ki te kotiritio nui
reka, ki té
kotiritio iti reka.
okoga, me te ntii
ki to
kia ratou, me akapoto, me akapuni reka
gogoro porolu me akamaeiei
Mea tika ra ta te hu
ratou
purugatorio?
ora
akatia ki te hu mate te ntu
Mea tika ta to lia ora akatia ki te hu mate te utu okoga; inaeiei akarere
no te hu ora; e huri mai oki te Etua
i te
te hu male i te
purugatorio
purega
ai a
porotu, me te utu okoga ai a mau ra reka,
e te hu ora
kia
ratou
ia
i
akatia
ua
mail anno reka. me te utu okoga kapi
ratou ki te utu gogoro
mo
i te ao nei.
E aha te rae o te utu okoga kapi ua?
E
rae o
te
ne
te utu okoga
kapi ua, ko te okoga kapi ua i te tukuga akaririga
Jupireo.
I ai te t'.knga me tuka mai ki te okoga
\ te tupua nui anakc te tikaga
me tuku
kapi ua ki te hu kiritiano?
mai ki to okoga kapi ua ki te lm
kiritiano.
YnHî.VjEIiEUA Kl RIGA O TE TAKARAMETO EtEROIAOTIO.
E aha te Etereamotio?
Eteremaotio, e takarameto y akatu ia e to tatou motire ko Jetu-Kirito
kinogq., me akaora ki te tagata mate i, te atoga tau te
akaora tino ki te akatika. ragi no te kuane; na te tiaga mai reka te Etua ki
E
•
me
akaava ki te toega
te
tagata e mate roa, nie turu mai reka te etereamotio ki te hu mate
me
ei
porotu ai to ratou malega.
Fia pua kura no a takarameto nei?
E toru a pua-kura no a takarameto nei* e akaava ki te toega
tai
a
kinoga ka-
pua-kura;
E akaora ki te hu mate i te atoga i
tiaga
kuane e akatika ratou; ka rua a pua-kura;
mai te Etua me ei
ragi
mo
te
Me tuku mai ki te karatia. me ei tu ai ratou i te akaoki ki a utu tatakega
o
te tiaporo i tu nuuui mai ai i te koroio
gakugakuraga me ei tu marie ai
oki to ratou aïga me te purega, me te akaaroaraga ki te Etua, ka tika ai te
matega; ka-toru a pua-kura no te eteremaotio.
E aha ra oki i te akaora ai a takarameto nei ki te hu mate?
E akaora ana a takarameto nei ki tetai
nunuiga
o
tagata mate;
te hu mate, no ratou noti te arrai, mea te tu
nei oki i te
ora
te
porotu mai te ato-
gâ manava, me te kereto, me te toumaki, me te akaaroa ki te Etua. To
tetai vahi o te hu mate, te tau mai ki te ora no te kuane te akaoiîiga tino;
no te Etua ki reira i te akamatega tino. Ko te akaava
e karatia nunui
toega kinoga
mae
me
i te manava te ru, i te
to ratou kinoga,
o
te turu mai ki te ku
me
te peka, mea mau
akapoto reka, i te akapuni reka ki te okoga o
ei akatu atu
tera
mate, me ei porotu ai to ratou ma-
ai ratou kia Jetu-Kirito i
mamae
utu pua-kura no te eteremaotio ki ruga
o
i ruga
te
hu
i tu
oteremaoiio.
Peea to koe rogo ki
maotio?
n te liu n'iga
reo
a
potaka
akaava
atoga e kotiritio nunui
ki tetakirameto penitenin;
potaka o te hu mararna
takaoga
marie mei a
mea ra
c
te etere-
e
utu ki-
ki te
teimaa na noti i te
te ava kore oki kia
Ekeretia. Ko
te
taoh.-t
na me
te Ekeretia i akal.ka ki
kokore
nei* mutu tahaga
i takao ia
akaava ia
kinoga
te utu
na
ana te tagata;
i
raton i kai ai ki le
a
eteremaotio
te
ana
nie
i toho ki te tag\ta mate,
noga teiniaa
te
kinoga
nei e toega
e
koroio
te
i
manava
porotu mai to ra.tou atoga
te
a
aïga
mea
tutu
Jakopo peato, e akaava
te apotoro.
