mairai_Te maro putoto_macbeth.pdf
- Texte
-
—
*
,
SttJÜ&L
^C'aX-
1 Ka Ijlck^
T-frh&vA
JM 4
HAUTIRAA
fc \A-/4"tt4L
,
JL-À-
(J\kX^. VrÆ
.
Kn
PT
r#ü
j,
ÎTwH
^
^A
Wuf^L
r>
/
/
&j
S
6?
uA VAu
ILr^ ^
j
Y o-
-
r
*
(
j
y^.
A3 ft
rf
f‘
te
^^f-r^J)r
Jty^
mai
“Matamata
na
w^r-rAACjVA^
C^
A
-£o.tu
e
\
mai te oAeao.)
teie
tahutahu
No
te
vahiné
ia
ra
i
hee
Ua
i
nei
hema
faatietie
hema.
ai
hoi
hema
iti
taua
hohonu
te
taua
tei
te
a
aro
tarià
to
o
te
,
L■ ■
i
to
ia
taua
na
manao
i
na
No
i
ai
e
pao
o
Toàreva
\
hoi
Aue
^ ^
oe
e
toa
te
rima
na
i
aë
ra
to
I
to
A
mate
Tei
te
toa
Aue
ra
ia
taua
ai
mate
arii
to
arii
to
ra
e
e
maro
te
iti
e
maohi
taura
“-J
J>cJ^\s~K
f\
PB Lis'
ctLxsy
E
ia
ra
!
taua
Ahe
atu te
e
maro
I
putoto
(la ott atu te oAeao,
Mot
iti
tea
maro
putoto to te arii
maro
Ahe
fer? lA-^—
hoi to
putoto roa
Aue
E
loA-o-x^i
àai
te
Aue
y>okcJ^y-^
d. twvi
TAHUTAHU
TAHUTAHU
E
Maraamu
E
Toèrau
teie.
tari
taata
pera
aha!
i
eaha
ia
ra
?
voovi
0
vau
teie
'0
vau
teiejç? Maraamu bovi ! l^\sCr~c\ s?
Maraamu
o
!
»
Hiae !
o
Ahani,
aita
teie
vau
hauà
e
Toèrau tari
o
te
P
I
-
—M-4^-4-£=—%*
,n
hoi
tatou
?
^
/
M
nei
...
te
fatata
mai
ra.
2
...
(àta)...
fatata
Te
mai
3
0
vai
ia
0
vai
?
(àta)
0 vai
?
(àta faahou)
tena
puaa
? A,
1.^8:
j
L-
nei
tiai
Oia
TAHUTAHU
aha
.
taata.
C&o-r^.
1
Te
TAHUTAHU
teie
vau
pera
?
ra
^
3
0
TAHUTAHU
t/L
2
0
TAHUTAHU
teie,
1
Vavv^Kaw
TAHUTAHU
«L*-o
3
cc
TAHUTAHU
T’c?MmA~cJ~a.
'dko
2
Aha
TAHUTAHU
oovi
j£
ô vai ?
ra.
.
^
(y^ari
(Hautiraa I
TAHUTAHU
(suite).
1/2:
Mata-Eta
O...
O...
afe-^ta
(Tua
2v
1)
tuhaa
-
!
Mata^lrtÜ
!
r; ;’
!
\
(a
o
V fX•'U'' cK
hasiuAu tz pùtlh.1, màuu~trz scurœu-—
PuAapu^a tz uVia,
(Tomo mal Mata-Eta
Aaua
Panato
o
r
MATA-ETA
Aita
A
oe
tahi
teie
toètoè
e
ra
vau
ite
a
hoi
Eaha
?
ra
ai
i
teie
I
ruina ru ma/mai
te
huru.
te
PANATO
Eiaha
atu
(Ata tz
rumaruma
atoà
huehue
te
te
a
!
klti mauz na taata nzl)
-ffis
y s-'*' ■ r’
J—•
tahutahu,
mau
.a.
toètoè,
te
e
t.
t
0
.
-ETA
Tarami,
V
.
.
n
fp
flx±J
Tnnat-nna—ta—ee
o
te
arii
Tunatuna
Panato
ia
>)
Mata-eta.
oe
5>(yp
taha
te
.
taoto
e
roa
mahana
te
ra
■ ■
i
to
oe
na
utuafare
ai
.
.
teie
i
po.
