Vernaudon_stevenson.pdf
- extracted text
-
uoJsL-s=InaC/v3ig
iovu-nL<3sr'40
-snow
---
.• '0 .■>•••
T*j~
'ïifz 74, >•
>
; r.00;
>
JL1--:•.:>*.• •
'■'00,'
:00V00;,';«000,0
-0.0'0 r>.**t*
V» i'!v04. Ij. •*
;0 :
~V*. C'r- ,^rl $j «&}?<•>v
5?::.i 00400 0,00Ï00
,/V0vV'
0.0.::<fe00S0,V«
:r*% ti
0.
,
v:- ■ \->A' I
••' I.
.iVv ;••'■'
%
••' * W- •>{-*<
;
-
■
.
:
■
-Î- /-
.
’
ii’J-’i
.
VV
0"0
'■
SS S
% f
'
■
■■
-
i'
0v
■'
■*
~
040000 00'
-
.
-0' f'-
...
r—'i
'
.Vf;
■
■
■
'
■:%'
,
•
■ :
-
tvïp&i
.
..
<r„ #
;
i.
...
■
-
* -
i
..
bp: ;.;<*£> lÿ.ff 0'07 04
•:<:
■■■■
.
.
00-.i-4%' v 40 4v.•■ •&$%
,
000 - 0 ,V-5
",;v;.V V;
■
?S?
■
•
.
.
-
-
‘
-
,•;•■
0
-
-,
.-^vÿvfevv^
"0, ' *4 -;V"V00‘ >'
■
0
■■
.;-•
.
■■/
■
.
..
000
'f'..
■y00V00">•
0004'4 0,.., ,,t. .0 00 -0,0. V?
■'r"'1' '
'p;i
40
---
•
V 0:,; Ï000i,
■
4
■
•
•
40V0V
■
•
4.
J-■ i ■: : f'i '
■
.
rŸ-I/V.:
r-ssï^i
,
m
-"■
V
■■V
•
.■
0 ! ■■ t ,•
V -Jr
,■
■
•
£'■>.'
.
-
:
..
;
0
•i-•
4-
-
,-'.
w>r
- •.■- -.'V,
*.■;■'
.
.
v
'0
■
-
"i
'
■■..
;-T • “• ‘ ^r-v •- • c- r
i" ï-:-i»' :t-i
0
,• v- •' -L -, •
V
'
v -.
"v
:
V' VV4
■
.
I ..-
-
;
.0—r
■
.
v-4x.'.0-~ V ■•» ’ô’.'-'iJ v'i'
.f"VV0 :v'
'
'
71' ,-sft.P
.'
Sta'.-* ••v.v- V-VVr*'--'
■.'•V'r--'. c_-r-y-
-.
.•■ •> .
-
'
.
\ .
"...
'
-
■
■
-
..
"■
v•••>%..,---
i-. r-..-:
ik 'J
'
; V' '•VVV,*:0 V-0 01 VV ■
'0 “'••• f V > '• i
: :
5 "
--rf■£. V10^
'
:
.
-.
5\~,-
%,,
■'
■-
r
■
>•■::
: vr
..
.'V;v-0'
■
• •
.
•
■
■
:■
v
r>>-
.
i',- r»..:
••.v.: <- : v-;
•
70000,,:
^
.
*
-■
'•
■
-
-
H7 ./fv."
-
„
-
.
v
ftiFWï-fyüvü**-:-:?
f " •'-■»•-•'?■■ i _■ ■
-
■
s
;'i
••
'"i 0
...
470
“l’'
'K,
-,
■.
-
.
;•■:■ :•
^
1 •- .7. ■ i
,j'
■
4 •
7,-
;>!=■*■'j*^7- '
' "^v -
•-
■
......
■'
.
•*.
,v
-..
‘7':'
....
-,
.
■■
'
7
■'.
.
■•..'•
...
'
■
■
-^7
•■:<•
V
-
-
■
'.
'
■
.
■
-
:
'
■
0
-
0
.
‘v'-Vv
•
t ^4 •
.••-,•
Sv•T’V-'-
.
.
~
'--•''•••••-■ 'TiT'.-- y-^4'-0
--7
I
■
V,-.
.
0
-
•■
.
l
7 I
i
V0
<
'
.:
■■■
•.:4/:;-v';7
...
'
'
■v;7;
>-r(-
-
-
-
-
..
•
■
-
.
''v’ S^--r;v-'4 vST*- ,,~0-0 --V. ; 0 -
sST
:
:T-'- 'V*.
4r-'-.7.0
o-’ 7
‘ '•
••
0. :'..v
<
...
'.0
-
'
-
I 7 v .. 00 0
-
0
:••
.... ,-r;
,
'. . .
... 0.
0
■
© Copyright de la traduction,
Société Nouvelle des Editions du Pacifique, 1982
10, avenue Bruat, Papeete, Tahiti
Tous droits réservés
Composé à Tahiti par S. éd. MF
Imprimé au Japon par Obun Printing
ISBN : 2-85700-137-1
NA AAMURII
Robert Louis Stevenson
(TERIITERA)
Martin tei parau i iriti
ia oia no te Fare Vanaa
na Christian Deloffre te mau hohoa
na John
e mero
•LES -EDITIONS -DU-PACIFIQUE-
■
TAPURA
TE MOHINAVARUA’INO
9
TEMOTUVAHARAU
79
TE MOHIN AVARUA TNO
Te vai ra i te ho’e tau te ho’e taata no Vaihi o
te
noahia e au e, o Ke’aue to’na i’oa ; te
parau
ora noa
nei â ’oia, e no reira vau e huna ai i to’na
i’oa mau ; ua fanauhia râ ’oia i te ho’e vahi fatata
atu ia
Honaunau, oia ho’i, o te vahi ia te reira te
vairaa o te mau ivi o Ke’aue-Nui, tera arii no
Vaihi i hunahia e ta’na ato’a faufaa i roto i te
ho’e
ore
ana.
râ
e
E taata
mea
veve
itoito
te taata ra, mea
; ua
mata’u
ite ’oia i te tai’o e i te
papa’i, ho’e â to’na ite e to te ho’e orometua
haapii tamarii ; na ni’a ’ae, e ihitai aravihi mau
’oia o tei tere pinipine na ni’a i te mau tima i
tera motu e tera motu, e ua potini ’aena ’oia i te
kau na Hamakua ma. Tae ’aéra ho’i i te ho’e tau
opua
mau
atu ra o Ke’aue i te haere e mata’ita’i i te1
fenua no teie nei aô e i te mau ’oire ’e’e,
paiuma ihora ’oia i ni’a i te ho’e pahi e tere atu
ra
i San Francisco fenua Tarafonia.
E’ oire nehenehe mau taua ’oire ra, mea ’a’ano
maitai to’na ’o’oa
e
mea
nahonaho to’na
mau
uahu, i reira ato’a ho’i e noho ai te feiâ moni,
eita e nehenehe e tai’o i te rahiraa. E pu’u iti
raou’a to reira, o tei api roa i te aora’i rarahi. I te
ho’e rnahana, te ori haere noa ra o Ke’aue i ni’a i
pu’u mou’a ra, ma te rahi te moni i roto i
pute, ma te mata’ita’i i te mau aora’i
i faati’a haerehia i na pae e piti o te aroa. «Aue
taua
to’na
nehenehe
te
o
teie
mau
fare ê !» O ta’na ia i
parau mana’o noa «Eita e ’ore teie feiâ i te faaea
noa i roto i te ’oa’oa hau no te mea ê, aita ta
ratou
no to ratou oraraa». Maai ’oia i te reira mau parau ta’na
tapitapiraa
e
na’ona’o
noa
haere noa ai to’na ’avae, e tae atura ’oia i
mua i te ho’e fare, ’e’ere i te fare rahi roa atu, e
fare nehenehe roa râ e te viruviru. Te ’ana’ana o
iho
te
a
taupee, ho’e â ia e to te ’ario, te mau pa’i tiare
i roto i te ’aua, ho’e â ia huru e te hei faa’una’una, e te purapura o te mau haamaramarama,
ho’e â ia e to te taiamani. Faaea ihora o Ke’aue
faahiahia no te mata’ita’i maita’i â. Tte
atura ’oia i te ho’e taata i mûri mai i te haamaramarama te hi’o noa mai ra ia’na, e i to’na
ma
te
iteraa atu, mea maramarama maitai mai ia’na ia
hi’o i te ho’e i’a i roto i te ho’e ’apoo miti i ni’a i
te a’au. E taata huru
paari te taata e itehia ra e
pahure to’na e, e ’umi’umi ta’a
’ere’ere ; i to’na hi’oraa atu e oto rahi to ni’a i te
ana,
e
upoo
mata
o
te taata
ra e
te autâ noa ra. Teie te parau
mau, i te taime a ite atu ai o Ke’aue i te taata ra i
roto i te
fare, e i te taime ato’a hoi a hi’o noa
mai ai ’oia ia Ke’aue i rapae,
ho’e â to raua
mana’o : te nounou noa ra te tahi i te tahi.
i o
I reira ihora, ’ata’ata mai ra te taata ra, ma te
ta’iri’iri i to’na upoo no te parau ia Ke’aue e
tomo atu i roto i te fare, e haere roa mai nei i te
pae ’uputa no te tia’i ia’na.
