mairai_Te maro putoto_macbeth.pdf
- extracted text
-
—
*
,
SttJÜ&L
^C'aX-
1 Ka Ijlck^
T-frh&vA JM 4
HAUTIRAA
fc \A-/4"tt4L
,
JL-À-
(J\kX^. VrÆ
.
Kn
PT
r#ü
j,
IVA^*-
|
ma.Au.
r
ÎTwH
AS
^
^A<aA
UAtAA
ÔCcl^ ÎY
I Va ^
,.
{-sJJljL
/*
(jT)
æs
A/cT)
uùtuÀ
-
|> —^Ÿ
OrO^o /
/^)^> .U) U
^ Wuf^L
r>
t\
&j
,
/
\
S
~
6?
/vL^çro-^é^
\=r^ÇA^A"
(
j
w^r-rAACjVA^
ILr^ ^
r
j
* L ■
te
■
na
“Matamata
na
taua
^ ^
teie
manao
tahutahu
No
te
vahiné
ra
ia
Ua
hee
i
ia
i
nei
tarià
hema.
ai
hoi
hema
hohonu
te
hema
faatietie
iti
taua
aro
taua
tei
te
a
to
to
o
te
Aue
i
i
na
No
hoi
i
ai
e
pao
e
te
toa
e
rima
na
i
mate
ai
aë
ra
to
I
to
A
mate
oe
o
Toàreva
to
arii
arii
Tei
te
toa
ra
to
Aue
ra
ia
taua
e
J>cJ^\s~K
f\
PB Lis'
Aue
E
loA-o-x^i
mai te oAeao.)
maro
te
iti
e
maohi
taura
“-J
y>okcJ^y-^ <cp^L
^ ?ttUPr
àai
te
Ua
Jty^
-£o.tu
e
\
mai
Aue
jaw pcxA
^^f-r^J)r
A
\
“7
“M"
A
oaeAo
"Hurihuri
,
j^AAoU--^ y^. Aj-r Æ+wÀ^rto 'jwt^v^v^AAy)—•
“"*
taAava,
i- te
V
«r
R
,
--
mal
0
'"j y
Y o-
(P aVU^>—‘*ot/ ^v^Al
A
vahtne tahutahu
na
Tarià mai
S
A3 ft
rf
f ‘ ^A
fTa^Tt'
-
U
ORERO
-£^f~
■
„
ç;Ls.Sc-<x-t-^y^5
<^CGx^C/C'^^ <îàU-v P I *M-0*a CLa-AwK
^ ' Wt on ÂljL J2*a
\A\b^h'~ 5lT^ f <P*tOÇ>u. — uA VAu
M
#3 ^
.s>f^^L-jz. [
A)Ü)R
^-rri'^li
W
ci^vwij/
r~
e
—1
"*
tw—
1.
TARAVA
(A^aiatfrta
Ny \
tuhaa
-
-
\
0
L
rvJ^ ' ^
I
1
ctLxsy
E
hoi to
ia
iti
ra
!
taua
Ahe
atu te
e
maro
I
putoto
(la ott atu te oAeao,
Mot
tea
maro
putoto to te arii
maro
Ahe
C ^ fer? lA-^—
putoto roa
OKeKO
.
to
te arii.
puât tfaahou mat te tasiava.
Usiartro
.t-o—pn i2>> hiVn02jP_ J
fœpzpv .
T 4fcdteta—maxx
Ht
X
}ffS 'fajir^far*.fft
■
^
J^ûypyi
2.
\
Uctc
f r»\
fo
-•
-^0
/
fe
(HAUTIRAA
S
\aa<iaI^ k ifO vU ^ f^A^y^» ÇiaJL 4 _
À^AaMiA
,|VtrgvA>M»M^ ^ (KAKh Iy/A ^oJaJZa ÆAvtjo(
mohlmoki te. moal,
takutaku
7
2
tal puÜa,
moAl taat l nia l
na
toAu.)
e
( \) (À je
1
TAHUTAHU
1)
Patlal, alaa, matai, àoa uaI,
-
-^7
tuhaa
I
hu>
d. twvi
TAHUTAHU
TAHUTAHU
E
Maraamu
E
Toèrau
teie.
tari
taata
pera
aha!
i
eaha
ia
ra
?
Maraamu voovi
0
vau
teie
'0
vau
teiejç? Maraamu bovi ! l^\sCr~c\ s?
o
!
»
Hiae !
o
Ahani,
aita
teie
vau
hauà
e
Toèrau tari
o
te
P
I
-
—M-4^-4-£=—%*
,n
hoi
tatou
?
^
/
M
nei
...
te
fatata
mai
ra.
2
...
(àta)...
fatata
Te
mai
3
0
vai
ia
tena
0
vai
?
(àta)
0 vai
?
(àta faahou)
puaa
? A,
1.^8:
j
L-
nei
tiai
Oia
TAHUTAHU
aha
.
taata.
C&o-r^.
1
Te
TAHUTAHU
teie
vau
pera
?
ra
^
3
0
TAHUTAHU
t/L
2
0
TAHUTAHU
teie,
1
Vavv^Kaw
TAHUTAHU
«L*-o
3
cc
TAHUTAHU
T’c?MmA~cJ~a.
'dko
2
Aha
TAHUTAHU
oovi
j£
ô vai ?
ra.
.
^
(y^ari
(Hautiraa I
TAHUTAHU
(suite).
1/2:
Mata-Eta
O...
O...
afe-^ta
(Tua
2v
1)
tuhaa
-
!
Mata^lrtÜ
!
r; ;’ o
!
\
(a
V fX•'U'' cK
hasiuAu tz pùtlh.1, màuu~trz scurœu-—
PuAapu^a tz uVia,
(Tomo mal Mata-Eta
Aaua
Panato
o
r
MATA-ETA
Aita
A
oe
tahi
teie
toètoè
e
ra
vau
a
ra
?
Eaha
ite
ai
i
hoi
teie
I
ruina ru ma/mai
te
huru.
te
PANATO
Eiaha
atu
(Ata tz
rumaruma
atoà
huehue
te
te
a
!
klti mauz na taata nzl)
-ffis
y s-'*' ■ r’
J—•
tahutahu,
mau
.a.
toètoè,
te
e
t.
t<7
TAHUTAHU
cr\ \
Manava
ia
oe
p.' lt
Mata-Eta.
e
,
),
cUajÎ u£-
ft'A.
TAHUTAHU
vr" A’-
PjX.
f
y
\)çn> ]
Manava
TAHUTAHU
ia
oe
Panato.
e
<***■
^c^r.
*
rva
o
Manava
ia
otua
vai
tera
!
na,
na
Naito tuiroo^
MATA-ETA
0
(Ma-ia-t,
pzz
TeNite
ra
Eiaha
atu
faaite mai
na,
ui.
atu tz Aupzlu
.
.
ô vai tera ?
)-^ FoV'V» rf
MATA-ETA
to'be
mata
i
ta1 ù
e
ite nei
?
PANATO
e
e
nana
a
te
puaa
mata
pe.
noa,
te
cUfft'U
ihu atoà,e au
.
î
CU3
ù
(Hautiraa
I
-tuhaa
E
varua
1)
4
-
-
MATA-ETA
0
vai
tera
?
\
0
vai
outou
E
ata
no
?
rai
te
?
Nino
?
1
TAHUTAHU
Manava
ia
Manava
ia
ft
-
oe
Mata-Eta,
raatira
no
Tarrami.
Mata-Eta,
raatira
no
Tau tara
■
1
>
2
TAHUTAHU
O
v
oe
.
**1
\
3
TAHUTAHU
Manava
ia
Acte AJ
Mata-Eta
oe
Raatira
no
Tarami
Raatira
no
Tautara
—
h o
E...
E
mau
atu
(Huau ê
aocl
o
i
te
arii.
maro
Mata-Eta)
V
yj
T
'
.
rJ
PANATO
N
\
'■'Mata-Eta,
«
eaha
s
hoi
matau
tera
reo
tai
navenave
{'“Ahani- na outou,
teie
mau
ata
o
te
na
tohu
oe
nei
outou
'^hoa, areà noù nei
r-'Outou
\r noùù
te
1
TAHUTAHU
TAHUTAHU
TAHUTAHU
TAHUTAHU
tei
o
muriavai
;
TAHUTAHU
?
o
te
ra,
hanahana
àore
uàna
?
i
to
i
tau,àita
àe
ta
te
roa
faaite mai
èita
roa
vau
e
na.
tarià
to
no
ù nei
ia.
roa
roto
Noa
te
puna
outou
atu
te
e
Ê. te
tohuraa
huru
o
mataù.
:
Manava
!
Manava
!
Manava
1
2
3
1
Raro
iti
Eita
e
fVflf
WPA
noa
mai
2
3
fanao,
h
k-J-V-
oe
Mata-Eta
‘
1
A
mea
£—-h i à—t e - - -1 u m u ,
TAHUTAHU
nei
p"o uripao,
te
hopu hohonu i
Ahani,
parau,
i
v.
TAHUTAHU
hitimaue
e
i
e
i'
^
oe
.
N
T*w
ta
A
te
;
Manava
ia
!
(Hautiraa
TAHUTAHU
^
(suite)
:
P\
Jj-Llci
&
.
ia
Manava
-tuhaa
I
_
!
AÆ_
~
l
Panato
Oe
)
1
»
,
14
\
(Haamata aatou
3
AJt?i
(M/
*
—
"b f>v^
—
tapolhta i ta Jiupahu) .
a
MATA-ETA
Noho
I
mai
mai
noho
!
a
Oia
mau,
e
èere
ra
hoi
Tuàna
„0
Area
no
Aita
roa
te
raatira
to
ù
ia
atu
i
te
arii
maro
i
reira
te
Tautara
no
Tautara.
no
maroraa
i
roto
ra,
ù
ta
mau
v
Eiaha
na
Ahani
!
(Ata ta
pai outou
â
faareru i
e
TAHUTAHU
!
tahutahu)
mau
(Ua tapothta Jiatou a to. Kupahu,
ta
ôpuaraa.
ù feruriraa.
to
mai. Haamaramarama mai
parau
!
Tarami,
no
au
raatira
te
a
_
raatira hoi
i
mai
haamaramarama
!
a
'
s
to Aatou noa A.ao
faaaAoo hla].
1
m ua
(Ata
Mea
maua)
na
maramarama
)
(Ata -ïatou
i
roa
■
MATA-ETA
Oia,
oia
E
au
i
te
maramarama
e
tari
ha
noa
mau,
mea
maramarama
i
ra
te
vai
puè
vari
no
uta
o
te
roa.
maj,i
te
tau
vero.
(Ata ^aahou ta mau tahutahu)
TAHUTAHU
2
Mea
!
roa
maramarama
V
I
teie
nei
A
rauaè
E
arii
roa
(I
onat,
a
rii
.
.
oe
.
ahe
!
ha
tea
to
te
arii
e
hi
!
E
maro
tea
to
te
arii
e
ha
!
aha
!
aha!
putoto
Ua
putoto
oe
ra
te maro-tea e hi
te marcxJ;ea e ha
&ÛfC
tei
Areà
te
oe
ohi
ra
e
ta osct...)
Jt)
M
âpi te hotu...
AREA OE
RA
!
!
"
Û
Panato,(e hià te
...
ma
!
maro
:
Areà
Tautara.
no
E
Ua
3
atu
Tarami
no
patau na tahutahu a toAu
Aha !
TAHUTAHU
oe
raatira
e
hi
"Ahe
raatira
e
...
turnup
tlA V-V 'J\
y
(Hautiraa
TAHUTAHU
Tuhaa
I
1
)
Mamu
!
Hiae
Tei
hea
atu
(Mot te.
...i
4\.
k^Htt
1/2:
i
tahirtxchtt4~^~-
ma, a
'
^ • W\^Aj
PANATO
hoi
ra
te
mau
ata
te
o
?
po
MATA-ETA
\
E
ata
ra,
ua
ia i te matai.
pee
PANATO
Oia
anei
mau
ta
to
taua
i
mata
aè nei
ite
eaha
ra,
aita hoi taua i àmuàmu i
o
te
àva
taèro.
E
ariihia
te
?
aa
MATA-ETA
PANATO
to
huaai,
te
'4-Ï-
^
ka/ t,rj
]
To
ù ia huaai,
area
oe
na
reira mai
ra
te
ia
oe
i
ra
e,
ra,
e
mau
feia
te
ra.
maro
MATA-ETA
\
■
d±±£é=*
na
ô mai ra na vahiné
1 'ce
raatira atoà vau no Tautara ?
anei
EL.ere
E
.
te
v.
-—
Te
vahi
te
raatira
te ora
maere,
no
parau
àro i
i
Tuàna
Maimi
Eaha
ua
a
A (.
orure
qia
noa
mou
atu
Tuàna,
o
te hau no te
i
o’ atoà
Turiatana,
atu
ai
aroraa.
Tera
ra
to
ra
ra,
taua
N
x
taparahi pohehia,
te
e
•
teie
i
i
A f,
ITlcl i •
arii
te
roto
oia
mau,
hoi
Tautara.
_
E
nei
noa
aita hoi
inaha i te iteraa
i
na
nuu,
tatou
ia
horo atuxa
na
e
àita
.—.
e
roa
•
ra,
horuhoru
/oa àe
o
ra
to ù aau
...
taponi...
i
itehia
arii.
y\JO
I
7
P-euu±
ffjwrs
•/ Z
v
J
'CaJaa.
I
:
fêwjtïx^ ‘£a^r* »
1 AStâ V\£X
^
^
V**7
/o^VVi*/
(HAUTIRAA 2
cLfX-jfc-t
oto
tz
NO
FAATEA
l^yuK.
TE1E
TE
I
mua.
-
cjED
Æ'
'''^vA
:*«k)
>«*
pu
ARII
!
ARII
!
tz
z
T.fW^
—A_
<ww
mu/ça
noa
ta
Tuàna,
ua
taamukta
Atma t
na
toa.
p^zt*. toa tz umz Aa
z
TautaAa,
no
na
V
,
vza,
tz AaattAa
tuo noa at
"
<
tz
ma-z
ta. ht At,
na
tz aAtt
no
^
I
ta. .ta.,
mau
^fztz vzà z ta
"Faatza
t to
mua
i
.
aAo,
na
T^uJ. lA^
umzhta at
.
tz
ÆA^
-^AA
z
muAt mat,
I
-
aAtt
z
ta
tz takuà Aaht,
na
TOUA-PAIHA,
o
E
jv-Ko 4jl jw'ti»'^ &>—
MARA-TE-TONA
o
UARAE-TE-TÛOF A z to
o
tz
mat ta
PaAaht tz toa
t
t
mua
tz
z
na
ahu
tz
oa-z
na
na
tamattt ttà
Aaua
pthattho mat,
tz
o
Ua
hoi
na.
faaraatirahia
'oe
te
e
umzhta TautaAa
Ç ^cgou-^v
p
\ju?
^
na.
Utj
tataAa o MATA-ETA
iaatuAa t tz aAtt).
taumt,
tena
e
z
haava ta
cAXrcAO.
RAHI^J *» "
tae
z
z
to Aaua
[ SCK aü /^yh« -/vt.
A
t
noa
&atutuAthtay
maAaz,
mat at tz aAtt,
PANATO t
o
attyia.
MARAE-TE-TOOFA,
TaptAt mat tz tahuà Aaht,
-A tomo
f
.
o
na
z
na
z
apzz
mau
paAaht tz aAtt, ta
muAt
TAHUA
kazAZ mat at
a
utuàiaAZ,
aiA^u
tama
na
/\
:
M,
FAANAHORAA
jvrt'U ^ ïu^^r^)
‘t
TE
[Tomo mal tz aAtt
9
P^lA^
^^axzx^- U 'To&L)&l
TW.
VU'^M/
tz
o
"FAATEA NO TE
i
-
REO
l^{A IA (X’f'^i/v ^
'H4^>rcN_
7
-
•ft**
FaaAo ohta
«-M? <A~
^ •£-0 ^
1)
TUHAA
-
tZt«Aj*X J*
'
arii
i
Tunatana
nia
I
i
te
mataeinaa
no
Tautara.
\
Ai ta
ra
oe
i
maha
i
reira,
te
v
nounou
no
te
la
faarepurepu
hohoni
i
te
rima
to oe
i
i
e
ua
\
aau.
haamaitai
tuu
A
Orure
ia
i te
oe
oe
|
Ivj r
ihoa
oe
i
-
IL*'
//f r/_n
/
^
1
tuhaa
(Hautiraa 2
n
\
No
oe
nei
\
tupu ai
x
.
.
te
oe
nei
ï
aro
No
be nei
i
mate
te
tama.
No
be
i
vevovevo
nei
tamai.
V
No
na
No be
nei
fenua
ia ^afcatea
tai
i
te
ai
vahine
o
8
)
e
ai
toa
te
te
ï
i
metua
ai
te
toa.
rima
te
heva
te
a
metua
uta.
na
pahu ai te toto i nia i teie
ta u e pii
o
nei i teie nei
M2PPA-URA-T0T0,
/
/
,
I
!)
maoti
toa
na
nei
o
MATA-ETA
o
e
o
V
’
ra
->
PANATO,
^
mai.;teumatài±rorofaiVe hiohio
//
.
7
Cr
te
V
i
roto
te
a**a v
£untU' ai to,
Mai
te
vaveà
e
niria
Mai
te
reira
atoà
mau
nuu.
\
faaruè mai
ma i
te
Aore
moana,
arii,
—
Ua
ra
to
ra
te
raua
i
\
Q,
te
ctu
ra
//
/
/ *
i te
are
hoe i paû
roohia ihora
oe
aè nei,
taataahi be
e
mau
i
? 0
huru.
te
rapa
te
te
e
\hs
Ua
na
taua
papa
faitohia
oe
mea
o
teuteu
-/
I
taponi
e
/
^
£
;
te
o
te
^
/7
atoà.
papa
ture ra
e
te mau
teie be.
i
e
oe
tahuaV horo
v
to
hunra
to
matax,
rb'b'-K
mau
broraa i
te
te
oe
te
fenua,-'
ClMpo&c—*
i
ra
âtii
ôtià
E
iteraa
Te
i
turo
K0
ihoa
aorerèa
e
te mau
a
N
e
maa
tairi ia
toe.
tupuna,
N
oe.
//
(Hautiraa
taiohia
Ua
tae
i
A
mate
te
na
iMÀ
H
^
/
e
i
te
materaa
E itehia
A
tae
MATA-ETA,
o
te
a
ua
tapu
i*rt r
atua.
nuu
(
hoi
la
riro
To
ù arii
/ 2'
huxu
ua
pïïpuhia
e
xoa.)
e
o
ù
arii
te
i
te
manava
F
ra
e,
oe
mûri
to
na
aè,
Tuana
o
haexe ai.
A
maxae.
tutuxi i
e
o
te
A
tutuxi
Haexe
o
*
te-c
ta
mua
hoe toa
mai te
mua
ut
ta
e
i te.
i,
omox-er.
na
n/C f A
P*
-—
,
la,
i
Tuana
o
i te ahu
mua
tapeà xa oia i ta
te
maxae,
tatarahapa.
manao
"9
ahu
Ja
hioraa
hape,
ua
e,
mai
[E haexe
.
ù materaa ei
to
faarii
To
e.
i^a] e amo vau i ta ù utuà.
Tera
A
««H
puè mahana,
9
otià.
na
ra
oe
)
^
•Y-
F
g
to
to
2 4-tuhaa 1
na
na
ia
Jomoxe
patu,
e
na.
taixi i
f
te
-
xei,
Haamata
Teie
A
maixi oia "
e
te
maxu
himene xuàu.
te
noa
tahi axataixaa
:
e
paiùma
o
Tuana
S
i te
ahu
te
o
maxae,
-mu-t^~huXihia atu
TAHUA
RAHI
e
ia taixihia oia
na
e
vahiné tahutahu
maxua
'
:
E
te
nuu
atua
Teie
te
ià
vaevae
(Ia oti te
"MAEl/A
oxoa
TE
-
e,
roroa
na
oe
...
pupuxaa e tuo te
ARII
!"
toxuJ
e
taatoà
:
__
tuhaa:
(Hautiraa 2
£_X
jX
JiM
1
-10-
)
TUATANA
-(Rave mai i te ewRWre.
"
MATA-ETA
i
E
raatira
hoi
oe
^
^ H?
teie
I
fa
a tu
no
tera
Ta
Mata-eta).
o
«f>
Tarami,
r?**
0^ i
mau
(tao).
i
i-
rc
r«*
.
-
„
tiaraa raatira
te
ère,
_
-o
tei to rima
(hoAoa te. patia)
ia.
Tarami
[tapiAi mai
il1 a
Tautara.
no
"
ne
Taàna)
a
Tautara,
e
manava
I"
PAUROA
(tao
:
MAN AV A TARAMI
$viavc$
[tai mai te. himene
AaatiAa
pa'Aaa e,
)
7
TAUTARA
MANAVA
te.
/
no
:
uAae,
ua
tapa
TaAami, AaatiAa no
TaataAa,
E
aAa
Aa
A
ànei
e
hoi,
ake- ! )
kee ai,
( ajlo—h-aAuhaA a -hria-.- J •
TUNATANA
\
N
Oia
mau,
te
hau
i
Ua
teie
o
hoi
mai
te
la
ite
mai
te
hopoià
a
ua
teatea
roa
Te
tino
piri mai
i
te
,
,
mate ae nei te
ua
,
A
tino i orure
*
fenua.
hau,^e ia vai a~ te hau
ra
outou,
te tau i
teimaha mai.ra
nià i to ù
na
huruhuru.
te
ra
te
tapono, e
^
paha te mahana e hoi ai teie
nohoraa
o
te
mau
tupuna.
ÿ\A
(Hautiraa 2
0
te
oinuaraa
i
te
hihi
to
teie
ànaàna
tuhaa
te
o
)
àài
maro
tea.
Oia
mau,
mana
o
hatuahia
e
[ta.pe.CL t
na
e
te
tupu ra mai
tei tohuhia
te
po.
Mea maitai
e
mea
ino
nià
i
'Ahani
ù
i
Tautara,
Ahani
\i/
ai
maitai,
mea
X
ù
to
^ c'
mau
ino anei ?
mea
tuu
ai
Raatira
no
ratou
matamua.
i
eaha
ia te tumu i horuhoru
r*.
v
teie
aau
wma:?
te
tupu.
ua
e
anei,
ra/eaha ia
taahiraa
te
e
N
\
ia
-
A.CLQ.)
na
l'Eiaha
P-fa-Cj/Aj.
12
-
hoê
te
o
1
u
manao
mau
e
;
ro
Hssrapihaa i to—ù
•
gSIo të aha ia
i huehue ai,
vau
ù
No
te
aha
ia
to
No
te
aha
ia
teie
to
ù
ouma
?
huruhuru
maü
mafatu
e
otui
i
taratara
ai
paaina ai
i
?
N
|Eaha hoi teie e fâ mai nei i mua i to ù mata,
e
atu
au
eita
anei
Ahani
ia
ra
vau
na,
totopuè
e
e
paremo
maniinii
noa
[fcaatatme.)
El
HAU
!
o
te
po,
mai te
mea
e
faaoti
eiaha
ra
to
to
rae
te
mau
mana
ihoa
mai
ta
outou
i
v/ùtf’ù
fcaüetaiæirâ
[Tomo mat
....
o
tupu
ù rima
9^
—p?
PANATO
ra,
?
ei hau,
Outou
ia
e
)
PANATO
Eaha
hoi
teie
e
faaruruma
nei
i
?
(Hautiraa 2
tuhaa
1
)
-13
PANATO
Raatira
no
Tarimi
Raatira
no
Tautara
Hoê'toe,
te maro-tea.
'
!
!
'i /■ -,.3 ^,A
.
MATA
•'
S
V'
7
y
^ v
-ETA
PUL
Parau- mau,
T-e^roC
tupu
ua
-fo
acv. ^
v
ô atoà mai
Errer e "ansi—te -nsr
vahiné
PANATO
tahutahu
maro
arii
hotu
ra
i
e,
Aita
?
e
mau
anei
te
ia
roto
te parau no Tautara.
to
ra
te
mau
huaâi
i
te
manào
reira
e
?
oe
!!!
:
E
paha.
roa
tera
ùnei
no
te
to
i
nuu
Tautara,
too
i
oe
mau
te
nia
ia
oe
e
tiàturiraa
oe
vahiné
na
A
i
oe
ra
hiô vau
la
au
e
i
te
parau
a
toru.
faa'ohipa i to ~be rima
i
atu
te
tiàraa
i nia rii atu otte
e
horoà
te
raatira
no
arii
maro
la.