ki te utu
Tu noa neio tona akaava
eleremaotio ki te kinoga.
vevete ia e te takarameto penitenia
marna te
tagata.
i
te
ana
kinoga
atoga ra e kotiritio
le
lue io ana ra le
penitenia,
kinoga i le veveie
te kourepa, no te
no te paragia, no
takitaki
te
me
mahaega note kinoga,
riria.
akaripe; e akaora ana
E alla ai i
e
i to te
Mea oti noa te
te
eleremaotio'ki tera utu takitaki
akaigoa ai te Ekeretia kia
takarameto
mo
te hu mate etere-
maotio?
na te mea
mo te hu mate e eteremaotio;
akaigoa ia a takarameto
te paniga oreo.tapu
roa tena : tika mai
ko te paniga oreo tapu sk iopega
mua roa, i te kopio
te Papaiema te paniga
: i
i te rnau takararneta e lia
eleremaoOrotinatio te paniga ka-toru, i te
rimatio te paniga ka-rua, i te
no reira te igoa eteremaotio.
tio te paniga akaopega roa;
Ku
;
E] aha te vain o te tino
A valii
riga,
me
e
eteremaotio ana te
o
te tino e eteremaotio ana
te
Uni, me te aha, me te rima,
E aha i ai ai ki a mau valii
E eteremaotio
ava
man
ana
ara?
tagata
atoga no
vahi, ki tera vahi o te tino?
repitero ki tera
A koroio e eteremaotio
ana
te
te te-
te \avae.
me
perepitero ki a mau vahi ara,
te
me
na
te mea ko te
mai o te kinoga.
nunui ke tena no te putaga
te pete horoio e eteremaotio ana
i
mate
te
E aha te
tino,
perepitero?
te perepitero, ko te mata,
ana
te
ka kotiritio te tagata mate
perepitero,
•
me le
perepitero, ki tera vahi,
ki ruga
o
te kinoga
ki tera
vahi, o te
vahi e eteremaotio
ua.
akaivaiva ua noli ra kite mau kinoga
Vehevehega ki ruga o te takarameto
E aha te Orotinatio?
o a
Orotivatio.
ki te tagata, me
takarameto o mai ao no Jctu-Kirito
karatfa me taotu
te
ki
me te o mai oki kia ua
kerere o na ki taha o le hu,
mai ai i le Orotinatio.
ki tona ao i
E Orotinatio,
porotu
e
topa
56
—
Ku ataku ia tc Orotinato inehea?
Ku ukatu ia te Orolinatio e to tatou motire ko Jelu-Kirito i te koroio tinitini; na te mea, e tikaga tinilini te i o mai ara ki tona utu kerere.
Eia pua-kura no le takarameto orolinatio?
«E ha a pua-kura ne te takarameto orotinatio;
«Ka-tai a
pua-kura-: akanunui ana te orotinatio ki te karatia akapeato,
»rne.te akaporolu marie ki te tagata kai orotinatio;
*Ka-rua a pua-kura : i te orotinato kai ua te
tagata ki te tikaga me
•
taohi ki te atoga o tona
pikiga;
«Ka-tpru a pua-kura: i te oretinatio kai
»ki te kerere
ana^ce
me
ua
te
tagata ki te karatia tau
taoln tika ki tona utu
atoga kerere;
«Ka-ha a pua-kura : e ajcapipiri ana te orotinatio ki te kuane
«g.ktaki
akairoga tapu keekee, e akairoga te ava ae.
Mea ku tinilini te pikiga i te orotinatio, e tinilini ua ana oki
no
te ta-
ra
te
te
ta-
karameto orotinatio?
aneio takarameto orotinatio; tera ti
fnau;
kngo, tera tikaga no tera
pikiga, no tera pikiga e pupu ua ana i te perepiteroraga.
etai
E aha te atoga o mua roa mo te
orotinatio?
A atoga
o mua roa e
tagata ka kai ai a muri ki te pikiga no te
akakorona ki te tagata tutu marie i te
porotu.
E pikiga orotinatio ra ki reira?
Kakore te
pikiga ki reira, e akoakoga tahaga tera, e purega tatiaga tera
no.te E^keretia.