Teie to’na reo
hinaaro anei ’oe
«No’u teie fare nehenehe. E
e mata’ita’i ?» Are’a i to’na
:
parauraa mai ra, mea hi’a’oto ia.
Arata’i atura ’oia ia Ke’aue na roto i te fare,
mai te tahua i raro e tae roa atu i raro ’ae i te ta-
fare, e mai te huru ra ê, aita roa ’oia mauruuru i
te huru
o
to’na fare. Maere ihora
o
Ke’aue e
parau atura ’oia :
Auê ia fare i te nehenehe ê ! Ahiri au e
faaea i roto i te ho’e fare mai teie te huru, e ’ata
noa ia vau mai te
po’ipo’i e pô roa atu. No teaha
ho’i ’oe e hi’a’oto ai ?
—
Teie te pahono a te taata ra :
—
E roa’a ato’a ia ’oe te ho’e fare mai teie
te huru, e mai te peu ê e hinaaro
atu
’oe, e hau roa
paha te nehenehe. E moni rii paha ta ’oe ?
Pahono atura o Ke’aue :
E pae ’ahuru a’u târâ moni marite, tera ra,
iti teie pae ’ahuru târâ no te hoo i te ho’e
fare mai teie te huru !
—
e
Tai’o atura te taata ra i roto i to’na upoo, e
parau atura :
11
Auê ho’i ! Ahiri pa’i e hau atu i te ’ahuru
târâ ta ’oe, eita ia ’oe e fifi amuri ’ae -, atira noa
—
atu, e hoo atu vau ia ’oe e pae ahuru târâ.
—
Teie fare ?
Aita, eiaha te fare, o te mohina râ. E ti’a
ia’u ia faaite atu ê ia hi’o mai ’oe ia’u, e manao
—
’oe e taata moni au, tera ra, te taato’araa o ta’u
faufaa, teie fare e to’na ’aua tiare, no roto mai
ia i te ho’e mohina mai te ho’e ritera te rahi.
Teie taua mohina ra.
Iriti atura ’oia i te ho’e pa’epa’e i ponao roahia e rave mai ra i te ho’e mohina ’omenemene
auvaha puroroa ; mea ma’uo’uo te hi’o o taua
mohina ra e to’na ’ana’ana, mai to te anuanua
te hum. E tao’a te ha’uti’uti ra i roto, eita e ite
papu maitaihia, mai te ho’e ata te
ra mai te ho’e maoaoa auahi te huru.
huru, aore
Parau mai ra te taata ra :
—
Teie te mohina.
No te mea ho’i ê, ua ’ata puai o Ke’aue, na’o
atura te taata ra ia’na :
—
Eaha, aita ’oe e vare ra i ta’u parau ? Ahiri,
e hi’o
taua e parari anei ia ’oe teie
mohina.
Rave atura o Ke’aue i te mohina e taora atura
i ni’a i te
tahua, e rave rahi taoraoraraa e rohi-
rohi roa ’ae ra. Are’a te mohina ra, e peepee noa
ia i ni’a mai te popo ia taorahia.
1 2
Na’o atura o Ke’aue :
Eaha ra te maere ê ! ia hi’o vau e ia fâfâ vau
i teie mohina, e na’o ihoa vau e, e mohina teie.
—
’Autâ puai roa atura te taata ra, ma te parau ê:
—
E mohina hi’o ihoa, tera ra, ua haapaarihia
i roto i te auahi a Tatane. E ti’aporo iti to roto,
o te ata ia o ta taua e ite nei te ha’uti’uti noa nei
i roto, aita ato’a râ i papu maitai ia’u. E faaroo
ti’aporo iti nei i te faaueraa a te taata e hoo
te
i tei mohina ; te mau mea
ato’a o ta’na e faa-
hinaaro : te here, te hanahana, te moni, te fare
mai teie te hum, ’e ! oia ! e tae roa atu i te ho’e
’oire taato’a mai teie ’oire, e roa’a ia’na na roto
noa i te ho’e aniraa. Ua hoohia mai teie mohina
e
Napoléon e no reira ’oia i riro ai ei arii no teie
aô
;
i to’na hooraa atu i te ho’e taata ’e to’na
maruaraa.
Ua riro
ato’a ia
Tapena Tute teie
mohina; e no reira ’oia i tae ai i te mau motu e
rave rahi i
tapaehia e ana ; ua hoohia atu ra e ’oia
i te taata ’e e taparahi haapohehia atura ’oia
i Yaihi. No te mea ê, ia hoohia atu teie mohina
i te ho’e taata ’e, e faarue mai te mana e te
paruru ; e mai te peu ê eita te taata i hoo atu e
faaravai noa i ta’na iho faufaa iti, e ’ati ’oia i te
mau
’ati rarahi.
Na’o atura o Ke’aue :
I parau mai nei ho’i ’oe ê, e te hinaaro ato’a
nei ’oe e hoo i teie mohina ia’u ?
Ua roa’a ia’u te mau mea ato’a o ta’u e
—
—
1 4
hinaaro e ua ruau vau. Te vai nei te ho’e mea aita
ti’aporo iti ra e raana no te horo’a mai,
’oia ho’i : te haamaororaa i te aho o te taata ;
eita ato’a vau e huna ia ’oe, e fifi rahi ta teie
mohina e horo’a mai oia ho’i : ia pohe te ho’e
taata e aita ’oia i hoo atu i te mohina i te taa-
to te
’e, e paapaa
amuri roa atu.
ta
’oia i roto i te auahi ri’ari’a e
Na’o atura o Ke’aue ma te hitima’ue :
Oia mau, e fifi rahi te reira ! Eita vau e
hinaaro faahou e faaroo i te parau no teie
mohina ! E nehenehe vau e ora noa atu ê ’aita
to’u e fare no’u iho, eita roa ato’a vau e hinaaro
e vai noa i roto i te hara e amuri roa atu.
—
Pahono atura te taata :
A tae ho’i ê ! Eiaha e haaparuparu i te
mana’o. Na ’oe noa ia e haapa’o eiaha e faa’ohi—
pa rahi i te mana o te mohina, e i mûri iho e hoo
atu ai ’oe i te ho’e taata ’e, mai ta’u e hoo atu
nei, e ora noà atu ai ’oe i to ’oe oraraa ma te
hau.
Feruri atura o Ke’aue, e na’o atura :
E
piti ’ohipa o ta’u e ite nei. A tahi, te
noa nei ’oe, mai te ho’e potii ua faaru’ehia mai e ta’na taheTe~a"piti, te~ïïoo mai
—
hi’a’oto
nei ’oe i teie mohina i te ho’e moni mâmâ roa.
Pahono atu ra te taata ra :
Ua parau atu vau i rau ’ae ra no teaha vau
—
e
hi’a’oto noa ai. No te mea ia e te taiâ noa nei
i te pohe ’oi’oi ; e ua na’o mai o ’oe iho ê,
au
eere
roa
atu i te
mea au
i te haere i te auahi
ri’ari’a. E faaite atu vau i teie nei i te tumu vau
e hoo atu ai i teie mohina i te ho’e moni mâmâ
ture taa’e to te hooraa i teie mohina.
roa ’ae nei, i to Tatane afairaa mai i
teie mohina i te aô nei, e moni rahi roa to’na ;
ua hoo
matamuahia e te Perepitero Ioane e
mirioni e mirioni târâ moni marite ; tera râ, ia
hoo faahou hia atu, ei moni mâmâ ’ae ia. la hoo
atu ’oe ho’e â moni e to ’oe hoora mai, e ho’i
mai te mohina ra i to ’oe fare mai te ’u’u’airao e
ho’i i to’na ’apa’eraa. No reira to’na moni hoo
roa
;
e
I mutaa
topa noa ai i te mau matahiti ato’a, e i teie
mahana, ua mâmâ roa te moni. Ua hoo mai au
e
i teie mohina i te ho’e taata moni e faaea ato’a
na
ô nei e ua aufauhia e au e iva-ahuru târâ noa
iho. E nehenehe vau e hoo atu i teie mohina
ia ’oe e' va’u-ahuru-ma-iva târâ e, e va’u-ahuruma-iva pene, eiaha ho’e pene hau atu, no te mea
ho’i mai â ia te mohina ia’u nei. Tera râ
ho’i, e piti fifi te vai nei. A tahi, ia hoo atu oe i
e,
e
ho’e mohina taa’e roa mai teie no te ho’e
moni va’u-ahuru târâ, eita te taata e vare.
E i mûri iho
’e’ere râ i te mea rû e ’aita e
faufaa ia parau atu vau. Eiaha e mo’e ia ’oe e
te
noa
...
mea
hoo teie mohina i te moni ia hoo atu ’oe.
Ani atura o Ke’aue :
—
Nahea ia
ta ’oe '(
1 6
vau
e
ite ai
e
parau mau
anei
Pahono atura te taata ra :
E nehenehe ’oe e tamata i teie nei. A horo’a
mai i ta ’oe pac-ahuru târâ, a rave i te mohina e
a ani ia ho’i mai ta ’oe
pae-ahuru târâ i roto i
to ’oe pute. Mai te peu ê ’eita e
tupu, te horeo
—
atu nei
au ê e faa’ore au i ta taua faaauraa e, e
faaho’i atu vau i ta ’oe moni.