N
Tera
ra,
Mea
huru
mana
o
e
ê
taa
te
maitai.
ara
po,
rii
faanahoraa
te
a
te
mau
ratou.
E peu matarohia
tera
e
i
mau
mea
lA,
E
par an»
ratou
huru
rau,
ratou
e
e
v
te
taata
i te
ia aminamina maitai
ùme atu
ai
i
te
taata
atu
ra
i
i
aminamina
reira
roto
i
ia
te
hohonu
V
pao,
te
taaminomino
nounou,
te
noa
taparahi
i roto i
te
haavare,
taata,'e te vai atu
ra...
(Hautiraa
2 -tuhaa
[Tomo mal tz koz tzutza
)
1
-14
tz aA.ll
o
-
Tunatunal
TEiJTfiUManava
ia
oe
Panato
Manava
ia
oe
Mata-eta
raatira
î
*-0
Imh
*be
.
.
Teie
i •€_ OVAA'
/ms.
r©
No
.A
A
>
0
.
-ETA
no
Tarami,
V
.
.
n
fp
flx±J
Tnnat-nna—ta—ee
o
te
arii
Tunatuna
taha
roa
Panato
>)
reo
te
mea
ia
Mata-eta.
oe
5>(yp
mahana
te
ra
■ ■
i
to
oe
na
utuafare
^
IA
oia
MATA
raatira
ma-i-
te
te
Vaitoe.
no
Tautara.
no
Te±-e—fee—E-en
-Te- .ani
raatira
.
taoto
e
ai
.
.
teie
i
po.
:
IHuau
Eaha
.
I
Aoa
z
.
.
.
i
i ....teie
.
po
?
ti Pr 8-Af! -T C -Tfi Hf
TEÜTEÜ
teie
I
po.
MATA-ETA
[Hol {>aahou. mal to
A
nei
au
i to ù arii,
atu
parau
faaineine
e
huA.u laatuAa) .
na
i
to
te hor.o haapeepee
na
nohoraa.
KftMf-TT-rwP/i.
T
TEtFTEU
Manava
PANATO
e
ia
ora.
(
A
“ï—J rco
?/^L
'j^.ajp'0-),
aatazAZ
tz
paAau)
Manava
ia
oe
Raatira
no
Tarami,
Manava
ia
oe
Raatira
no
Tutara.
^
H
hazAZ Aaua -tz^-ézutZu
M
[Hlo tamaa la Wata-zta,
l
AapazI.
J
(Hautiraa
2
-
tuhaal
..
)
-15
s
/
(Hautiraa 3
( faaAoohta te
t
te.
3)
tuhaa
Aeo
Aipene, àma
Mata-Eta,
o
manu
16
-
-
Aoto mat
no
te mont t ntatye t^x.
noa
vattoto)
REO
:)
MATA-ETA
\
"
Oia
mai
nei
e
mau
i
too
ù here
iti
toru
te
maro
o
Tarami,
no
Tautara,
no
te
ta
e
raatira
oe
raatira
oe
mau
vahiné
na
ia
manava
^r■'
t
e,
ô
na
k.
pô ia ù
e
manava
ia
4MA
>
:
ia 'be Mata-eta
manava
arii.
s
w
r o ■;>
Te
j>fQ î
t
uiui
mau
parau,
Tei
roto
tae
mai
noa
ra
hoi
au
i
te
inaha moè naè atu
noa
i
te
auraa
teie
ra.
horuhoru,
a
vau
te
arii
e
to
na
taamu
mai
i
te
raatira
ra
te
nei
o
e
inaha
taata
mau
ma
«w
\
te
aratai
Taparahihia-iho
piihia iho
tau
E
i
ra
vau
e
raatira
here
iti
e,
eiaha
hanahana
te
ù nei
raatira
i
tohuhia
no
no
no
no
Tautara,
y*W rO tt)
Tautara.
ia
taa
ihoa
ia.
oe
Tautara.
ê atu
ù.
ra
hoi
i
te
hanahana
api
e
fatata
mai
ra
no
taua....
Te
hanahana
âpi
e
fatata mai
ra
no
taua
No
ra,
no
taua
\) /
\
A
oaoa
....no
taua
....
VAITOTO
Raatira
no
Tarami
Raatira
no
Tautara
(Ttà t ntà
I
no
taua
....
cl!
^ W\^A/) J/\ çaà}<aaa
^
'W woJt
3 tuhaa
(Hautiraa
a.
Eere
arii
e
ihoa
/
Tera
au
.
.
-
s
.
parauhia e am oe, y
Ua
y
i&./
•
e
/
-
tera.
y
a»
17
-j )
S
N.
S
.
.
ra^/üa îte pai au 1 to oe huru j/
i
oe
hoê aiu
te
to
na
metua
te
vai
noa
Te
titau
to
tturi'avae
Te
titau
oteote
e
i
noa
te
o
u
vahine^/Haere b oe na te are roroay'
nei
potopoto./^
te Nare
hoi
io
ra
nei
Eiaha
ia
o
te
monà/eiàha
havahava
i
te
repo.^/^
hotu
o
te
àmaa tèitei
te
i
oe
Te
rima
to
ra
eiaha
noa,
ra
ô
na
ia
te
viivii,
roa.
mai
ra
hoi
:
aita
noa
roa
aè
ia 'oe
mai
mea
e
hinaaro
te
ite
Ua
âvae
i
e
oe
peti^au i to
mua,
e
ia
aore
e
ia viivii
teitei
tAA-iUA
tara
i
oe
aèy/eiaha ra to rima ia pirihia i te tapauy/
roa
OCfc-
nei
te
àmaa
te
o
ihoa
raveà,
e
ù,e viivii ihoa1
huru,
oe
hotu
atu
rii
viivii
hoê tuuraa
piti i mûri.
atu
a
ra^/na to ù nei reo i to hiti tarià
e
faarahi
i
to
puai,
i
te
aratià
no
te
Noa
ai
mau
i
te
mana
o
oe
maro,
te
na
to
aratoraa
te maro
pô
i
ù nei
reo
ia
i
te
vahi
e
tohuhia
no
be
te
oe
e
haamarari
e
mau
....
(Towo mai MATA-ETA
).
—i
MATA-ETA
UXE iaha
ia
moé hia
A
"be^ I to taua nei utuafare
(Hautiraa
arii
te
Tunatuna
i
moehia,
ua
-tuhaa 1
3
teie
1 8
)
po.
VAITOTO
Aita
i
fariiraa
te
no
te
mau
atoà
mea
na.
V
A
Afea
ia
ineine
ia
o
ai
hoi
e
?
MATA-ETA
VAITOTO
•
•
j>affa* (HZo tamau -la vaitoto)
nânlhi...
A
• •
*
•
•
,
.
.Eita
te
Eaha
teie
^e hiti
te
mau
manao,i
mea
X'^a.tahi
faarumaruma
e
Mai
hinaaro
e
i
te
na
mua
i
tera
huru
to
'be
mata,
ia
rnaru
S
j
,
N
to
e
mai
\
I
teie
e
po e
i
to
huna
i
rumaruma
e
rae.
to
oe
ra
;
i-fn
ia
i
te
i
rgp,
to
maru
ia hau ta 'be
moana
mau
peu.
mahana
te
N
taehae^
mao
x
V
VI
nei
a'
/
5
taua ananahi ra. /
ratou
te
maftai ore...L Ê. huna
'
\
,
i
aro.or.tettaat$,
to reo,
manino be
Ia
oe
mua
tu
ia
N
nia
i
amu
taua mao taehae
ra
i
V
\
(
rws>"friaa
o
ta
ù
e
faaineine maite ria
na,
e
ia
^
.
y/v
\ y
paia te mao, i reira ia taua e
taua
r
te
po
i
te
hanahana
te ao
o
te
arii,
....
vehi ai ia
te po
te ao,
...
MATA-ETA
A
,,tauaè
mau
mea
taua
e
tauà parau ai
no
te reira
y
(Hautiraa
3 tuhaa 1
faaturori
i
19
)
VAITOTO
Eiaha
na
Eiaha
to
la
e
V
vai
v
.
mata
na
te
.
.
îti
amo
îa
manao.
noa
ra/na ù
Te toe
pautuutu noa oe.
ae.
\
,
îa
haapao.
e
Haere
ra
i
haamaha
a
e/ia
rohirohi...
to
/
/
/■
meme
vai
noa .
.
.
[Htvuiz Mata-Eta i Aapael.
Raatira
no
Tarami!
Raatira
no
Tautara
Hahahahaha
A
A
hoi
tae
I
e.
!
i
hahahahaha
i
oe
e
pai
onei
îa
Tunatana
e
tabto ai i teie
po.
Hahahaha
!
te
haere mai
ia
i
i
roto
te
Hahahahaha
!
hahahahaha
Taaroa
teie
i
fare
.
noho
e
!
!
ôtuu èreère tari pohe
tuo-ha-noa
na
raa
te ùputa o
el
Tunàtana
taoto
te
.
oe
veri patia
piri te arapoa o te
ua
a
te
o
ana
nei
.
y^tunàtana^a taoto ra i to oe
hopèa.... Taotoraa hopèa.. .
raa
hahahahaha
(TautAoa to
E
40-
U'A
P
nf
ïk*'
o
te
pohe
na
Haere
mai,
Haere
mai
po,
!.
hu.Au.,
e. au
e. ua
haere mai ra
ra
outou e
outou
e
uAuhla) .
!
te mau mana
taheiVna i
te mau
(ÿ
hanohano
ôpuaraa
a
te
(Hautiraa
VAIT0T0
3-
tuhaa
1)
20
(suite).
:
N
Aaro
E
mai
i
to
ore
î
teie
mai
i
atu
e
nia
hua
ù poro âvae,
tatahi
i
atu
te
reo
vau
mai
te
te
vaveà
no
tua
i
Haere
mai
i
aroha
te
o
taèro
feo
te
ra
outou
0K.
trot—taoto-e-
u
[
metua
po
tatarahapa.
ore
e
vero.
roa
te
e
uripao,
a
yv
H V*
e
aueue
mau
rave
Tv
faato:i~ to ù opu,
a-
mai
tumimi
te
taèro
ia riro to ù
hue.
te
o
Outou i faaraatirahia i nia i te pohe,
a
amo
te
i
tara
ù poro
to
maitai
te
o
âvae
e
no
haaperehi i
te
aroha.
te
N
Haera
tari
mai
mai
i
ma
te
haere mai
ra,
te
ata
o
te
ra
te
e
uripao
po
pohe
.y/
i
ù patia
✓S
Otamu
maumau
ore
manu
mai
mai
e
Te
"
te
Eiaha
nei
tuo
(Vatiar-i: ta
te
ai
i
Haamamu
na
i te vahi
N
....
e
ta
toto
reo
na...
au
e
ura.
te
aroha
Eiaha
na !
o
0IA!
01A
!
a
ùnei
te
parau
"
.
patia—nia i- -tz tarktar)—-
V
[tal tz
pli', tomo mai Uata-Eta, tataAa i tz
.
to
tZKa
s
\
patia, hio tamau ia [/aitoto,
huAu maAu).
REO
"FAATEA NO TE ARII
i
ua
,
/'
'i hî
Pa-ù"e-^i-a—tô>
N
__
te
o
te
e
tau
haere mai
ra,
hanohano
mana
atu
raro
ninii mai i te aroha
tià
la
e
/
taehae^/ia varivarihia to ù toto,
te
o
ù nini
to
vahiné.
te
o
hoi fiaahou
mai
(Hautiraa
VAITOTO
3
^U.
mouà....
to
te
E
/
y A hio i
£
W/
^
l^i
>frfbffrfr
o
MaMaz-tz
-too{a ta
o
Panato
ta
cJua
k fai;
MATA-ETA
I
z
Mata-zta
ma,
himznz
tz
/VAITOTO
z
mau
taata,
mau
to Maua tamaiti,
z
mai tz
taata
puz
va h uvi—omL,
o
tz papa
huMu Mau)
o,
:
arii
te
e
!"
.yf-ib’hz.—i-t—
Tr^rp^ /
"Maeva
ARII
na
PzMzano.
o
ta—tanz-z tz
"Maeva
-^AHRQfiT
tamaiti
na
to
z
vahinz
na
tahi paz tomo
tz
{Aw
arii
te
e
W4-V"
/W\>v4
!
C CW ifiAtfA.
TUNATANA
sU
E
haamaitai
no
te
mea
vehi
ra
i
A
) .
"
v
■—la
;
maro.
(Tomo mai tz aM.il Tunatana
H
21
3)
tuhaa
te
hoi
teie
î
te
e
i
atua
mau
nei
teie
te
utuafare
i
aau
vahi,i te topa nei
hau
te
i to
au
e
na
V- ioa o FARE HAU.
'
(HazMZ mai i
mua
ia Uaitoto
Ai
pio
z
oia,
\
z
iMiti
:
(la [/altoto
I
nia
e
îa
..
.
i
to
X
ia
oe
tiputa).
na
te
tüuP)s>r€
)
mau
^
v
manuia
Ua
>
ite
oe
hoi
'V*
,
.
haamaitai«a
i
au
ta
ore
hia
teie,
mau
e'eere
N
âtira
nuu
A
oe
aî^taùe i te arii i to
te
\
oe
noa
i
,
opuaraa
te
mea
atua
x
,
taatoa.
“ohie
ia
J*
N'
utuafare. E tere
atu ra,
farii
farii
noa
manao
mai.
(Hautiraa
3 tuhaa 1
)
22
-
VAITOTO
E
hoi
au
No
No
vahi
to
i
te
hihi
te
e
i
te
ana
poiri
o
to ù
nei
aau.
hanahana
nei
hoi
i
hanahana
ai
teie
no
te
turama
e
ù arii
ta
oe
ra
o
iti.
Eie
to
utuafare.
Eie
to
mau
terri cf5*
Maeva
to
e
ù
poihere ia
arii
l
oe.
fTÔXA. +<
ppM»/U,
PAUROA
Maeva
te
arii
{Puai mai te. kime.no.
J
J
THaâniïctu te. ^WAoà
haiu.4.fiaa. A tapa noœ ai ter
ofioà,
piti
teuteu
na
e
e
tià
noa fia
i mufii i
\
afiii.
te
Opefie fiakihia te kava, imi te fiaveà
ia inu fiaki
i te
fiaua
teuteu
na
kaàtiuti ia
la
tià
e
au
iaaea te pehe
afiii
te
piti. Wea tià maitai
kaamatafiaa, kaefie
haamata i te taèfio.
te
e
to
e
-ua
taefio
fioa,
Ua
maoro
te
mea
E
haamata to
i te toma
-
na
mai te kava,
noa
fiaua
te
o
tino
i
pehe.
tafiava aofie fia pahu,
na
teuteu
pefietete
-
tuo te afiii)
e
TUNATANA
po,
Marae-te-toofa,
te
tahiti mai
ia àaoa te
\
na
oe
e
faara
i
to
arii.
moa
ra
i
te
te
yis\ fiv\
rohirohi.
àahiata
(Hautiraa 3
tuhaa 1
-23
)
MATA-ETA
la
taoto
oe
hau.
te
ma
Maeva
te
arii.
Maeva
te
arii.
PAUROA
{Ma tzdtzu atoà,
^ aMw^
T(^f
(
pQ.hQ.pnho.)
(hazxz to. axii £ Xapaz.ma to. apzz hia z
\
Vai£o£o,
aoxz
Hazxz to.
taatoà i xapaz
atod,
mza
taatoà
£ to.
o
too.
mai
noa
o
I/aitoto.
o
to. taxi £ to.
ma
Mata-zta.
tahua, haoxo mai
to.
àpaàpa
; i aax o o
axataihia
xa
vzo
Poixi to.
Mata-zta £ nia
o
to. tuxama
o
mau
maxu
hia.
noa
hia to. tai po.xo.tzi ) .
noa
MATA-ETA
Ahani
e
pai
ia
tano
mea
ia oti anaè
e
ia
oti
ua
ihoa
ia,
haapeepee.
N
Ahani
e
aita
hoi
utuà
e
Ahani
hoi
èita atoà
A
x.
A&
àhu
ia
e
toe
ra.
e
vau
vau
i
mûri
te
moè
roto
i
te
vari
to
ù
mau
i
àhu
teie
na
.Aita
ta
te
ture
iVctW.flt
e
X
faamu
ia
fz,
ck.
o
d rc\.
%-cdtcK
Te
4**^k** -£ /e
*Xa. X f-z
>
rf^O.
t
nei
tai
tarià.
OLrd,
noa
mai
mai^ eerû i5îv^
+- , -
^
no vetam
-A
4
ë nâ te •
rw^^cA
Luuu
ra\te
X
reo
.
^ H
^—he
laüti
^rv
piti
paruparu,
puè mahana
•
,
tÙAJLfl
nasù
ra
utuà to mûri
A if r***
.laùro i luuinuiue
ihoi-o
taata
e
hioraa.
N
à
no
reira anaè
ia
Tf raau
mai,
atu
e
A
taparahi pohehia te taata
ia moè
ra,
I^*7
r
i
Tera
vjlcv
tXjSLA, [M. I t*.
-
e
ia
e
o
[uuiü'la^-
te'1 ture
X
i to ù
^
(Hautiraa 3.
MATA-ETA
(suite)
tahi
A
:
■f L
4-
v\.3
W). ?
fetii
e
:
24
tuhaa 1'’)
arii
te
maua
na
I
o
raa
iti
piti
:
ture
au
i
te
ia
na
i
te
rima
e
nei
muhumuhu
te
ra
faaraatira
i
mai
noa
e
ite
ua
te
a
r~<o
] fn'
patia
eiaha
te toa,
a
patia pohe ia
e
vehihia
ta
na
faatereraa
ia
rave
eita
anei
anei
te
reo
e
hanahana
o
mai
te
au
i
o
te
niho
te
i
o Tunatana
te
nunaanno
hau.
te
horoahia
i
ora
atua
nuu
aroha
te
o
to ù
na
\
arii maitai
au
te
ra
na.
hoi
i
ia
e
tupuna na ù e paruru
mau
papu
Matatea
E
o
reo
manihinMna ù i teie po",
e
v
Ua
te
ra
na,
maùu, eita
e
puhi i to ù nei
e
no
na
\
tarià mai
e
anei
Eita
i
ua
te
vero
ù
ia
Eiaha
Na
to
1
teie
ù
no
na,
noa
eiaha
.
opuaraa
Eiaha
.
(Tomo
mcu.
u
to
.
.
hairnri.
ihoa
!
& l!ou.toto
I
$
rai
ia
faufau
e
te
manii
tuo
!
mai
fenua.
i
te
toto„
atu.
roa
.
.A
mea
huru
i te tiàmaraa i horoahia
vau
e
!
nina*i
te
no
teoteo
te
te
o
haamanii
te
ra
haama
Mea
roimata
te
tau
rorofai
faaohipa anei
E
mai
matai
vevovevorë" :
ia
te
te
ù
nounou
e
arato
ra
r.
T«w p f.
• '
ù.
ia
:■
/
EIAHA.
e
A
hoi
na
\&
Tanatana
\ •e
'A)
! SJ
f
a
(Hautiraa 3
MATA-ETA
tuhaal
)
-25
(suite)
\
Eaha
:
atu
ra,
taoto
ua
ta
taua
to
na
manihini
?
VAITOTO
Ua
taoto,
ineine
ua
no
hopeà.
taotoraa
MATA-ETA
V
Faaore
!
Faaore
te
VAITOTO
aha
?
MATA-ETA
Te
parau
au
ia'oe,
faaore.
Faaore
ôpuaraa.
ta
taua
Ua
moehia
ia
oe
e
na
na
i
faaraatira
Ua
moehia
ia 'oe
e
na
na
i
faahanahana
E
teie
\
hanahana\
N
poipoi
reira
VAITOTO
atu nei
ù
?
ù
ia
?
tâpi^ mai te umoa tiare i te
eaha ia,
ra,
ia
e
taataahi ia
vau
i
te
?
:
( To.'La.'La-î
Tei
e
na
upoo
hea
atu
ra
hoi
puohu
noa
ra
ia 'be,
mahae,
ua
E
ra
aore
turuhe
e
oteoraa
mai
tera
here
E
i to
atoà
?
au
puai
o
terâ tiaturi rahi
te peretetè
ra
? Ua
?
tera~
i
ihoa,
iti
te
)
mau
ûmoa
tiare,
te
uaNoriorio atoà.
rahi
to
oe
ia
ù,
uaVoriorio
(Hautiraa 3 tuhaa
1
)
26
MATA-ETA
Atira
! !
tera
na
VAITOTO
E
tautau
e
mea
i
ra
to
âvae,
area
\
oriorio atoa
ua
Eaha
ra,
?
paè patehehia teie i
e
ia ù ?
mua
MATA-ETA
V
i
Ara
ta
mau
oe
parau.
VAITOTO
soe,
Eaha
hoi
Maa
vaveà
Tera
ihoa
iti
noa,
moè
i
roa
i
roto
te
one.
paha to oe huru...
hinaaro
E
âtii ?
e
Terif ra V
vau...
\
hoi,
Tera
ra,
tera
Eaha
oe,
e
oura
Atira
!
ei
hau
!
te
mau
ra
....
otohe
pape,
noa,
'otohe
noa
?
MATA-ETA
Te
va i vine i
ia
nuu
a tu
"à
eere
'opuaraa
e
tano i
ia
te
taata
faahou.
S
N.
i
ta
te
taata
;
VAITOTO
.
.
0
vai
ia
ia
ù i
tera
E
au
oe
te
i
E
îa
tiai
parau
huna.
hoê
taata
àoaoa
opape
i tua
e
faahou
ra
i
te
\
/.
te
nanu
atu
mau
te
s.
hoi
la
i faaue ia oe e faaite
tuputupua
ia
ladite mai
ia
oe,
w
\
e
hoi
hoi
Ahani
\
nanuraa
.
tiai ia hoi i roto.
te
i
tau
opape
i
roto,
tua.
vau
i tapu i
ta ù
miti.
(Hautiraa
VAITOTO
parau
mai
ia
Noe^ teie ta ù tapuraa:
tapu
vau
i
mua
mea
e
manuia
mai
i
te
te
te
tamarii
upoo
Ai ta
to
i
oe
oe
E....
ta
taua
atu
noa
mai
raa
vau
ihoa
roro.
na
tera
reo
aroha
e
Haaperehi ia
ouma.
na.
4L
mai
E
e,
aroharaa.
[Fe.AUA.-i)
:
faura
te
p*o
te
o
mana
ia fanau
vau,
e'aita e
i
ra
mau
matamua,
atoà
reira
faaahu
i te
perehi atoà ia pahu aè to
ua
here
e
Na
-ETA
27
1)
:(suite)
E
MATA
tuhaa
3
te
noa
atu
manuia
I
mea
opuaraa
?
èita
e
' '
èita
manuia
e
VAITOTO
No
A
nati
èita
to
maite
hoi
ù
ia "oe;
i
taua
pahee.
na
noa
mai
ra
teuteu,te pauraa
atu
ihoa te àpu
e
e
'ooro
o
unuhi
te
to
na
mai
\
na
.
Ua
taoto
noa
ra
ta
te
e
A
.
arn.
raua
oe,
tuu i ntà
Ua
taù here iti
,
na
teuteu.
patia i pihaiiho ia
ohipa rahi anei ia
,
ôtamu atu ai i roto i te
E
ia
parai atu
e.
—
.
unuhi
E
oti,
ihu
)
ouma
Faaroo
te
iho.
raa
(Aave. mai t te upoo o Ma.ta.-Eta,
t
taehae,
toa
horoà atu,
i
puai
te
te
Tunatana
o
hoi
na
ta
ava
atu
roa
Era
E
aha
te
rave
mai i ta
ouma
te toto
na
o
tarava
Te
raua.
raua
patia
Tunatana.
nia i to
(Hautiraa
VAITOTO
:
tuhaa
28
1)
(suite)
:
r.aua
MATA-ETA
3
rima.
na
( HZo tamau
manao'oe,
la
Za
vai
o
ia
te parihia.
[laZtoto )
\
Mai
te
mea
e
fanau
noa
tamâhine. Ei
eiaha
ei
taehae
qia
I
atu
i
oe
tamaroa
ra,
\
ia àueue
e
tamarii,
te
ia
e
v
ore
mai ia
oe
na
te huru.
