7. POSTER MĀ’OA-TAH BAT.pdf
- Texte
-
Pe h e p e h e
’O va u te i e te m ā ’o a
’O te miti tō ’u p un a ora ,
’O te ’ap u tō ’u n o h ora ’a .
E ’ap u ’ū ānu anu a .
’O va u te i e te m ā ’o a ,
Mā ’o a h ōro ’a ’ite ,
Mā ’o a fa ’a ’o a ’o a ’u tu āfare ,
Mā ’o a fa ’an e h e n e h e ’u tu āfare ,
Mā ’o a fa ’a ’amu ’u tu āfare .
E a h a ï a te m ā ’o hi e p o h e p o ’i a ai ?
Ei e a u e te m ā ’o hi ,
’A ra ve i ā ’u ’a ’amu .
’Ua hiti te rā e te m ā ’o hi ,
Tō p atap ata u a r i ’i a u ē .
’A h o ’i i te m o an a ,
Tō ’o e p āte re m ā ’a ,
’A ti ’atur i i te m o an a ,
Tō ’o e ï a te re ira ora .
Moe h a u a T I MIONA
Re o ta hi ti : pā to a, pit āt oa
Re o pa ’um ot u : pā to e
Re o ra ’iv av ae : mā ’oa
Re o ru ru tu : ’ap u pū pū
Charpentier, J-M. & François, A. (2015).
Atlas linguistique de la Polynésie française, Carte 9.6.1 - 2
E ’itehia te m
ā’oa i ni’a i te
a’au.
Nō reira mai
t e r ā p a r a u fa
’a’ō’ō
‘ia pātore an
a ’ e ve t a h i i t ā
rātou
tata’ura’a.
S y n : m ā ’ av a ,
pā’oa, pātoa
P u t a fa ’ a t o r o
a t e Fa r e v ā n
a’a
I’ OA ’A IV Ā NA’A :
s.
u
m
to
os
yr
rg
a
o
rb
u
T
s
su
to
se
o
rb
u
T
A
O
’
A
M
I Tuam otu mā, e rama hia te mā’oa na tua i te ao ’e te pō.
Inaha , ’aita e tau maita ’i a’e nō te ’ohi i te mā’oa i te mea
e fa’ae a noa ’oia i ni’a i te a’au. Noa atu ra, e mea au
’ia rama i te ’atira ’a ’āva’ e.
Te mara ma maita ’i-roa -a’e nō te mā’oa i Hiti Raro, ’oia ho’i,
te mara ma ïa nō Firi’a mā ’e Te’eri . Te aura’ a ïa, ’ia au i te
tāren a papa ’ā, te tau tano, ’oia ho’i, te ’āva’ e ’ātete tae atu
i te ’āva’ e novem a. ’A ha’ap a’o maita ’i rā, i te mea ho’i ē, ’ua
rāhui hia te ’ohira ’a o te mā’oa i Porin etia nei. Nō te pārur u
i taua manu ra, e ti’a ’ia ha’ap a’o i te fāito o tōna ’apu ma te
’ore e ’ohi i te mau mā’oa na’in a’i.
IHI NŪNA’A
I Tahiti, e tāpa’o te mā’oa nō te mau
’utuafare fānau tama. Nō reira rātou
e pi’ihia ai e « mā’oa i’ei’e ».
Saura, B. (2003). Continuité des rites : le
nombril des églises et le placenta des
hommes en Polynésie orientale. Jour nal de la
Société des Océanistes, (116), ’api 50.
« I Rurutu (Tuha’a pae), e tu’uhia
te pito i roto i te tahi mā’oa ’e e
fa’aru’ehia i tua, i mua i te tahi ava. »
Babadzan, A. (1983). Une perspective po
ur deux passages, Notes sur la
représentation traditionnelle de la naissance et
de la mort en Polynésie. L’Homme, 23(3),
’api 88.
’a
a
r
a
p
i
h
’o
’a
a
F
nu’u.
’a
a
f
ē
r
e
p
e
t
ō
n
a
’o
ā
m
e
E fa’a’ohipahia t
e
t
ō
n
ia
h
’a
o
t
a
a
ip
h
’o
’a
a
f
e
,
e
h
e
n
e
h
e
n
a
n
ō
t
ō
N
.
u
a
r
ā
p
u
p
’a
e
t
i
i
ir
p
a
ha’a rīma’i. Inaha, e me
e
t
,
a
i’
r
a
t
’a
e
p
ā
t
e
t
i,
e
E hāmanihia te mau h
.
a
r
u
t
a
i
a
v
ē
t
’e
u
h
’a
pitopito i ni’a i te
i
t
i
u
m
’a
’ā
u
a
M
i
’o
’ō
’a
a
f
e
u
’a
ū
r
u
a
m
e
t
ā
n
a
o
r
u
a
a
e
m
e
,
’a
a
h
a
T
I
u
a
r
a
p
E
.
u
o
t
ā
r
ō
t
i
h
a
r
a
r
o
it
p
e
a
t
’a
a
t
u
a
m
terā
.
»
a
t
’a
a
t
u
t
a
ā
r
e
t
ō
t
a
’o
ā
m
o
it
p
e
«
:
ē
u
o
t
ā
r
.
a
’o
ā
m
i
n
o
m
e
,
a
’o
ā
m
’i
o
p
ā
t
e
t
u
o
t
ā
m
u
a
r
a
p
E
i
a
ia
h
a
p
o
t
i
i,
n
o
m
i
’e
a
ir
e
r
e
t
ia
h
a
ip
h
’o
’a
a
f
’Ua
ia
h
’a
o
t
a
a
ip
h
’o
’a
a
f
E
.
»
a
’o
ā
m
i
n
o
m
«
e
a
tōna i’o
.
a
r
e
m
ū
n
’a
a
ir
i’
p
’a
a
h
i te pae o te
3
2
0
2
,
’i
a
t
a
m
o
r
a
R
,
’a
a
h
a
T
,
Moehau a T I MIONA
© DR - OBA
PI TAT OA :op erc ul e, ope rcu lu m (of sh ell )
Fait partie de 1.HONO MOANA