Na’o atura o Ke’aue :
—
Aita ’oe e haavare mai nei ia’u ?
Horeo atura te taata ra. Na’o ihora o Ke’aue :
—
Na reira ia, e tamatarii noa vau, no te mea ê
eita vau e roohia i te fifi.
Horo’a atura ’oia i ta’na moni i te taata ra e
horo’a mai nei te taata ra i te mohina ia Ke’aue.
Pata’u atura o Ke’aue :
E te ti’aporo iti o te mohina
mai na i ta’u pae-ahuru târâ !
—
ê, a faaho’i
Aita i hope roa te pata’u a Ke’aue, inaha
teiaha mai nei to’na pute piripou mai te matamua ra.
—
Ahe ! E mohina faahiahia mau ihoa teie !
O te
ia’na :
reo
ia
o
Ke’aue. Na’o atura te taata ra
1 7
nei, ia maitai to ’oe tere e ta’u hoa
iti, e ia ’apee atu te ti’aporo ia ’oe !
I teie
—
Pahono riri atu ra o Ke’aue ia’na :
—
Faaea !
ua rava’i au
i teie peu. Tera, a rave i
ta ’oe mohina.
Na’o atura te taata ra ia’na ma te ’oa’oa :
—
Ua hoo ’oe i te’na
mohina i te ho’e moni
mâmâ ’ae i te moni i hoohia e au. O ’oe te fatu
ia’u nei, ho’e noa ’ohipa o ta’u e
hinaaro, ’oia ho’i, o te hi’o atu i to ’oe tua !
i teie nei
;
Patê atura te taata ra i te oe no te pii i to’na
tavini tinito
fare.
no
te
arata’i ia Ke’aue i rapae i te
I to’na taeraa i ni’a i te purumu e te
mohina
raro
’ae i to’na ’e’ê, feruri atura ’oia : «E mai
te peu
ho’i e parau mau teie, e tao’a ino ia ta’u i
i
hoo mai. Aore ra, ua haavarevare noa mai paha
te taata ra
ia’u». Tai’o ’oi’oi atura ’oia i ta’na
moni. Ua tano : e maha-ahuru-ma-iva târâ moni
marite e ho’e moni manu no Tileni. Na’o atura
o Ke’aue : «Ua tano ho’i, e tamata vau i te tahi
rave’a ’e».
Mea mâ maitai
o
te mau aroâ no taua tuhaa
’oire ra, ho’e â mâraa e te tahua no te ho’e pahi,
hora ’ahuru-ma piti i te
avatea, aita e taata na ni’a i te purumu. Vaiiho
atura o Ke’aue i te mohina i roto i te ho’e vai
e
1 8
noa
atu â ia e ua
tahe e haere atura. Nevaneva mai ra ’oia i muri e
piti taime e ite mai ra ’oia i te mohina ’omenema’uo’uo tei te vahi noa â i faaru’ehia e
a’na. Neva faahou mai â ’oia i te toru o te taime
mene
tipuu atura i te ho’e purumu iti ; aita ho’i’oia
i atea iti ’ae te totêraa mai te tahi tao’a i ni’a o
e
to’na poro rima : e ’auaha mohina puroroa tei
faura mai na roto i to’na pute pereue, tei roto i
te pute te ’omenemeneraa o te mohina ra !
Teie te reo o Ke’aue :
—
Aaaa ! e parau mau ihoa !
Te
o
’ohipa matamua o ta’na i rave i muri iho,
te hooraa mai ia i te ho’e iriti-mohina i roto
i te ho’e faretoa
e haere atu ai ’oia i te ho’e
vahi mo’emo’e. I reira, tamata atura ’oia i te
iriti i te ’oroi, tera ra, ia taviri atu ’oia i te iritimohina i roto i te ’oroi, eita e mau i roto, e te
’oroi ra, ho’e â huru e ’aita i patiahia.
—
E hoho’a ’oroi mohina ’api hoi teie !
0 te reo ia o Ke’aue, ma te haamata ato’a hoi
te tino i te rurutaina e te hou i te tahe no to’na
ri’ari’a i teie mohina.
I to’na hoiraa atu i te pae uahu, na mua atura
’oia i te ho’e fare hooraa hei pûpû e ’omore no
te mau motu ’oviri mai, e mau tii no te tau etene
ato’a to roto i te reira fare toa, e mau moni
tahito, e mau hoho’arii peni na te tinito e te
tapone e, e rave rahi atu â mau tao’a mea ’ohihia
1 9
mai e te mau matarô pahi i to ratou mau tereraa
na te ara. Puta mai nei ho’e mana’o ia’na. Tomo
atura ’oia i roto i te fare toa e tamata atura ’oia
e hoo atu i ta’na mohina ho’e-hanere târâ. ’Ata
ihora te hoo tao’a ma te parau ê, e hoo ’oia i
te mohina ra e pae târâ. Are’a râ, e mohina ’e
roa teie : aita â te ho’e hi’o ma’uo’uo i ’itehia
’ae nei mea hamanihia e te taata, no te ’ana’ana
’anapa ra i roto ; no reira, na mûri ’ae
i to raua marôraa i te moni, horo’a atura te hoo
anuanua e
tao’a e ono-ahuru târâ na Ke’aue, e rave atura
i te mohina no te faauta atu i ni’a i te ho’e
pa’epa’e ite maitaihia mai e te taata i mua i ta’na
fare toa. Na’o atura o Ke’aue : «A ! ua hoo vau i
ta’u mohina e ono-ahuru târâ, inaha ua hoohia
mai e au e pae-ahuru, eere roa ho’i e pae-ahuru
roa, no te mea ê, ho’e ta’u târâ i horo’a, eere i
té mea marite, mea Tileni ra ! I teie nei ia vau e
ite ai eaha to mûri iho».
reira, ho’i atura ’oia i ni’a i to’na pahi, e
’ahu, tei roto te
mohina, ua tae mai na mua ia’na i ni’a i te pahi.
I
i to’na iritiraa i ta’na ’afata
E hoa rahi to Ke’aue i ni’a i te pahi, o Eopaka
to’na i’oa.
Na’o atura o Lopaka ia’na :
—
Eaha ta ’oe
e
tutunu
noa ra
i roto i ta’oe
afata ?
0 raua ana’e iho to roto i te piha ihitai. Faahoreo atura o Ke’aue i to’na hoa eiaha e puhara
20
i ta’na parau, e faati’a pauroa atura ’oia i ta’na
’a’arau. I te otiraa, na’o atura o Lopaka ia’na :
—
te
E
’ohipa huru ’e mau tera, te taiâ nei au i
roohia ’oe i te fi fi
roa
no
teie mohina. la papu
ê, e fifi ’oe i teie mohina, e mea maita’i ’ae
paha ’oe i te faa’ohipa ia’na, eiaha e tia’i, ia roa’a
mai ta’oe e hinaaro. A feruri i te ’ohipa o ta’oe
hia’ai, a faaue i te mohina, e mai te peu ê manuia, e hoo mai au i te mohina na’u ; no le
e
maoro
to’u hinaaro noaraa i te ho’e pahi no’u no
te haere na te mau motu e hoohoo haere.
Pahono atura o Ke’aue ia’na :
Eere te reira o ta’u (' hinaaro nei : te hia’ai
nei au i te ho’e fare nehenehe roa e i te ho’e
’aua tiare rahi i te pae miti i Kona, i reira vau te
—
fanauraahia, e vahi mahana au maitai te reira, e
ô roa mai te h i h i mahana na roto i te uputa o
to’u fare, e api roa te ’aua i te tiare huru rau, e
haamaramarama hi’o to le fare, e hoho’a peni to
ni’a i te mau papa’i, e mau tao’a faa’una’una to
ni’a i te mau ’airaamaa e te vauvau nira faanehe-
nehehia, ho’e a huru e te fare' o ta’u i ile i teie
mahana ; ho’e ’ae ra lahua leileirii ’ae, mau
taupeerii na te hiti, mai to le aora’i o te Arii : e
faaea vau i reira ma te haafifi ’ore i to’u mana’o
e
to’u mau hoa e to’u mau fetii ato’a.
Na’o atura o Lopaka :
—
peu
Afa’i ana’e ia i te mohina i Yaihi, e mai te
ê e tupu ihoâ mai ta ’oe e mana’o nei, ia
21
au mau i ta’u i fafau atu ia ’oe, e hoo mai au i lt‘
mohina na’u e, e ani au i te lio’e patii iio’u.
Afaro atura raua e tere atura te pahi i Honolulu ma te afa’i ia Ke’aue, ia Lopaka e te mohina
ato’a. I to raua ihoâ tapaeraa atu, farerei atura
raua i tahatai i te ho’e hoa o tei faatae i to’na
mau
tapa’o aroha rahi ia Ke’aue.
Na’o atura o Ke’aue ia’na :
—
Eaha ho’i ’oe
e
faatae mai ai i ta ’oe mau
tapa’o aroha ia’u ?