\
hoi,
E
te
VAITOTO
mai te
toto
èita ihoa ia taua
arii,
te
o
parai taua inna teuteu i
e
mea
e
parihia.
~
:
mai
E
te
mea
hoi
e
hutihuti
i
te
taatoà
raa
te
arii
herehia
i
to
e
taua
te
ma
".
aue
taua,
i
rouru
tuo
e
'"oto,
mua
"Aue,
:
Eaha,
e
i
te
mihi,
e
o
aro
aue,ua
parihia
e
~
mate
aft* taua ?
MATA-ETA
Ua
oti,
Na
reira ia
Ua
putu
te vahie
*
i faaineine maitai hia
e
oe
.
f/a ù atura ia è tahu e ia ura mai te iriataX
o
Ei
te
pohe i
mata
te
haavare
tooà
o
no
te
te
ra.
huna
i
te
D
——
—.
aau
Ua**, t
haavare.
-
Mrw*
/V/
5
(aaa
[Polit tt moK'c)
r* '/AA/Vf-
SoflM
_
0
K£K
n
}t
fcAAPf
V \
<yA <^Ü(M U/ ZJ
T
‘
■
0
HAUT1RAA
J
-TUHAA
II.
-29
-
"■ÇT-
( Ama
maAu.
&zauaI
mal
noa
te.
Panato
mal ta
Tomo
noa Aa.
moAl,
paAahl,
me.a
tamaltl
na
EEREANO.
o
FEREANO
x
Ara
au
e
aita
pai
oe
e
faaruè
Eiaha
na
(Rave mal
PANATO
*
la
Panato
o
S
S
.
mainnei
i
oe
pihaiiho ia ù.
noa
na,
ù mai teri".
ia
aupuAu
la
na
)
~
J.y r ' ^ y
Eaha,
e
huru
te
l/tj' l
mataù
,
na
te
v
\
hoê aito mai ia
1
te
paopao
o
na,
ua
tasoto
te
te po
oe
na
?
FEREANO
PANATO
A
hio
E
po
uri uri
(Reo
:
Oia
ore
te
e
o
te
tuiraa pô ia.
teie.
haàtlAll)
mau,
huna
mau
marama,
mau
te
Atira,
e
po
uri uri
tiarama
o
faaherehere
haere
a
mau
te
teie.
rai
ia
ra
te
rai
oe
ia
ù,
E au
ratou.
i
ta
na
e
ua
Eita
mau
e
tiàiri.
taoto.
FEREANO
E
oe
?
PANATO
Vaihorii
FEREANO
noa
mai
na
èita
e
maoro
roa.
(Hautiraa
PANATO
30
II)
:
Ai ta
roa.
(Apa. i ta
haere
ra,
tamaltt,
haesie
o
na
hoi
Eaha
noa
teie
ù paufifi.
to
aita
e
E--te. 'ai to,
Fesiusit
Aapae.
E
te
nuu
rohirohi
varèa i
atua
ai
au
atu
na
i
i
faahou
\
i
ra
mau
i
nia
vau,
ua
i
turuhe
taoto.
(fJ^
i
varèa
nei
eahaYtêie moemoea i
e,
.
te
roa
te
v
ore
Fe.sie.ano l
teimaha
e
haere.
hahaesie.)
Panato,
o
mea
Ua
ae—r-a. e
\
.
v
te
x
hariaria
manao
tatahi
taoto,
e
t
faahoruhoru
ù àau.
to
[Tomo mai
o
vai
0
MATA-ETA
-Tuhaa
I
Wata-Fta
tera
te.
e
hoê. te.ute.ul
?
:
0
vau,
to
be
taeae.
a
ôe
i
PANATO
Aita
Ua
mauruuru
fariiraa
S?
te
mau
Teie
/oe hoa.
te
?
arii
Ua
i
varea
te
àena
hanahana
te
o
arii.
ta
oe
na^E y^to na mauruuru ua opéré haere
x
te
i
ia
roa
taoto
taoa
na
hôê
poe
to
\
oe
rava
mau
taata.
ta_na i horoà mai na to
^
MATA-ETA
\
oroà
E
\
.
\
oioi
hia
manao
mai,
ore
hia.
Ahani
tre-j—mu-a a-fcu
^
ra
hoi
i
faaara
la ta h-a-na-kanrf
(Hautiraa
tuhaa
I
II)
3
PANATO
Atirai
i
no
au
te
e
ite
ua
...
vahine
na
E
ia
tahutahu
tupu
Neere anei
oe,
moemoeahia
oe,
na
vau
tootoru...
ra
te
vau
e
mau
mea
i tohuhia
?
MATA-ETA
E
te
paha, aita
roa
reira
parau.
mau
TeraT ra,
mai
mahana
mau
teie
no
i
te
mea
mûri
tauà faahou
tià ia
e
nei,
e
oe,
tauà
i
ra
i teie
parau
taua
ohipa.
PANATO
reira
Na
ia
(haamata l to. hazKZ I Aapaz,
\
tapza ma-L Wata-Eta -La na)
MATA-ETA
A
i
piri mai i to ù
faataahia,
pae.
tei
nià atu
te
hanahana
a
la tae i
te
tau
ia to "oe hanahana.
PANATO
rahi
Ia
ruruà
be
ta
roa
ia
ia
farii.
Eita
e
pûpîi mai
ra
e
haaviivii i to ù
anei
e
hape i te ture ?
tiamaraa.
Mai
cèita paha
te
Eita
anei
mea'aita
ra,
mau
Haere
\ita
teria
roa
e
hanahana
atu
ia
e
fifi.
te
hau.
MATA-ETA
Parau
roa.
ra
a
taoto.ma
PANATO
\
0
Oe
i
teie
atoà....
ia
E
utuafare
.
vai
maôro
a
te
hau
i
roto
(Hautiraa
PANATO
MATA-ETA
32
-
-
]
JJÜf&AAt-
[é—tv—±i£u±?xtAJr'
:
V.
/
-A
\
)
(suite)
Hae^e i. Aapae
^
Tuhaall
I
Haere
o
oe
Na
ô
te
vivo.
farerei
e
atu
noa
oe
Haapeepee.
tahuta.hu,
AapaeJ- muhumuhu a te.
oto
-Eahar-
i
to
na
ia
mauraa
mai,
.
^
,
nei
Ahani,
i
teie
E
au
usiuhia)
mai nei
toro
e
nei.
ia
vau
oe
)
N
tera
tei
ra
anei,
mau
e
te
mua
noa
a
aore
ra
e
oe
e
ahi
e
ia
oe
ura
i
ra
roto
faatoro
te
i
mai
ù
ta
e
ite
ia
mai
ra
teie,
Noe
i
ëà
te
ta
ù
haùti
to
ù
h P^1^
'
putotohia te patiaAe àita nei hoi
i
teie
a
ù feruriraa
to
ê, oia
V
au
patia.
mata
toto
■»
hoi
r>â
faahou
Ua
te
e
atu
Eaha
.
ua
ri -4a
ite
Oia,
!
patia
e
Te
'
e
—
hoi
\
A,
au
te peAetet... )
ù upoo.
to
na
ù
aoxe
r*. k i*. k i
i hamanihia
patia
nei
e
a
ù mata.
to
i
huJiu,
na
ia haru
[HaAu i sioto i te
i
{Iku, tal
teie-,—e parti a- ane-i—teie
Haere
Aita
te
o
[Jaatatme, taut to
e
Vaitoto.
ia ineine faa'bto mai
e,
[HaeAe te tdutQ.u l
mau
ia
mau,
o
niho
o
mau,
te
te
mao
?
\
ite
ha ha,
ineine
ua
.
i
ra
o
au
e
i
te
te
manii...
anapa
aratôhia
ra
na
te
.
nei
taehae
A
_
p'apïT ra,
Tunàtana,
.
oia
te
te
rave.
o
e
te
ù nei
MATA -ETA
33
)
(Hautiraa I Tuhaa II
(suite)
:
—
'
v
.
taehae
te
010
àmu
te
i
taehae ua
roa te mao
mex^ 1 te
i pupuhia mai na na. $szm
maa
E
te
fenua
e
!
E
te
tai
e
!
E
te
A
huna
rai
mau
to voutou
i
!
!
e
!
mata
)
(Oto mal te. vivo.'Hitt maue.
oti-rar era” te vivo.
<Ua
Tunatana
iti
Eiaha 'be
ia
ma i
ra
Eie
atu
i
torotià
ua
niho mai te feo taèro ra te huru
apaparaa
^Ai!
hamama te vaha,
ua
ra,
\
.
Oia, eie taua mao
tuputupua o te po.
mau
te
p—
faaturi
a
faaroo
be
te
tuatini
ra
pao
ata
o
i
te
1
bto
to oe na
a
vivo
te
taria.
e
pii
e'a mate.
o
te
rai
hohonu
^
ia
e,
pohe no te
.
E
àore
tarifia oe
ra
i
te
Toàreva.
!
I
(Hoao l
Aapae.)
^R
U
EK
i.
\
+ajMasi
mu*,, y***»*
If*
*«**•/ ir^M' i^jF^
V* ^
a
4^.
HAUTIRAA
[Tomo mai
II
-TUHAA
V alto to
o
II
ta
z
na
34
àva, pZAZtztzAll )
apu
VAITOTO
Na
te
àva
nei
hoi
i
faatara^pape i
na
te
àva
nei
hoi
i
horoà mai
tz
mzko
tuo
!
Aue
i
te
mai
A!
Soto
tei
Te
oto
te
ra
l/altoto)
o
meho
te tupu ra
e
Aita
"AUE!
:
"
Hltl maùz
o
mai te
mea
Valtoto-
taAlà).
tu
nafea
!
kltlmauz
opuahia.
[EaaAookla tz tuo
toAo
ho!
puai ia ù.
te
pohe.. . . Tapao ia
te
o
teie
meho
E
ko!
teuteu,
na
anei
atu
ra
na
teuteu
ia
o
i
ara,
ua
ara,
Mata-Eta.
v
la
ore
Oia
manuia,
e
inaha
ra,
àti.
ua
(Toao
faataa maite
ua
{,aakou tu taAlà)
i
au
patia
na
S
a
ia
teuteu
na
ite maitaihia...
S
\
N
Ahani
N
V,
pai ia ù i hio atu ai ia Tunatana aita
V
vau
i
iho
rima
haamanao
e
i
taparahi ia
(Tomo mat Mata-Eta
tz
ù metua
to
z
na
tane,
na
(^Aue ! ta ù tane !
MATA-ETA1
oti
Ua
\
(Hlo l to
Aue
te
na
na
hairiiri
Alma
e
!.
)
-
Alma atoà
Hzpokzpo Itl Aakl to Mata-Eta.)
VAITOTO
to
ù
...
TA WA PATIA
patia l tz toto z
na
Ua Z Aoa
o
Mata-Eta-
(HAUTIRAA
Tuhaa
II
-35
)
II
VAITOTO
V
.
hoi
Eaha
te
oti,
Ua
na....
Na
vai
teie
patia ?
Na
ù
eaha
ra
oti ihoa
ua
ia.
MATA-ETA
!
?
VAITOTO
Aita
to
oe
Aita
oe
i
i
rave
ft,
patia a na teuteu
taparahi ia Tunatana ?
te
no
i inohia ?
upoo
MATA-ETA
Aita.
Ua
ta
ù iho.
Ua
parai
moehia.
Rave
noa
i ta
raua
patia
atu
ra
vau
i
VAITOTO
rima
oe
totoi
te
i
to raua na
e
MATA-ETA
Aita,
no
te
Maamaa
!
A
Eita.
Ua
mea
...
VAITOTO
\
hoi
haapeepee
!
MATA-ETA
ia
ù ia
Eita
te
o
VAITOTO
hio
atu
ruruà
e
toto
—
:
ravai
Eita
i;te‘"ohipa
faahou
te
o
tera.
arii
ia
ruruà faahou
e
ù i
ta
rave.
ù te hauà ùriùri
Tunatana.
(
.Retea—i
Eaha,
mataù hia
taata
e
te
e
riàrià
unuhi.
hanoa
te
na
taata pohe
\
A
i
i
te
E
au
oe
to
na
iho ata
hoe
tamarn
i te po marama
(Hautiraa
MATA
-ETA
tuhaa
II
II)
:
Parau
tera
mau,
ra
...
VAITOTO
Mamu! !
1
MATA-ETA
n Oæ-û—4r~n
ZptlZ
J
Y\2 J
=
{Ta-c te. me.ko
-ko!
ko!
kiti make,
Mata-Eta J
o
\
teie.
Eaha
e
meho,
na
Alma
A,
ù
ta
hitimaùe
e
nei.
noa
(H'cb i to
Aue,
na
anei
ma
moana
teie
Ruahatu
o
iauiau
Aoa
)
na
rima
i
te
taatoaraa
te
o
?
V
E
ua
-
aue.
E
x
aore
ra
putoto
ua
Eaha hoi
Aima
A
hio
to
roa
(Tomo mat
na
pihaë mai
e
na
i te
mea
putoto atoà to
na
o
Ruahatu
e
nohoraa...
o
Vaitoto,
!
(fiaaite mai i to
ua
1
VAITOTO
\
Ua
na
pape
iti
\
na
Aima
ua
oti
ia
)
to soe.
putotohia mai
Maa
na
noa
no
te
tama,
V
ohipa. Mea ohie
roa.
MATA-ETA
\
Mea
E
VAITOTO
\
ohie....
tera
reo
ta
Mea
ohie
ù
faaroo
i
:
?
T'
Tei
hea
reo
?
Tera
aue:
i
K
naù nei
ra
?
*
/
*■
t>
(Hautiraa
tuhaa
II
II
)
37
MATA-ETA
0
na
mai
i
to
ù
to
teuteu
raua
a
"Aue,
ua
taoto
o
roto
ùnuhiraa. Viriô
roa
aè
Aue,
e
te
hoê
atu
roa
Mata-eta
mûri
a
ra
e
ra
faaroo
ua
i
reo
te
ô
na
raa
no
Tarami
no
Tautara
e
i
hau.
te
vareà faahou
e
au
taparahi te raatira
eita
Aue,
mai
i
vau
tei
aue
arapoà. E
faahou
reira
te
i
raatira
te
te
taoto.
èita te
e,
taoto
e
topa faahou
atu...
noa
VAITOTO
N
Na
S
oe
vai/ho i
Aia,
rima
e
i
tena
noa
K
manao...
Eiaha
na
oe
e
te.iîa huru feruriraa ia haafifi
hahaere anaè
teie
toto
e
e
horoi
i
noa
mai
ra
eiaha
e
pari
to
taua
ia
oe.
na
ia taua.
Haapeepee anaè.
Mea
ohie
‘IAaoa te
Ua
roa.
Haere
i
mua,
faaturori.
moa
aahiata.
Hahaere
anaè
|Aaoa
aakou te moa |
Ahani
pai ta
e
taNotooto.
7
r\w
MATA-ETA
i
te
arii
Haere
mai
iHaeae
Aaua
.
.
oe
àaoa
e
faaora
faahou mai
.
VAITOTO
...
i Aapae
I
-,Aaoa noa te
moa
W- 4$
-T} "[In'-'JAa
)
\0h I
-<Û
sJO
r^M
l^
HAUTIRAA
(Aaoa
tz
noa
-TUHAA
III
puai
moa,
iaaxookta tz tuo
II.
-
38
mat tz max.amax.ama,
noa
MARAE-TE-TOOFA]
a
MARAE-TE-TOOFA.:
"Oi
Aita
!
taata
e
?
7"or! J
,
mat tz hoz tztmbm
l Hoxo
.,itësk
Tear,
pzA.ztztzx.-L-L j . ■
r-ÆEUÇfitf
Oia
Oia....
...
(Tomo mat
MARAE-TE-TOOFA
teie,
teie
Maxaz-Tz-Toofia
o
I
tz takaà xaht]
z
‘
:
la hio vau ia oe, àita a te aniania i pee.
,,
TOR n
gEUgg-eJ
:
E
hoi
raa.
E
àahiata
ua
Aita
toru
MARAE-TE-TOOFA
I
ihoa
e
ta
te
mea
:/? f-H'/J'
ia
Eaha
i
matou
inuinu
te
noa
ohipa maitai ta te àva.
inu
e
horoà mai.
H>
na
mea
e
?
toru
/
?EUTStJ
:
E
MARAE-TE-TOOFA
ahu
tarià,
te
pohe taoto...
e
e
te Pohe ^amaha.
:
[Ata...]
Tirara atu ai
?
Totit
gSUTSU-
:
E
tupu
tera
te
MARAE-TE-TOOFA
ra,
mau
:
te
mea
tae
i
te raveraa,
i te vahiné,
e
haaparuparu
atoà.-;
(Ata...)
Parau
Ua
ia
hinaaroo tapiripiri
ara
mau
roa
anei
to
ta
oe
oe...
fatu
Atira
?
ia
...
\
((K. Çd wf
^0
Hautiraa
MATA-ETA
( FauAa mat
:
E,
MARAE
-
TAHUA
ua
MATA-ETA
ia
ia
orua.
Mata-Eta.
oe
anei
Ua
ara
Aita
a
paha.
Eiaha,
vaiho
arii
te
?
:
ia
Haere au
e
ù
ia
moe
MARAE-TE-TOOFA
e
noa
ù. Ua faaue
na
ia
faaara
na
ia
ù
na
aratai
e
RAHI
te
aaoa
mai
o
moa.
ia
oe.
:
eiaha
noa,
oe
faaohipa rahi ia
e
[Hae.A.e. t Aapae. t te taht
TAHUA
?
hia.
roa
ô nei,
Vaiho
MATA-ETA
na
:
Na
RAHI
ia
faara
:
Vai
TAHUA
39
:
MARAE-TE-TOOFA
MATA-ETA
II
:
Manava
MARAE-TE-TOOFA
tuhaa
-
J
Manava
ara.
RAHI
III
oe.
pael .
:
E
hoi
te
arii
Ta
na
ia
i
roa
ae
i
teie mahana
?
:
faaoti.
:
Aita
Ua
huehue
i
farerei.
e
ua
e
tari
Ua
ite
roa
faaroo
ha
to
i
vau
te
Hiohio
te
atoà
vau
noa
atoà
ù taoto i topa
i
ra
vau
i
te
te
i
napo.
tapao ta ù
mau
matai,ua oto te meho,
i
te
mau
reo
o
te
po
parau
no
te pohe....
i
te
maniiraa
toto
Hautiraa
TAHUA
RAHI
II
40
(suite):
mai
MATA-ETA
-tuhaa
III
rai
te
mai.
:
Oia
TAHUA -RAHI
mau,
e
huehue
po
mau
ihoa.
:
hinahinahia
Ua
vau
ite
a
ai
i
ù upoo,
to
te
e
tapao mai
a
tahi
ra
teie te huru...
.
[EaaA.ooh.la te tuo
&CLUACL mal,
te
Eaha
Ua
MATA-ETA
mua
la Mata-Eta
e
:
teie
?
Aue
ia
to
ù è...
ù arii....
mate,
ua
Ua
Ua
manii
te
hanahana
toto
taparahi-pohehia ta ù arii.
aue_.i^.a „ù e!j.!
mate,
:
Eaha,
TAHUA
topa tuAl l
MaAae-te-Too^a,
a
:
Aue.
o
ouïe
takua Aahl.)
MATA-ETA/ TAHUA RAHI
MARAE-TE-TOOFA
te
e
te
arii
?
RAHI:
Ua
MARAE-TE-TOOFA
mate
arii
te
?
:
Eita
roaa
e
faahou
ia
ù
ia
parau...
|aere a hio... lAtre’ ua mate.
(Hoao
MARAE-TE-TOOFA
Uata-Eta l Aapae
o
:
Faaoto
.
i
te
na
patla I.
^ P* ^
C èib
pu
£ ta
!
ia haruru te pahu
Panato,-Mara-Te-Tona,
!
Tona-Paina,outou paatoa,
k
-r
i e€>
f-z:
aaV -P
•
Hautiraa
MARAE-TE-TOOFA
(suite)
:
tià
a
i
vaiho
mai
VAITOTO
-tuhaa
III
!
tià,
(tomo mal
:
Eaha
a
teie
parau,
MARAE-TE-TOOFA
èie te pohe
taoto,
A
...
41
.
nia
te
II
te
pahu i haruru ai,
:
Aue
hoi
ia
faaroo
iti
taua
i
Eiaha
e...
teie parau
to
'
'
_
iti
Panato
taua
ua
e,
tarià
riàrià rahi
( tomo mal Panato)~>
to
!
aha ?
te
no
mate
ua
)
eaha
!
mate,
ua
tapae
ua
...
V-' ?
?^
^
I,
taparahi pohe hia
arii.
VAITOTO
i roto i
Eaha,
PANATO
to
ù utuafare ?
:
Eere
i
te
parau
mau,
eere
(tomo mal MaAa-t&-tona
e
anei,
eere
anei
Tàna-palna).
o
MARA-TE-TONA:
Eaha
tae
MARAE-TE-TOOFA
Ua
teie
mai
te
hoi
orua
e
aue
hia
nei
?
E
au
e
ua
pohe i ô nei.
:
Aue
i
hoi
horoà mai
i
iti
e.
te
ora
Ua
no
taparahi pohehia to
mou
aè nei
te
puna
orua.
orua
metua tane.
?
Hautiraa
tuhaa
III
42
II
m
MARA-TE-TONA:
vai
?
raua
!
Na
MATA
-ETA
:
Na
l
mua
to
no
aita
-
teie
Na
tziz
(tuAai mai i
TEUTEU
e
tupu nzi
pee.)
Aaua
taa
e
hio
na
i
to
raua
rima,
ua
î
roa
i
te
toto
o
te
arii,
teie
na
ùri.
!
na
zaka
Aa
)
A
to raua
e
àhu,
ta
raua
:
Aita
eaha
î
teie
....
[Patià pokzhia Kaua
Uata-EtaJ.
e
MATA-ETA
aita
mza
patia atoà
NA
i
(Ua topa tuAi na tzutzu-
I
tazAo
Kaua
te.ute.ii
tz tazAo
a
ùri
na
na
:
Ahani
te
ora
vau
i
ara
noa
ra
ia
Inaha
atu
i
i
nia
e
i
nia
teie
i
nei
nei,
to
ù arii,
;
hopoià rahi teie
ù tua.
to
[PauAoa
i
teie
i
ra
noa
^aaza
noa,
mza
huAu maoAo)
MARAE-TE-TOOFA:
MATA-ETA
i
No
te
aha
oe
No
te
aha
aita
taparahi pohe ai ia
i
oe
vaiho
ia
raua.
haavahia
?
•
:
E
e
Te
i
nafea atoà-tu pai.
hoi,
haere
ra.
iteraa
roto
i
Aita
i
i
to
ù arii
iho
toto,
atu
to
na
mau
ia
E riri pai
ù
te
ia
tera
tapèà.
tarava
noa
ra
Hautiraa
III
tuhaa
II
43
è
MATA-ETA
(suite)
:
iteraa
Te
atu
i
vau
teie
ùri
na
paraiùù-ha-noa i
te
iteraa atu
vau
i
ta
raua
moà
o
to
ù arii,
Te
i
roa
te
Faaroo
toto
noa
atu
ra
e
pihaa
noa
mai
No
reira
hoi
!
A
i
ei
amo
maa
toto moà
i
vau
i
ra
(tutuha t
teie
ùri
na
taraehara
[Hoao mut te.ta.hl
ta Kaua t Kapae
te
na
omore
i
to
viivii
ù
aau...
ttute.ii)
na
i
te
marae,
atua
nuu
teuteu
mau
ua
tahoo
reo
nià
i
ù arii,
to
o
tera
roto
ua
no
te
amo
)
VAITOTO
Aue
...
mat
ù
ia
Aue
(Mat^t t A.aA.0, Kauehta
e
a^athta t Kapae
te taht pae
na
)
PANATO
A
rave
ù
to
ia
E
manao.
(Amohta atu
!
na
tuatapapa naè atu ai
riàrià.
rahi
uiui
te
e
te
o
horoà nei
te
atua,
te
no
MARAE-TE
Eita
TOOFA
e
na
:
0
vau
PAUROA
Oia
mau
i
ratou
aroraa
atoà.
i
e
i te
ore
manao.
au
te
to
e
i
tatou
ruru
la
e
)Teie
teie
nei
parau
no
te
ù tiàturiraa
opuaraa
te
mataù
ra,
horoà mai i
mau
iho,
teie àti
vaira
ù nei
raa
te
a
te
i
te
mau
puai ia ù
ino.