:
Eaha
C -Tfi
reo
mea
IA
IHuau
ti Pr 8-Af! -T
no
^
oia
MATA
raatira
ma-i-
te
te
Vaitoe.
no
Tautara.
no
Te±-e—fee—E-en
-Te- .ani
raatira
.
I
Aoa
z
.
.
.
i
i ....teie
.
po
?
Hf
TEÜTEÜ
teie
I
po.
MATA-ETA
[Hol {>aahou. mal to
A
nei
au
i to ù arii,
atu
parau
faaineine
e
huA.u laatuAa)
na
i
to
.
te hor.o haapeepee
na
nohoraa.
KftMf-TT-rwP/i.
T
TEtFTEU
Manava
PANATO
e
ia
ora.
(
A
“ï—J rco
?/^L
'j^.ajp'0-),
aatazAZ
tz
paAau)
Manava
ia
oe
Raatira
no
Tarami,
Manava
ia
oe
Raatira
no
Tutara.
^
H
hazAZ Aaua -tz^-ézutZu
M
[Hlo tamaa la Wata-zta,
l
AapazI.
J
(Hautiraa
2
-
tuhaal
..
)
-15
s
/
(Hautiraa 3
( faaAoohta te
t
te.
3)
tuhaa
Aeo
Aipene, àma
Mata-Eta,
o
manu
16
-
-
Aoto mat
no
te mont t ntatye t^x.
noa
vattoto)
REO
:)
MATA-ETA
\
"
Oia
mai
nei
e
mau
i
too
ù here
iti
toru
te
maro
o
ô
na
'be
k.
e
4MA
>
:
ia
manava
ia
manava
e,
pô ia ù
Tarami,
no
Tautara,
no
te
ta
e
raatira
oe
raatira
oe
mau
vahiné
na
ia
manava
^r■'
t
Mata-eta
arii.
s
w
r o ■;>
Te
j>fQ î
t
uiui
mau
parau,
Tei
roto
tae
mai
noa
ra
hoi
au
i
te
inaha moè naè atu
noa
nei
i
vau
a
te
te
auraa
o
teie
ra.
horuhoru,
arii
e
to
na
mai
i
te
raatira
e
inaha
taata
mau
ma
«w
\
te
aratai
taamu
Taparahihia-iho
piihia iho
tau
E
i
No
ra
vau
e
here
iti
e,
hanahana
te
ù nei
ra
i
hoi
raatira
te
ra
raatira
eiaha
tohuhia
ra,
no
no
taua
no
no
no
Tautara,
y*W rO tt)
Tautara.
ia
taa
ihoa
ia.
oe
Tautara.
\) /
ê atu
ù.
\
i
te
hanahana
api
e
fatata
mai
ra
no
taua....
Te
hanahana
âpi
e
fatata mai
ra
no
taua
A
oaoa
....no
taua
....
VAITOTO
Raatira
no
Tarami
Raatira
no
Tautara
(Ttà t ntà
I
no
taua
....
cl!
^ W\^A/) J/\ çaà}r€
)
mau
^
v
manuia
Ua
>
ite
oe
hoi
'V*
,
.
haamaitai«a
i
au
ta
ore
hia
teie,
mau
e'eere
N
âtira
nuu
A
oe
aî^taùe i te arii i to
te
\
oe
noa
i
,
opuaraa
te
mea
atua
x
,
taatoa.
“ohie
ia
J*
N'
utuafare. E tere
atu ra,
farii
farii
noa
manao
mai.
(Hautiraa
3 tuhaa 1
)
22
-
VAITOTO
E
hoi
au
turama
e
No
No
vahi
to
oe
i
ù arii
ta
e
i
te
hihi
to ù
te
ana
poiri
o
hanahana
nei
hoi
hanahana
ra
i
te
o
nei
aau.
ai
teie
iti.
Eie
to
utuafare.