Pahono atura te hoa :
—
Eaha ra ! aita paha ’oe i faaroo i te parau
no’to ’oe
’oe
ho’i
paino tane, ua pohe te ru’au ra, e to
tae’ae,
taure’are’a tino pautuutu
maitai, ua paremo i tua.
e
Oto ihora o Ke’aue, e puai atura to’na ta’i e
to’na auê, ma te ’ore roa e mana’o faahou i
ta’na mohina. Are’a ra, o Lopaka ra, ua feruri
maitai ia e i to Ke’aue nâraa, parau atura ’oia :
—
Te mana’o nei au, aita anei to to ’oe paino
tane e fenua i Vaihi, i te mataeinaa ra o Kau ?
—
Aita, eere i Kau. Mea tapiri pae mou’a i raro
mai ia Hukena.
Eita anei ’oe
teie nei ?
—
22
e
fatu i te reira mau fenua i
Pahono atura o Ke’aue ia’na :
’Oia ho’i !
—
e
aue
faahou atura ’oia ma te
mana’o i to’na fetii.
Parau atura o Lopaka :
Eiaha e mihi. E mana’o to’u. Eere anei e na
—
te mohina
teie ’ohipa i rave ? E fenua tano ho’i
tera no te faati’a i to ’oe fare.
Teie atura ia te reo o Ke’aue :
Mai te peu e te reira ra, e taviniraa ino roa
—
mohina, inaha ua taparahi ’oia i to’u na
mau ra, i to’u mana’o noaraa i to’u
fare, tera ihoâ te hoho’a o te fenua faati’araa
ta
te
fetii ! oia
fare o ta’u i ite.
Na’o atura o Lopaka :
A tira ia, aita â ho’i te fare i ti’a.
—
Parau atura o Ke’aue :
—
Aita ! aita â te fare i faati’ahia. Te vai ra
to’u
paino tane tumu taofe, tumu kava e
rnei’a, eita ra e rava’i no te ora fifi ’ore
noaraa ; o te toe’a o te fenua ra, e ofafa’i ia.
ta
tumu
Na’o atura o Lopaka ia’na :
Hahaere ana’e taua
Aita to’u mana’o i taui.
—
e
farerii i te notêra.
23
1 to
raua
raua
ê,
Ke’aue i
noa ra
ua
na
taeraa atu i ô te notera, faaroo atura
’ona ta'ue
noa o te paino tane o
mahana hou to’na materaa e te vai
ta’na moni.
Piihua atura o Lopaka :
—
Era ho’i te moni no te fare !
Na’o atura te notera :
Mai te peu
ê te opua nei ’oe e faati’a i te
ho’e fare, teie te io’a o te ho’e taata papa’i
hoho’a fare ’api o tei tui te roo.
—
Piihua faahou atura o Lopaka :
—
A tae ho’i ê ! Ua ’ohie te mau mea ato’a no
taua i teie nei.
E vaiiho noa na taua ia arata’ihia taua.
Hahaere atura raua i ô te taata papa’i hoho’a
fare, mea pu’e noa te hoho’a fare i ni’a i ta’na
pa’epa’e papa’iraa.
Teie to’na reo :
—
E ti’a
roa
te tahi hoho’a fare taa’e roa
no
’oe. E au anei ia ’oe teie hoho’a ?
E toro atura i te tahi hoho’a fare ia Ke’aue.
I to Ke’aue hi’oraa i te hoho’a, hitirere atura
24
’oia no te mea ê, o te hoho’a mau ia o te fare o
ta’na i mana’ona’o noa.
Feruri noa atura ’oia : «E roa’a mau ia’u teie
fare. Noa atu to’u au ’ore i te rave’a a roa’a
mai ai ia’u, e farii au i te ’ohipa ’oa’oa inaha ua
horo’a ato’ahia mai te ’ohipa ’ino».
Faaite papû atura ’oia i te taata papa’i hoho’a
i te mau faanahoraa ato’a o ta’na i hinaaro e te
huru o te mau tao’a o ta’na e hinaaro i roto i
mai te mau hoho’a papa’i faatautau
to’na fare,
i ni’a i te papa’i e te mau tao’a nehenehe i ni’a
i te ’airaamaa ; ani atura ’oia e hea moni te pau
no
teie fare.
Ui’ui maitai atura te taata papa’i hoho’a fare,
rave mai ra i ta’na penitara e numera atura, i te
otiraa, faaite atura ’oia ia Ke’aue i te rahiraa
moni, ho’e â ho’i e te moni i tutuuhia mai na’na.
Hi’ohi’o atura raua o Lopaka te tahi i te tahi
ma te ta’iri’iri i te upoo.
Ke’aue : «Aita e rave’a, e
horo’ahia mai ihoâ to’u fare. Na te ti’aporo i
Mana’o
atura
o
horo’a mai, aita vau i papû e ’oa’oa vau. Ta’u
i papû maitai, eita vau e ani faahou i te ho’e
’ohipa i teie mohina. I te mea râ e ua ani au i
teie fare, e rave mai ia vau i teie maitai ei faahoonaraa i te ’ino».
Faaau atura ’oia i te parau e
hoho’a fare
e
te taata papa’i
papa’i atura raua i to raua io’a i
25
Reva atura o Ke’aue raua o
Lopaka i Panipê -, no te mea ê, ua faaau raua i
ta raua parau : eita roa raua e haapa’o i te
i te parau.
raro
hamaniraa i te fare, e vaiiho raua e na te taata
papa’i hoho’a fare e te ti’aporo no te mohina e
hamani i te fare e, e faa’una’una i roto, mai te
au ia raua.
Mea maita’i to
raua
tere
;
tera ra, ua
faaea
Ke’aue na roto i to’na tere, no te
mea ê, ’aore ’oia i hinaaro faahou e faahiti i te
ho’e mana’o ê ’eita ’oia e hinaaro faahou i te
ho’e tao’a mea horo’ahia mai e te ti’aporo. Ua
mairi te tai’o mahana i to raua ho’iraa mai.
muhu ’ore
o
Faaite atura te taata papa’i hoho’a fare e ua oti
te fare. Reva atura o Ke’aue e o Lopaka i ni’a i
te
pahi ra o «Hall» i te pae o Kona no te imi
i te fare e no te hi’o e ua tano anei i te hoho’a
i mana’ona’o noahia e Ke’aue.
Tei te hiti mou’a te fare, e ite maita’i hia na
ni’a atu i te pahi. I ni’a ’ae, e uru ra’au ia e mo’e
atu i roto i te ata. I raro mai, e ’ofafa’i
’ere’ere ia e e mato tarere i reira ho’i te hunaraahia te mau arii no te tau tahito. K ’aua tiare
nehenehe roa to te hiti o te fare, ua rau o te
huru o te tiare. E uru ’i’ita to te ho’e pae, e
tumu ’uru to te tahi pae e i mua i te fare, i te pae
roa
tai, ua faati’ahia te ho’e tira pahi e ua ’umehia
te ho’e reva i ni’a iho. E toru tahua to te fare, e
piha ateatea maitai to roto e mea faataupeerapae. Te haamaramarama hi’o, ho’e â ia
maramaramaraa e to te pape e ho’e â ’ana’anaraa
mau
hia
e
na
to te aô. Ua rau o te
huru o te mau tao’a i
27
E mau hoho’a peni tei faatautauhia i ni’a i te mau papa’i, mea ’auahia i te
iri ’ana’ana pirû, e hoho’a pahi, e hoho’a taata
roto i te mau piha.
tapitô, e hoho’a vahiné purotu, e hoho’a no te
tahi mau fenua taa’e roa ; aita roa to teie nei aô
taato’a e hoho’a nehenehe ’ae i teie ta Ke’aue e
mata’ita’i nei i roto i to’na fare. Are’a te mau
tao’a ra, e mau tao’a nehenehe roa ato’a : e mau
hora ta’i oe e te mau ’afata ’upa’upa, e mau pêpe
haavare
e
faata’ue’ue i to ratou upoo, e mau
puta ’î roa i te hoho’a, e mau haanatama’i moni
rarahi no na poro e hâ mai o teie nei aô, e mau
perê faanuu faa’una’unahia e au roa no te
faa’ana’anataeraa i te mana’o o te feiâ faaea
mo’emo’e i ô ratou. E no te mea ho’i ê aita e
taata e au i te faaea noa i roto i taua mau piha
te mata’ita’i noa râ, mea ’a’ano rahi roa
taupee, e ô roa te ho’e huiraatira i ni’a
iho. Aita o Ke’aue i ite eaha ra o ta’na mea au
ra, no
te
mau
’ae, o te tafare anei no mûri, vahi mata’i puva’iva’i no uta mai, mai reira e itehia atu ai te
mau ra’au hotu e te mau ’aua tiare ; aore ra o
taupee paha no mua mai ta’na e au ’ae, no
mata’i oraora no tua mai, no te mata’ita’iraa
i te mato tarere, e no te hi’oraa i te pahi ra o
te
te
«Hall»
ia tere iho i te
mai Hukena
e
tae atu
mau
hepetoma ato’a,
i te mau puu mou’a no
Pêpe ; te vai ato’a ra te tahi atu mau pahi ta’ie
e tere ra na te hiti fenua, e mau pahi uta ra’au,
kava e mei’a.
I te otiraa o ta raua hi’opo’araa, parahirahi
atura o Ke’aue e o Lopaka i raro ’ae i te tafare.