Eia pikiga i te orotinatio?
E itu
pikiga i te orotinatio; e tiaga
acolyta tutiakono, tiakono, e perepitero.
a
E takarameto orotinatio ra a mau
Inau;
i te epikoporaga, i te
no
te
puta e, Lector, exorcista
pikiga e itu nei?
perepiteroraga, i te tiakonoraga te takarameto
orotinatio.
Ja ai te tikaga me o mai ki te takarameto orotinatio ki te
1 te utu
tagata?
epikopo anake te tikaga me o mai ki te takarameto orotinatio ki
4e tagata.
Vehevrhega ki jut.a o te takarameto Matirimomo.
E aha te maritimonio?
E matirimonio, e takarameto i akalu ia e
te akamau-kikia, nje te
akaporolu ua ki te
veine koi
ora raua
i te ao nei;
karatia me tiaki marie ki to
ki te lukuga takao, me te
y
c
e
raua
o
Jetu-Kirito noli me akatika, me
nohoga no te haana raua, me te
mai oki te matirimppio kia
raua ki
te
hanauga, me tu.ku ua raua ki te hanauga
keretoraga katorika.
3
—
57
—
ï aliatia Jetu-Kirito i akatakarameto ai ki te inalirimonio?
Na Jetu-Kirito i akatakarameto
akaporotu
ua
te matirimonio
me
te veine
ua.
ki te nohoga no te haana,
me
akamau-kikia,
me
E alia te karatia i topa mai ai mei te matirimonio?
*À karatia i topa mai ai mei te takarameto matirimonio, e/haratia akanunui
ki a karatia akaora i topa mai ai i te veteraga, mei te matirimonio e topa mai
oki ki te haana, me te veine te karatia me ei ora ai raua i to raua
akairiga i te atoga kiritiano, me ei tu ua ai ki reira to raua ao poroturq(ga
ana
fmanava, me
ei t:ka ai to
raua
turn atu, turu mai i te koureparaga manava,
peka me te teimaaraga, i te
akamama mai i te atoga
me ei akamama otu,
atoga hagahaga, i te atoga o te kai,
atoga kiritiano
me
te mate, me ei taohi porotu
ai raua ki
nkatupu teiti, me ei pakepake
te
raua
i te
hanauga i te
pakepakega kiritiano. Mo te hu porotu a utu karatia au i ato atu nei;
Ko te hu rilia ra ua to ratou aïga riria i te matirimonio, na to ratou veve-
toraga i te emo mai ai i to te penitenia, i
te
emo
mai
ai ua te kotiritio kore
reka ratou, ua te aïga tahaga rcka ratou ki te matirimonio, kakore te karatia
e nunununu na te Etna ki
iiio tera hu i te topaga takarameto matirimonio;
tera hu i tu riria atu ai ki te
topaga takarameto.
Peea te atoga o te hu ka matirimonio?
E kore ratou e tiki noa nana ake ki te matirimonio. Ka akatika marie ratou
ki to te Etua tiaga mai; ka akatu marie te
atoga ratou, me te motua peni-
tenia ka akama-kara, me te vehevehe marie te
manara
ki te apaga e te hu
matirimonio Ki reira te utu teimaaraga, me te utu paragia, me te utu apuru,
te meimata; koia
me
Pauro
peato e tarau
aua
ki tera atoga,
e
teimaaraga
tini no te tino; no reira oki tona aknpakaora ki te atoga o te hu tapu.
E kore ratou e
tino;
a
mau
atu ki te akararerare no
rcka reka, a te mau kaia i ki mai
mai ai te
ara
te tiaporo,
no
te ao,
no
te
ai a ra a rekareka ara, ka utari
teimaaraga.
Ka rogo ratou ki te takao no te
Etua, me te atoga
kiritiano tau ki te hu
matirimonio; ka mataku ratou eki topa mai a
ra o mua roa a raua
ai ki to raua, akairiga, te nunununuraga, me
te nanuga
na
te
ka ncho
Etna,
mea
tapa atu to raua manava ki te tamikeraga riria tahaga, pe te utu haana e itu
no
Sara. Ku akamate akarere te Etua kia ratou to ko itu ua; ko Topia ra,
i matirimonio ai kia Sara ara noti, kai te tagata, na te aïga
togiga
no
te Etua. A po e toru
no mua roa
porotu, kai ki te
i te pure tahaga Topia, me tona
veine.