Eie
to
mau
terri cf5*
Maeva
to
e
te
no
ù
poihere ia
arii
l
oe.
fTÔXA. +<
ppM»/U,
PAUROA
Maeva
te
arii
THaâniïctu te.
ofioà,
{Puai mai te. kime.no.
teuteu
na
piti
e
e
tià
J
J
^WAoà haiu.4.fiaa. A tapa
noœ
noa fia
ai ter
i mufii i
\
afiii.
te
Opefie fiakihia te kava, imi te fiaveà
ia inu fiaki
i te
fiaua
teuteu
na
kaàtiuti ia
la
tià
e
au
iaaea te pehe
afiii
te
piti. Wea tià maitai
kaamatafiaa, kaefie
haamata i te taèfio.
te
e
to
e
-ua
taefio
fioa,
Ua
maoro
te
mea
E
haamata to
i te toma
-
na
mai te kava,
noa
fiaua
te
o
tino
i
pehe.
tafiava aofie fia pahu,
na
teuteu
pefietete
-
tuo te afiii)
e
TUNATANA
po,
Marae-te-toofa,
te
tahiti mai
ia àaoa te
\
na
oe
e
faara
i
to
arii.
moa
ra
i
te
te
yis\ fiv\
rohirohi.
àahiata
(Hautiraa 3
tuhaa 1
-23
)
MATA-ETA
la
taoto
oe
hau.
te
ma
Maeva
te
arii.
Maeva
te
arii.
PAUROA
{Ma tzdtzu atoà,
^ aMw^
T(^f
(
pQ.hQ.pnho.)
(hazxz to. axii £ Xapaz.ma to. apzz hia z
\
Vai£o£o,
aoxz
Hazxz to.
taatoà i xapaz
atod,
mza
taatoà
£ to.
o
too.
mai
noa
o
I/aitoto.
o
to. taxi £ to.
ma
Mata-zta.
tahua, haoxo mai
to.
àpaàpa
; i aax o o
axataihia
xa
vzo
maxu
hia to. tai po.xo.tzi )
noa
Poixi to.
Mata-zta £ nia
o
to. tuxama
o
mau
hia.
noa
.
MATA-ETA
Ahani
e
pai
ia
tano
mea
ia oti anaè
e
ia
oti
ua
ihoa
ia,
haapeepee.
N
Ahani
e
aita
hoi
utuà
e
Ahani
hoi
èita atoà
e
àhu
ia
e
toe
ra.
Tera
.Aita
A
vjlcv
tXjSLA, [M. I t*.
-
x.
A&
i
vau
moè
e
vau
i
ra,
ia
na
ta
te
ture
Tf raau
mai,
ia moè
e
atu
i
àhu
teie
e
fz,
ck.
o
d rc\.
%-cdtcK
4**^k** -£ /e
*Xa. X f-z
>
rf^O.
t
nei
tai
tarià.
OLrd,
ù
ia
utuà to mûri
e
+-
•
,
^
no vetam
tÙAJLfl
nasù
noa
mai
mai^
,
ra\te
4
ë nâ te
.
^ H
•
^—he
laüti
X
reo
eerû i5îv^
-A
-
rw^^cA
Luuu
^rv
piti
paruparu,
puè mahana
mau
A if r***
faamu
ra
vari
te
to
no
hioraa.
X
Te
taata
i
reira anaè
N
à
te
roto
.laùro i luuinuiue
ihoi-o
A
taparahi pohehia te taata
mûri
iVctW.flt
I^*7
r
ia
e
o
[uuiü'la^-
te'1 ture
X
i to ù
^
(Hautiraa
MATA-ETA
(suite)
tahi
A
:
■f
4-
v\.3
W). ?
fetii
e
:
24
tuhaa 1'’)
3.
arii
te
maua
na
I
o
raa
iti
piti
au
i
ia
na
nei
muhumuhu
te
ra
faaraatira
i
e
te
ture
i
ite
te
a
patia
te
o
eiaha
te toa,
a
papu
i
Matatea
ia
eita
anei
e
ta
na
faatereraa
anei
te
reo
e
hanahana
o
mai
te
te
o
i
o Tunatana
te
nunaanno
hau.
te
horoahia
i
ora
atua
nuu
aroha
te
o
i
au
niho
te
to ù
na
\
arii maitai
au
rave
ra
na.
hoi
te
ia
e
na,
maùu, eita
e
puhi i to ù nei
e
no
na
\
tarià mai
e
anei
Eita
i
ua
te
ù
ia
Eiaha
Na
to
ù
no
na,
noa
eiaha
teoteo
teie
opuaraa
Eiaha
.
(Tomo
mcu.
u
.
to
.
.
hairnri.
ihoa
!