Ani atura o Lopaka ia Ke’aue :
28
—
Ahani, ua ti’a anei te mau mea ato’a mai
ta ’oe i mana’ona’o noa ?
Pahono atura o Ke’aue ia’na :
—
te
Eita
e
roa’a ia’u i te parau. Ua hau atu â i
nehenehe i ta’u i mana’o
noa,
e,
te ’oa’oa
rahi nei to’u ’a’au.
Na’o atura o Lopaka :
—
Ho’e noa ra mea
o
ta taua e feruri
:
ahiri
pa’i teie ’ohipa i tupu mai ma te ti’a, e ’aita ta
ti’aporo o te mohina. E ia hoo noa mai au i
te mohina na’u ma te ’ore ta’u pahi ta’ie e roa’a
te
mai, ua mau’a noa ia to’u taime. Ho’e noa ra
to’u reo, aita e rave’a, tera ra ’eita paha
riri mai ia ani atu â vau i te tahi â tapa’o.
’oe e
Pahono atura o Ke’aue ia’na :
—
Ua horeo vau ê, e’ita vau e ani faahou i te
tahi mea. Ua rava’i vau i teie nei.
Marô atura o Lopaka ma te parau ê :
—
mea,
Aita vau e parau nei ia ’oe e ani â i te tahi
te hinaaro nei râ vau e ite mata roa i te
ti’aporo iti ra. Eere te ho’e tao’a horo’ahia o
ta taua e ani nei, aita ia e faahaamâraa i reira -,
ia ite mata atu râ vau ia’na, i reira vau e papû
roa ai. Ahani, e faati’a mai ’oe i to’u mana’o,
a faa’ite mai i te
ti’aporo iti ra. la ite au, e hoo
mai au i te mohina, tera te moni i roto i to’u
rima.
29
FeVapiti atura te mana’o o Ke’aue, e na’o
atura :
—
Teie pa’i o ta’u e mehameha nei : e’ita e
o teie ti’aporo i te mea faufau
’ore te hoho’a
ia ite atu ’oe ra, e’ita paha ’oe
faahinaaro faahou i teie mohina.
ia hi’ohia atu, e
e
Pahono ’oi’oi atura o Lopaka :
Ua oti i te fafauhia atu e au, teie te moni
tei ropû ia taua.
—
Farii atura o Ke’aue ma te parau ê :
—
Na reira ia. Te hinaaro ato’a nei au e ’ite i
to’na hoho’a.
Paraparau atu ai ’oia i te mohina mai teie te
huru :
—E ti’aporo tane ê, a faa’ite mai na i to ’oe huru
!
Aita i hope te parau a Ke’aue, pee mai nei te
ti’aporo iti i rapae i te mohina e tomo ’oi’oi
faahou atura i roto, mai to te moo to’na vitiviti.
Riro atura o Ke’aue raua o Lopaka mai te ti’i
’ofa’i te hum. E ua pô roa to raua ha’uti’uti
faahouraa e te neheneheraa raua e paraparau
faahou. Faanuu atura o Lopaka i ta’na moni i
mua ia Ke’aue, e rave mai ra i te mohina ma te
parau ê :
—
Ua oti i te parauhia e au, e’ita e taui, ahiri
aita i fafauhia e au ra, e’ita vau e faafatata atu i
30
teie mohina, noa atu e mea tu’e ’avae noa.
Atira pa’i ia, e roa’a to’u pahi e te tahi tau târârii
i roto i te pute ; i mûri ’ae, e haavitiviti au i te
hoo atu i teie mohina i te taata ’e, E’ita vau e
huna atu ia ’oe e, ua turori roa to’u mana’o
i teie nei.
Na’ô atura o Ke’aue ia’na :
—
E Lopaka ê, eiaha ’oe e riri mai ia’u. Ua ite
i teie nei, mea fifi te purumu e
’ore te haere na piha’i iho i te mau
hunaraa ma’i i te pô pouri, aita râ e rave’a, mai
to’u iteraa i te hoho’a iti ra, e’ita ta’u mâa e
au
e, ua pô roa
mea
auraa
topa faahou, e’ita ato’a vau e vare’a faahou i te
ta’oto, e’ita ta’u pure e roa’a faahou e tae roa
taime e atea atu ai ’oia ia’u. E horo’a
atu vau i te tahi mori mata’i e te ho’e ’ete no te
tuu i te mohina i roto, e nehenehe ato’a ’oe e
rave i te hoho’a
peni ta ’oe e hinaaro, ’aore ra
te tahi atu tao’a e au ia ’oe, eiaha ra ’oe e faaea
atu i te
mai, a haaviti te haere i Hukena e taoto atu ai
i ô Nahinu.
Ua fatata roa o Lopaka i te ta’i i to’na pahonoraa atu
ia Ke’aue :
E Ke’aue ê, ahiri vau ’e’ere i te hoa no ’oe,
riri au i ta ’oe parau ; ua tihai ’oe ia’u i te taime
mau ho’i a
tape’a ai au i ta’u parau fafau e a hoo
mai ai au i te mohina ra ; taa’e atu te reira, mea
—
e
pouri te pô e mea hau roa atu â te fifi haereraa
piha’i iho i te hunaraa ma’i no te ho’e taata
na
mai ia’u nei te huru o tei rave i te ho’e hara rahi
3 2
e o
te ’afai nei i te ho’e mohina mai teie huru. Te
ri’ari’a ato’a nei au, no reira, e’ita vau e nehenehe e faahapa ia ’oe. E haere ia vau ; e ani au i
te Atua e faa’oa’oa i to ’oe oraraa i roto i to
’oe fare, e ia manuia ato’a vau e to’u pahi, e i te
hope’a roa, ia tae taua i te Rai’i Teitei, noa atu
te ti’aporo e noa atu ta’na mohina.
Pou atura o Lopaka mai ni’a mai i te mou’a ;
faaea
mua
noa
ma
atura
o
te tamata
tia’a ’auri
Ke’aue i ni’a i te taupee o
faaroo i te paapaa’ina o te
e
te
pua’ahorofenua a Lopaka e ma
purapura o ta’na mori mata’i
na ni’a i te ’e’a
tapiri i te mato tarere tei reira
o
te tamoemoe i te
te hunaraahia te
mau ma’i no te anotau tahito ;
’aita ’oia i faaea iti noa ’ae i te rurutaina, e te
ta’ati’ati i to’na na rima, e te pure eiaha to’na
e
hoa ia roohia i te ’ati, e te haamaita’i i té Atua
no to’na iritiraahia mai i
rapae i teie ’ohipa.
*
E mahana
maramarama
f^joc A''c.
maita’i tei hiti mai a^
po’ipo’i ’ae, e no te nehenehe ho’i o te fare ’api
nei i horo’ahia mai na’na, pe’e roa atu ra to’na ! flA &
;
ri’ari’a. Ua ma’iri mahana e mahana, te faaea
noa ra o Ke’aue i to’na fare ma te ’oa’oa rahi.
Mea au roa na’na te tafare no mûri mai : i reira
’oia e tamâ’a ai, i reira ’oia e faafaaea noa ai ma
te tai’o i te ’a’amu i papa’ihia i roto i te mau ve’a
Honolulu mai ; ia haere mai te taata e hi’o
ia’na, e haamata’ita’i hia e’ana te mau piha e te
mau hoho’a
peni ; e ua tui te roo no te fare nei
i ni’a fenua taato’a, I Kona, ua topahia te i’oa o
no
te
fare
ra
o
«Ka-Hale-Nui»
;
ua
pii ato’ahia
«Te-fare-’ana’ana», no te mea ê, e tavini tinito
33
to
Ke’aue, e ta-’na ’ohipa mai te po’ipo’i e pô roa
atu, o te tahitahiraa ia i te repo e te faa’ana’ana i
te mau mea ato’a : te hapaina, te mau faa’una-
pirû, te mau ’ahu ’ana’ana, te mau hoho’a
peni, e au ia i te mahana ia hiti mai i te po’ipo’i.
Are’a o Ke’aue ra, eita ’oia e nehenehe e haere
mai te tahi piha i te tahi piha ma te faaea i te
himene, no te ’oa’oa faito ’ore e vai ra i roto
ia’na ; e ia tere ’ae te ho’e pahi na mua i to’na
fare, e ’urne ’oia i te reva i ni’a i ta’na tira.