Hautiraa
III
tuhaa
II
44
MATA-ETA
anaè paha ia
Hahaere
i nia i
te
tahua
rururaa.
PAUROA
reira.
Na
[PduAod
Id
Tona
hdQ.AQ. i AdpdQ..
o.
Tdpo.d mal UdAd-To.-
Pdlnd)
Tond-
[HdQ.AH mdl i Aopu l to. tdhud,
"Aue dtu
Ad
hot tdud Ztl
mdhdAii to
Id
oto,
AdUd
iddtZa. mdt
Tond-Pdtnd,
ho.Vd dïizl
e
"
e
topd tuAt
ad
o
MdAd-to.-tond Id
o
nd,
_ly.o—td mdU-Z-A<uxd—)—
TONA-PAINA
;
ite
Ua
i
to
oe
manao.
E
au
e
te
ite
noa
ra
ia
taua.
i
to
taua
vau
MARA-TE-TONA:
Oia
mau.
e
haati
I
àmu
ra
i
hoi
na
to
faaea
i
niho
na
teie
nei
au
te
metua,
te
mao
taehae
faaoi faahou
taua^/Eiaha e
no
te
àmu
vahi,
ua
mareihia
ia
i
i
te
tara
o
pohe.
TONA-PAINA
:0
oe
to
taua
metua
tane.
oe
i
reira
na
hoi
te
arii
te
i
te
teie
nei
Nafea
tahi
ihana
ua
mate
ia,e vaiho anei
ê
e
amo
?
ù aho
ora
i
MARA-TE-TONA:
Mea
nounou
tea
o
te
(Tomo wdt
aè
na
ù
to
arii.
o
MdAdQ.-to.-too&d)
te
maro
te
^ (Mt* '•
(Mfc -
U *.
-i-
H
iAA2U î^i
À
M *£$ao'7*
/à «3 «-
V.
i ^
v
^
»
i
^
À
peu
v
'«£1 £
j/^Y^ £^t\A M ^
è
.
H
/
tvio
a'T:
'
v
**
„
,,.
tê^OrtWL
I
^
-i
v
^
V
^ AA
/j-1 /pc.
AA)CK
*•
✓urV / 7
£
MAAt
«•
/•
fl
A
/ca-
v
^6
A'
'
sl\
‘
•£*fdy&
?
A A.
0tA/f~V^
*
■
T^M^Sos.
rZ*S**C{.
AC
^.L
uM/ I
,
^
f? A\JKi/\
l^ kOU/ccJaasCK,
£
fr. n
1
«
.
/
*»**=
kt.
,
‘MaJ* *-t.l^<\
.
lAvX^
""**
^
!>oh c ,<^ ryu ,a*5>m -CAi?
«■
BAfzu\
/ 0,
/
W ^
K4e«
i^xak
/
t~e^iz.
fou
v^_>Tfl|/rl_||r
r
'utJ^-
/
s
>
/
^bTgigT
_
^ 7r ~T*ue * _;
^
tfArvbro
.
>^Ji h*l
ml
tAA tA-A_
,
.
/B
/T
t
^£
AtX
A4 *u*.
*
-
Ae
_
^
i^a^_
s.
AA
'fZsfo^s&sC
1Jfri^0
-"
1
^
y
yV
-C
/A
^ t/L^v
tirpQ
©
fo
.
.
-
isteA'fo
faszx,
•
/lv^L£7
l^yc<P
^
HA-Cy^^-i
.
.
P
f
autiraa
III-tuhaa
II
45
i
MARAE
-TE-!}1OFA
:
tiai
Te
hia
noa
maira
orua
[Hlohlo Jiatou la Aatou
MARA-TE-TONA
:
Eita
maua
Tikahau.
MARAE-TE-TOOFA:
No
aha
te
pohe
a
Hinaaro
.
to
ia
ra
oe
na
rahi
veoveo
paha,
atu
noa
taua
e
tera
i
mao
!
ra
te
maro
Vaiho
atu
arii,
tena
metua,^ia
A
ia
toto
mau
i
maua
i
ta
i
«
•
tau tu ru <oa-
penei aè
na
i
mata
tua
orua
?
ià
te poa
e
putaputa
i te
ra
te
oe
a
e
e
ia
ra
mea
ohie
ia
parau
atu
ai
eie
naa
reira
no
vaiho
i
maro
haati atoà
i te
eere
rima
te
MARA-TE-TONA
te
oe
ihu
apoo
ra
'—
"E
nià i to
i
te
^ tera mao taehae e haati noa
maua,
MARAE-TE-TOOFA:
•
hurihia
ia
orua
fenua^
pck.ai :mai te^reira te huru ?
Aita
E
rururaa.
)
ra
tapoihia to
ua
tahua
te
horo^rrémaua i ^te
Te
to orua metua
o
Eaha,
tae*
haere.
e
i
vau=- i
putotohia
:
te
i
te
oe.
faatoro
toto
te
p
te tau i faataahia e pii ihoa t
toto.
vahiné
Tikahau.
I
e
to
tamaiti,
ô tatou
e
ani
mai
pee
ai
i
te
^onua ura--/—te—tupuna" ftiarô üta Ô
mab
**
?
✓
Hai^p.raa III tuhaa II
TONA-PAINA*
:
- 46 -
«
Haapeepee,
MARAE-TE-TOOFA
:
eiaha
(FeAiu*,
e
faaturori i te
manao.
{aataime.}
o r^a
Na^re±r3-r Sa±raers=anae-i
ck
\J <v-*v
,
£ fUAxri
,*
■\M i^ap
U
c^CA f~
1
/
q!) ^>-AC pftUM
/c?f
o
M
-
/K^C? A.
/UA
o>
f X-
/\AA-CAS-
c*-*0
br't
^
j
fClAa^(\
TVw «
fr
4^a.o4
r^AA
AC
-V
^
rcK^po^c
fe •— -I PTT^-0^ /
(/V_A. cx^f^
An
/^-Vx J
a ^
^
PCA, v\ (aA~0
^
Ad
J—"
f
^
fiAA-'iC!
:
\JL>
^ ;v. /-
c^ v- to
&
fcd^,
fcjJU^ r^i/r
| qJL^
vACL^K)
A
^'
CXAyA^/^—v
Î^V
^
\^
a
,
A
!/
V
Y
HAUTIRAA
nYà
( I
TAHUA
RAH I
-Tuhaa
IV
£e takaa. Ku.Ku.fuux
4
A
:
i
te
oroà
IM<*A+ - h -<_
Ia hope atu te oroà
Teie to ù manao.
hevaraa
47
1
/"V
oU
:
<
>
II
t^ arii Tunatana, e tupu ai
i
faaariiraa
ta
tamaiti
na
\X
ia
MARA-TE-TONA,
fi !.. <
ia
f fi! fis
mai tei tutuuhià^
au
1
Tikahau
MATA-ETA
0
vai
?
ma
TBRlC
^ 0
O
Tona-Paina
MARA-Te-Tona,
.Ma
.
.
.
MATA-ETA
IAA
jik a*
Te
parau
noa
ia
tatou
e
Teie
vau
ra
opuahia iho
mea
a
te
tapao
traite
te poheraa o
Tunatana....
E
na
vai
te
faufau
Na
to
na
i
rave
i
teie
Na
vai
?
?
iho
tamaiti,
na
-Tu-TuofTi
ohipa hairiiri
!
Ua
horo
e
taufamMihi-a—g*
e
taponi
no
to
nxw_A.
«fg i ~>n
haama
e
te
riàrià.
Nafea
atu
ra
ia
rx*^C*
o
Hautiraa
-tuhaa
IV
II
-
48
MATA-ETA
teie
I
vai
0
nei
ia
{PauAoa
TAHUA
RAHI
te
arii
e
&eJiuAl
?
)
P0
:
Eiaha
na
e
tahi
Te
nane.
ia
a
lAAi\
Vi
c.
fifi
i
teie
tupu mai
e
faaoti
na
nei.
i reira ia tatou
Tunatana,
vau
ôroà hevaraa
te
mua
la manao
e
ia
faahou
ruru
ai
MATA-ETA
Eaha
te
auraa
te
o
hoê oroà hevaraa
; tvo
-sv—*
te
mai
no
heva
te
Vaiho
e
ia
atu
ta
...
tamaiti
i
reira
?
na
i
'na
na
to
te
pohe
na
to
hltl maue.,
alla
fia
o.
te pohe
haapao.
( PauAoa
Ahani,
o
aita
mea
vai
e
ia
ia
au
te
i
te
mau
i
ture
te
te
a
maro
pa.sca.ul
mau
tea
tupuna,
?
-
v
Eiaha
e
haamaoro,
ei arii
to
tatou
tahooraa
ia
Tunatana
O
vai
ia
te
arii
i
teie
nei
?
O
vai
ia
te
arii
i
teie
nei
?
te
ture
Eaha
te
I PauAoa
Aatou
faaotiraa
e
Iho
\{aae.a
)
a
noa,
.
/.v
h?
Ynô~ te
T
E
te
tupuna
tahua
rahi
e,
?
ha.ama.ta l te. ulul hatAz la
Hautiraa
TAHUA
IV-
tuhaa
II
-49
RAHI
mai
Faaroo
na.
v
Era
aè
roa
ura
iho
te
moana,
e
te
tai
te
fenua
Aore
a
ia
mai
Fanau
aera
arii
raro
Tikahau
o
i
i
taoto iho
iho
ra
te
mai
i
te
ra
moana,
tai
te
f
e
te
ia.
ta
o
Teùra,
i
marohia
i
te
maro
ùra.
ra,
aore
roa
ae
ia
fanau.
piti
ana
tamaroa.
ia
RjePtA-
Manatee
o
ae
ra
Teùra
o
e
e
o
Tutea
teie
teina
te
fenua
Fanau
e
fanau
e,
e
tini
iho
ra
o
Vaiura
mau
iho
ia
Fanau
ra
e
aera
te
aè
Tunatana
man
ra
arii
te
maro
ura
marotêa
aéra
na
fini
ui
mûri
i
maro
ùra
no
te
maro
tea
noa
te
Vaitea
o
arii
i
no
Tikahau
matamua
matatea.
o
nei
0
ra
na
Tupapa te matahiapo,
ia
o
>
ura
teina
matamua
Fanau
\jyfS)
mai
ra
0
ô
ra
mai
raro
i maha,
Tagaroa
o
mai
ra
Tikahau
o
ra
o
„
no
atua
arepurepuriho
arepùrepu iho
ra
Area
(r
fanau mai
ra
fenua
Fanau
papa-ura,
te-moana-papa-tea,
fanau
te
te
ra
papa-tea,
e
te
ra
ia Moana-papa-ùra,
Tagaroa
ra
iho
taoto
na,
i
vaiùra
i
nei
te
i
Vaitea
i
ta
i
na
maro
ta
ôpu toopiti
o
mai,
mau
Tikahau,
no
îenua
Matatra
ura,
ùra matahiapo i Tikahau
na,
e
pae
a
na
tamaroa.
r
te
matahiapo,
o
nei.
Tujiatahi te teina,
Hautiraa
TAHUA
RAHI
-tuhaa
IV
50
II
(suite)
Te
toru
o
Fanau
aè
ta
ra
Mara-Te-Tona
te
Pouri
o
te
e
piti
e
te
te arii
,
marottea
tamaroa,
ana
matahiapo,
o
Tona-Paina
e
o
o
Mata-Eta
teina.
aè
Fanau
raatira
ta
ra
Turatahi
ia,
TaramiV
no
aè
Fanau
no
maha
Tunatuna
aè nei,
mate
te
Tuàrue.
hopea
i
Vaita,
o
ra
ta
Vaita
o
Panato
ra
ta
Pouri
o
Tuàna, raatira
ia,raatira
Vaitoè.
aè
Fanau
no
Tautara.
aè
Faunau
raatira
ta
ra
Tuàrue
Teoneroa.
no
[Fa.aicie.CL, kut-L matte. t to
I
aè
mate
ture
Marae-Te-Toofa,
o
nei
te
arii
aho
Tunatana,
i faatavai
tupuna
na
noa
MATA
tea
E
tahua
/
£fy
nei.
ttea
no
-ETA
rahi
e,
maramarama
i
ture
horo
ua
Ua
te
e
fenua,
eere
tiàraa
?
la
te
au
i
maro
te
te
î
ua
oe
faaruè mai
anei
ture
tea,
ia
ua
o
i'
i te
V-')
i te paari
mau
te
e
tupuna.
Mara-te-Tona
i
te
faaruè atoà i to
na
vai ia te
i
tupuna,
ei arii
mau
f
tatou
to
a
au
i te tama
na
matahiapoyo Mara-Te-Tona ia te
maro
ia
no
o
Matatca* ?
mau
Hautiraa
tuhaa
IV
51
II
RAHI
TAHUA
0
teina
te
ia,
o
Tona-Paina.
bE
te
maramarama
tupuna
fenua
MATA-ETA
a
to
tatou mau
faaruè mai
ua
e
Tona-Paina i te
o
...
:
....
Eere
anei
?
au
tiàraa
TAHUA
ture
te
'15' 4. M’a
....
horo
Ua
i
> G
RAHI
i
te
ture
tupuna
na
...
[Hlo tamau la Ma.ta.-Eta.) .
:
0 vai
....
arii
ei
MATA-ETA
la
faaruè atoà mai/i to
ua
no
ia
te
i te maro tea,
mau
Matatea,
o
vai ?
:
si
vai
O
z
TAHUA
RAHI
(Hlo tamau la Mata-eta,
:
to
ToUa
fe
<
‘
i
(j.
i
ift
-
£2 /7^
fa
<■
y N
^
te.
rnfai
pai,
o
aA.uA.11
te.
E
!
T&fi -£
"
4
Ua
N
oe
patlAl, puAa te. ulAa, tal mal
/
/
rüL\
rdu^CL
.
)
Vx
oAt
r
A
'
fa
tupu te. paAau l
taAava.
tohukla Aa e
)
'12277^
na.
S
vT)
‘
^
Uj><£a.jQ-
^
fX'/
.
'
7 ' fJt7'
-
{° CO
v <0
0(êA,^
,
rr
'CrxA
---
«-VU
^
.
A.
,
ifa^T/i
^ ^A
aKw.
-e*
V
rwA
^
^
,
IHQA. XA—i-
-(poke maAu noa te moAl e otl Aoa ae
te
UA^r°
^ ^ æ\ nç
À ^v/^L
)
orcA^M
c^xK/i1
taAaoaT\
Te.
i*~
mata
na
taplAl atu al
/
fa
,
na
^
IMfW-P -
?
A.Vt
fa
7'/
hfaaJ7ÏLA-ÇsTb:
^W?rf
.
.
*r^rrrCtt
-
y
fl
/4^t&z
fyr-
Hà
52
/^Uy\r*
(
^
Raatira no Tautara, gcia- hoij
•f
Am
Tei
Mèrtal’ecT,
no
roto
atoà i
Tera
atu
tohuhia
Erere-arrei
rnto
Mai
te
]/AOÀ
Àa
Aià,
?
mai
e
oe
tc
c
na'
!
rima
na
na
vahiné
oe
na
6 mai
te
tootôruuo
ralou
to
mea
hoi
e
ua
tupu te mau mea atoà
no
oe,
eita anei
Spu aiii
a
(a
kn'
mamu,
eie mai nei
KwÀ/^iî
t-frÂ'CrA. 4L* ^
c^t?
taata
ra .
—
_*
[/altotoJ
'
V /•■!'
• 'D
~7
.
;
i
tei tohuhia
tupu
fi*
te
?
muiT" àè";'
'ta- i*.<* o
E-t/T-f
po.
e
hoc
e
te
rima i viivii
to
1
"
mea
ù
t^lremw—mcct^o McLta.-e.ta,
MATA-ETA
mau
ia
mai
tohuhia
no ' ù
to
aita anei to
ra,
no
i
ra
atoà hol
otri
.
Manava.'iâaoe! Panatô, {
ta ù taeae.
PANATO
:
{"
f
MATA-ETA
faaroo
Ua
oe
vau
mataeinaa
e
no
te
hoi
Vaitoe
ra
oe
i
U'u
to
?
ANATO
Oia
mau.
MATA-ETA
Atira
ia.
Eiaha
tc oroa
to
ù
aau
mai
te
moehia
ia
teie ahiahi
E
ra
mea
ia
eita
e
oe
tea
mamae
roihia mai
à—
roa
ia
ia
oe.
AtV
VMr
y(j) CU p>
-
1
_
ÇZ.
r
i
/jrft'rZ
%
rc* r-t\
,
X<\
f^vwx
//^
ma^o-p
-e.
/^ao
^
tkÀ*~
^
V •“
^ge
jm5*
^
‘
A^c/»'^
7 sN
;
»
.
/\.
A^*-0
^
-e.
V*
^
^u»v
^
i^'ûl
J^*4-^-'l^*OtA /T=tex,
/o
k^erus^
^
£-\X-Z
^«^rvu-* <^c
]Um
^^
■*
^
.
^ •**
*cJZ\
U»-*-
M>
/1tt/VU5k
,
/71
^-t /»»-
r—
/<?ou_Vvt>A3
>c^>
•
✓t-O £\
.
/t^w^
....
\
t^<^V4
^^-£y»i ;
4/a
lf Wo,. £
.
f^A -C
lAA^/^> e^
?
Tk.
\/e*\ ffrï.
^vcS?
^
?.
H
X
kU
,
*La'ai;
fc**Ac\ . f-jtfjM [c\
kosK^—x. M(
^
»—I
M
^ka^c^A ct
\k<*H
/7^
/t?
*t
/
;
f>'
^
%
/^M?£X
h
»^ti
*
/^tA
^£\a
/ **.
*A £\
^
/^r-r
i.'s
-tuhaa
HAUTIRAA
III
53
VAITOTO
Oia
aita
i
aita anaè
mau,
te
nia
£0
i
oe
ra,
ninii mai
e
i
ra
ihoa ia
au
e
to
e
hanahana
na
oroà.
teie
PANATO
roihia
E
ù
to
mai
ù, i naha
ia
te
o
reo
teie
o
arii.
MATA-ETA
Ua
tari
A
mai
tae
mai
hio
nei
i
na
aè
Faaroo
tahi
te
i
tera
nei
haavare
pohe
o
Tunata^a.
Noa
atu
e
i
tae
i
toto
to
mau
maamaa
e,
ia
era
e
Tikàhau
no
i
atu
mahana
te
ù rima
.
o
haaparare ha
-ratoi*' ia
ore
mai,
rii âpi
parau
eita to raluu taôto
ra,
noa
na
au
te
ra
tahi
te
veà
mau
parihia i te
topa faahou
r&AA.#.
e
manii
e
noa
ai
to
Jrërtou
tahoo.
V
Atira.
hoi
la
mai
tauà parau no teie
atoà—hoi—i _tn
vau
tuu
e
ia
i
oe
mau
i
nia
ia
i
.
taua
e
J-a—^
me$*
ta-^a-nunaa
oe
reira
k(a manao
£a»ha
tiàraa
tahi
te
taaê, Iro
'
^
\
Haere
mûri
haapeepee,
atoà
ta
oe
ia hoi oioi mai
tamaiti
o
nei
au
r
oe / E
na
ia
?
1
\
v
Fereano
oe
PANATO
E.
Te
teie
noa
hoi
mai
nei
Uata-Eta
Aaua
0
l/aitoto )
Parahi
anae.
E
tae
A...
e
tiai
voe voroà. !
ia
(Tomo mai
mai
na.
o
ihoa
F2.siQ.an0,
vau
i
to
âpahia
14.
%
«’"V v\
v.
Hautiraa
tuhaa
-
III
MATA-ETA
Haere
ra
[Haene
MATA-ETA
Panato
o
[la \Jaitoto
:
E
tià paha
e
ua
rii
e
!
o
Fe.Aea.no i
napae)
)
ia 'be ia haere
ineine
Vaiho
hau
te
ma
anei
noa:
te
mai
e
mau
mea
na
ia
ù.
noa
mai
hi'ohio
atoà.
VAITOTO
Eaha
ia
a
teie
?
MATA-ETA
Ai ta
roa,
Vaihorii
oe
ia ù.
i/x
rjfi
(Haene
Vaitoto l Aapae,
o
’
pit i-—t-a
e
~
•
hoc ^îej.tte*L,
tomo mai te teutett—
Oi,
tei ô atu
Era
e
taata
na
?
ra
T'cR/J
TEUTEÜ-3
tiai
mai
noa
ia
ra
pii
ia
oe
raua.
MATA-ETA
A
&eU£e±!r^3 i napae 1
(Waene
MATA-ETA
E
:
ere
taata
Aita
e
roa
î
ua
A
i
pii mai ai
mataù
e
iti
roa
na
mataù i
e
atoà
pô ia ù
i te huru
vau
ataata
ù tiàraa
to
atu
roa
ia hio
papu
E
a_,tu e haere mai»
parau
te
i
roto
paari
i
te
te
mea
Panato.
e
to
na
aau,
te maramarama.
vahiné tootoru
na
aè
o
i
ù.
" Arii", aita
noa
arii
roa
faaue
o
te
aè ô ia i
ia
ratou
-
Hautiraa
MATA-ETA
tuhaa
III
(suite).
:
la
inaha
E
"
Eaha
te
ia,
to
na.
ratou
reo
rima
No
ia,
to
No
Tunâtana
to
na
ia
i
te
taôto
faahou
nià anei
I
huaai
te
huaai
ia
na
arii
te
fana\>
ia
no
te pupu
Eaha,
ua
tano,
o
Panato
?
i
taparahi pohe ai
i
'ore
au
ai
au
e
vareà
?
te
1
ia
o
Panato
?
tano anei Atao)
ia
e
areààte
toto
—.
huaai
ua
Eita
(tomo mai Tzutza
i to ù
vau
A
tei
[tuol.
mana
ia
ù te para
ia
ra
!
". ui
oe
?
huaai
hanahana
Aita
:
ôpu ?
haaviivii
ua
e
mau
arii ia ù
maro
aè
tahi
te
Eiaha
i
nei
horoà mai ia te
ua
i te hoê
po
i
atu
na
ô mai
na
no
parau
ôpu arii te hotu mai roto mai ia
E
o
atoà mai i te
parau
!
[tao haapuai1
tzutzu
o
)
2
MATA-ETA
nanahi
I
TEUTEU
ra
tatou
te
farereiraa,
eere
anei
1
Oia
mau.
MATA-ETA
.
Ua
i
rerun
faaite
la
to
èere
roa
manao
ô
noa
As
rua
i
ia
ô
rua
?
maitai ia ô
rua
atu
na.
e
o
tiàraa
vau
x
.
o
atu
papu
aita
.
anei
te
te
rua
mau
e,
Haafatafata
ta u
mai
te mea
i
teie mahana
faahou
tumu
parau
mai
maite
ta orua
i
to
ô
i
rua
fa -Tuhaa
Hautiraa
MATA-ETA
(suite)
:
fifi.
mau
teie
56
.
tarià.
na
III
0
te
tiàvaruhia
I
fenua
Panato
Panato
na
tumu
o
to
ô
rua
i
ai
aniraa
te
ô
rua
rapae
i
te
i
nnnahj
i
arii
Tunatana.
•
Ta— oo
i-a-
i
ifLaaite
4-tn-papu ntn
ma-i—fn
ra
mann
i
man a
t^-i^n^i'
rp,
.
MATA-ETA
A—tae
hoi -c .-W&- leira ~L'd
i-a—ô. x-ua—La
Aita
roto
i
ta-e—nreri—i~Leie
anei
te
Faaoromai
hamani
manao
ô.rua àau
to
iho
vau— i—anL
ô
ia
rua
mahanrr.
tahoo
e
pihaa
ô
i
ta
ra
?
anei
noa
a-t-u—ai
rua
Panato
?
TEUTEU
0
vai
i
to
ia
taata
i
teie
nei
ao
e
momi
noa
inoino.
na
MATA-ETA)
Ta
te
vai
vaha.
noa
ra
Te
uiui
nei
anei
te
taehae
ô
rua
àau
e
te
mahu
ra
te
Mai
te
taehae
ra
manao
o
te
tarapape
ua
te
e
i
toa
roa
to
mai
huru.
ra
hoi
e
taui
noa
aè,
mea
i
aore
te
aita
a
roa
to
ô
faaite mai
rua
ia.
i
fi - tuhaa III
Hautiraa
MATA-ETA
(suite).