& l!ou.toto
I
$
faufau
mea
rai
ia
e
te
manii
tuo
!
mai
fenua.
i
te
toto„
atu.
roa
.
huru
i te tiàmaraa i horoahia
vau
e
te
nina*i
te
no
!
te
o
haamanii
te
.A
1
vero
ra
haama
Mea
:
roimata
te
tau
rorofai
faaohipa anei
E
mai
matai
vevovevorë"
ia
te
te
ù
nounou
e
arato
ra
T«w p
] fn'
tupuna na ù e paruru
mau
patia pohe ia
e
vehihia
E
'
reo
manihinMna ù i teie po",
e
:
rima
ua
te
ra
v
Ua
•
r~
(Hautiraa
tuhaa
II
II
)
37
MATA-ETA
0
teuteu
na
mai
i
to
ù
to
raua
a
"Aue,
ua
taoto
o
roto
ùnuhiraa. Viriô
roa
aè
Aue,
e
te
hoê
atu
roa
Mata-eta
mûri
a
ra
e
ra
faaroo
ua
i
reo
te
ô
na
raa
no
Tarami
no
Tautara
e
i
hau.
te
vareà faahou
e
au
taparahi te raatira
eita
Aue,
mai
i
vau
tei
aue
arapoà. E
faahou
reira
te
i
raatira
te
te
taoto.
èita te
e,
taoto
e
topa faahou
atu...
noa
VAITOTO
N
Na
S
oe
vai/ho i
Aia,
rima
e
i
tena
noa
K
manao...
Eiaha
na
oe
e
te.iîa huru feruriraa ia haafifi
hahaere anaè
teie
toto
e
e
horoi
i
noa
mai
pari
to
taua
ra
ia
oe.
na
ia taua.
Haapeepee anaè.
Mea
ohie
‘IAaoa te
Ua
roa.
i
mua,
eiaha
e
faaturori.
moa
aahiata.
|Aaoa
Haere
Hahaere
aakou te
moa
anaè
e
taNotooto.
7
r\w
|
MATA-ETA
Ahani
i
te
pai ta
arii
.
.
oe
àaoa
e
faaora
faahou mai
.
VAITOTO
Haere
iHaeae
mai
Aaua
...
i Aapae
I
-T}
-,Aaoa noa te
moa
W- 4$
"[In'-'JAa
)
\0h
I
-
na
mea
e
?
toru
/
?EUTStJ
:
E
MARAE-TE-TOOFA
ahu
tarià,
te
pohe taoto...
e
e
te Pohe
^amaha.
:
[Ata...]
Tirara atu ai
?
Totit
gSUTSU-
:
E
tupu
tera
te
MARAE-TE-TOOFA
ra,
mau
:
te
mea
tae
i
te raveraa,
i te vahiné,
e
haaparuparu
atoà.-;
(Ata...)
Parau
Ua
ia
hinaaroo tapiripiri
ara
mau
roa
anei
to
ta
oe
oe...
fatu
Atira
?
ia
...
\
. ■
((K.
Çd wf
^0
Hautiraa
MATA-ETA
( FauAa mat
:
E,
MARAE
-
TAHUA
ua
MATA-ETA
ia
ia
orua.
Mata-Eta.
oe
anei
Ua
ara
Aita
a
paha.
Eiaha,
vaiho
arii
te
?
:
ia
Haere au
e
ù
ia
moe
MARAE-TE-TOOFA
e
noa
ù. Ua faaue
na
ia
faaara
na
ia
ù
na
aratai
e
o
moa.
ia
oe.
eiaha
noa,
oe
faaohipa rahi ia
e
pael
oe.
.
:
E
hoi
te
arii
na
ia
i
i
teie mahana
?
:
Ta
RAHI
te
aaoa
mai
:
[Hae.A.e. t Aapae. t te taht
TAHUA
?
hia.
roa
ô nei,
Vaiho
MATA-ETA
na
:
Na
RAHI
ia
faara
:
Vai
TAHUA
39
:
MARAE-TE-TOOFA
MATA-ETA
II
:
Manava
MARAE-TE-TOOFA
tuhaa
-
J
Manava
ara.
RAHI
III
faaoti.
:
Aita
Ua
roa
huehue
i
farerei.
e
ua
e
tari
Ua
roa
ite
ù taoto i topa
i
vau
Hiohio
faaroo
ha
to
ae
atoà
noa
atoà
te
vau
i
ra
vau
te
i
te
te
i
napo.
tapao ta ù
mau
matai,ua oto te meho,
i
te
mau
reo
o
te
po
parau
no
te pohe....
i
te
maniiraa
toto
Hautiraa
TAHUA
RAHI
II
40
(suite):
mai
MATA-ETA
-tuhaa
III
rai
te
mai.