’una
Tera noa ihoa te huru o to’na oraraa e tae roa
i te mahana to Ke’aue haereraa i Ka’ilona
no te farerei i te tahi mau hoa to’na. Ua farii
atu
; a po’ipo’i
’oia ma te faahoro rû i
poupouhia ’oia i to’na taerea atu
’ae ra, reva oi’oi atura
ta’na pua’ahorofenua,
no
to’na mana’ona’o
i to’na fare nehenehe ra. Na ni’a, te ru’i no taua
pôtoru ia, i reira te mau varua
’opû ai i te hiti mou’a no Kona : e no te
mea ho’i ê, ua faaau iho nei ’oia i te parau e te
ti’aporo, aita roa ’oia i hinaaro e farerei i te
varua taata polie. I mûri iti ’ae ia Honaunau,
te hi’o noa ra to’na mata i te atea, ite atura ’oia
i te ho'e vahiné te hopuhopu ra i te miti ; e
mahana ra,
’ino
o
te
e
purotu mau, aita ra ’oia i ta.u’a faahou. 1 mûri
’ae, ite atu ra ’oia i te potii ra i te ’omonoraa i
to’na piriaro e i to’na ’ahu tua ’ute’ute e parauhia i Vaihi ê, e «holoku». I to’na piriraa atu i
pihai iho, ua oti te potii ra i te faanehenehe
ia’na e ua haere i tahatai, te ti’a noa ra i te pae
’c’a e tona holoku ’ura, mea au maita’i to’na
tino i te hopu miti, mea ’ana’ana maita’i to’na na
mata e te ’ata’ata. I to Ke’aue iteraa atu, huti
34
ta’ue atura i te tavaha no te tape’a i ta’na
horofenua. Na’o atura i te potii ra :
—
mau
Mana’o
noa
na
vau
ê, ua mâtau vau i te
taata ato’a i ô nei. Eaha pa’i au
i ’ore ai i
ite ia ’oe '(
Pahono atura te purotu ra :
—
O Kokona to’u i’oa, e tamahine au na Kia-
no, e na Oahu mai nei au. E’oe, o vai’oe ?
^
Pou mai nei o Ke’aue na ni’a i ta’na pua’ahorofenua ma te parau ato’a e :
—
Arauae
au
e
faaite atu ai e o vai au, eiaha
râ i teie nei. E mana’o
ite ’oe
o
to’u, e mai te peu e ua
vai ra vau, pena’i ’ae paha e ua faaroo
’oe i to’u parau, eita ia ’oe e pahono mai i te
parau mau. Teie ta’u uiraa matamua ia ’oe : ua
faaipoipohia anei ’oe ?
Ata rahi atura o Kokona ma te na’o atu ê :
—
Na ’oe ia e uiui mai ! E o ’oe iho, ua haa
poipo anei ’oe ?
Pahono atura o Ke’aue :
—
noa
Aita
roa
iti ’ae
e
e
Kokona, aita e aita vau i opua
tae
roa
mai i teie taime. Teie te
parau mau.
Ua farerei au ia ’oe i teie pae ’e’a, ua ite au i
to ’oe na mata mai te feti’a te huru, ua pee atu
K
to’u mafatu ia ’oe ra, mai to te manu te ’oi’oiraa.
Na ’oe ia e parau mai e e’ita anei ’oe e hinaaro
ia’u ra, e ho’i ia vau i to’u fare ; mai te peu râ ê,
mana’o to ’oe ia’u ra, e faa’ite mai ia, e taui ia
vau i to’u haere’a, e haere au e ta’oto i û to ’oe
e
metua tane, e
ananahi, e paraparau vau ia’na.
Aita o Kokona i muhu iti ’ae, hi’o noa atura
’oia i te pae i tua ma te ’ata. 0 Ke’aue tei parau
faahou atu :
—
E
Kokona, aita ’oe i pahono mai, e tapa’o
e te farii mai nei ’oe ia’u ; hahaere
ia te reira
ana’e ia taua i ô to ’oe metua tane.
Haere atura
’ore
o
â ; tera
noa
Kokona
na
mua, ma te muhu
râ, e nânâ mai ’oia i mûri i te
tahi mau taime e hi’o faahou atu ai i mua, a
honihoni noa ai i na ripene no to’na taupoo.
I to
raua
taeraa atu i
mua
i te uputa fare o
Kiano, ti’a mai nei ’oia i ni’a i te taupee, hitie farii atura ia Ke’aue ma te pii
mai i to’na i’oa. Hi’o ta’ue atura o te potii
ia Ke’aue, no te mea ê, ua faaroo ’oia i te
ma’ue atura
roa
ra
parau no «Ka-Hale-Nui» ; e ua riro ho’i te reira
ei faahemaraa rahi. Faaea atura ratou i te pô
ra, ma te
’ata’ata ; aita te potii i faahaamâ i mua
i to’na metua e faao’o’o noa atura ia Ke’aue no
potii ha’uti roa ’oia. A po’ipo’i ’ae
atura o Ke’aue raua o Kiano, e i te
hoperaa ta raua paraparauraa, haere atura o
Ke’aue i pihai iho i te potii ra e faaea noa ra
te
mea
e
paraparau
’ona ana’e iho. Na’o atura :
36
Kokona, ua faao’o’o’ noa ’oe ia’u i napô
nehenehe â ’oe e parau mai e, e’ita ’oe e
hinaaro ia’u. Aita vau i hinaaro e parau atu ê e
o vai râ vau, no te mea ê, e fare nehenehe roa
to’u, arau ’ae ’oe e mana’o noa ai i te fare e’ita
—
ra, e
tau’a faahou mai i te taata iti nei i here
ia ’oe. Ua ’ite ’oe i to’u mana’o i teie nei, mai te
’oe
e
peu
ê, e’ita ’oe e piri mai ra, a faaite mai i tcie
râ ra.
Aita
atu ra
—
o
Kokona i ’ata’ata faahou e parau noa
:
Aita.
Ua taa ia Ke’aue te auraa o te reira huru pahono, ua rava’i ia’na i reira.
Mea
na
reira
to
Ke’aue
faahinaaroraa
ia
Kokona ; aita i taupupu ; ho’e
ohe te’a, mea hau roa atu â te
â ’oi’oiraa e te
puai o te ’ofa’i
pupuhi, noa atu râ e tae ihoa raua i ni’a i te
tapa’o. Ua ’oi’oi ta raua faahinaaroraa, ua tae
’ato’a râ i te ho’e faito atea roa, e patêraa oe
mau to roto i te tari’a o te potii ra ia mana’o
’oia ia Ke’aue ; e faaroo oia i to’na reo na roto
i te fatiraa miti i ni’a i te one tahatai, e ua ineine
oia i te faaru’e i to’na metua tane e to’na metua
vahiné, e i to’na ’ai’a no te haere na mûri mai i
te taure’are’a ra o ta’na i ite e
piti noa iho iteraa.
Are’a ia Ke’aue ra, ho’e â ia huru e ua tupu te
pererau o ta’na pua’ahorofenua a haere atu ai
’oia na ni’a i te e’a mou’a e toro ra i raro mai i te
mau ana hunaraa ma’i, ua riro te maniania tia’a
37
’auri
o
pua’ahorofenua ei tariparau apeeraa
te
i te himene ’oa’oa
a
Ke’aue o tei atutu roa atu
i roto i te mau ana hunaraa ma’i. Te himene noa
â râ ’oia
a
tapae atu ai i to’na fare ’ana’ana.
Parahi atura no te tamâ’a i ni’a i te taupee rahi
e ua faahiahia te tavini tinito i te mea ê aita o
Ke’aue i faaea i te himene a tamâ’a noa ai ’oia.
Ua topa te mahana i tua e ua pô ihora ; ori
haere noa atura o Ke’aue i ni’a i tera taupee e
tera
taupee e ta’na mori tutu’i, e ua mâere te
mau
ihitai na tua ’ae i ta’na reo himene.
Mana’o atura ’oia
:
«Ua tae au i teie nei i te
vahi teitei ’ae. Eita to’u
oraraa
e
nehenehe
e
’oa’oa atu â. O te tupu’ai mou’a teie, i raro mai
te mau fifi rarahi ia. A tahi nei, e tutu’i au
ra, o
i te mau mori ato’a i roto i te fare, e hopu vau i
roto i ta’u
hopuraa pape api maita’i o te faatahe
i te pape mahanahana e te pape to’eto’e e, e
haere au e ta’oto o vau ana’e iho i roto i to’u
ro’i no te piha haaipoiporaa».
Faauehia atura te tinito, noa atu to’na vare’a
taoto, e ia haere ’oia e tunu i te pape mahanahana ; a rave noa ai ’oia i te tahua i raro i piha’i iho
i ta’na umu, te faaroo noa ra ’oia i te himene
’oa’oa a to’na fatu i te tahua i ni’a ’ae i to’na
upoo, i roto i te mau piha turama rahihia e te
mau mori rau. I te auraa te mahanahana o te
pape,
atura
noa
tuô atura te tinito i to’na fatu ; haere
Ke’aue i roto i te fare-pape ; faarooroo
o
atura
te
tinito ia’na i te himene
noaraa
faa’î noa ai ’oia i te fârii pape hopuraa, mea
taraihia i roto i te ofa’i maramora ; e maumaurii
39
te himene i
to’na ’ahu
roa
te taime
; e
noa
e
iriti ai
o
Ke’aue i
tae ’ae ra i te ho’e taime, faaea
atura te himene.
Faaroo atura te tinito
e
faaroo faahou atura â ; pii atura ia Ke’aue na
raro atu nei ma te ani atu ê, mea maita’i anei
’oia, e pahono mai nei ’oia : «E» ma te parau
e haere e taoto
; aita roa ’ae râ e
ato’a mai
himene faahou i faaroohia i roto i te Fare
’Ana’ana ; e i te reira pô taato’a, faaroo noa
ihora te tinito i te ’avae o to’na fatu te taamino
noa ra i ni’a i tera
taupee e tera taupee, ma te
faaea ’ore.