:
I
to
reira
ia
ô
rima
noa
rua
ô
maite
faataa
Ua
eita
rua,
Ua
hinaaro
atu
roa
i te haamauruuru na
vau
ô
tatarahapa.
rua e
maitai ia ô rua i teie nei e o
papu
Panato
ta ô rua e
haapohe.
e
ra
taata
te
ai i roto i
tuu atu
e
vau
ihoa
te
tumu
to
o
ô
rua
vai
ra
mau
àti ?
TEUTEU
Ua
maitai
papu
.
MATA-ETA
la
ite
e
rave
atoà ô
mua
te
ia ù,
e
ite papu vau e
Ua
tumu.
i
rau
e,
rua
haapohe ia ù. E oti noa
pupu
atu ai
Tera
tupu te
hoê
hoi
No
i
TEUTEU
te
ôpua
ra
ô ia e
ia ù ia tapèa ia na
ia na i nià i te marae.
aita pai vau e hinaaro
ôpu
a
ia
reira
àti
ô Panato atoà te
nei ia
amahamaha i nià:!.i teie fenua,
haapao i
inaha
maua.
i ani. atu ai
vau
ia ô rua
teie tuhaa, tera ra eiaha roa
taata
ia
ite
eaha
ta
ô
i
rua
ta
i
tatou faaauraa.
aè
Ahani,
faaoti.
2
E
TEUTEU
ra,
te mau
tupu ihoa
mai ta oe e ani mai ra.
1
To
maua
ihoa
toto
te
hoo
o
ta maua
tapu. . .
NC"\
Hautiraa
MATA
-tuhaa
III
-58
-
-ETA
oia
A,
te
o
toa
ite atu
te
mau,
pihaa
e
noa
ra
i
vau
taehae
te
i roto i to ô
ra
rua
àau.
Oia
mau.
ô,
Na
rauaè rii....
a
[Aavz mai la Aaua,
maAu Aoa
tz Aima
iaaitz
z
tz
z
au
AziAa ata
o
Aima
o
tzutzu,
hazAZ
na
i Aopu
na
Panato
tz
toAo
i tz vahi
Aa
na
kazAZ, toAo atoa tz
taoaoa tz upoo o Mata-zta,
tzutzu i Aapaz.
i tz tahua)
tz azo ,
Hôi mai
o
Mata-zta
.
MATA-ETA
Panato,
eita
Panato,
hope to pué mahana
ua
( tai maitz ZàXœva
"Acte Aa
oz
z
mahana
te
taoto
!
r
^ ïm#
T-1
Panato
e
iti
z
.
.
~
j^AM/V 4-1
«Z/^a5-
VAITOTO
Ua
hoi
te
horotià
mai
te
ra.
Aita
a,
o
anei
o
atu
Panato
mai
ra
hoi
te
mahana
au
ra
hoi
i
ta
iho
a
ô ia
i
teie
Vaitoè,
i
te
tooà
TofZ**
TBUTfitr 3
e
tae
ia
mai
na
i
parau,
ahiahi
no
-f
Yp^A-f
J&6.
Hautiraa
tuhaa III
59
To Ru
TEUTEU -3
oroà
te
faariiraa.
VAITOTO
A,
i
atira ia.
Haere
ù tane
te
ta
e,
na
hinaaro mai
Ton c
ia
ra
vau
.
{ha<LK<L &L td-u-éa-a
na.
atu
parau
a
A.apae.1
-t
\
rnanuia
Ua
hia
-rrfggsa^ Eaha
rp~i
aita
oaoa,
—i-
ù
to
e-^55=^af>ir~
ia aita
ra
noa
aè
roa
e
aè e\popou e tamahanahana ra
roa
ornna
ôpuaraa i titau
te
fr g-i e-. ah i a. h i ..hoi
e—i
na ,
hoi
—
.
r~
iTomo mai
AumaAuma-'cii I
Mata-Eta,
o
I hio tamau ia Maitoto).
VAITOTO
teie
Eaha
a
Aita
roa
teie
poipoi mai
i
tera
ia
oe
mau
hoi
mai
aè
noa
ia
mai
oe
i^Lvaiho noa(/wa oe
a.
ia faahepohepo
peapea
ahani
oti
na
hepohepo i pohe atoà
Tunatana.
maitai
ahimaa
te
Ua
te
ia
Faaroo
i
ite
manao
iti.
tane
?
Ahani
atu
i
vau
ù
ta
e
mai
eiaha
na
oe.
e
na
ia
huai
Ua
ô faahou
anaè
e
ahani.
e
anaè,
ua
oti
ihoa
ia.
I* -c u
Fo
MATA-ETA
vahi
Ua
C
c a.
.
e
Vj
pïft
p**î
ira—Lap i ri
na
i
taua
ihoa
na
ra.
te
veri,
tuhaa
hurt»
no
aita
i mutu
te
ra
e
i
ora
hohoni
pohe,
faahou
i*aà
ia
taua.
Hautiraa
MATA-ETA
-tuhaa
III
60
(suite)
:
Eaha,
mai
tera
?
Tamaa
oraraa
ma-to
noa,
moemoeà
noa
i
Mea
maitai
aè
ia
i
te
i
roto
Eie
te
mure
ore,
i te noho
e
ia
Aita
e
mataùraa, aita
e
ô
raa
na
Tunatana
aè paha
e
eaha
tera
iti.
e
i
te
noa
mai
i
noa
nei
te
maite
mata,
mai
ra.
hepoheporaa, aita
e
nanahi.
a
atu
pee
roto
ore.
taoto
to
i
mure
araara
era
i
taua
turai
hepoheporaa
v
pô atoà ?
mau
ahani
taua
moemoeà
matau-c
i
taua
o
to
taua
te
ia
ia
ta
taata
taotoraa
ihoa
noa
fanao
Mea
VAIT0T0
A
tae
hoi
oe
e
na
i
te
Tatahi
ra
i
na
mata
to
here
'omiomio
la
rae.
ù
ta
e.
faarumaruma
e
àtaàta
vai
to
noa
f.»n^iiiÉ»*jirara
oroà
no
iti
Is
oe
i
teie
ahiahi.
MATA-ETA
Tasù here
iti
haapeàpb^
.
na
e,
eiaha
roa
0 oe atoà ia
atu
oe
mata.
manihini
Aita
no
e
atoà to
oaoa
Aupuru maite bç ia Panàto.
ei
oe
te
atu
huna
poihere^hjLa
ta
i
te
taua
e
pihaa
e
oe
la
i
riro ô
teie ahiahi.
ravbà, ei
mata
to ta
àau.
o
ia
oaoa
?
Hautiraa
tuhaa
III
-
VAITOTO
Mrire-e-,—eidlnnid ”5
Eviid
Eerur1faahoù
ï
Eë*
juta .—*
mau
MATA-ETA
Aèa-r-aio a,—o-io a—to vori
poa-mai
A-1 t-.a
.-ne.i....o
hohoni—n
nei—i—to ù-—àmi.
i
mnphia—La—Oüû ,'^Lkj
OJ.-n~-~noa~
e^fereano-»?
Panato
it-p^rfp
TTa
c
+-<*
g
n-^-i
ora
^
Panafn
^■o^Porcancr?
■^VA-I-TOTtT
Aiia—i
i—te
moehia,—ecrc
ra-h-cri—Lu
LdUd
Ora-’
mmrg-ôrëT
ora
MATA-ETA
«£-parau ma-a—rera—m
VAITOTO
ia
haapotohia
Le 'CTrS
Ta
ù here
e,
te
moa
hou
te
e
iti
hoi
mana
ai
ànaàna
te
e
pura
:
[HuAu i AÂÂ
Tei
te
o
ia
hea
tia
atoa
__
umere,inaha, hou
a
i
E
.
nia
po
e
o
te
i
to
na
mono
apaèraa,
ai
i to te
hoê ohipa
ao,
!
J
ohipa ?
MATA-ETA
Aue
hoi
oe
e
ta
ù here
ore
noa
oe
i
te
auraa
o
teie
huro
oe
i
e
tae
roa
i
te
pura
atu
o
te
ia
iti
ànaàna....
e.
te
la
huru
vai
ite
parau
iteraa
atu
6
& -tuhaa
Hautiraa
MATA-ETA
III
62
(suite)
:
mai
Haere
a
pihae
pupu
e
ra
a
te
na
àraara mai
te
hohoni...
mau
te
uiui
parau
ino
i
noa
ereere
atu
i
na
o
te
au,
ra
to
ra
paha
turuhe
ua
te
po,
ua
po,
maa
ta
ù
to
te
ao,
i te
oe
ineine
auraa
e
no
ta
o
ù
haapéapéa'r Ta
eiaha
ra
oe
e
haamata,
na
te
ino iho
;
te
oe.
ite nei
te
Te
otuu
âfai ê
atu nei
Oia,
te
e
n
e
haapautuutu
•H
i
%
^
Km V
JÜh
f*
-
—^
ïV -tuhaa
Hautiraa
^
III
^
x’
( Miiakt-,—o
£e takua ta tarama—)
o
mua.
l tome-mat -a—trô-fta- texrtaxr*)
TEUTEU
V%/\M
.
1
Na
vai
i
Na
Mata-Eta.
ia
faaue
oe
taati
e
mai
ia
maua.
/ <?/?'/
<£!EUTEtr-3
lSBÇniEU-a2
Eiaha
na
i
Mata-Eta
anei
te
no
hio
ino
ia
na.
parau
ia
na
e
e
ô mai
la
na
Na
reira
ô
ia
Mai
te
mea
na
haere mai, èere
ia taua i ta taua tuhaa
haapapu
e
ô,
te
e,
a
reira
ihoa ia.
<rBRA«.j>
TBUTEU-I
çjî.
ia.
hitoretore
te
i
•
hihi
manu
Ta
tatou
noa
ra
a
te
ra
.
o
i
te
hoi
Atae
hio
ùraùra
te
Tapao
ia
faataere-ha-noa
o
e
na,
te
te
rai
te hoi
ra
na.
~rof<i /
•TEUTEU—3
manu
(i[aaKoo hla ta
7'&fOt'
TEUTEU-3
ra
v.-
e
n.ao
tiai
noa
ra,
e
raè iho
Panato)
o
y
:
E
rae
Faaineine.
roa.
PANATO
ùnei taua
Haapeepee. A
j|È|
fr; '* ï*
Te
mai
faaereere
e
maorohia ai.
<x.
hoi
na
tera
pae.
•;
A
(rc. (U-M>
ùnei
mau
te
oe
atoà,
a
ua
te
mairi.
•TEUTSU- r
O
mairi
v£ l^vcLo^/y
!
[Patla ta Panato]
^ coif
-
^(xiA
.
hfJÜZ
%
Hautiraa
(E tao
-tuhaa
fQ.sie.ano
o
lîi
-
!)
papa
PANATO
Fereano,
ta ù
Tikahau,
e
tahoo
ia
oe
tamaiti,
pii atu to ù
ù
poho.SLoa hia
tQ.atQ.Ui
2
l ta
fo.sto.ano
to. avao.,
horo
i
toto
ia
oe
ia
fo.sio.ano,
patla,
na
plhalho la to.ato.a 7
o.
o
/- kosio
l nia l
tuhl,
o.
o
taosia mal
o. tano
l Kasto,
o mastua
taasioml l to
a
to.uto.1l
na
masii la
na
horo
...
[Pat-La
o
a
kol mal
to.ato.a 3
to.
ma
tustll
na
TO 74 / }
TEUTEU
3
Hoê anaè
teie.
Ua
to
oe
vaha
àita
oe
i
hia
ora
te
tamaiti.
lEU l'EU "~2
I
7~oK/S
ùna
noa
Eaha
ia
Afa
o
patete noa ai...
e
tapapa atu ia
?
na
TEÜTEU" 3
ohipa i oti
ra,
âfa
noa
roa.
atoà
paha ia te haamauruuru.
(r£R.fy&y>
■gEUTES» 1
te
•
Atira
Taoà aè
ia.
ia
i
te
ore
e
faaite
i
te
taata
ra.
ru.
Haere
na
ô
rua
hio
anaè
Hahaere
ToR-j /
TEETER 3
Eiaha
TEUTEU
y
na
e
haapapu
e
Tei
atu
mate mau anei.
ua
2
hea
a
ia
mate
!
e
6 4-
Hautiraa
[Haa^atata
•f AaAo,
rçfvAü* rW
TEOT£9="2
f
,*r -tuhaa
ia Panato,
Aaua
tapea i te maiatu,
huAi mai te. tua i te.
-65
jjj
£uu -te £u^-c
e
iaaAoo,
te
ma
ieia mataitai)
(Reo haaoooo)
:
Aita
—:
i
eita
mate,
( la hio mai
ia
e
hope ta
Tor})
£euteu -3m.
na
e
faahou
ara
!
sf=&*r-i
;
——
o ia
——
ra
ia ttxci(Lu'^S
te.
no
patia pohehia e
paAau
cvv\o/rt>
.
HuAi tau
i te paAuAu
ia
mai teuteu
e
haamata
l,
aita Aa i Aoihia,
na,
patia
^Tai mai te kimene Auau.'ÿ
Torn'
poke atoàhia.
E
amo
Aapae,
t-suteMr-^3 i te tino
o
hoi mai,
urne
noa
TEtJTSÜ -3
na
i te tino
o
teuteu i Aapae,
i te tino
o
teuteu
(I nia i te tino
:
Aita
i
mate,
eita
o
o
Panato
i
nia i te tahua
hoi mai
,
urne
)
2
7~oJzJ/
f
teuteu
ra
e
ara
2)
faahou
[Tai noa te himene Auau, pohf.
!
maAu
noa
J O rt /
te
moAi
0
teuteu
/
paA.au
tae Aoa
e
2
i
atu
Aapae).
a-^££±bÊétt=3
e
te tino
'T'ÇW
h)
^
'
h'
-
"f- ~
66
MATA
-ETA
E
anaè
toto
nia
to
ia
oe.
T-oR'jÎ
3
TEUTEU
:
Te
ia
toto
o
Panato.
MATA-ETA
A
Mea
maitai
aè
na
ia
paraiuu
na
nia
na
roto
i
Ua
oti
to
to
na
ù ia
ia
mau
oe
ite
i
i
te
horohoro
E mai
ta oe
to
na
toto
uaua.
/
TEÜTEU-3
Panato
faaue mai,
na
tera
ra.
.
Tera
ra
...
parau.
teuteu
atoà...
.
MATA-ETA
T'orJæ
?
TO U TE U '3
0
Fereano
pai
.
.
.
MATA-ETA
Eaha
ta
Aita
i
E
horo
Fereano
.
.
.
7
TOUTE U "3
roaahia
ia matou...
MATA-ETA
*
«
ua
i
hea
?
i
noa
^
^ r
3
ï
Hautiraa
-tuhaa
3^7
Panato
i
-
67
-
/ & P^U
gEUTEU
3
faaroo
Ua
"
11
MATA
i
horo
A
ia
vau
Tikahau,
tuoraa
e
:
pii atu to ù toto
e
ia
oe
no
Mamu
!
Era
naa
Matara
mai
te
tahi ififi
faahou
mai
ra
na
fanauà
i
ù..."
ia
tahooraa
te
te
-ETA
mai
E
nei
mai
■TEUTEU
i
hau
te
tino
o
Panato,
Panato
e
to
te
/ o R_sC*s
ô,
na
ô mai.
Ahani
te
peàpeà, te
te
ra.
mea
atoà hia mai,
roaa
Haamata
taua
tafifi
te
hoi
te
oti
ua
topa,
hepohepo,
ia pehe.
eie faahoute mataù
huna maitaihia
ua
e
oe
?
y
To
atoà
teuteu
na
MATA-ETA
Haere
e
ra.
feruri
oti
la
faahou
oroà -fea-eHr-ü-r-aa
atu
taua.
a
[HclQ-AQ. tQ.ULtQ.UL 3 i AapcLQ.
)
MATA-ETA
Taoà
Ua
i
aè
ia
i
te
ore
perehi te veri. E
roa.
ara
ra
hoi i te fanauà/
orahia,(e hohoni ia tae i te hoe mahai
fa
^Ttf1
J
1,-1
4-0
n^hn
i
^'T11 •
-BP
f
i, 1 ^
'
.* \
TUHAA
,
.
K-
IIIr “Efautiraa
•*-,
^
txAtv
r'
o
(Tat £e. ptL,
tahaà Aahl
mal
Tomo
to
haAuAu tz paha, tomo mal tz
tao
tz
ma
Mata-Eta
o
"Faatza
z
z
no
[/altoto,
o
tz aAll".
tzatza
man
izla hlmznz. PaAahl tatal tahl l nia l
tz
z
l-t
Aatou
vàhl l
mau
iaataahla).
M&ta-eta
.
.
paatoà mai ta tatou
tae
Ua
.
(hiohiô)
Aita
...
roa
manihini,.
mau
vau
e
ite nei
ia
Pànato.
VAITOTO
taerehia paha..
Ua
tae
E
mai
ihoa
mai
tae
ra
hoi
e,
e
hanahana
mai
te
mea
mai
Parau
ia.
o
ihoa
ia
.
MATA-ETA
Eita
hoi
aita
o
Mea
ia
Pànato
maitaï
fifi.
oroà
teie
...
pai
Nahea,
e
aita i roohia i te tahi
e
haamata
noa
?
tatou
VAITOTO
Haamata
mai
faura
A
noa.
àe
rau
rii
ia terà
paha
ai.
.
( Haamata tz
mal
l
oaoa.
ato'a
mal
mata ata
tz
la
o
la
tuo).
Aoa.
taz
Aa
l
tz
-
0
Mata-Eta
Pànato
hoz
/
E
E
tlà
taaz
o
z
Tdmo —^
oAl
ana’z tz Itz
Mata-Eta l
na
o
■ i' *
1 À*f7L»\
taatoaZtaa
talmz,
otohz, malml l tà
^
/. j,r*-
nà, aita tz tahl paz, tamaa noa
aAzaAZa.
AlàAlà
z
H-cmznz, opZAZAaa ava.
fizla &Al. Tzl Aoto paatoà tz
tz
tz
l
oAoa.
e
nlà,
mauhaa,
TUHAA
III
—-Hautiraa
-69-
MATA-ETA
ôe
Faatea
ê atu
afizà
Pànato fia,
o
!
[Mau tz
pzkz, tz ofti,
ofii
mai a).
noa
VAITOTO
O
vai
0
vai
vai
O
...
ta
oe
e
parau
ra
MATA-ETA
V^A
\}X
ite
ra
atu
oe
i
teie
rahi
hoi
ta
oe
paraiuu ha
ê atu
to outou mata
faufau
mea
Eaha
Faatea
aita
Eaha,
...
huruhuru
oe
#
hoi,
[Huna i to
.
.
ueue
noa
i
na
ê
Faatea
.
e
e
i
nei
te
to
toto
...
mata H
na
^AÎTOTO
hô mà,
E
nainai
[Moz
s
mai,
te
arii,
ia tae
mai
ihoa
i
na
ihoa
te mau
ava'e
to
...
Eiaha
ji
to
mai
raa
haumi
R
e
atu
z
haapeàpeà
outou
na
Pànato.
o
.
.
.
Haamata—L^nlnm,
kzia
tz
"iAtA:
opzfiz ùaakou tz aval
,
-e**,
<
.
Oia,
S
oia
Tamaa
maa
.
.
noa,
Aiaabfii i tz ta. ht
iti
mea
inu
a
E
...
eiaha
noa,
pà
pape
aore
ra
o
fiatou)
...
haapao i teie
e
noa.
[la Mata-Eta)
E
àito anei
oe
e
e
na
hû
?
MATA-ETA
Aito.ihoa
i
aè
teie
ia
nei
aito
te
ao
...
fa^curu
e
nei.
VAITOTO
Eaha
hoi
ta
ôe
i
ite
?
Aita
i te
ra
mea
paha
tau
e
i
aito
ite
-70TUHAA
III
Hautiraa
-
MATA-ETA
Pànato.
0
VAIT0T0
Pànato
Maamaa,
Tei
hea,
Ua
ite
mai
i
ahani
faaite mai
maitaï hoi
oroà
teie
hea hoi
Tei
...
oe
?
...
Eaha
ôe, tei hea
na
aita
e
Pànato ?
o
o
Pànato i
teie
ia
ôe
?
tae
?
MATA-ETA
Pànato
0
paï
Ua
...
VAITOT0
Mata-Eta,
àita ôe i
Mata-Eta,
MATA-ETA
.
.
.
0
Oia
.
1
VAIT0T0
Aià
.
.
.
Nafea
Mata-Eta,
s
parau,
Wf
mai
te
o
mea
ua
ia
parau
pohe
...
eita ia faura faahou mai
(AKaana tz mata,
ko u
Atirà
...
la la
Mata-Eta
o
tnaka
Pànato tz—&cinna<.
Ka I
...
...
e
H™
...
eaha
■^to. Alma)
/>V ^
av
*
i
K vjÛ
i ^
ia
-
?
(PauAoa
<l
^aae.a)
iaa-
-O
iTuÂal la Valtoto)
terà
lit
.
MATA-ETA
E
oti ia
ua
.
-71III
TUHAA
fej''
Hautiraa
-
VAITOTO
àpaapa ofaï
E
Aita
ra
oe
haama
ra,
(Moe ata
o
e
oe
ù e ite ra.
ta
noa
mai
te hio noa hia
e
Panato)
tn
MATA-ETA
Eiaha
teie
na
maa
inu
A
paï
outou e
fifi
iti.
noa
e
Te
manaonao
ia
Panato
tamaa
a
puai
.
.
ra
tauà rahi
mai i
roa
noa.
paï
i tou hoa her
au
gvMSL \
(
.
-
ê atu
Faatea
!
oe
A
hoi
i
vtaJii
te
n
NV
reira
reà
Aore
ivi
mau
e
.
te
E
àro
taua,
oe
!
£
reira
A
aA
A'
,
^ .
oe,
tuo
rnaro
ua
haere mai
...
E
na.
^aahou,
ta
...
haafatata mai
ata
oe
noa
mauhaa,
no
te
ata
moe
o
£
Klnl, £ tuo,
faaahol to
na
a.Ia.1 l nlà
hiô mai
ra
ia
la hoi mal Mata-Eta,
.
outou
te
huru
...
hoi
io
outou
tahi
e
...
Haere
...
u
A
mai
te
unei
ta
!
-4
hi -iM.
ia
ihoa,
til l ta.
£
Eaha
JaxJM.
!
taatoà tiaa)
l te.
te
oe
haere mai,
Hiae
[Hoao
ata,
o
mea
.
roto
.
mai
Pànato,
JL
.
i
ora
E
L
C fixA/TD**.
oe.
mai
H.
.sic\
i*-£\ y
O
At -
T'o^-Ch *
C\e*JUA
/>-m
-
f
\y\ </ 0-M
\ \J
K^XÀ
Ye».
-
C H-1
(la
moe.
atu
te.
Ua.ta.-Eta Aaua
Ua.ta.-Eta,
taatoaAaa, toe.
aAa
Aoa
ta htb atu
na
o
Aoa
topa tuAt, haa^atata mat
he.poke.po atoa ta
ua
Aoh.tA.oht
\J attoto,
o
mat
noa
o
[/attoto
o
à.Aa-
ua
mata).
te.
**7
ri
(K
u
V)
3 CA I v
Q,K
VA-^Ck/v^ -
v^y^aaaM
VAITOTO
\
—
(Re.0 aAoha)
Mata-Eta,
Mata-Eta
...
t
r
MATA-ETA
(Atta
e.
tte. mat
ta
Aa
T&xsl
[/attoto]
f)W\A
\
E
manii
à
Te
pii
noa
Te
rahi
Ua
aoa
te
toto,
mai
te
uri,
tari
pohe,
e
huna
o
tupu
...
Oia,
oia
tei
a
(Hot mat to
fatata
Te
tito
te
ao,
mai
ra
mau
te
meho
teie
e
tuo nei
i
i
te
toto
te
hoi
e
tae
na
toto.
oto
ua
havahava
...
Te
te
ra
reo
toto .ipte
te
ra
mai
noa
...
huAu mau,
te
ao
?
o
te
e
o
ua
te
otuu
te
ioa
taata
.