Peea te atoga tau atu, tau mai ki te hu matirimonio?
A atoga tau atu, tau mai ki te hu matirimonio e akaaroa atu,
mai
raua
e
akaaroa
i te atoga tau ki te Etua, e apai porotu ki te Etua ki a teimaaraga
puta mai ai mei te haana reka, mei te veï'ne reka, c akamama atu, e cka8
—
kore
mai;
ki te Etua,
e
mama
tau
e
raua e riria
noho
raua
atu,
i to
58
e
raua
—
riria mai i te atoga, me te uiu atoga
akairiga i te atoga porotu,
te
me
akamamana atu, me te akamamana mai i te atoga manava magaro e manava
te ru, te tonuoho, e akateniteni atu, e akateniteni mai raua me ei taohi raua
noli ki te mau
poroturaga kiritiano ua.
'
E peea te utu atoga ka toolii atu nei te utu motua,
me
te
utu kui?
A utu atoga ka taohi atu nei te utu motua, me te utu kui, e akaaroa raua
ki.to raua hanauga i te atoga tau ki te Etua,
e
taru atu,
e
taru mai
raua
j
paruga ki te hanauga. A motua me te kui te paru hanauga, na te
akaaroa, e kinoga nunui kia raua; e akaaroa riria tera; e akakore ana raua
te atoga
hanauga; mei tera akaaroa piko, ka puta
hanauga, te utu teimaaraga ke, teiki
utu pakee, me te utu mataiiurupa
te
e
teimaaraga kopiti
maaraga ke,
kopiti ki te kamo, me te ulu atoga akapikiga kore o te anauga; mea te
akatuuga ia, mea te paru ia ratou i te tino loromiki e to ratou motua, me
ki reira kia raua noti,
me
to
raua
mai ai i te ao nei kia raua me to raua
to ratou kui ua; mei reira oki ka
kui,
me
puta mai ai i te matega ki te motua me te
c paru tika,
te hanauga ki te tai-a-ai te oti ae no te Eterenite riria;
paru akateimaa tetai utu koroio i te manava te riri ra, ko te akaaioa tika
tera, a kia te Etua noti mea te paru Keri tetai utu koroio ki tona hanauga,
e
mea
magaro,
a
puaka eki, tetai utu koroio tona paru ki tona hanauga, ko'a
i topa mai ai te nanuga
na
te Etua ki ruga o ratou ua, e motua, e hanau-
ua.
ga
1. I te tino
motua,
me te
e
teïte
aua
te hanauga, ka
tuku
atu ki reira kia ratou te
kui ki te utu poroturaga kiritiano; mea ra oki e tu mai noti ki
hanauga a mau poroturaga ua ara mei te atoga o te motua, me te kui ua;
ko a tuku porotu tera.
2. Ka akaetai uru i te akaaroa te motua, me te kui ki to raua hanauga;
te
nei oki i hara ke to raua akaaroa ki tetai teïti,
e kore raua e akakitekite
tetai valu o te hanauga eki puta mai mei reira temataua, me te riri,
keitagi.
me
ki
le
(
3. Mea puta mai te poroturaga o te hanauga mei te àkamarama kia ratou
i te tino toromiki, ka ketu te motua,
me te
kui ki te hu niarama taohi tika
ki te takao no te Etua, ha oatu ai raua kia ratou ki to raua hanauga me akamarama
mai kia raton i te mau atoga tau kia ratou noti.
4. E kore le motua, me te kui e tuku atu ki to raua hanauga ki Qia o te
toromiki, me te tagata ukapikiga kore. E kore oki raua e tuku atu kia ratou
ki te akairiga
no
piko; mea -etai noa te tagata piko i te akairiga no te ivi reka,
te avea-ve reka.
5. E kore oki raua e o atu ki to raua hanauga ei maana porotu ke, eki anj
ratou ki te akiteateo, me te akopiraurau.
—
9
—
6. Ka akatika te motua, me te km ki tetai ntu koroio me keukeuraga o te
hanauga i to raua akairiga noti.