Teie te
ohipa i tupu : i to Ke’aue iritiraa i
no te
hopu i te pape, ua ite ’oia i
ni’a i to’na ’iri i te ho’e potaa ho’e a huru e te
rimu piri mato, i reira to’na faaearaa i te himene.
Ua ite ’oia i te auraa no te reira potaa, ua ite
’oia e ua peehia ’oia i te Ma’i Tinito, e parau
to’na ’ahu
ato’ahia : e ’o’ovi.
Mea aroha roa te taata
roohia i teie ma’i ;
mea aroha ato’a ho’i te ho’e taata e faaru’e i
te ho’e fare ateatea maita’i e nehenehe roa, i te
faataa’e ho’i i te mau hoa no te haere atu i te pae
e
e
’apato’erau no te motu ra o Molokai e faaea ai,
i te pae miti area i rotopû i te mato tarere e le
p moana. E o Ke’aue iti ho’i, no nanahi noa ra le
m.?mwneltfarereiraa i ta’na purotu iti, o tei manuia ho’i
te faahinaaroraa i teie ihoa po’ipo’i nei, e te ile
nei ’oia i teie nei i ta’na mau ti’aturiraa ato’a, te
papararî hu’ahu’a nei, mai te hi’o te huru.
Parahirii
40
noa
atura ’oia i te hit i
o
la’na fârii
pape hopuraa ; inaha, ti’a ta’ue atura ma
ato’a
na
;
le tuô
ni’a atura i te taupee te haere noaraa,
te faaea ’ore e te
ma
Na’o atura
o
hepohepo rahi.
Ke’aue ia’na iho
:
«E’ita vau e
pato’i i te faaru’e i te motu no Yaihi, te fenua
au. E faaru’e ihoa ia vau i to’u fare i
ni’a i te mou’a, to’u fare haamaramarama rau. E
haere ihoa vau i te motu ra o Molokai, i Kalau-
i fanau ai
papa e faaea ai i rotopu i te tahi atu feiâ i roo
ato’ahia i teie ma’i, i reira vau e taoto ai i te atea
i to’u
mau
tupuna. Eaha ho’i ta’u ’ohipa ’ino i
te hara e faateiaha nei i to’u nei varua
inaha ho’i e ua farerei au ia Kokona i te taime
mau e na roto mai ai ’oia i te miti i te hora
marehurehu ? O Kokona te herepata o te varua !
0 Kokona te maramarama o to’u oraraa ! E’ita
ho’i au e nehenehe faahou e faaipoipo ia’na, e’ita
ho’i to’u mata e ’ite faahou ia’na, e’ita ho’i
to’u rima e nehenehe faahou e horomiri ia’na. E
no reira ho’i, no ’oe e Kokona o vau e ta’i nei !».
rave, eaha
Na ’outou ihoa ia e hi’o mai i teie nei i te huru
mau
Ke’aue, no te mea ê, e nehenehe noa â
o
’oia e faaea noa i roto i to’na Fare ’Ana’ana e
matahiti e matahiti atu te maoro ma te ’ore
to’na ma’i
ta’na
e
e
’itehia e vetahi’e ; ’e’ere râ te reira
tapitapi ra, o te mea râ e faataa’e ’oia
E nehenehe ato’a ’oia e faaipoipo
ia Kokona.
ia Kokona noa atu to’na ma’i, mea rahi te
taata e na reira nei no te mea ê, e ’a’au pua’a to
noa
ratou ;
ra
ma
potii
tera râ, ua here roa o Ke’aue i te
te ’a’au tane mau, aita roa ’oia i hinaaro
e ia mamae te
potii ra, aita ’oia i
roohia o Kokona i te tahi ’ati.
hinaaro e ia
41
mûri iti ’ae i te tuiraa pô, haamana’o
atura ’oia i te mohina. Ho’i atura ’oia i mûri i te
Na
fare, i raro ’ae i te vahi i tafarehia e haamana’o
atura ’oia i te mahana peeraa mai te ti’aporo iti
i rapae i te auvaha mohina, e i reira to’eto’e
atura na ni’a i to’na tino.
Na’o atura o Ke’aue i te mana’o : «E tao’a
ri’ari’a mau te mohina ra, e tao’a huehue roa
ato’a ho’i tera ti’aporo, e ’ati rahi roa ato’a te
auahi o hâte. Tera râ, eaha te rave’a ’e atu no te
faaoraraa i to’u ma’i e no te haaipoiporaa ia
Kokona ? Ua faaû au i te ti’aporo no te ho’e
fare, e ’ore ia vau e faaû faahou ia’na no Kokona ?»
I reira ra, feruri atura ’oia ê ananahi te pahi ra
o
«Hall»
e
na
mua
mai ai i to’na fare i ni’a i
to’na reni haereraa i Honolulu. Na’o atura ’oia
ia’na iho
ia
:
«l reira vau na mua ’ae no te farerei
Eopaka. O ta’u rave’a e vai nei, o te imiraa ia
i taua mohina
ra
o
ta’u ho’i i hoo atu
ma
te
’oa’oa».
Aita e rave’a ’oia e vare’a faahou ai i te ta’oto,
aita ta’na mâ’a e topa faahou, papa’i atura ia
Kiano, e i te hora i matarohia no te tere o te
pahi, na ni’a atura ’oia i te pua’ahorofenua no
te haere na te pae mato e tae roa atu i te hunaraa
ma’i. E ua to te mahana ra ; mea
taupupu te
haere’a o te pua’ahorofenua ; nânâ atura ’oia i
to’na mata i te pae o te mau ana, ma te faahinaaro i te l'eiâ
pohepohe e taoto ra i -eira i ta
raton taoto hope’a, ma te ’ore faahou to ratou
42
mana’o e hepohepo, e maere atura ’oia i te
haamana’oraa t* i le pô na mua atu, mea hero
puai ta’na pua’ahorofenua i te haereraa na o
nei. 1 to’na laeraa i llukena, ua putuputu te
huiraatira no te tia’i i te palii, mai tei matauhia
ihoâ. lia parahiralii te taata i roto i te fare
maehaa i rnua i te fare loa, te lau’a parau e te
’ata’ata ana’e ra ; aita o ke’aue i muhu iti ’ae, ua
parahi ’oia i rotopû ia ratou ma te hi’o noa atu i
te ua ia topa i ni’a i te man punu fare e i te ’are
rni t i ia fali mai i ni’a i te a’au, e ma te piri te
’arapo’a i te hiâla’i.
K taata lei na’o i pilia’i iho ia’na :
—
Kalia
ra
o
Ke’aue
no
te
Fare ’Ana’ana te
aramii û !
Oia ihoâ, ealia râ e macre Ilia ai ?
Tapae mai ra o «Mail» e al'a’i atura te poti
hoe ia ke’aue i ni’a i te palii. Fa api roa o te
muriraa o te palii
i le «liaole» (o ti' papa’a ia na
Vaihi) o tei haere e mata’ita’i i te
mou’a auahi, mai te peu i matarohia, e i ropû i
te pahi, o te mau ma’ohi ia tei putuputu, tei mua
roa ia te mau pua’atoro pa’e ’oviri no Milo e te
roto i te reo
mau pua’ahorofenua no Kau : aita râ o Ke’aue i
amui atu i te tahi e te tahi no to’na ’oto e o te
fare o Kiano o ta’na e tamoemoe noa ra. Itehia
fare, tei tahatai i ropû i te mau ’ofa’i
’ere’ere, i roto i te uru haari, te ti’a noa ra i te
atura te
pae
’uputa te ho’e «holoku» ’ura, mai te ho’e
e te vitiviti ato’a. Piihua atura
«Aue ! rI’e Arii Vahiné o to’u nei
ra’o nei te rahi
o
Ke’aue
:
43
mafatu ! E hoo
vau
i to’u varua iti faufaa rahi
ia roa’a mai â ’oe ia’u».
Pô atura, parahirahi atura te mau «haole» no
te perê e no te
i te ’ava «whiskv», ia au i ta
ratou mau peu ; are’a o Ke’aue ra, aita ia to’na
avae i faaea i te haere noaraa na ni’a i te tahu a o
inu
te
pahî : ua na reira noa ’oia a po’ipo’i ’ae e pô
roa
atu
mata’i
a
o
tere
noa
ai
Maui
e
.Molokai, ho’e â ta’na huru
o
o
«Hall»
na raro
atu i te
haereraa na ni’a i te tahua pahi e te haereraa o te
ho’e pua’a taehae i tuuhia i roto i te ’aua.
-
Ua pô roa to ratou tereraa na tai mai i te
mou’a ra o «Diamond Head» e tapae atu ai i te
uahu no Honolulu.
Pou atura o Ke’aue i rotopû i te huiraatira no
’imi ia Lopaka. Ua faaitehia mai ê, e
pahi
te
to’na, o te pahi hau ’ae i te maita’i i ô nei, e ua
tere atu ’oia na Pola-Pola e Kahiki mâ no te hoo
i te tao’a. Aita ia e nehenehe faahou e ti’aturi i
ta’na tauturu. Haamana’o atura o Ke’aue e te vai
Lopaka ho’e hoa rahi, e haavâ to’na toro’a
(e ti’a vau eiaha e puhara i to’na i’oa) e ani atura
to
ra
e
tei hea ra. Parauhia mai nei e, ua ’ona ta’uehia
fare ’api roa to’na i teie nei i te
pae i Waikiki. Ua maramarama o Ke’aue i te
auraa o te reira
parau, pii atura ’oia i te ho’e
pere’o’o pua’ahorofenua no te aratai ia’na i te
te taata ra, e
haavâ ra.