AohtAoht Aa)
VAITOTO
ra
ua
te
uriuri
aahiata
i
teie
po
nei.
e
te marama
o
K
Mjatrt
TUHAA
Hautiraa
III
-34-
4
MATA-ETA
Eaha
to
Aita
hoi.
oe
ia Marae-Te-Toofa
manao
VAITOTO
ere
Terà
i
atu
roa
rà,
te
ia hib
pàpù
mea
i
vau
to
huru,
na
e
taua.
no
Uaa (a>JQ^X \
MATA-ETA
Atira
E
haere
au
E
faaue
vau
e
tupu
a
hià
i
ta
te
u
ia
i
maitai
te
e
toru.
te
mau
mea
ino.
mea
o
teie nei
ao
i
mua
ôpuaraa.
mau
oia,
mea
roto
i
ôpape
i
vahi
Hahaere
faaite mài
mea
patu atoà
mau
too
pautuûtu 6aahou1
ua
Oia,
te
Te
•
'
vahine
na
ia
ratou
mûri a'e.
te
mua.
farereiii
e
(Tià i nià,
E
i
haere
atu
noa
k
atea
o
vahi
te
te
anae
tàmau
noa
e
taua
opape
noa
mai
toto,
horotiàhiara
e
aùhia mai
i
na
iho
a
ïa
ra.
taoto.
e
(Hae/ce i Aapae.,
he.pohe.po iti Aahi)
toe.
\/aitoto,
o
^
.
HL
t- ^ G -f
GaaJt-^
UW
VAITOTO
Oia, oia,
mea
atea
te
ôpape
ihoa
te
vahi
i
auhia
mai
V
na
ra
i
roto
te
upoo,
uriuri
hinaaKo
aKacUia)
te
toto
atiaa>ia
e
e.
E
o
Koa
taua
o
te
o
toto
pihae.,
mata
ra....
ùriùri,
toto
te puai
mai
noa
(Ue.ue. i to
.
na
te
toto
o
\ c rw i
Tunàtana,
(Haamata i te. taZ,
-
Ata
"Tunàtana, Tunàtana"
A
haamata te. mata i te.
Tunàtana
te.
toto,
-
mai te.
Pohe.
maamaa
maAu
noa
ma
te.
te.
moAi)
tuo
.
••
,-wvQ
K
IV'- Hâutiraa
TÜHAA
1
hutlAaa ako,
te
nlho,
mauu
r
œdAe.
ka.AuA.ii te
tlAl, puAa mal te ulAa. A ma. maAù
nlàal
l
tahutaku too toau)
na
\K\ Ü\t kJ ^
Qjîf
.
fç)
VA -Ms
4*.
]
AMT*TAH UT AEtJ—F
C
tM" -t *COc\
J
Faaineine
mai
haere
Te
ino.
mau
mea
e
mau
na,
e
ia
nei
hinaaro
Te
E
ana'e
tatou.
te
i
taata
puohuhia i te
terà puaa
ra
e
ite eaha te
tupu a mûri àe.
e
tutuha
ô ia
ô
i
te
ia
i
ia
tuu ô
nià
i
i
te
ôpape
o
te tau,
pohe ei mauhaa hautiraa nà
tâ
na
mau
ôpuaraa 'iino
i
•5/
atoà
T
'Y'Ccck
te**
.. y .,
te
na
»
nià a'e i .te papa o te paari.
Terà ra te haamata ra ô ia i te matau,
riàrià
te
e
hepohepo.
Çj
VMgu^-
—
MATA-ETA
(_ftc ko J
mai
Outou
te
mau
i
ta
ù
nei
aniraa.
noa
atu
te
na
Farara
haapuehu i te
pahono mai e
I
mana
raau
a
o
te
matai
pô, tahitià
rorofaï
tgpu o te marae,
faaïte mai.
*3
4e
:
^ LthX^
U
r
fWCX
t
\&\
^
pa-
te
j-ioa.
-1
^
Hya^e,0io^p;£fo ep eho. huAu, taaê. koœ,< ikaAookia
•te
Vji4^ c
Wc\k CX VjbW&L?
—^
Y-te klmèm Auàii,
!amia*
1Il
M(j) p
-75-
-:Hâurtiraa
TUHAA'It
76-
1
I
MATA-ETA
:
•>
.
nam»
noa
ia
taahuri
mai
e
a
Nina
mai
e
A
mai
ahu
te
mau
moà
o
àre
te
o
te
marae,
moana
pahono
faalte mai.
noahia
a
te
à
atu
te
fenua,
pahono
faaïte mai.
mou
a'e
te
hui
taata,
pahono mai
e
a
faaïte mai.
TAHUTAHU
1
V
J
(2
A
ui
mai
e
Mata-Eta
Teie mai
nei
te
mau
pahono io
oe
!
A ui
(VatlAt utAa.
e
VARUA
C
INO
(j-t&V*-
'j
aoAe
A
mana
!
ui
!
o
te
A ui
1
ua
pô
no
te
taut
VaAua
J no
te
huAu)
Aoa
1
Mata-Etar!
te-Toofa
Ara
maite
Mata-Eta
!
E ara
maite
ia Marae-
...
ia Marae-te-Toofa
...
Marae-te-Toofa..
IMoe atu)
MATA-ETA
Ahani
na,
haapapu mai
na
...
iPattAt
4
te
!
FauAa mat
Tahutaku
Aa.
!
-
UlAa)
♦
'
—
TUHAA
%
kAfreœ-Ç
IV
^
—
Hautiraa
-
11
1
•
2
VARUA-INO
:
[Tahutahu 3)
vai
la
i
r'1
pahùhià i
Eiaha
i nià i te
pautuutu oe
oe
aorereà
aè
noa
i
taata
e
ino
te
o
te toto o verà.
matàù
e
papa
i
te
fanauhia
e
taata,
te mea
no
vahiné
te
e
u
upootià i nià ia Mata-Eta.
€->
MATA-ETA
!
Ha
Eiaha
!
Ha
hoi
Marae-te-Toofa,
i
.
fanau
Ha
!
0
vai
te
!
3
(Tahutahu
1)
ia
vahiné
a
i
*
%
.
(r<£o«
!
T,VrJ-
-
mai à
UlAa
Aa
Tahutahu.
:
(E
u/ta
te
taehae
e
Eiaha
roa
?
I
vahiné ô ia
o
Ha,
i
fanau
i
teie
Ha,
Ha
raï
!
eere
na
!
!
-
FauAa mal
-
Ua
VaAua
taut to.
Ino
3
huAu).
t&-i to. Alma)
maAaz
te
faaturori
taetae
puaa
i
te
vao^ kAaAz\^t~hn
!
manao
"
atu
ôe
e
.
matau
!
r
——ær'rjjt'"-1*'
•
ia
matau
te
na
hoi
aé
raro
fanau
parau
Eiaha
vahiné
i
taata
aoAQ.
Mau
anei
eere
te
na
(PatlAl
VARUA-INO
û ia
na
?
Hâ
Ahani,
ia
-p,
ra
ia
haere mai
te
umt
.
unu
o
1
.
H
te marae
ia
na
ra
!
-
*
TUHAA
Hautiraa
IV
1
-78-
%
MATA-ETA
Ha
!
te
unu
Ha
!
Ha
Eaha
ua
ite
i
te
hahaereraa
o
te
marae
taata
ra
te
huru
Maoti
ra
ia
haere
Ha
!
ha !
E
pai
!
i
fanau,
A
tae
Na
te
na
e
!
haere
!
A
Atirà
!
Te
oraraa
I
mai
te
ia
ha
!
mai
te
hoi
unu
1
e
veteatea
hurô
A
ha
ha
!
outou
à Èapato,
i
e
toto,
Fekeano
o
la tae
kaaa
Vanato
noa
i
i te
ata ai
ia
e
!
Mata-Eta
!
ai ^aahou)
e
te huaai
no
?
mai
o
Pànato,
tea to koto
mako
kima, apeehia e Fe.ke.ano
na
hohoa
maka
marae
...
i te.
o
te
ia
ra
Tomo
koa
o
oaoa
ata,
(Vatiki-aika.
tamau
moi
?
!
!
eaha atu
tupu mau anei
ha
u
parau
taata).
!
vahine
te
to
te
mea
ta
o
tohu
maa
i
rai
Ua
te
te
marae
te
ra
toe.
ka
te
!
iti
na
o
ha
noa
i to
!
mai
!
Ëoê
Z
ha
nei
ha
na
ua
unu
Ha
te
ma
!
(Mau. kii ta
E
!
a'e
taparahi ia uIi
e
Ha
tae
!
....Ha
!
taata eere
nà
nei
u
ha
Ha
!
hia
ha !
hoi
E
...
e
!
ma
e
[Aita
itehia i te mata
maa
ia
mako
i
te
ia Mata-Eta).
(Patiki-aika)
Mata-Eta,
nia ia
Fekeano,
hio àtaàta mai
TUHAA
II/
-Hautiraa
1
-79-
MATA-ETA
Eaha
te
auraa
o
teie
mea
Mai
terà
ihoa
?
Aita
ia
[Haamata l to,
tap&àkla mal
TAHUTAHU
e
na
?
....
la Aa.ua,,
aAo
tahutaku
toAu)
a
3
Mata-Eta
!
Eiaha
to
rima
ôpape
o
te tau
à
Aita
Mata-Eta
Eiaha
!
faatae
e
i
ô
i
nia
i
!
te
!
terà
i
!
Terà
tupu,
'aro ia ôe i
e
te
MATA-ETA
Ahani
mau
na
tau
i
mûri
nei
?
mau
anei
te
E
ariihia
E
tupu anei
a
mûri
Ahani,
roa
anei
mau
te rçira
i
te
tupu i
huaai
o
tou
ui,
te
Pànato
e
aore
?
atu
pahano mai
TAHUTAHU
7« a
TTuonoa Mata-Eta
O
.
A
la Aatoul
.
/X/V
iAA eh
?
ra,
TUHAA
JU
Hautiraa
-
1
-80-
MATA-ETA
Ei,
eiaha
noho
mai
e
à
noho mai à,
ru,
.
.
.
&UA
.
) att j
(Reo
!
I t
ITomo
Mata-Eta
Wo
j£ a
r-3 ]
no
Mata-Eta
;
Mata-Eta
mat
!
o
!
Zaurma-**#)\
Mata-Eta
!
MATA-ETA
à
Eaha
teie
!
A
haapeepee
parau,
!
TS>r* /
A-
JCEUTEg-3IMarae-te-Toofa
pai
ua
horo i
tzcKsho'
fc. <yi
!
4^r 0<A)(KaaJ^
Tikahau.
MATA-ETA
Ti kahaa—f-
Vôtï;
I-,—i—Ti^a-trau. No te apiti atu ia
pK A.
,
Marae-te-Too£ft
I
su la
^—
-
1
Ahani
au
i
taparahi poheroa
-T-ona
Pa-M?a
.
MATA-ETA
i
terà
ihoa
ùri.
pai
Cf(JL
ra.
.
5" cjL.
t
ETA
TUHAA
IV
Mai
teie
nei
nei
au
Hautiraa
-
1
-81-
l
i
taata
eita
e,
b
to
rima
atoa
Teie
e
no
e
te
Te
vahiné
e
ua
oti
raua
Eita
atule
te
taparahi
haafifi
no
to
te
mahana
i
te
i
u
te
mau
mau
êa.
raqa
ei mauhaa
ore.
tama
a
Marae-te-Toofa,
parau.
e
topa
na
te pohe
raua
haapao.
e
[HazAz fra.apee.pee. Aaua i Aapaz)
gax.ïmcu tz-himznz taAava/auclu
"AAae hoX tz vahinz Itl
Aae
koZ tz tama. itl
Elz mai
Na&za
nzi tz taAa
Aa
hoï
Aoaz anzi
z
/
!
Aae
Aae
Mea aAoha
!
o
Nafiza
e
z
tz
Aa
pohz
koi !
aAoha i tZAa iti
mau
tapu
tapeà faahou
to
riro
ua
pohe tuutuu
te
atu,
noa
roa
rima,
na
mûri
a
tz tama
z).
:
f
OU.
TUHAA
(I
tz
u
[/ahtnz
IV
Hautiraa
-
tuai a A z
82
-
MaAaz-tz-Toola.
o
tamattt.
tz
<L
2
HakaZAZ
Aa
noa
A
o
^Ç/t \L(
£>\A.
[/ahtnz,
tz
hzpohzpoAtt tz
Tahuà Aahl,
hoAo
Tomo mat
manao.
\AA UW £
Uahtnz ta nà Aa).,
o
_
-
VAHINE
hoi
Eaha
ai
ia
i
Marae-te-Toofa
o
mai
maua
teie
huru
te
jp jp■
•f wx -kîM2—
faaruè mai
?
l
TAHUA
RAHI
To
tamahine,
u
e/tumu
to
te mau
mea
atoà,
fWv/y-i
AsaOaOoi.
! rO Ç/ ^ Ia wa
Ca
ca •
r
VAHINE
Parau
Eaha
TAHUA
ra,
atu
noa
i
mau,
to
na
e
tumu
to
te mau mea
atoà.
(A
tià anei i te hoê metua tane,
e
huru
te
o
ùtuafare
Eere
anei
e
o
te
aito
?
E
teie
E
riàrià anei,
ua
te
ma
tumu,
tamarii,
e
faaruè mai
poroi ôre mai
te
riàrià
ia
e
otare
ua
oriorio
?
te
pua
?
RAHI
to
na
!
e
aore
rà
e
paari
taa
ê
A ,o
<?YDAo tydl
l
?f
A
TUHAA
VAHINE
IV
2
-83-
:
Paari
!
to
oe
hioraa.
Ua
paari
Paari
ai
atu
roa
to
aroha
e
aè ia
à
ia
To
ù
tamahine
iti
i
te
hohonuraa
o
i
ia
paari i
te
faarue mai
ua
tama,
na
maitai
Mea
hea
na
i
tà
na
mataeinaa^horo
taponi i te atea ê ?
e
Aita
Tei
!
ia terà
tà
vahiné,
TAHUA
Hautiraa
-
to
to
maiâ puaa,
te
nohoraa
na
i
roto
e
to
na
to
e
mau
aau
na
pàruru
fanauà.
RAHI
Aita
to
na
tupu nei
na
e.
tà
mata
Aita paha
na
i
po
mau
taua
ôpuaraa.
i te
mau
fifi
i to tatou «ô.i fenua.
Tamoiu
à
oe
ItfaeAe
i
te
tiàturi
i ite
ia
na.
Ziaapeepee l Aapae)
.
e
!
A*.
jj/
£
_
f\A \
r/
)&
XA
'f*.
o-
UqIm >««
A
*<
ftflK
fp
^M/O-AA
<
/
AÂ
//*iW
b.
a
*
^
/-*>*
i-fs^
T*
V
&
-^4*-
^
/
•
n?^
^'**■/
i
v
/c
^ ***«-
.
Tt*~oJL*Â
Ç
:
/^-e^
*o*
>*■**.
•'
u.
*<*tsfcv^a^
•
W c'.
(/<ctt aX
^
XLc
^ua
-<- ^V.
£\
^
.
*W
oijx\j)^
^CA^.
/^t
n <2—,
-t '
7^.
e>
A
£X
^tX-c^
/^“*-e_
Al&/l\
^1-*^
/"“y-
-wa
7^/vrAv*
^
.
/x.
fi
o
'ffttMoÂ/r'
fet
f-t
~£f\
f~Xvi-t
jA.A.
^
rvC
) /? Aa ••■
'
<A
-.‘A.- ^
fecrft-A^
"Tl/^
«UAU?
C.
4~
_
^ ^
\
Th-m* z&tf/
7^wi *
y*e
/*.
*.
UA&'oj
e
f-t
e.
'«
I^AAA^s
•«*..
/c —-A—&—*****
Te-^7:
A3///
xjfcfârtc:
M
^
^
haa**.a*.
/vv
x
U Prf-JÂtJt: \
•*—
AV^'
<?
-c
**£*<+.
%
.
«vt^ A»*W
M“'
^
c*^
fx
if *4.^
^
p
X
7%^ ^
m, <v
"*•
A
z
lArMfi+HÏ.
^Vt^A-
*
»•
~<
Vttrti*/R. ;
A
€-
'f'CK
0
«*^it
A*
t<
U^t^er'ffu^
X
/©
j/W*> »wt/ï *u*. I A^
r^>‘^Y^âr
£
,-c
/^2*
Totfr
M
/*■£«
^ï/'<WA »
£
f~L
c> r<^r£\c^
-
A
/xx-
^
7
**■
j~CKA.reO
/*.
jwr'â)
IM&À.
ft
k^f~ô/\
s
rt-t*
asSztx.
Lert>
sia*.
£»
ÏO
«i
fy\
/ir
-
/>tX
V^V>'
c<- / rxi
-*
/i^a^«2<>i<<*^Â?
Th*ft/\
*x£K
/>;
--\
^
'frcZfisit. ^
c^fc'a,
(Ma. rcx
“
m
MAAffa
jx&sTXASs* , £
/■C
„
V
-
/V^
-
*X
iJoax.
/a AJfW
-C ^s.
je_
/// 7^2.
,
(M/?rx/. /
„
Ie!
~
.
^
—
cx\
f*
ZcK
lA
fz
~ha>
?S
Ji
fz
Pcr^
A-Z
ixA./K
7*2,/W
/f
*\
t*AA~t k *-
A.ÇK.
^
¥*>E
1
)4m'
v
...
A^v*
0~t
,
oi
e.
Jbter/fivs*
,^r,,^
~.w
Aa'
^
”€--cy'-C
^
b
-^- £K~
£*.
J
*o
jr\s{~0 CK
/Vv^_
-e_
#-v
^-Ç
.
^~/~~ex.
pv**
tx^c^
xtV^.
]f&tJ~2A (/AU\
fr.
ffrAA.*.
HA&À
~hz*-"t_
"Æ
f-^A^
^cn
l'
’
/
K A-
M-a.
e.
^
4^ ^
/V^
■^c
^
Vxi ;
1^/^.pO. ?
i'-t *z-
4 'h^c'b
....
7>fp~
Y^yOêr 7^. l*xoA* *w*_
topcC "Ae
l^fcvisJL»
n*-
/^e
*t'A
f*~
*
/^
/V^
pu'
/
<=^V'Z5»
/
^
A?y f-o^o
^
n\
/tT^ y^*>
T^o/c?
Va
/x-
^
4^-^
tt*#***
fcve^y? »v>^,
7f
•
Ke>/&*<^
,
^
....
'
"
&*
*
/<"a Kv
**
-
/-£
1*AAI\A4)
.
f'-eÂ-t,
--<.
S
<<.
**'
)
«/tT /4*
^
/ c
0~t
r».n*uL
ffHr-X -h.
'h*HcL
AM-**—
A C\
*!
Te
.
’f^x.y^&L\
-e,
~7lV\^rt>*^
*G
A
-ç.
T/i'
HAA,^
..
..
,
tl><.
HA.^. *av^\
—<.
^
y
£
ic*AA,<£
/
tAAAÀ.
j
t/
c£>v-A^
^
/^<A-^~£~tH
/1/<*.
’.
rhAjtM*
jE^Aaa^.
f^MÀ.
M-é\.
/ •€.
AV-C
r<AjC\
A
VtrïWJ£^
f/,fv.
/4^fy
^
/
^ A\
^
/
styfa
C //fy^JO
/M4-T/$
v
£7-4
—
__
^O-yJ
/*1
<-*
/*c*
Ai as&a
,
H/fX>/
r
P /r^A^
/*2?
,
,,
k /CA'A^/e. /-/\ -t*
ifeapelskljf
y
A
?rn/ )
M*: fc
C
-
£l Al
^ <a.
/rf
/^cv
[A#
j6yv*u*4/ *St
«_
AW AA
^
t
^ A
Af
^
/
T
.
A
J
<5>
*
«
•
•
•
|
/
y -^^
/ Pp^
A5'-
ÊcAS^'
Ah/ m
I/^^ajaû
_
At
—
A
M,
)
'
,
c>
IS&Asi.ca£
e. ^u.e
/
/ frf'},
-C.
A-t /-<?<.
*•
t^^tA-i
htsr*^
/
-lA^V^Î
.
*
At
7*^y>AiAiitv r/r
/j-
«^*e
4/^^
-e,
Xa/th
M
/y^A.
^ (4u’£,/ /^T’ AA.
tA^{
i/ A-Ha/JEl :
At.
J
Ax
/LAAOsi
A^tm?
/e,
.
.
/
£:/^x
An
^<Nyo-vA.
^
M*tt‘
^
*x~y»~uy*~e*L
/£**•€
i^.
7$c
e
^
IMscSn v
Ejc\_
tX
jé\
.,
su. fiv\
O
z
vtrtfÎA/El :
Ai/-L
^ /vt**
w
IS*\A~C
y
yC** ca AsAfrp.*..
'tA
hW
y[AJXi^f-]x
/TzJia
7
Ycoj-fii •
XAu&a.
\j*Ç aJ*:
'
l\AsS^sT„
.
—-
TV
v
’-n
TO
-<
^
fi-L
vtBs&s.
J *C
^ris~^*nAS*
7^
I
f ÿ.
(a4"(
.'
/ —
V
ÜH-sk\
Z
-(Ls1~ fc\
'
*
fjzsl
<£•
ore
^
/
■
V
^
iyvn? ^ >vf ^ ^ /2^
^/*
J
-e
*%ætds
fa *****
^
.
,
^
-
^ Æsf&K.
V
'
^.
^
^
^
f^l hack
.
Aa'ï
V,
/
*.
<V>
L~rt
ht
f-tZ
si .Cs,
-
w
fas
‘
r<c*o>-C
—t
pOSu.
"C,
/ot-eJ* U* 0^
&fa.
o
.
f~OC\
s^@~£~4&&a, Ah
A,
/"O
.
y(
(H
7^1
s\H »v\^.
~'
T-u
r&
fie
p-p
Un?
scUU.
si^caaA
^
C
if>^~0
£///✓//
f~KA
^
ki\MzJi^i/A.
p
l'-^1'-'—
.
a
ft
^3CL
ssCZU*.
<.
hC
A- *4?A?
£.
j/^cofa, -
ÿ -5
/siArtAA^Zl
£JSsf'J f
,
.
.
Ê'Atk
,
Jx. b_ /
<\) 1 <Â-' cï
J
A
^
r
J-M
R ^Çf
1a Pi p
.
CXaV^
<Us
ytA '^y’
\
^
/
J S èç
CW\ V -W‘
f"0VA 'sUvl,
^ i
R Pa P#
\A(A
i/vP> ^
TUHAA
II/
Tikdkdu
-
-Hautiraa
-90-
3
(aA@Aa
(I
Tond-Pd-Lnd^
Mddde.-te.-Too^d)
mdl
tomo
MdAd-tz-Tona,
C ^—'ff { / S fcvT
MARÂE-TE-TOOFA
ia
Manava
rua
o
U
t-Co
(X*>pw. <L »
na.
MARA-TE-TONA
E
hoi
Inaha
Manava.
!
oe
MARAE-TE-TOOFA
vevo\^evojha noa te reo oto, e te
^Ua
mihi
to
o
te nunaa.
TT
hiô uiui
Te
tuo
Mata-Eta.
noa
mai
—
te
ra
toto
o
tei pohe-
Le
r
pohe
oe
o
W4 Kfca
retf.
e
te
rima,
ôe
Aue
hoï
te papa
feeer
"Ei tahoo i Ei tahoo !
:
aià
Teie
ia
-—
aià.
taua
atu- ia
noa
CA
puè te toto
vai
Ma-ta-Tea.
o
pohe te utuà a te feia e
E
3>rAf
aià
fenua
tapoi te rima tari pohe o Mate-Eta
a
'
tatou
to
tahe
Ua
i
i
i
au,
i to
e
te
,
ua
uraura
tahora
toto
te pupu atu
ù tino, i
ta
o
te
nei
au
ù
mau
iho tupu
i to
u
mauhaa
Mara-Te-Tona(no te aroraa'ia
Mata-Eta.J
na
!"
TUHAA
IV
Hautiraa
3
-91-
MARA-TE-TONA
rre±7—e' turtrhxa'"’
raaj—e....te arii—Renu-a-—ora,
ihoa matou
Oia,
A
hio
rii
e
i
(Jr*
oia
Mai
mutaa
teie
here
Eere
aito
e
te
na
ô
roa
anei
e
e
taata
r-f-
faatae
u
Ani
ia
e
oe
e,
E
MARAE-TE-TOOFA
:
taata
parautià
e
te
maitai,
ino
e
e
au
e
i
mutaa
tahi
i
tetahi.
faaturahia
te
e
na.
na
aura-
\chA.