:
Oia
TAHUA -RAHI
mau,
e
huehue
po
mau
ihoa.
:
hinahinahia
Ua
vau
ite
a
ai
i
ù upoo,
to
te
e
tapao mai
a
tahi
ra
teie te huru...
.
[EaaA.ooh.la te tuo
&CLUACL mal,
te
Eaha
Ua
MATA-ETA
mua
la Mata-Eta
e
:
teie
to
Aue
?
ia
ù è...
ù arii....
mate,
ua
Ua
Ua
manii
hanahana
toto
taparahi-pohehia ta ù arii.
aue_.i^.a „ù
mate,
te
e!j.!
:
Eaha,
TAHUA
topa tuAl l
MaAae-te-Too^a,
a
:
Aue.
o
ouïe
takua Aahl.)
MATA-ETA/ TAHUA RAHI
MARAE-TE-TOOFA
te
e
te
arii
?
RAHI:
Ua
MARAE-TE-TOOFA
mate
arii
te
?
:
Eita
roaa
e
faahou
ia
ù
|aere
a
hio... lAtre’
(Hoao
o
Uata-Eta l Aapae
MARAE-TE-TOOFA
:
Faaoto
.
i
te
pu
!
parau...
ua mate.
^ P*
C èib
ia
£ ta
na
patla I.
^
ia haruru te pahu
Panato,-Mara-Te-Tona,
!
Tona-Paina,outou paatoa,
k
-r
i e€>
f-z:
aaV -P
•
Hautiraa
MARAE-TE-TOOFA
(suite)
:
tià
a
i
vaiho
mai
VAITOTO
-tuhaa
III
!
tià,
(tomo mal
:
Eaha
a
teie
parau,
MARAE-TE-TOOFA
te
pahu i haruru ai,
hoi
iti
taua
faaroo
i
Eiaha
e...
teie parau
to
'
'
_
iti
Panato
taua
ua
e,
tarià
riàrià rahi
( tomo mal Panato)~>
to
!
aha ?
te
no
mate
ua
)
eaha
!
mate,
ua
tapae
ua
:
Aue
ia
èie te pohe
taoto,
A
...
41
.
nia
te
II
...
V-' ?
?^
^
I,
taparahi pohe hia
arii.
VAITOTO
i roto i
Eaha,
PANATO
to
ù utuafare ?
:
Eere
i
te
parau
mau,
eere
(tomo mal MaAa-t&-tona
e
anei,
eere
anei
Tàna-palna).
o
MARA-TE-TONA:
Eaha
tae
MARAE-TE-TOOFA
Ua
teie
mai
te
hoi
orua
e
aue
hia
nei
?
E
au
e
ua
pohe i ô nei.
:
Aue
i
hoi
horoà mai
iti
i
te
e.
ora
Ua
no
taparahi pohehia to
mou
aè nei
te
puna
orua.
orua
metua tane.
?
Hautiraa
tuhaa
III
42
II
m
MARA-TE-TONA:
vai
?
raua
!
Na
MATA
-ETA
:
Na
l
mua
to
no
tziz
î
ua
TEUTEU
pee.)
aita
Aaua
taa
e
e
tupu nzi
na
i
to
raua
rima,
roa
i
te
toto
o
te
arii,
teie
na
ùri.
!
na
zaka
Aa
)
mza
to raua
e
àhu,
ta
raua
:
Aita
eaha
î
teie
....
[Patià pokzhia Kaua
Uata-EtaJ.
e
MATA-ETA
i
te.ute.ii
(Ua topa tuAi na tzutzu-
I
tazAo
patia atoà
NA
na
tz tazAo
a
ùri
na
Kaua
hio
A
aita
-
teie
Na
(tuAai mai i
:
Ahani
te
ora
vau
i
noa
ra
Inaha
atu
i
i
nia
e
ia
i
i
nia
teie
teie
i
ra
i
nei
nei,
to
ù arii,
;
hopoià rahi teie
ù tua.
to
[PauAoa
noa
ara
^aaza
noa,
mza
huAu maoAo)
MARAE-TE-TOOFA:
MATA-ETA
i
No
te
aha
oe
No
te
aha
aita
taparahi pohe ai ia
i
oe
vaiho
ia
raua.
haavahia
?
