Ia mana te nunaa_Bulletin n°58 T 14-27 septembre 1981.pdf
- Texte
-
14 - 27 no tetepa
UA ÀREPUREPU TE ORARAA PORITITA
1 TE
FENUA TARATONI
1 te mahana maa 19-no Tetepa, te faaroohia ne~ te parau àpi e ua taparahi
pohehia te papai parau rahi 0 DECLERCQ tane, no te pupu poritita "Union Calédonienne".
o vai 0 DECLERCQ ? 0 te hoê ia papaa no Farani. Ua tae atu oia i te fenua
Taratoni no te ohipa i reira, na roto i te toroà haapii tamarii i roto i te haapiiraa tua rua. Ua ora taua taata ra i rotopu i te nunaa taratoni, ua ite i te
huru 0 te oraraa 0 te nunaa 0 taua fenua ra, ua mata ite i te huru faatereraa 0
tei ore e tu-àti i te huru e te natura taata 0 te feia tumu no te fenua, oia hoite
Taratoni.
1 te matahiti 1977 ua maitihia oia ei Mero Apooraa Rahi no Taratoni. 1 taua
noa iho matahiti ra ua maitihia oia ei papai parau rahi no te pupu "Union Calédonienne". 1 te 23 no Tiurai 1981 ua 0 atu oia i roto i te hoê tomite 0 tei tere
atu i Farani no te_farerei i te Peretiteni François MITTERRAND. 1 roto i taua
tomite : Rock PIDJOT (député), Gabriel PAITA, pierre DECLERCQ.
taua noa area taime ra, ua farerei atoà'tu te papai parau rahi 0 te pupu
la Mana Te Nunaa, i taua tomite ra, e ua àparau anae i nia i te huru 0 te aratairaa
poritita e te mau opuaraa poritita 0 na fenua e piti : 0 Porinetia e 0 Taratoni.
E aparauraa na roto i te autaeaeraa i te mea e hoê
opuaraa, hoê
àroraa, oia
hoi e faatiama i na nunaa e piti nei, e àro na roto i te poritita i te faatereraa
ona e te mau faanahoraa atoà e haavI nei i na nunaa e piti nei.
1
a
a
1 te faarooraa i teie parau peàpeà ua hitirnauee ua oto te mau tià_0 te
pupu la Mana Te Nunaa i te mea ë, ua topa teie taeae i roto i te àti pohe. 1 Farani,
~ roto ihoa ra ~ te faatereraa 0 te pae aui. te taatiraa CGT, hoê
peàpeà i roto
i te aau.
a
Ua ohie noa te mau pupu no te pae aui 0 Taratoni, 0 la Mana Te Nunaa, te
CGT i te manaoraa e, e ohipa taparahi taata no roto mai i te feruriraa 0 te hoê
taata, 0 tei paari i roto i te aratairaa poritita a te faatereraa ona.
Mahana piti 22 no Tetepa, te topa mai nei te parau ap~ e, ua roaa te taata
i rave i teie ohipa taparahiraa taata, e tei roto i te rima 0 te ture, ua papu
anei e teie ihoa te taata i rave i teie ohipa ? 1 teie mau taime i mua nei e papü
ai te reira e papü atoà ai, eaha te mau tumu i tupu ai teie ohipa ? E opuaraa
faanahohia anei ? E opuaraa poritita anei ? E opuaraa taata hoê noa anei ?
1 te mahana toru 23 no Tetepa, ua faatae atu te pupu la Mana Te Nunaa i te
aniraa i te faatere Hau Henri EMMANUELLI ia faaoioihia te mau raveà atoà e ia
faautuahia te taata i rave i teie ohipa.
Ua faatae atoà atu ~ te poroi. 1 te peretiteni 0 te pupu "Union Calédonienne"
Rock PIDJOT no te faaite atu i te peàpeà rahi 0 te pupu la Mana Te Nunaa, na roto
i te ohipa e te amui atu nei ia'na.