7. Ka opo nunui te motua, me te kui ki to
erega,
me
te
keukeuraga
te toromiki
raua
hanauga, eki tutaki i te
tamaroa, me te toromiki aïne; ka opo
i/3 raua eki akapuaka ara oki te tugane, me te tueïne i to ratou keukeuraga
i te akairiga o te motua.
8. Ka akatika te motua,
me
te kui ki te utu kaïga kai o te hanauga; nei
iti to raua kai, ka akaaretoa raua i te
o
rave-haga me ci tu ua ai te kaïga kui
te hanauga.
9. Ka tuku atu te motua, me te hui ua ki te hanauga ki te takao no te
Etua, me te purega ua ki te Etua. Ka pure putuputu oki raua noti ki te
Etna me togi roa mai ai tera ki to raua hanauga.
Ka taohi marie te utn motua, me te utu kui ki a utu
atoga i ta ia i ruga
nei; ka piki ai ratou ki te ragi i to ratou matega.
No
TE
TAPUIIAGA,
Mea porotu ke ra te tapu?
Mea porotu ke te tapu: ku oti ake Jetu-Kirito i te
ato,
te
a mau ra
ara, ki
teimaaraga o te matirimonio, ku ki akarere mai kia ua a hu i akaroroga ai
ki tona
atoga: mea teimaa reka te matirimonio, e mea marna, e mea porotu
tapu. Ku ki atu Jetu-Kirito kia ratou: kakorc te mau hu ua i
ke reka te
rogo ki tera tikagajmea ra, ko a hu i kai ai ki tera karatia te i rogo.
Mea porotu ke te tapu, e atoga tu noa neio tera.
Mei à Jetu-Kirito noti te
atoga no te
tapu: ku hanauga ara oki te motire
akamataga ao kiritiano, cpakaora ke te atoga o te tapu. Ku akatika atu oki Pauro
peato ki to ratou aïga
tika; ku akatenÿteni atu oki tera kia ratou me ci tapu ai ratou; ku ki atu ara
kia ratou: ka akatu mai kotou kia ku,
pe au nei oki e akatu atu aua kia
mei te virigine; no reira te
aïga o te hu, i te
Jetu-Kirito, ka^nau io ai te karatia ki a hu i akaaroa ai kia Jetu-Kirito i te
atoga tapu.
Ku ki mai Jetu-Kirito, i te
Evagerio:
ai ratou noti ki te etua noti.
Ku ki mai oki te motire:
pakaora te utu oupo tapu, ka kite
tipeke te matirimonio i te paoga o te ao.
Ku of? ake te hu i te oki mai ki te
ora, ka tapu
ai ratou, pe te agero no
te Etua i te
ragi.
I te matega o
oki ko Joane.
Jetu-Kirito, ku oreio ia te virigine tona kui ki te virijine
Ku ki mai oki Pauro
peato:
a
toa aïne
virigine e makara
ana
ki te ulu
atoga no te Etua; ko te toa matirimonio ra, e makara ana ki te utu
atoga no
—
60
te ao nei, me te tiora ke, tiora ke tona
tukiahia ke,
no
tona teimaa
Ku ki mai Joane apotoro:
—
manava ua
tona akatukiakia ke aka-
ke, teimaa ke.
«
utari ana te utu virigine ki te egno i te
e
vahi ua. Na te kuane-porotu te utu takao
mau
P
te rnau apotoro ua.
no
E imene ana i te ragi te hu tapu ki te imene tau kia ratou anake.
à
^
f
Tera utu takao i ruga o te tapu i puta niai ai moi a te Etua noli; koia au
i ki atu ai ki ruga nei: porotu ke te tapu, e atoga tu noa neio tera.
E kore reka au e tiki ki te utu takao oki
no
te
4-*
-*
Etna, e tokoto ana.
E kore oki au e -tiki ki te utu akatcniteniga, me te maharoga na te Ekeretia ki te
e
hu, e tapu ana i te manava, y te kuane, i
hu tau porotu
te oupo,
me
te tino ua;
teta kia Jetu-Kirito, me Maria peataç ka tutaki ai oki ratou
kia raua i te ragi.
NO
MAU KINOGA
TE
POUTÜ.
akaerega o te mau kinoga ua.