‘V VT
ati
mau
e
te
mau
^-fcr
atu.->ra
horo mai
e
hoi
i
feruri
inaa,
i
ia.
to
'
ia
au
Tikahau
à
rima
na
oe
roa
ia
nei,
vau
nia
ia
.1\ n -r.u,,
H
oe.
apiti mai
na
ô mai nei
oe.
teie be,
atu
i
tr*
r~>\
^ o Mata-Eta
roa
a'e
noa
hia
roa
faura
taue
(Hlo tàmau la MaKa-TQ.-Tona)
Eere
ia
arataira
•
alta
Ter à ra,
(
te
®*^aafifi i ta na mau opuaraa ua
taparahi pohe
v.
o
te
rua
Tupu mai nei te
atoa
huru
te
Mata-Eta.
a
nei
i
tatou
na
1^-Tea.
i
{Ha.hdQ.K2.)
...
haamanao vau,
la
mea
!
paï
ana
nei.
I
teretià
e
ôpua nei
te
i
te
-
mata-huna
noa
mui.i(\£a
«
(Reo
tQ.la.ha.)
no
Mata-Eta.
TUHAA
T0/J/V
IV
Hautiraa
-
3
-92-
P/ù a)
^4 ARA-TE-TO NA
*
a‘e aita,
Penei
Eaha
ia
vahiné
:[Hutl
MARAE-TE-TOOFA
i
oe
ta
e
penei a'e oia
vaiho
tamaiti
oe
i to
maoAo
ai
atu
i
ta
oe
i
ta
?
ahoJ
na
'o' TUa*C\
Mai
te
aita
mea
e
tiàturi
nei
u
atirà ia.
parau,
Vaiho
ihoa
noa
paremo
i
te
ihoa
ia
i
toto
to
o
ia
i
to
na
nunaa.
aià i
roto
tatou
to
tatou
aià
ia
Vaiho
i
noa
faa-
te
titiraa.
Vaiho
ia
apu
ihoa
noa
ha
ia
mai ta
noa
i
terà
na
e
mao
taehae
hinaaro
......
MARA-TE-TONA
Eiaha
E
tupu mai
i
to
u
Tikahau
ihoa te tahi
faarooraa
nei
ûtuafare i
maè
pal oe e riri taùe noa. °\
na
ma
te
roto
i
taehae.
....
tatou,
E
ia
m^i
Eita
S
<£~trr*~
i
anei
<Z
te
mea
r~Ov_
ta
e
faaru'e
te
manao
horo mai
ua
''o~i
manao
faatereraa
e
mau
i
atu
rima
o
oe
...
to
taaê
i
oe
terà
.
L
^
.
oe,
noa
roa
e
maitai
mea
Mata-Eta
ino
atu
?
atu
?
P
upootià (
aè
ia
ta
i
TUHAA
IV
Hautiraa
-
-93-
3
MARAE-TE-TOOFA
-Aita—!—Ait-a—!- Aita
\
Aita
v/l
rai
hoê
mai
ia
Aita
atu
ta
u
i
to
oe
haa
la
i
a‘e
noa
arii
raro
Mata-Eta
te
a
teie
ino.
aniraa
e
i
e
ia
oe.
tiàraa matahiapo a
te
Tunatana.
Ua
mai
oe
roj:-!
ite
pàpu
te
hau
ai
'X
vau
e
te
e
ia 6e nei
oraraa
hoi
e
fanao
i
’«a ÇO~
-Tea
MARAèTE-TONA
(Fao. taimz)
:
E
mai
te
mea
no<\ atu
e,
e
ino
MARAE-TE-TOOFA
hoi
Aue
oe
e
ta
A
noho
ra
i
roto
te
oto
e
te
aue
arii
E
o
e
hinaaro
hoi,
Ua
mauà
iti
te
ati,
te mamae,
inaha
àita
to
oe
e
oe
!
i
f^aora
ahani pai
Tunàtjna
Atirà
aià
u
ia
te
e
te
e.
i^
ora
noa
z
ra
....
parau.
E hoi ou
tàpaparaa mai ia
iü^M/itû
oe.
(H au mu ta. i tz kaZAZ i AapaZ,
mai
iho
MaAa-Tz-Tona).
Tea.
Pàrahi.
tapzàkia
TUHAA
IV
Hautiraa
-
3
-9
MARA-TE-TONA
Atirà
teie
noa
i
teie
mai
A
T*.
e
Te
b****-
Marae-Te-Toofa.
e
mau
nei
oe.
e
tàmataraa
mau
Atirà.
Ua
pàpu atu
ra
ihoa
oe
i
tonohia
eere
te
mea
ia
horoà
nei
i
au
i
roto
i
to
Eaha,
aita
oe
i
faatereraa
te
o
to
rima
oe
?
maururu
MARAE-TE-TOOFA
iti
Mea
taaê
roa
ta
& ^
MARA-TE-TONA
Ua
i
oti
aratairaa
oe
'
.V"
Faaineine ana'e ia
ràJ
ra
.>
..
Fa;
tatou,
l To mo m^l tz Takua Rah-i)
MARA-TE-TONA
:
0
TAHUA-RAHI
oe
i
onei
?
Eaha
teie
tere
to
oe
?
:
Ua
ite
manao.
O
te
vau
e
te
uiui
Tiàturi mai
Tahuà
noa
i
rahi
teie
i
tau
ta
e
ra
u
to
nei
par ;u
outou
mau
atu
parau.
nei
ia
hià
ai
outou.
Ua
te
u
Mata-Eta.
nuu
....
ia
E
tue
te
i
faataahia
patu e haateimahara i
te
aià.
e
u
TUHAAIV
Ua
toto
uraura
o;to
Teie
na
te
"Hapeepee,
faaora
i
Hautiraa
-
roa
te
mau
tamarii.
reo
o
tahuà
o
âià
c;ià i te
te
rahi
horo otui mâ^umuu
e
te
pap^
te
-95-
3
:
ore
e
....
MARA-TE-TONA
...Ua
ineine,
te hahaere
ra....
(Haamata Aatou i to. hatAZ i Aapaa,
mai
o
pauAo
•
MaAae.-Te-Too^a i to. Tahu
<l
taptà
Aahi,
iaaza)
IâRAE-TE-TOOFA
Ua
farerei
anei
oe
i
ta
u
vahiné
e
to
\
tamaiti
hou
oe
a
tere mai
ai
?
TAHUA-RAHI
E,
ua
farerei
vau.
MARAE-TE-TOOFA
Mfea
e
TAHUA-RAHI
maitai
anei
to
raua
nohoraa, aita
peàpeà i tupu mai ?
[Hio
noa
ia:
kLAat-Tz-Toofia]
MARAE-TE-TOOFA
A paA.au,
zaha to.i tupu
u
TUHAA
TAHUA-RAHI
IV
Hautiraa
-
3
-96
:
Marae-Te-Toofa, Marae-Te-Toofa,
tuutu
màite ia
oe
mai
te
a
toa
i
te
vahine
e
ua
haapautau
MARAE-TE-TOOFA
A parau....
TAHUA-RAHI
:
Ua
farerei
faaue
i
MARAE-TE-TOOFA
RAHI
TAHUA
ta
ia
na
oe
horo
terà rà
haapeepee mai
....
:
Terà
rà
...
:
...
MARAE-TE-TOOFA
ia
Tikahau nei,
...
TAHUA
vau
i
vau
Ua
taparahi pohehia
e
Mata-Eta.
:
Raua
toopiti atoà
Raua
toopiti.
To
tamaiti
?
RAHI
MARAE-TE-TOOFA
u
....
atoà
...
?
vero
TUHAA
TAHUA
RAHI
IV
Hautiraa
-
-97-
3
aupuAu la. MaAao-To-Too{a)
U?y ^r \ m (A -r w
[Tu.ou.ou to. upoo,
va
MARAE-TE-TOOFA
(Topa tuAl, oto, auo)
:
[r ft-
ft
^rUMU^
farae-Te-Toofa,
Marae-Te-Toofa,
<
na
te
oe
faarue
ai
[Tlà
ia
ia
Aue
....
hape,
(Fa.ata.lmo.]
Mata-Eta
tiàoro nei
Krwj
I nla-AAaaAa to. mata)
noa
!
Eaha hoi oe i
!
...
!!
e
Mata-Eta
Te
oe
raua
u
ma.Au
na
i
au
te
hcnC-
!
ia farerei
atua
raau
tau^e aro e e aro, e mata e e mata, e tino
e
e
i
tino
!
E
nuu
te
te
atua
tereraa
huruhuru
o
upoo
Mata-Eta
Ua
tae
te
tau
ia
i to
u
nei
Mata-Eta
mau
na
outou
a'e
to
rima
na
....
!
^
i
oe
!
ha^poto
e,
to
oe
otia
!
Poho ■ma.AuirLod to. moAlITltal
la
nuu
atua
poto a'o. to. to.AO.Aaa
Mau
ao
Aho
!
E
aAo
E
tino
o
o
aAo,
o
o
4a.(a r
o
to toa
!
!
tino.
to
nlho
mauu
To
pli mal Aa to to to l to to to !".
o
to
nuu
lA~
f
r
\J(fd k)^Q 0
mata o mata,
Ua
n^?wr
ima/'iaP - ff - T ^4-a, ■
to. tau
FuaoaoI anol to toa l to toa
o
4aa^
!
huAuhuAu l to Alma
to.
i rj?
mal—'T^j
Ç^\J\
to.
o
i
i>, VANvj
'SBBtaXàva.WÊlt
"Auo
n
atua
*
J
TUHAA
WoIa.L tz tahua,
ua
mal
-
l
tz
mao.
MaAa-Tz-Tona
Apapa tzlz
unu
-
mau
IV
Inzlnz
Tona-Palna
unu
nuu
[tz
toa
S
Hautiraa
-
MaAaz-Tz-Too{,a
o
FZAzano
l muAl
ma
MaAaz-Tz-Too^a
-
taata
7 2
:
nia l tz maAaz)
na
97bis
faiHa oaI la)
d
z
4
7 2
-
-
unu.
.
-
(Tomo mal
o
kAaaJia tz
mata
Valtoto
[Somnambulz], tuAamahla
ta
z
t'
àpu hlnu,
na
VU
'
^
)
jL*
VAITOTO
{HazAZ mal l
mal
tz
taôto....
Te
taoto
{Hlo l tà
!
tz
àpaàpa vzo)
Taôto....
Taôto
Oia
l
mua
na
àpaàpa
Aita
nei
vareà faahou
e
hoi
verà mà
o
àpu) E ôe aita
(A paAapaAau noa al o I/ alto to,
unu
l
toa
na
hautlùtl,
tz
muAl
mau
unu,
oe
i
te
14
e
taôto ?
Haamata tz
iauAa mal tz
mal l tz
tuAama hla
vzo,
upoo
ua
o
tz
mau
mau
pznlhla to
Aatou mata)
VAITOTO
,
_
Teie
0
!
hoi
ôe
e
hia
Pànato
to
.
.
z
E
i
hoi
i
mai
oe,
Aue
ia
hoi
o
Tunatana
o
nohoraa
(AAaaAa
nia
vai
o
turama
(Hlo l to
na
...
iti,
na
ite
Aue
.
ta
oe
nei
?
Tunàtana,
e
turama
e
Itz
?
na
Aa)
.
E
te
nohoraa
ù
na
rima
atu
ia
ra
Pànato iti
e
!
iti
e
toètoe
to
ôe
Eaha
aita
e
e
Pànato
TàmaAo,
hoi
faahou tz mata)
to
atoà
turama
Alma t
...
o
!
E
teie
e
toto
z
toto
!
?
z
au
z
/CV
toto
mea....
!
E
E
to
toto
toto
!
..
toto
[HazAZ
noa
tz
Pbtcdll^ ;
?
vau
ia
.
ahi
Haere
tà
t êfy 4» ,,Cua/vr-f*
o!
■’vs'. V/. *\
mata)
.
maAu
noa
l Aapaz,
aAaaAa
TUHAA
IV
Hautiraa
-
97bis
4
7
mal
moA-L
jzhz taaz, hajiazAZ mal tz jau. unu ■ . fiauAa mal
pwal tapio
tz
z
Mfejeâz-Tz-To/ofia,
ama/maAu
.
noa./... A papa mal le ma a unu,
ç. jyduAa mal).
pauAoa
noa
o
'
MARAE-TE-TOOFA
maitai
Haamanao
la
tae
ù
vahi
ta
i
ta
outou
E
ia
fatata
mau
e
ia
nià
i
faaite
e
mau
i
mai
te
papu
te
maitai.
marae
atu
ia
nuu
o
tià
e
outou.
i
te
mau
Taponi i muri
unu.
te
haere mai
unu,
faaea
i
tatou
e
tuo.
i
mua
Matu-Eta,
Paahaùti
te
Eiaha
m<*
tuo.
te
Papu ?
TAATOA
Papu
!
MARAE-TE-TOOFA
Hahaere
Aatou
anaè.
mau
[HaZAZ Aatou
ma
tz
amo
l ta
\.
unu).
H
'
VAOAS^-r k- 1
U*
U.
bt
r
■?7>
f/
TUHAA
IV
( Vaitoto
Kama,
o
\I alto to,
z
Itz
tz
Kaau
nà
\Jaltoto
mat
Tomo
hoz
àtta Ka b la
o
$ rA \/-\
TokII l
4~
âpu, alta Ka o
Mata-Eta)
o
1
Mza tàKava
-
hoKoà nzl
Tz
l tz
l Koto
na
3
tz mata,
taata.
tz
Imi.
z
ToKll-Tzmtzu.
o
aKaaKaKoa
l
Ka
-98-
Hautiraa
-
.
MATA-ETA
Eaha
TORI I
to
na
huru
[TalKllKl tz
:
Mai
ra
e
upoo)
terà
noa
to
ite
mai.
A
toru
e
è
e
e
tabto,
X
au
Ht
1-1J
aX \~a:
MATA-ETA
Ua
hib noa mai àita
huru,
na
i teie nei, aita
po
bhipa riàrià tà
-X U
râb
C
?
r <v.
tàmata ôe
i
'Lck
^
<- ■
te
X. l-t
mau
M.
raau
na
e
ite ra.
H t*.
i^ck
M’A
m*
ma. j
U
.
atoà
?
TORI I
.Terà
raaru,
terà
raau,
àita ihoa
V
\
MATA-ETA
Tei
TORI I
hea
atu
ra
aita
atu
ihoa
Eaha
hoi
tb
na
hoi
ia
to
ôe
ta
mai
oe
aravihi.
raveà
no
?
'-W
•
Ua
hopue roa te hara i to na aau
Eaha,
terà iti
?
t
1
(S
TUHAA
IV
Hautiraa A'
-
Ç
-99-
MATA-ETA
aita
E
e-
raau
tinairaa
te
no
i
te
reira
?
TORII
Teie
huru
faaora
MATA-ETA
mai,
ia
na
te
taoAa i ta
a)
ataa
A
e
na.
(HaAu mai i to. àpa Aaau,
:
mal ihoa
taata
rave
a
ta outou mau raau na te uri
paru
(HaaAa i Aapaa)
[Hio
o
Toaü ia
Vaitoto, taiAÜAi ta apoo,
\
So ^
^
c*-ÿ&A*
• Mohimohi
haaAa maAumainoa i Aapaa.
ta
'btoAaa paha taa
\>ai
ta
a
[Tià
ataAa
maAu
hio i to
hutiAaa aho_
tapai mafiatu,
a,
....
mai
noa
na
moAÏ, iaaAoohia ta tahi
)
Vaitoto i
o
nà Aima)
nia,
( t
.
'; 7
VAITOTO
V&jfcUT [y
E
toto
ana'e
teie.
E
toto
faahou
teie
\j.Eaha hoi to u na
atoà
!
Ha!
*
T<^y -4j'(7\aùr vy—rt
putoto noa atu
Eere
Ha
Ci
Fati^atihia
-
tino)
ta
A
^ CWa
(TamaAo)
9) rima i putotohia ai (Ata
r
i
vau
E
i
te
toto/!
pal, eiaha hoi
tauà
mea
Ha
!
Hà
roa
!
na
!
E
ù
J2ï±
!
toto
y
Ÿ
^
C oJLi Ga~|w
^
JL
i
!
fk>
TUHAA
\QaI,
IV
V alto to,
Eaha
nei
o
Hlo iaahou l to
-
tatakl )
-
tuo
iaaza tauz tz pzkz.
Paupau tz aho
Alma
100
aAataZ. E
tz paku &
na
£
Hautiraa ft
-
na
___—
VAIT0T0
hoi
u
rima
vau
!
to
i
putotohia ai
?...
\knaana tz mata)
A
!
0
te
!
E
îte
ua
teie
toto
mau
tauz
Aue
ia
toto
Aue
hoi
vau
Teie
e
âmuri
miri
?
vai
mai
!
rima,
e
atu
hoi
Tunàtana
!
nà
na
roa
ta
i
vau
vai
puè
!
!
A
CL *
o
Tunàtana,
Itz atu
'tKo '
^
oâa.
o
z
Alma)
na
ihoa ia
noa
E
toto
i
te
na
monoi
Alma)
?
[AAaaAa tz
!
!
I
manao
ra
e
e
TUNATANA
!
na
toto ana’z
[/altoto)
tahe
to
oe
toto
te huru.
(A plAl naa al to na
r*v
ma
teie
Tunàtana
tCKK
e
nei
ra
oaI-oaI,
?
Tunàtana
te
ùriùri
ùriùri
teie
!
!
e
hlo l to
Tu
(Ata
!
(Faatalmz,
No
Ai ta
e
hoàtaAll)
mata,
ùriùri
te
iti
noa
anei
No
i
na
Eita
TUNATANA
o
(Ata)
!
vau
oAl)-(Hauà l to
tz
pai
ïte
ua
[PIaI tz mata)
/$5
mata,hazAZ mal
na
nlà la
na,
TUHAA
IV
-101-
Hautiraa
-
VAITOTO
Aita
A....
te
no
hoi
A
[Hae.Ae.
te
vahi
noa
mal
\Jaltoto,
o
no
o
te. maAae.,
Tlà
maAu
o
hlo
noa
oe
!
oe
!
otohe.
mua,
noa
plkalho mal
na
hae.Ae. atu l nia l to. ahu
e
hlo mal la Valtoto.
[/altoto l
nia,
hlo atu la
l
mua,
àKaàtia te.
maAu
haAu l to
mata,
ata
Tunàtana l
tlà,
e.
mal
Tunàtana,
E
reira mai
topa tuAl,
Tunàtana la na,
o
!
Haavare
Faaatea ê atu
!
po
i
!
na
noa
aAapoà,
e. tuo.
VAITOTO
‘Br&ë
(Tomo taue mal
Alma,
faaaAuè.,
to
upoo,
na
atu
la
o
hua&atata,
ToA.ll,
ia..Aoo te. ma^atu,
tomo taue. mal
V alto to,
mau
o
amo
te.
talAlÏAl l
Wata-lta, lie.
taue.).
TORI I
Ua
MATA-ETA
:
mate
i
* lHaafiatata mal)
Aue
hoi
tiaïrii
ananahi,
fua
iti
e
raua'erii
a
mate
nanahi atu
e
ananahi atu à
a
a
e,
aita
pal ia
i
oe
ai,
e
aore
ra
....
TUHAA
IV
-
Hautiraa
W 5
i
vahi
-102-
\
E
...
tae
roa
o
e
te
ôpape
E
te
mau
ha
noa
te
■v£T
1*^.1^—
«
m_\J irv it
te
atoà
i
tupu
i
te
ôpape
roto
torotiàhia
e
[Eaanuu mai i mua)
te tau.
mea
na
torotià
atu
e
o
tei pàinu
te
o
tau,
paatoà ia i te vahi nohoraa
ua
o
pohe.
Eaha hoi
»
u iA-
te ahi ora
o
te
taata
nei
?
o
te
taata
nei
?
moana
o
m-Ma-mEc E ahl 11:1 potopoto !
hoi
te
ahi
ora
pàinu ha
noa
n.i
Eaha
E
ata
è
rai
te
Eaha
E
maau
no
na,
hoi
e
raa.
nei
tatou
àoaoa ha
faahau
?
parau
ia
rura
i
...E
aita
te
na
noa
atu
te
ra
i faataahia
tau
e
inaa
aore
e
hia.
Eaha hoi te
E
mau
peretete ha noa i
faaroo
\
àore
i te
roto
parau
maàu
te
tarià
o
te
taata nei
te
o
e
màuura
e
?
te haru-
maau,..
\
/
nei
hoi.
*(A paA.au noa ai o Mata-Eta i to
c\
tKAiM.
iaimax.
f-f
„
Y'cAy^-A )
‘
manao
ua
kaeAe
o
ToAii i Aapae.
mau
la hops, atu
te. paAau a Mata-Eta, &aiAoohia te. maniania
o
te
nuu
Toaü,
o
MaAae-Te-Toofia
ma
tomo mai ai
,
•
~^tt\
o
te aho).
paupau
Y^caJk -
£ seJecK
na
f'ZÂ'K
^
C Toy—^5
^
tP
?
Tctry/
£
Hautiraa
IV
TUHAA
X
-103-
TORI I
!
MATA-ETA
!
MATA-ETA
MATA-ETA
taahuri
Ua
te
o
à
faahou
Eaha
ia
fenua,
te
eaha,
rai,
be
ta
e
maïri
ua
fetià
te mau
pai ia
parau
a
mai ?
parau
to oe vaha.
TORI I
ù fatu,
Ta
i'ite,
ra
te
Aia
!
e
aita
ra
faataa
iti taa ê
mea
vau
pai
ia
atu
roa
to u na mata
ta
nei
nafea
e
e
papu
!
Eaha ta oe
"be.
MATA-ETA
Haapoto te parau
r
TORI I
la
i
u
amo
ai
atu
paèpaè nànà atu
marae
te
mau
Hiti
e
inaha
e
unu
maue
inaha
»
matau
.
îa
S
oe.
e
o
e
te
iho
au
ia Vaitoto
reira
i
nia
i
tô
na
to u mata
i te ahu o te
au
atu
te
ra
e,
J
marae.
vau,
te
hio
h.-*aa-i'
vau
i
ra
m
pàpù
iiM~i
hautiùti
atu
ra
vau
r^'
r-e.
No
to
u
-
.
no
G*''
r
ra
ra
e
)-tT
i*ite ?
tapapa mai
_
ai
e
nei
\
faaite
■■
s
■
IV
-
Hautiraa
Torii
!
Mai
na
to u
TUHAA
MATA-ETA
/
-104-
:
Torii
oe
i
!
tena,
noa
te
mea
atu
noa
e
na
haaviriô
iho rima
e
ta
tano
ôe àrapoà.
to
TORII
Mai
te
i
oe
mea
haavare
e
ra,
t-j?
MATA-ETA
ma
J<cK
u—LUm—0—~t<L
Xk
e.
^
•
tl-~àlX-~rca7'llïTTX
Mata-Fta ,
n
>.
^ ^
vfcu*
hio n'r..jir.
r\
hl n
aJù.
ihoa ia
,
_
Xk
ulck
(
ua
ririraa.
te
Terà
u,
ma.-Ad-Q.--f—ê—tA—nnn
mai fin—4—Wttnr)
„
:
hoi
Manao
noa
atu
ta
mau
tahutahu
te
ra
i
au
e
e
te
na
haùti
parau
ô
raa
mai
e*
i
te
noa
:
N
"Eita
roa
maoti
ra
na
! "
.ra
E
atu
ia
haere
mai
te
to
îtc
s
\
nei
Torii
!
(Tuo)
!
!
hoi
te
roihia
unu
o
te
hahaere
e
Faaoto
te
pu
!
haaputuputuhiaato \i
la
Haapeepee
Eaha
e
vau—i—te- mau
t<a. hautiuti
mara-o
reira
Mata-Eta
àti
marae
ia
unu
te
0UJL
inaha
pahu
o
{Hlo
ta
huru
oe
?
noa
e
mal
hiô
o
noa
o
te KaaaA.
mai
.
mau
taata
ToaII la na).
mai
ra
mai
wwa
ne-i
la haruru
te
m.
.
te
!
<£>
}~t
X
?
TUHAA
IV
X
Hautiraa
-
-105-
TORI I
Aita
e
Ai ta
to
Ua
faahou
taata
oe
e
faahou.
nuu
.
c
faarue
nei.
toe
e
\ckAm
X
V^VvOJU^
(AIA.VA
I
.
paatoa ia oe.
“trv>
/
TX.
<L
“^crio
».
.
cMc\-f
X l-V.
Kvi
^
nv.
CT>aA J
MATA-ETA
hoê
i
toe
mai
Mata-Eta,
Mata-Eta
iti
e
Aita *a
oe
Aita
a'e
noa
?
TORI I
Oia.
