Ia mana te nunaa_Bulletin n°9 T 21-28 avril 1980.pdf
- extracted text
-
eperera
TE PORITITA 0 TE PARAU FAAAU
1 teie mahana 13 otoheraa na roto ~ te mau
i mua nei e 23 otoheraa.
parau faaau. 1 teie mau mahana
E otohe noa â te mau tià 0 te fenua nei, mea na reira ihoà ia haere i mua,
mea na reira ihoa i faa-tere i te f enua, mai ta te oura , la haere te oura i mua
mea nee noa, ia otoheraa e mea ohieroa ia
Te poritita i teie mahana, e otohe i roto i te hau Farani. Na te hau Farani
e aufau, na te mau tià 0 te fenua e haa-faahiahia ia ratou, e te nunaa i taua
taime te hemo noa'tura ia.
Te vaira te faa-nahoraa ohie roa'tu, e hoo roa'tu i to tatou aià i te hau
Farani, eita ia te mau tià maitihia e parau faa-hou i te parau no te autonomi,
e parau ia ratou i taua taime ra, 0 TE TIAMARAA FARANI I PORINETIA NEI. Ua mou
ia te nunaa maohi, e parauhia ia te maohi e 6~ani mai ta Dijoud e 0 Giscard
e hinaaro ra.
Teie i mua ia tatou te mau otoheraa
- I te pae 0 te oalte-haapliJta.a
Na te hau Farani e aufau i te mau rave ohipa, faa-nahoraa e te mon~ pute
a te mau tamaii-haapii
Ta te 6e.nua nu, te tatai JtaeLL te mau ohipa nanah«,
2 - Te. 6~e haa-piilLaa tOlLoà
Na te hau Farani e aufau i te faa~tiaraa i te fare haapiiraa toroà
3 mirioni farane.
Ta te. 6e.nua nu, -<- te 6aa~tia noa i te. oalte.-haapwLaa.
3 - Panaù oaaau no te. auoauJtaa i te. tnau haa-maualtaa 0 te. mau lLave ohipa e. te
mau oaa-nahoJtaa 0 te haapiilLaa tOlLoà
Horoà i te mau tià 0 te fenua nei i te mau aratairaa manao no te ohiparaa, e
te mau feia aravehi toroà aufau 3 636 000 farane no te matahiti 1979, 0 te
tuhaa ia a te hau FaJtani. Te. tuhaa a te oe.nua ne.i. Aita ia e. oaa-hepolLaa.
4 - PMau 6aaau no te i.m,{.Jtaae. te. piuunao: i te mau tauihaa maofU..
Na te hau Farani e horoà mai i te feia aravehi no te maimiraa e te faufaa
moni no taua ohipa ra.
Ta te. 6e.nua nu, 0 te. honoo: noa La L to na lnanao i. nia i te. aniüiünaà 0
te. mau ma-ù0r.aa, e no te. p~uJtuJtaa i te. mau 6au6aa taWo.
5 - PaJtau 6aaau no te oaa-tupu i te haa-pii.Jtaa~6aa-otolLaa pu, 6aa-otolLaa upaupa
Te tuhaa a te hau Faranî, te aufau ia 50 i nia i te hanere, te mau haa-mauaraa,
aufau ~ te mon~ pute a te mau tamarii haa-pii.
Eiaha e inoino, ua fiu roa vau i te papai ~ teie mau parau faaau, a te mau
tià hupehupe e faa-tere nei i te fenua nei.
13 haa-papÜJtaai to Jtatou hupehupe, 13 haa-papÜJtaa i to lLatou mau manao
p~upaltu, 13 haa-papÜJtaa i xo lLatou otoheJtaa i mua i te ohipa e te 6aa-teJteJtaa
i te. oe.nua.
ArTA E TAATA FAAAPU I PORINETIA
NEI
uUa
Tu te. 6e.nua RaJtotoa ma te.
6aaapu. lnaha i roto ~ te veà a te piha
toroà faaravairaa faufaa faaapu (Economie Rurale) numera 15, veà haa-maramaramaraa, teie te parau.
E faa-nahoraa poroiraa i te mau maa hotu i te fenua Rarotoà mi. E i te mea
e, ua faa-naho i te poroiraa, ua tano ia i te manao 0 te mau tià maitihia, ua
tano i te manao 0 te piha faa-ravairaa faufaa faaapu (Economie Rurale), ua
tano atoà ia i te manao 0 te piha faaapu (Chambre d'Agriculture), ua tano atoà
~a l te manao 0 te faa-tereraa 0 te fenua nei : te faatereraa hau, te apooraa
rahi e ta'na tomite tamau.
UA TANO ROA, E POROI TO TE FENUA NET I TE MAU HOTU r TE FENUA RAROTOA.
A,{;ta to te. 6e.nua e raata. 6aaapu.
Aue. aiuno: ,{_te. haamâ ê..
Eaha te mau maa e poroihia :
- te anani, te anani (tangerine), te anani (mandarine)
- te mau maa, mai te : hua puaa niho, te carotte, te pota (chou pomme),
te totoma (courgette), te pipi, te (salade), te pepa maa (poivron),
te tomati.
1 te mea ra ê eita teie mau maa e tupu J_ te fenua nei TE RA PAl TE HAAFAUFAA ORE 1 TE NUNAA MN)HI E FAAAPU RA.
EAHA TO OE MANAO E TE TAATA FAAAPU,
Teie te manao 0 lA MANA
UA TANO ATOA lA OE TERA OHIPA ?
TE NUNAA.
- la horoàhia te fenua e au no te faaapu i roto i te rima 0 te feia e hinaaro
nei i te faaapu iau i te hoê faa-tureraa (baux ruraux).
2 - la faa-nahohia te aitarahuraa mon~ no te turu i te feia faaapu.
3 - la haa-mau i te mau taa-tiraa feia faaapu (coopérative de producteurs).
4 - la tapeàhia te poroiraa i te mau maa hotu i roto i te mau fenua ee, ma~
to Rarotoa, mal ta te fenua Farani e te vai atura.
Te pinepine roa nei i te faa-roo e tuatapaparaa no te tanuraa i te haa-ri,
tuatapaparaa i te tanuraa vanira, tuatapaparaa no te tanuraa taro, eita e
tuatapaparaa atoà i te tanuraa aihere.
Na hea ? E tuatapapa noa, eiaha e tanu, e paraparau noa, e papai noa ~ n~a
i te api parau, e hotu te haari i nia i te api parau, e hotu te taro i nia i
te api parau.
la ani te taata faaapu i te moni aitarahu no te faapu ua rau te mau haa-taviriviriraa, ia ani 0 Le Goff mi 20 mirioni mea ohie noa ia.
TE AHA MAI NEl TE FAATERERAA ?
T2. _,,{;te. 'ta 0 e. e. te. NUNAA MANAHUNE1 a,{;ta to 0 e. :tiJl ;__not» ,{_te. 6aa- tenenao.
o tue. '6 e.nua, te. mau :ü.à., e.;t;__a no te. mau HOO-TAOA e. mau :ü.à. no te. HAU FARANI.
Fait partie de Ia Mana, bulletins hebdomadaires du 1er avril 1980 (n° 6) au 31 mai 1980 (n° 14)