1 te akaerega ka-tai te utu kinoga akamere ki te Etua,
E toru
mea
te akaaroa
kia ua, mea te ai atu kia ua, mea te akamamana ki tona takao, me tona utu
gogoro, mea te taohi ki tona utu karatia.
I te akaerega ka-rua te utu kinoga akamere ki te
atu kia
ua,
mea
porokimo, mea te tagi
piko kia ua, mea
ki tona atoga, mea akateimaa
akapiko
4
akaripo kia ua noti reka, ki tona tiatoga reka.
I te akaerega ka-toru te utu kinoga akamere kia ua noti, mea taohi ki te
kao-nui reka, ki te akakarioi reka, ki te keukeu tahaga reka, ki te matahurupa reka &c.
{
E itu ra a kinoga aka, e poutu no te mau kinoga ua:
1.
'-r
E'akateatearaga,
2. E koromi-koaniraga,
3. E akakarioiraga,
„
4. E keitagiraga,
5. E kao-nuiraga,
6. E tonuohoraga,
7. E Matahuruparaga.
No
TE
AKATEATEARAGA.
E aha te akateatearaga?
noti, n1ea a?piko ki
tona atoga noti, mea tagi ei ruga, ei akaliara ke ai kia ua i tera atoga, i tera
E akateatearaga, mea akaaroa piko te tagata kia
ua
atoga.
Ko a kinoga tera i aknkore ai ki te utu temonio,
E aha te huaga
o
me
te tagata o mna roa.
te akateatearaga?
E huaga o te kateatearaga,
ko te
tanùkeraga noa, me a utu kinoga e
4
»
6i
—
—
utari mai ana ki i mûri no a tamikeraga noa ara, ko te okookoririaraga
te pakeeraga, ko te akapenapenaraga non,
raga, ko te
me
te tatokoraga,
me te
me
karokaro-
aieretikoraga, ko te akateiteiraga kia ua noti, me te akamerega
ki te hu ke.
ia ua te akateatearaga,
• No reira te tagata,
topa akarere ki te atoga papa-
kia ua; ko te Etua ra tei mei
papa; e akamere ana- me te veriveri alu te hu
me te papapapa i te hara ke;
tera
ki
te
ntu
a ua, al
akama,
ririaraga
topa
koia te utu agero riria, mea roroko
me
akaelai
po-a-rua-kaia;
titiri ia ratou ki te papa no te
ei topa mai ai kia ua te leiteiraga
o
uru
me
te
te Etua, ku topa mai kia ua,
teimaaraga ke, teimaaraga ke,
purapura, te ulu
ratou
Etua, ku
koia oki Atamo, mea tagi me
me
me
tona
te mate ke, mate ke;
koia oki Napukotonotoao, mea akateatea ia na noti, ki ruga ua o tona pu-nui
ko Papirone, ku liuri ia e te Etna a kcroio ara noti ki te atoga puaka.
Peea te atoga me akaara ki te akateatearaga?
E atoga me akaava ki te akateatearaga e taohi atu tatou ki te tuku ki raro,
ki te atopa papapapa.
pakepake nunui ia mai e Jetu-Kirito noti. Ka
taohi atu reka tatou, ka kopiti mai ai te kuane-Porotu, ka varaka ai oki
tatou ki totautou koureparaga me a utu ririaraga a tatou ka akaveriveri ai,
Ko
a
poroturaga
tenei i
ka akateitei ai tatou ki te Etua no a utu karatia y puta mai ai mei a ua noti
kia tatou.
"T
T
N0
t
TE
KOROMI-KOANIRAGA.
£ aha te koromi-koaniraga?
E koromi-koaniraga, e tagiraga nunui ki te tiatoga reva
noti, e eteniraga,
toga,
e mea
a
kia Pauro
peato,
mea
akaaroa iti tera ki te Etua
no
ta
ao
nei;
a,
akaaroa nuuui te tagata ki te tia-
noti;
e
kinoga akamere tena ki te
opoga Etua. mea te ai atu kia ua te tagata koromi-koani.
E aha te huaga no te koromi-koaniraga?