Aita
te
0
vau.
to
à be
i
àraara
i
mata
!
?
maramarama
e
te
nei
nuu
o
fatata mai
ra
hopea ?
Eie
mai
roa
te
Mara-Te-Tona,
X.
arataihia
Marae-Te-Toofa.
e
MATA-ETA
Te
e
pâpu- atu
f aarue
ra.
mai.
ia
Te hinaaro
?
Eere
Ua
ïte
vau
roaahia
vau
i
u
atoà
anei
?
i
u
ra
ia
oe
TORI I
Aita
te
roa
mea
Te
i
e
atu.
faarue
ia
be/e
to
te
feia
aore
ra
ra.
te
noho mai
pihaiho ia oe, e pohe ihoa to u hopeà.
Mata-Eta,
eie ta
u
patia.
/
Na
hopeà / mai
to
rima
na/e haapoto i to
>•
u
aho
ora.
*>
TUHAA
TORII
/
-Hantiraa
IV
-106-
(suite)
[Hlo
noa
l
upoo.
t<L
mal Mata-Eta ta ToM.lt,
patla la
Rave, mat
Iloa hla, hlo
taZMZ
ToM.ll l ta
o
hoMo mal Mata-Eta
na,
ta-LMllhl
maMu
noa
patla,
via
no
tz tapzà,
m&l TomII la
na,
\
maint
a ta
al,
mate)
ua
MATA-ETA
Torii
!....
hoi
Aue
IfaaMoohla tz
nuu
hr&rrr—mbi= mt =£&
taua
iti
e
Manaz-Tz-Toofia
o
tnpnnl l utttité
f"
<
K a su,—l--mttiZ::ttiz~o~tTT7L0TrTV
U>rT/ f-t p. MM m
:
Te
pii mai
oe
e
teie
[E àno
MATA-ETA
ma,
tHtg=->
min
T onto-
Tona-Val-na-h'
Jr a ua—o
toARA-TE-TONA
!
o
ra
uri
te
fc fah O
toto o Tunàtana
ia
!
Mata-Eta la Maaa,
z
pohz naua)
:
mà
Maamaa
Na
te
!
vahiné
Maamaa
mà
ihoa
pai ô
!
rua
i
fanau
!
\
iTuMal taxtahl l to
Maaa
tlno l to
na
âvaz.
/
Tomo
tz
mal
tz
maMaz).
tahuà Mahl mal
nlà l
tz
aha
o
<
TUHAA
IV
if
Hautiraa
-
-107-
TAHUA-RAHI
i
Mata-Eta
havahava
i
te
taata,/aita
pera
/
à
i
oe
Teie
màha
i
te
inuraa
i
reo
o
te
Tahuà
rahi
te
(A'Cta ta
kta
na
paxcui
te
toto
ia
oe
?
....
l hope., pitta poke,
Mata-Eta).
e
MATA-ETA
0
atoà,
oe
na
vahiné
te
oe
i
fanau.
[Tomo mat paxtttà mat te. nuu, tmua Joa o
Jaua o Feje.ano,
tapéta o MaJae.-Te.-Too{ia
MaJae.-Te.-To o&aŸ ta Jatou, te. haamata Ja o
e.
kojo)
ra
oe
e
tàponi mai te âtii
(Faaea
o
Mata-Eta,
manao
ra
e
toto
o
ta
Mata-Eta
MARAE-TE-TOOFA
:
horo
Te
huru
MATA-ETA
iajtu mat)
:
mau
ta
\
u
e
Ua
ravai
au
i
te
ta
oe
%
O
MARAE-TE-TOOFA
?
te
ra
oe
-V
ape.
àe
vahiné
e
tamaitic c
:
...E
i
roto
ta
i
raua
aue,
to
aau
u
te
pinainaï noa
ra
....
\
[Tupat ta Mata-Eta, àpe.hta, aJo Jaua)
ia
<-
-
TUHAA
MATA-ETA
IV
( Haa^atata ata I ti aha
:
mauà
Marae-Te-Toofa,
Eita
hia
MARAE-TE-TOOFA
ft
Hautiraa
-
atu
roa
te
e
vau
vahine
to,
o
maA.au)
to
noa
mate
e
-108-
i
oe
te
puai.
i
taata
fanau-
!
:
A
hoi
tae
noa
ia
na
!
e
i
fanaa.
i
to
o
Teoneroa.
Na
te
matau.
oe
ê 'eere
hoi
au
u
tupuna
manu
o
i
vàhi
to
huero
na
faaruè
i
paturu
!
oe
ite mai
la
Ua
i
tahatai
te
vahine
te
na
i vaiho
Aroro
i
piihia
1
a'e
Pata
Marae-Te-Toofa
te
nei
te
huero,
e
o
fanauà.
MATA-ETA
Ua
ravai terà.fita
àroraa.
mau
e
f~t ^ L\,ck
Q
V/(JU U V
MARAE-TE-TOOFA
tipapa
repo
\t
çv^
r~t\AJc\A/
t~V" aa
)
.
ka
(uvAaa.
-A
:
A
-
ia faaea ta taua
ia^iamoe a'e to oe ihu i roto i
fenua,
ia taamuhia
V
amohia
na
te
mau
noa
ai
te
tuputupua
ra
i
a
o
tuo
tà
na
iho
aratià
mau
veà
inu maha
nunaa
!".
i
te mau
atoà
e
:
ore
o
te
"Eie
noa
raau,
ao
ia
nei
taua
na
i
te
toto
TUHAA
-109-
Hautiraa
IV
MATA-ETA
nei
0
vau
e
fati
tipapa i
e
turi
te
i
Fereano,
mua
ia
mua
!
na
Ua
pc? to oe
mata.
haere
E,
ua
E,
eere
hoï
Area
mai
E
te
oe
i
fenua
!
i
fànau
o
Mata-Eta
e
tià atu nei
toro
te
i
aa
na
A
tupai Marae-Te-Toofa
A
tupai
taata
atu
e
Atirà
!
paruhia ô ia
(AAo
id hou
Màtd-Etd i
poro
!
ha
e
!
!
noa
Atira !
la
vahiné
te
na
eie
ra,
toa
te
te
o
fte unu o te marae ia ù nei,
nia.
na
Aau.a,
i
te
è
:
uri
!
tuo
te
aAo
nod,
dku
o
te
otohe dtu
o
pee ta
mdAde,
\
ma-ukdd,
Yid
dAddAd
te mdtd,
tupdihid
e
\
MdAde-te-Tooid, mdÂAÂ dtu t muAt mdt.
Hio
dtu
MxAdQ.-Te.-Tooi:i id
nd
ôuà dtu i muAi
\
mdi
e
i
te
*e
dhuy^ho
mdAo
ted.
Mdtd-Etd
JL*,
tph
i
mdi
&
te. upoo
kidi d id i te
o
upoo
Mdtd-Etd
o
nia.)
ey
^
/Zi
4<
oiji
^
/hèTts*
J-cn <
<£-
^
.
ru$l- l*? yt^-K
/^/U^7 ''
cLt Tj2aCU-0
f\ ^ ^cn K-i
'-MfUoi?
!
V-.
\j')<uaJt
0^X7
-
'
"•
P' Tf^v
r>
iMwk
F
h
^jr»
)
-
fVl!li^
il0^J
CA
\~
OmjJL
1,^'Uwf
tJ-Wh cK^7
/
—
4^- 'ty ^FfflA
TlJLS Cy,
A-\
"& W^cm? T^-^- 'p^ IM- l-fr. 7>^r
\\/
,/W^h
r=-
r
T^r
r
Aa^
^Hca
^Vuwv
r
r
'I f^tf'M
\av) r ~-5>
—
u“"
SjyxCy^
b
/C
TUHAA
IV
Hautiraa
o
te tuputupua.
-110-
E^J-Q -f- É<^i-yKy0 1
MARAE-TE-T00FA
7''\
..__y
Eie
te
upoo
Eita
e
hohoni
( flae^e! map
.
AaAo,
f aahouvDja
!
FeAeaJu^^au £e apoo -c
mua
r.
,te fenua
ora
la faAaano l to. maAo-taa. No. muAl
maAo
\
mal
ta
hlmana
pupa
d.
i
ta &ala talAl paha atoà)
a
-m6®-
fOtT.^A
hope te tau o te mauuraa niho.
Ua
\Zs
hau,
mai
Teie
[PauAoa
te
Maeva
"
mal
ta
\T\ »
t f? ! t II A
a
arii
taAava
(^JKcyA^.
ohl
ta
Maeva
mànava la
oa
rx-H'i K) ;
ôpanlAaa.
v :^
fç x kJ
J.£Â
f
(M A
s
lAAa\
t^Apr/VA
cC\
£2 Ka#
j~A\ r+At(K ::
:
f
y
f’>
£ r°l )
O^fWCK j
DtvK-
oAa
tatou
a
i
").
»
'A-A-A-o ri
^ '
ta uaII MaAo-taa
la
Tf
«
!
api ta hotu Itl a
Maeva
/no *.
lf^.
tuo
«i
hvl/ïVm.
) Ô^L
hoi mai.
ua
klà. ta tuma
Tal
"Ptf t'-C.
r
tapa ta paAau l tohukla Aa a
Ua
E
plo,
a
CL
n
^
nei
Maeva^ïë^ÂâjEIXII
Tal
; L'■
hrfZ
ai a.
/
ft
v
»
'
(a*** n s
TtXcK
r
CK AA (K
V
»V
■A
Dr>v
a a.
fo(U*.
,
*
^ACTil
A
; a*
^ ,
♦'A Cr\
sUAst'pvA,
AA
C
flTf u
"^-Ç.
P —
/C
h tKAPürcp
t~CAAACA
Ta
^«HE
TE
-O
J
f-to
&
//D
//
Di
y
( 7
V fUy}~
^
/
6
HAUTIRAA
0
M
I
-
tuhaa
U
A
R A
1
A
*
r
TARAVA
[AA.ataih.Za
l
e
vahiné, tahutahu
na
toAu
e
' <
.
maAu
mai te tanava,
mai te OAeAo.)
oAeAo
ORERO
"Hurihuri mai
"Matamata
i
na
0
te
àai
i
te
mana^o
teie
te
tahutahu
No
te
vahiné
Aue
ra
ia
Ua
hee
i
S
to
A
mate
hoi
iti
i
hema
ai
e
pao
e
te
toa
e
na
i
mate
ai
ra
to
oe
rima
I
nei
ai
.
o
Toàreva
V.
hoi
Aue
hema
hohonu
te
hema
faatietie
i
taua
taua
tei
te
No
aro
tarià
to
o
a
to
ia
taua
na
Tarià mai
i
na
ae
j,
to
arii
arii
Tei
te
toa
ra
to
Aue
ra
ia
taua
e
iti
maro
te
taura
e
maohi
V
putoto roa hoi to
Ua
Aue
E
ra
maro
Ahe
E
maro
\
taua
iti
tea
e
putoto to te arii
Ahe
!
[Ta oti ata te
ia
maro
!
putoto to te arii.
soAeAo, puai iaahou mai
te ZaAava
V
Moe atu
te
Toe
mai
noa
oAeAo.
na
HaeAe te
himene i Aapae.,
pupu
vahiné tahutahu
e
to au
Hautiraa
TAHUA
RAHI
tuhaa
IVV
II
-49
-
I
:
mai
Faaroo
Era
na.
aè
roa
ura
iho
te
moana,
e
te
tai
te
fenua
Aore
a
ia
mai
mai
Fanau
aéra
matamua
Areà
o
O
Tupapa
e
o
Fanau
e
fanau
e,
e
fini
iho
ra
o
Vaiura
mau
iho
Fanau
ô
ia
ia
Fanau
ra
aè
i
te
maro
ùra.
ra,
aore
roa
ae
ia
fanau.
piti
ana
tamaroa.
e
arii
arii
te
aéra
noa
maro
ura
marotèa
na
i
Tikahau
no
matamua
ôpu toopiti
i mûri mai,
fini
ui
i
maro
ùra
no
te
maro
tea
te
i
i
nei
te
ra
te
ia.
ta
Vaiùra
mau
tai
marohia
Vaitea
o
aéra
te
e
te
::
matatea.
o
nei
i
e
i
teina
fenua
te moana,
Teùra,
i
te matahiapo,
te
te
ra
o
Teùra
o
ra
iho
na
ia
Matatea
Tutea
teie
teina
Tikahau
o
arii
ae
raro
Matatea
o
-,
ura
ra
ra
i
i maha, taoto iho
Tagaroa
o
mai
raro
Tikahau
o
ra
mai
ra
arepürepu iho
mai
ra
no
fanau mai
ra
fenua
Fanau
o
ra
ârepurepuriho ra
papa-ura,
te-moana-papa-tea,
fanau
te
te
ra
papa-tea,
e
te atua
ra
ia Moana-papa-ùra,
Tagaroa
ra
iho
taoto
na,
i
Vaitea
ta
i
na
maro
ta
o
mau
Tikahau,
no
îenua
Matatea
ura,
ùra matahiapo
na,
e
pae
a
na
i Tikahau
tamaroa.
r
0
Tunatana
te
matahiapo,
o
nei.
Tufiatahi te teina,
Hautiraa
TAHUA
-tuhaa
IV
50
II
(suite)
RAHI
Te
toru
o
Fanau
aè
ta
ra
Tunatuna
aè nei,
mate
te maha
Pouri
o
e
te
Tuàrue.
hopea
i
Vaita,
o
Mara-Te-Tona
piti
e
te
te arii marottea
,
tamaroa,
ana
o
matahiapo,
e
o
Turatahi
o
Mata-Eta
Tona-Paina
teina.
te
aè
Fanau
raatira
ia,
Ta rami.'
no
aè
Fanau
ta
ra
ra
ta
Vaita
o
Panato
ra
ta
Pouri
o
Tuàna, raatira
ia,raatira
Vaitoè.
no
aè
Fanau
no
Tautara.
aè
Faunau
raatira
ra
ta
Tuàrue
Teoneroa.
no
lFaa^ae.a, hutZ maZte. Z to
I
mate
ture
aè
nei
MATA
arii
tea
E
tahua
ako
noa
]
ia
au
i
te
i te tama
na
ia te
mau
i te
nei.
matatea
no
na
Tunatana,
o Mara-Te-Tona
maro
-ETA
rahi
e,
maramarama
i
ture
horo
ua
Ua
te
e
fenua,
eere
tiàraa
?
la
au
te
\
te
i faatavai
tupuna
matahiapo
Marae-Te-Toofa,
o
i
maro
te
te
î
ua
oe
to
a
faaruè mai
anei
ture
tea,
ia
o
te paari
tatou
mau
tupuna,
no
o
tupuna.
Mara-te-Tona
vai
ia te
Matatea
te
e
faaruè atoà i to
ua
ei arii
i
mau
i
te
na
i
?
i
«i ït-m
'h
L*i,
C
f t/_
/-<\.
lf*uUA>
/yvw k'rAA. *^t
r.
/VM/ev.
.
l/&À.&>&> p A£züë/frrva
0
Xfc
e
kûTüa. mtX
Iz*
A
_
T
_
tyn4*.
£>
__::rrr-r.~;.-:...::
——
-
(
a^.
ih>
j/At
wt-0Os.
y^^t'
r<*~
i~jeXjL *wX
/ *
,
.-
—
Elt~z\ JMi -
—Je
c 1
s
£"* /<?0. C/ //?/.
)
fo' ^CK k USaA. ip k to /IM7^
.
&
X /€
&X /A
e
\—JLy~~
v
C
7
j-F0Xk
e> A
—
l-jtvftz. - BJvl
-
/ op^f /
\
r———j-—-::.~——-~
-
&&&&.
-
r&*&-tA.
/tr**p
--
fA
.
■
^
6.
|
X h*
tin.
^T&P'* /
®
r 1
Ass?
fy
Sü koz
X
-...> -
Aec^/^vt 3 —
Jof' * -
si0u*&-—0
£_
/v c* /v o.
1*A£LÂ.
>
/ty /ofaA.
ÆAj /o
^
e
c
^XT
^6 ^ïïxa
e.
^
—\—i
k
,
(
(El /A.
X
7*e
ua^u.
?..
r&^iAs-
~
’
_
P;
J QT~7/
fxsïX
r&LOxKj
?A ^sr^A
XLfr
?
^ '/4»
-^CA ....
lr{&jt~A *. £"/A-.
r&Ap
/0 #t c^zoi^.
4e^
<^
i/ui
'y^v A*
^
êvcA^.
SAJ?
A/l
c
^5/c^usv
y_.._
iZsTvE
A
.
lO r~, /
sVO£L
7^
X
fv
W
«*»
£.
-
£
gg/C fyv»
-
2. • =
....
'j-ijH.aÂtra-Â
f~&
v^o
ip. rtira. ?
■E
-.
/£>F1j J
IjU^C
t*\*A
Â. UjQCK
y
/L&.
tz.
e*.
m<s*.
'/*&. ff\#.
#A
t~fOsfa - E-h?-.
E
□l
Q^___ yWU^.
re*.***
/
C%
,
_
i
O^sfcM
72\
t^P,
^tA/^L
....
f
U/V . •
•
^MA ^w.
‘
^ hf/Z -6-l X
'TôP'/ / A* tK V}M,bo Â>. , f~aX /v /V/
..
| j^ 7// o e>
~
keu^L
^0r>tZ
J.
ts-coK.
Jfjohi tofffat IMtf/ï 7o MMlt
Je^ 5^ )3 fc?r<*a.
\*u,
't, fas~j>AA
c-
sl&A?
£
'
/ t fr. V^ÆS>\A. y*-*^0*>
•
'
,
/
!
\
ô
A,
f~0
£•
y*A.**-^
)6f
t/<svu*
£>
l/aui, A@ /“£>
J
/~ / t*A £{,
/\Jl
v,
&r
I
{el-O
F h to
!
/u*.
rïmAtl
f
f-cC-e^
.
Q /0<r*-*u-c? )
7^-6 ^
-À*
h> u
tJ £
'ftM&'fvkÂ'fl-
-
’fe WiMï)
ft
£t
JïMd'fa /v<-Oa- aûd\ j>£*a, p £//cX*
m£e*Ÿ-
<of*t5CV
.
JL
y
f&
sUA-ZjZK-.
! £ Mo / bJflJfr't.
i&L ^ rc^ .' £ i4rfa /
[O^-y
.
^
.
c. v
' •*-<?
l
'&Uc "kt y-tskt
1 o
i
fz. AL'.U/0
fv iAfK
ft Mcx.
//;<? r£s*L4\. A_tfVV_
-
fpsh*. /) /
-
Xf^JiXo fo
‘
H-ti
Upi
<a.
,Vfe> A?A/tA
<5tC‘
Sc*'^
^\
)
/f •'
“Vt
J
;
</-g?
7
/e Vt>A> Jfix, . g TtA /t/# TA-XjQ-X
£>
^ / tr^i r-&TrJ^A.0AA.
;::;z:;p^::7iK fl A
T^tÂê” X*. j&'b X ft
X fr
1-CX& os**
--*v
rï
1AO.
A
•
^
— »
v^<zJfc*-> j
A rt'ur/
£.
<3L-%
K O^
iatj A r/
F>'o X Xo w //mj i
y
f-sK
fc> 'at
Ua^A.
'
_
-6
tM°X -fz JaX
w—
____
I
^
.
aX
l^OCK
*
(î>
ï
f/tw
•-
■1
-c
.
V
: X±==r
J
!
I ( A- 7>'fa
./firâàr*_._Jfcëi__
yoi^ô
IZujfàTft.
T(A
r
X
e* y*4,
/2* e
/>
XXl
\
Xh oA.
.
koX^n't') A ! ê!
t^ocK
i^Ot*
n
A/<?
QAifc
x
.....
/
Fa&.ta£*A£
/X? vW #i-«a
J
tA/"7
-
’hl^
MAÂri ?
yXX
fêT IACK
I IA Y) f, hn tu?*
h****. .
•
/ u, MA I A AJA
J
£•
t*-£\
]
•
f
■&
j-6f~v
X/ >^C. <so^ôt
,2?
v ^
V
t*. n*U
iAJA
/VV/1
(
(/fXfak-Q )
l/#A îf? A? ,
/>..- a'^ r
(
t/^StAl~A-; ^ # £-/-''<..... C
i
,
_ __ __
[ P,7_; fa **aA?X)
_
-^-<22
c :
v4^f__^Sl3
tXU c
ft IKAX!
£-
ck* y
&-!A>I .V-fV
£%t &.h*X
k\o*ô)
(
^
_
.
fj j^\a.
7^ ZL ArvX />. ^«f
^
X.A i/a^ • t^___XU
-
^ j
X
;
.
/
.
^
£7 0xsf~t\
(
"N
/7r
C
M
c
~fx
ken
i/sc/w,
i*a^lC
( f~fa •€* l i^Qtt- AAA~
“fe he.
'
t
;
J
J
.:.fopÂ.
Aw ^ A
iaaoa.
~f~£-
A.&.
*Ar&.
exAs [y.
t\CX
A
0
^aXfiÂ
...
y
<M<S3x/V\.‘L
HT
,
.
X
^0ks£âT
^
i
t J
L-^ _____J/æa fafo
il: À/g
AA tAéL 2,
»
^> / A «a
-r
i/&A /oJ&y
o
'
A-W (AA ?Z* *ia~ /
â>
'*
p-j
M-&X
0
y
/s*AAA‘h 'ha.H a / Al û
✓c^.
,
ysv/vv^-Xx
|/IA # ^
.iwüt" * f~a **
'OtK
A...
aÀo. 1
-
XhX tAAa^hzK,}
e
,
Us**
C
-
X
.
)
f
A
f
CKjCKAUs«-
t*-M.-c
tltut'i'
X
1
-(
rtKsrv
J ,
.
.
X
( r/~0*AJ? 'fcx.t^e. kaoX
a.
wntc
f&r-~» t
o
X A CZ-'~Ùa
k^a.
ïüMM^ ’JIkcxsaa } X
"f~<xX r^//'r >
'fo »slo
y
rf~m (X £.
{JtP^ioko
,A.a.
ïfc
/
yy^HJO )
(AAtvf-fr v_ ^
C
CAA
/'C
M<£UA.
;
^
f'SUA't )
X
/ (90/
£^2-
41
!
t*A&4-£
|
-
X,
] S-
|
\it
:j
"fcC/ÙHt
6
‘fc'û'ZC
^
^
t^^A. ■)
e, y
ntM-^eri,'
V€
CK
y(AAc*yfe.
^
ÏVL. ,
AAA?u4X -eAA A. X
^ *'•• £• tmé* npcK. ytïtCu X.
/
>e/£v
vœAÀ,
(
£ blA. ,
\-/}àa£ ken tzM*
;
•
e
'kfrrvfipisUZp-
Ç fa.frrwAAA wvzÀ
c
fy_
p
^
Æ fetür
C
V.
fb
b
e.
tel.
o
^ Afa-Q&J fa
ÂAtfÀjL
peCina
no**
WK>
'Op^J^t O fat fafifaf , yi\.^
i~t Ocefa /is-dtâ* ffr#-
fa
t>
&efa\- Wfàrt .75g aÀa
B txeLi
Cj-t
Stzfaa.
kcri
£r <zfax~
pa t/\u, fa\.
aaa â>cxm\-
it>
prh & -
O rp~
ora*
ft>
a
y^A
fae tfcAfa*. rfa?
fa _faezfa ÜH2
o
Wé,
t*0,
t?Vi
C
c^frrt
fa-fat^
À CTI
e>
?
*\ &i
^
fa#r£, fa
p**S'ûQ'
7
JXXAAM\.
/>'
—
HAtùtura
o
in^ta.
À tfa
cep etc&efax ^OAi
'WÊmt.WoMÆtAj v
£.
e
î/0
/1^
’te
ïb
/IX
A
/VM- r&-
fa
fa^fa
y
CXA’fjA
£.
a (fa
(^ ft j>*t/7^ AM?A/t)
•
^
am^via-a»
facnÀÀ fa
J?ÆaC*AA 0^
lÆA^jf-p\ w Æ/S?
maa
C\p^e*e
o
-faopt fafat yfa
(AA&fa* ~-/£Vk,
fa
rt^cKj^su . J.a
fatA.
£9
7%
C>
(MaaæX - fa -
Ttrù^x AuA. f~C>l*A0 /M AU AU ,£? 7a/'/Vx
P A^pXTUA
fa ûfafa
.
......_
i*J)e**>
<Z&\ rfa
vue*** /Txa.
Fait partie de Te maro pūtoto = Macbeth