Te mau uiraa papu e tià ia tatou ia uiui, eita anei te mau ona e te mau
pupu poritita tavini ona, e rave atoà i teie huru ohipa i roto i to tatou fenua,
tei ia tatou ra te mata araraa i te mau mea atoà e vai ra i nia i to tatou fenua
àià, tei ia tatou atoà te amuimuiraa i roto i te feruriraa, i roto i te opuaraa
no te amo i to tatou fenua, ia vai tatou e te mau ui no te tau i mua nei i roto
i te oraraa hau e te ruperupe na roto i te autaeaeraa.
NA VAl E FMOTI 1 TE PARAU NO TE AHO ORA 0 TE TMTA ?
NA VAl E FMOTI 1 TE PARAU NO TE TAPEÀRM 1 TE AHO ORA 0 TE TMTA
?
E tià anei ia FLOSSE tane ia faaoti e ia haamau i te parau no te faautuàraa
i te taata i te ùtuà pohe. l te mea ë te faahiti nei 0 Flosse i te parau no te
puta moà a Iehova, ma te parau mai a taio i roto i Mataio pene S, no te faatià
i to na noa manao taata e e tamau te utuà pohe i nia i te taata taparahi taata,
te taio nei ia tatou i te mau irava i nia i teie tumu parau.
Mataio pene 5 ~rava 1 - la
E ite atura 0 Iesu i te rahi 0 te taata, haere atura oia i nia i te mou 'a,
parahi ihora i raro, e ua haere mai ra ta'na mau pipi i pihaiho ia na.
2
Ua parau atu ra ta na vaha, haapii atu ra ia ratou, na 0 atu ra.
3
E ao to tei haehaa te ààu, no ratou hoi te Basileia ra 0 te ao.
4
E ao to tei oto ; e faaoaoahia hoi ratou.
5
E ao to tei marü ; e riro hoi ~a ratou te fenua.
6
E ao to tei hiaai i te maitai ; e faaîhia hoi r at.ou ,
7
E ao to tei aroha ia vetahi e ra , e aroha atoàhia mai ratou .
8
E ao to tei ma te aau ; e ite hoi ratou i te Atua.
9
E ao to tei faatup~ i te parau hau ra ; e parauhia ratou i te tamarii
na te Atua.
la
E ao to tei hamani inohia i. te parau tià ra
no ratou hoi te Basileia ra
0 te ao.
.
Te faahiti ra ane~ teie taioraa i te parau no te faautuàraa i te utuà pohe ?
21 - Ua faaroo hoi outou e i parauhia mai e te feia i tahito ra e, eiaha oe e
taparahi i te taata ; e 0 tei taparahi i te taata ra, e au ia na te haavaraa.
22 - Te parau atu nei ra vau ia outou, 0 te taata i r~r~ noa i to na taeae, e
au atoà ia na te haavaraa ; e 0 te parau atu i to na taeae, e Raka, e au
ia ia na te sunederi ; areà 0 te parau atu e, e More, e au ia na te auahi
i Genena. 0 te faauraa teie i taua hohoà ra. E ere 0 te utuà pohe.
38 - Ua faaroo hoi outou e i parauhia mai i tahito ra, e mata ra e mata ia hoo,
e niho ra, ei niho ia.
39 - Te parau atu nei ra vau ia outou, eiaha e patoi atu ~ te taata hamani ino :
o te moto ma~ i to paparià atau na, e fariu atoà'tu i te tahi.
Te haapii mai nei teie taioraa, ia haava, taae atu a~ te parau no te utuà
E parau ia tatou i te parau no te utua.
Tenete pene 4 irava 8 e tae noa't~ ~ te 16
Te haavaraa ia a te Atua e te utuà tana ~ faataa
te utuà pohe.
aita hoi ~ faautuà ~
Luka pene 23 irava 42 - 43
Luka pene 23 irava 34. Ua parau atura Iesu ; etau Metua e faaore mai
ta ratou hara, aore hoi ratou i ite i ta ratou e rave nei.
E hoa here ma, e vaiho i te poritita i nià e to na vairaa.
E tià anei ia rave i te Evanelia e~ moihaa poritita ?
Te patoi nei hoi te mau Etaretia no Farani ~ te haamauraa i te utuà pohe
i nia i te taata.
Fait partie de Ia Mana, bulletins hebdomadaires du 1er mars (n° 50) au 25 octobre 1981 (n° 59)