•
:
E
e
Te
i
nafea atoà-tu pai.
hoi,
haere
ra.
iteraa
roto
i
Aita
atu
to
na
i
i
to
iho
mau
ia
ù arii
toto,
E riri pai
ù
te
ia
tera
tapèà.
tarava
noa
ra
Hautiraa
III
tuhaa
II
43
è
MATA-ETA
(suite)
:
iteraa
Te
atu
paraiùù-ha-noa i
iteraa atu
Te
i
roa
te
Faaroo
toto
noa
toto moà
te
raua
moà
o
to
ù arii,
atu
ra
mai
No
reira
hoi
!
A
i
i
vau
i
ra
(tutuha t
teie
ùri
na
taraehara
[Hoao mut te.ta.hl
ta Kaua t Kapae
te
na
i
to
viivii
ù
aau...
ttute.ii)
na
i
te
marae,
atua
nuu
teuteu
mau
ua
tahoo
reo
nià
i
ù arii,
omore
tera
roto
ua
to
o
ta
noa
maa
ùri
na
i
pihaa
ei
teie
vau
e
amo
i
vau
no
te
amo
)
VAITOTO
Aue
...
mat
ù
ia
Aue
(Mat^t t A.aA.0, Kauehta
e
a^athta t Kapae
te taht pae
na
)
PANATO
A
rave
ù
to
ia
E
manao.
(Amohta atu
!
na
tuatapapa naè atu ai
riàrià.
rahi
uiui
te
e
te
o
horoà nei
te
atua,
te
no
MARAE-TE
Eita
TOOFA
e
na
:
0
vau
PAUROA
Oia
mau
i
ratou
aroraa
atoà.
i
e
i te
ore
manao.
au
te
to
e
i
tatou
ruru
la
e
)Teie
teie
parau
te
ù nei
iho,
te
mataù
ra,
ù tiàturiraa
opuaraa
raa
teie àti
no
vaira
horoà mai i
mau
nei
te
a
te
i
te
mau
puai ia ù
ino.
Hautiraa
III
tuhaa
II
44
MATA-ETA
anaè paha ia
Hahaere
i nia i
te
tahua
rururaa.
PAUROA
reira.
Na
[PduAod
Id
Tona
hdQ.AQ. i AdpdQ..
o.
Tdpo.d mal UdAd-To.-
Pdlnd)
Tond-
[HdQ.AH mdl i Aopu l to. tdhud,
"Aue dtu
Ad
hot tdud Ztl
mdhdAii to
Id
oto,
AdUd
iddtZa. mdt
Tond-Pdtnd,
ho.Vd dïizl
e
"
e
topd tuAt
ad
o
MdAd-to.-tond Id
o
nd,
_ly.o—td mdU-Z-Am
ryu
•£*fdy&
?
■
rZ*S**C{.
AC
A\JKi/\
*
l^ kOU/ccJaasCK,
£
^.L
uM/ I
,
^
f?
‘
.
/
*»**=
kt.
,
‘MaJ* *-t.l^
/
^bTgigT
7r ~T*ue
^
^
/
s
""**
*
_
_;
tfArvbro
.
>^Ji h*l
ml
tAA tA-A_
,
.
/B
/T
t
^£
AtX
A4 *u*.
*
-
Ae
_
^
i^a^_
s.
AA
'fZsfo^s&sC
1Jfri^0
-"
1
^
y
yV
-C
/A
^
tirpQ
©
fo
t/L^v
.
.
-
isteA'fo
faszx,
•
/lv^L£7
l^yc
fClAa^(\
TVw «
fr
r^AA
AC
-V
^
fe
•—
-I
(/V_A. cx^f^
An
rcK^po^c
PTT^-0^
/^-Vx
a
^
/
J
^
PCA,
v\
(aA~0 ^
Ad
J—"
f
^
fiAA-'iC!
:
\JL>
^
;v.
/-
c^
v-
to
&
A
fcd^,
fcjJU^ r^i/r
| qJL^
vACL^K)
f~
^'
CXAyA^/^—v
Î^V
^
\^
a
,
A
!/
V
Y
HAUTIRAA
nYà
( I
TAHUA
RAH I
-Tuhaa
IV
£e takaa. Ku.Ku.fuux
4
A
:
i
oroà
te
IM
Fait partie de Te maro pūtoto = Macbeth