E
huaga
no
te
e
rapakauraga, e kanokinoraga, e
aturaga tiatoga, e teimaaraga, e paragiaraga,
koromi-koaniraga,
akapikoga i te okoga,
me
te
o
e
karokarcga, e akararerareraga.
E kinoga nunui ra te koromi-koaniraga?
kinoga nunui te koromi-koaniraga: ki mai Pauro peato:
koromi-koaniraga no te mau maki ua.
Peea te atoga me akaava ki te koromi-koaniraga.
E
A atoga me akaava ki te
e
aka
koromi-koaniraga, e taohi te tagata ki te
poroturaga te tau mai ki te koromi-koaniraga, pe te akaaroa ki te paoa,
te pure ki te Etua ei karatia akaoki ki te tamikeraga
4
»
tiatoga,
te
utu
me
me te titiri ki
0-2
—
to:ia rivi-tai ki te tiatoga.
Kinoga teimaa ra tetai koroio te koromi-koaniraga?
E
kinoga teimaa tetai koroio te koromi-koaniraga: a
akaaroa ki te tiataga, iti io
ra
te akaaroa ki te
mea
ka nunui ke te
Etua, kinoga teimaa ki
reiia.
Kinoga mania ra tetai koroio te koromi-koaniraga?
marna tetai koroio te koromi-koaniraga: a mea ka nnnui ke te
ki
te
akaaroa
Etua, iti io ra te akaaroa ki te tiatoga, kinoga marna ki reira.
E kinoga
No
TE
A K A K A RIOIR AG A.
E aha te aknkarioiraga?
aknkarioiraga e kinoga paruhai, e kinoga akama e kinoga te tau me
o te kiritiano,
e
kinoga akatupouri manava
tagata, me te akaava ki tona kereto, e kinoga akaetai uru ki te tagata, me te
puaka.
E tu i te aha a kinoga riria neiî
E
k.rai ki tona igoa ki te teriga
E tu ua tora kinoga i te utu gogoro te tau,
Pe
a
akapapa riria te tagata kia ua noti,
Me te ini ki te takao riria,
Me te rakei, na te
aïga riria,
Me te akakatakata riria,
Me te akananaraga, na te aïga riria,
Me te takaoga akatukiakia, e takaoga riria,
Me te makararaga riria.
E kinoga teimaa ra te utu kinoga akakarioi?
E kinoga teimaa ae te kinoga akakarioi, mea varavara nunui ki reira te
kinoga marna,
Nei kakore ei topa, a puaka, te manava kinoga marna tena.
Peea te atoga me
akapakaora ki te tagata i to te tatakega?
A atoga me akapakaora ki te tagata i to te tatakega,
e
purega putuputu
ki te Etua,
E nohoga ata-una,
E liagaliaga,
E oraga penitentia,
E taolii te tagata ki te paruga,
E titire ki tona tagi, me akanana ke, akanana ke,
E taohi putuputu ki te akakitekiteraga i to te penitenia,
E taohi ki te komunio putuputu,
TR akamakara putuputu ki te matega me te eterenitc.
^
No
IE
KK1TÀ.GIKAGA,
aha te keitagiraga?
E keitagiraga, e paragia i hiti mai i to to manava, mea
kite te tagata
ki te
hara-keraga, me te pakaoraga no te tagata ke.
E kinoga tenei no te lm akateatea,
E aka noti te akateatea no te keitagiraga,
E alia te liuaga no te keitagiraga?
E liuaga no te
keitagiraga,
E taketabiuroa,
E tapa ni,
E veriveri atu , me te riri atti,
E paragia
,
E teiniaaraga,
Me te utu ririaraga nunui,
Me te karokaroraga,
Me te tinairaga, koia a kaino ara,
Me te man tuakana
no
Jotere,
Me te hu Pariteo,
Me ïauru i toua akatu kia Tavrte.
E aha te a toga te atoga me akaava ki te
E atoga me akaava ki te
keitagiraga?
keitagiraga,
E akaaroa ki te porokimo,
E tuku ki raro,
E titiri ki te rivi-taiki te tiatoga, me te tagi>ei ruga, me te
apai porotii
Jii te teimaaraga.
Ko
Tlî KAO-M1RAGA.
E aha te kao-nuiraga?
E kao-nuiraga, e
te
akaaroaraga riria kite kai, me te,tiatoga me inn, j»e
tagata tarakouhua,
Me tCtagata tuki tahaga tona ai ki te
kai,
^le te tagata akamakona riria kia ua ,
Me te tagata ai ai noa ki te kai porotu;
’I’u ua ki'reira te utu kinoga , me te kaino.
Ko te tagata tagi ei kai ai a koroio,
Nie te akatika ki toua ka’iga kai me orataga o ua , kakorc te maki ki reira.
No
TE
TOMOIIORAGA,
E alia te tonaohoraga ?
E tonuohoraga,
e
riria no te
hitikeraga
kaaue, ua
te veriveri
atu ki te
tagata ke reka, ki te gogoro ke reka.
E kinoga tcimaa tahaga ra te tonuohoraga?
Inau ; nei nui te riri, e
kinoga teimaa ki reira; nci iti te riri,
e
kinoga
mama tena.
Kakore ra te riri porotu?
Nei
e
arai atu
tiaga ana
,
e
te
tagata riri ei poroturaga e
tu
ua, ei ririaraga reka e
riri porotu tera, e riri maki kore tena.
E aha te liuaga
no
te
tonuohoraga?
E huaga no te tonuohoraga ,
E khaki hu,
E ririaraga akahiro roa,
E kupu,
E okooko,
E atuïga atoga riria noa,
E tinai, me te mea ke, mea ke.
No
TE
MaTAHIUIPARAGA.
E aha te matahuruparaga?
E matahuruparaga, e akapiraurauraga, e
e
korigo koreraga; koia te tagata
litfrf ana ki tona atoga moeataega, mea teakaurua.
E aha te huaga no te matahuruparaga?
E nono tahaga,
E titl'd ki te muareiga tiatoga ,
E oraga
nana noa,
E tatakega ke, tatakega ke ,
E nana noaraga tahaga
E tit'd ki te maraina
,
,
E veriveri ki te atoga tika, me te veriveri ua ki te hu akatemteni kia na,
E putaga mai noti no te mau kinoga ua.
Mea kore ae te tagata matahurupa, pe a hu
ara
oki i te a ) no Noe i kore
1
matahurupa i te atoga tatakega me te taohiraga ki
Noe; pe a kio riria ara oki, i ato ia mai i to te Evagerio;
ku titiri ia tera, ua tona matahurupa, ki to te tupouri akerekere, ki to to
atu ai ratou , ua to ratou
te akateniteniga
ua
vaiii me meimata roa ,
me
kekekeke nio roa tera.
NO
TE
KINOGA AKAMERE TUTU MARIE Kl TE
KUANE-POROTU.
Eia kinoga akamere tutu marie ki te
Kuane-Porotu?
E ono a kinoga akamere tutu marie ki te
Kuane-Porotu.
1. E
toumakiraga kore ki te Etua ka porotu mai ai; ko te kinoga tera no
Juta Jkariote;
2. E puapo ki te rima
merieraga o te Etua,
e kinoga akamere tenei ki
te
tikaga Etua, pe a Pariteo akateatea i ato ia mai e Jetu-Kirito i to te
Evagerio;
3. Mea akaakore, manara
tagata noti, ki te atoga tika; ko a kinoga tenei
no a hu
Epereo i riria ai kia Jetu-Kirito, a ratou i liuri manara
tagata ai
ki tona
gogoro mana ki te temonio;
4. Mea teimaa te
tagata no a karatia a te Etua i o mai ki te tagata ke; ko
a
kinoga tenei no Kaïno y keitagi ai ki te karatia no
Apere; ko a kinoga ara
oki no Etau ki ruga a
Jakopo, ko a kinoga ara oki no te kanauga o Jacopo
ki ruga
o.
E
o
to ratou teina ko Joteve.
mea okooko riria
mai no te Etua.
ki te
kinoga, pe a Paraone i pakee ai ki te poroga
G. E mea mate atu ki to te
kinoga te penitenia ia; ko te kinoga akamaukikia tera ki te
topaga tagata ki to te tai-a-ai
no te
E OTIGA
TENEI.
po-a-rua-kaia.
Fait partie de Katekimo katoriko me te atoga kiritiano