E fare ’api mau to’na, aita â te mau tumu
ra’au i roto i te ’aua i rarahi, e i te ti’araa mai te
44
haavâ,
roa.
hoho’a to’na no te ho’e taata
e
oa oa
Na’o mai nei :
—
Eaha ta ’oe e hinaaro ?
Pahono atura o Ke’aue :
E hoa ’oe
Lopaka, ua hoo o Lopaka i
tahi tao’a ta’u e nehenehe paha ’oe e tauturu
mai ia’u i te imi i taua tao’a ra.
—
no
te
Tu’atu’a atura te
mata
o
te
taata
ra
i te
na’oraa ê :
—
E’ita vau e haavare ’ite ’ore i te mea o ta ’oe
i parau mai nei, ’e’ere ho’i i te mea au i te tahutu
i te ho’e
roa vau
’ohipa ha’iri’iri mai teie te huru. Aita
i ’ite noa ’ae ; e mana’o ra to’u, e mai te
peu e haere atu ’oe e patotô i te tahi ’uputa,
eita e ’ore ’o ’oe i te faaroo i te tahi parau ’api.
Faaite atura ’oia i te i’oa
no
te ho’e taata e
’ore ato’a e ti’a ia’u e puhara atu. Ua na reira
noahia o Ke’aue e mahana, e mahana atu, ua
tono
mau
noahia i te tahi taata e te tahi taata, e i te
vahi ato’a o ta’na i haere, ua ’ite ’oia i te
’ahu ’api, i te pere’o’o ’api, i te fare ’api, e te
hoho’a taata ra, e hoho’a taata ’oa’oa, o te
tu’atu’a râ ia parauhia atu
iti nei.
te parau no te tao’a
Na’o atura o Ke’aue ia’na iho : «Ua papû roa
ia’u e tei ni’a vau i te ’e’a maita’i. Tera mau ’ahu
’api, tera mau pere’o’o ’api, e mau ô ana’e ia na
ti’aporo iti, te mata ’oa’oa o te mau taata, e
tapa’o ia no te feiâ rava’i e o tei hoo ’oi’oi atu
i ta ratou tao’a ’ino no te
faatoparaa i to ratou
iho hau. la farerei au i te taata
papari’a ma’ima’i
e ia faaroo vau i te hi’a’oto, e
papû ia vau ê ua
fatata vau i piha’i iho i te mohina».
te
Mai te tahi
ho’e
te
e
te Aroâ Beritania. I to’na
’uputa fare, i te hora
tamâ’araa ahiahi, ite atura ’oia i te mau tapa’o
ato’a ra : e fare ’api, e ’aua tiare tanu
’apihia e te
taeraa
papa’a
tahi taata, tae roa atura ’oia i
mori uira
ato’a
i
atu
;
e
no
mua
’ama
i te
ra
i te
mau
haamaramarama
i te fauraraa mai râ te fatu fare, hiti-
ma’ue atura o Ke’aue ma te taiâ e te ’oa’oa
ato’a ; no te mea ê, te taata i ti’a mai i mua ia’na,
taure’are’a iri teatea roa mai to te taata pohe te
huru, ua uri na te hiti o to’na na mata, ua haamata to’na upoo i te pahure, e to’na huru ra,
e
ho’e â ia e to te ho’e taata e ’afa’ihia ra e tarî.
Mana’o atura o Ke’aue : «Mea papû e tei û
nei» e feruri atura ’oia ê, aore e i'aufaa i le huna
i te tumu no to’na ten*. \a"o atura :
—
Te haere mai nei au e hoo i te mohina.
I to’na
faarooraa i te reira parau,
peretete
atura te taure’are’a papa’a ra no te aroâ Beritania
e
turu’i atura i ni’a i te papa’i ma te paupau te
aho, e pahono reo otu’iate atura :
—
46
Te mohina ! K hoo i te mohina !
E mai te huru
atura i te
rima o
’oia, haru
te puunena ra
Ke’aue no te arata’i ia’na i roto
ra
e
i te ho’e
piha, e i reira, faa’î atura ’oia e piti
hapaina uaina.
Rave
mai
ra
o
Ke’aue i ta’na
hapaina. Lia
ho’i ’oia i te peu a te papa’a e na’o atura :
matau
Manuia ! ’oia mau, ua haere mai au no te
hoo i te mohina. E hea to’na moni i teie nei '(
—
I
te
reira uiraa
la
Ke’aue,
atura te
marua
hapaina a te taure’are’a ra e hi’o noa atura ia
Ke’aue ma te mata polie. Na’o atura :
Te
—
moni, te moni ! Kaha, ’aita ’oe i ite e
hea moni ?
Pahono atura o Ke’aue ia’na :
No reira ho’i au i ani alu ai. No leaha ho’i
—
’oe
taiâ
e
noa
ai '{ E fi fi le vai nei
no
te moni
hoo Y
Na’o atura te taure’are’a
ma
le
reo
maumau
Mai to ’oe mai tau, ua topa roa le
hoo o te mohina i raro, e Ke’aue lane.
—
:
moni
Teie ia te reo o Ke’aue :
—
Ahe ! E iti ia ta’u moni e ’aufau alu. E hea
ta ’oe i ’aufau Y
48
Ilaere ’uo’uo
roa
alura
tr
laurr’arr’a
ra
i te
na’oraa e :
—
K piti pene.
Pi ill ua alura o ke’aur :
Kalia ! K pili noa ilio peur Y
hoV penc. K laata e hoo ra ...
—
K hoo ia ’oe
Aita ta’na parau i pau. Eita tei hoo mai i teie
mohina e nehenehe e hoo faahou atu i te taa-
vai noa te mohina e te ti’aporo iti no
ia’na ra e tae roa atu i to’na poheraa, e
ta ’e ; e
roto
ia
ra
pohe ’oia ra, ho’e ana’e ia to ratou toparaa i
roto i
auahi rahi
hohonuraa no hâte.
te
e
’araa
noa
ra
i roto i
te
Tuturi atura te taure’are’a no te aroâ Beritania
ra e
taparu atura ia Ke’aue :
Aroha mai ! a hoo i te mohina. E horo’a
ato’a atu vau i te taato’araa o ta’u faufaa na ’oe.
—
Ua ’ino to’u upoo i te taime a hoo mai ai au i
teie mohina i tera moni mâmâ roa. Ua ’eia vau i
te moni i roto i ta’u fare toa. Aita vau i ite
faahou e nahea râ : 0 te fare ’auri to mua ia’u.
Aita o Ke’aue i ’aueue e na’o atura :
—
E hoa ’ae
ra
!
ua
hoo ’oe i to ’oe varua i
roto i teie
’ohipa eiaha te utu’a no ta ’oe hara ia
topa mai i ni’a ia ’oe, e te mana’o nei ’oe ê, e
fe’a’apiti au inaha e tei mua ia’u te here. A
49
horo’a mai i te mohina e i te moni hu’ahu’a o
ta’u i papû e ua faaineinehia e ’oe. Teie ta’u
pae pene.
Ua tano ihoa o Ke’aue : ua ineine noa te moni
hu’ahu’a a te taure’are’a ra i roto i te ho’e ’afata
’ume. Taui atura te fatu o te mohina e i te
ihoa ia Ke’aue ta’na mohina i roto i
to’na rima, aita ’oia i tia’i e ia
piri roa to’na
manimani i ni’a i te auvaha,
parau atu ra ’oia i
to’na hinaaro e ia ’ore te ma’i i ni’a i to’na tino.
Oia mau, i to’na ho’iraa i to’na
piha e i to’na
iritiraa i to’na ’ahu i mua i te hi’o, ua manina
maita’i to’na ’iri mai to te ’aiû te huru.
mauraa
Te vahi maere roa atu
iteraa i teie temeio i te
o
te
mea
ia
e
i to’na
tupuraa mai, taui ato’a
atura to’na
huru i roto ia’na : aita ’oia i tau’a
faahou i te Ma’i Tinito e ia Kokona ato’a ;ho’e
noa ra to’na mana’o i teie
nei, tei raro ’ae ’oia
i te mana o te
ti’aporo o te mohina i teie nei aô
e amuri noa atu, e ’aita atu ta’na e
ti’aturiraa,
maori ra ia, e riro ’oia mai te ho’e ’omoi auahi
i hâte. Te ite mana’o noa ra ’oia i te auahi a
tatane te purapura noa ra i mua ia’na, ua
hopiipii
to’na ’a’au e ua haapouiri na
pihai iho ia’na.
1 te ho’iraa mai to’na hiro’a haamana'o atura
’oia
e
te
pô teie e faa’otohia ai te ’upa’upa i te
hotera. llaere atura ’oia i reira no to’na ri’ari’a
i te I'aaea noa ’oia ana’e iho ; haere atura ’oia i
rotopû i te feiâ ’arearea, ma te faaroo i te ’oto
o te
’upa’upa o ta Berger e arata’i ra, are’a ra
te faaroo ato’a ra to’na tari’a i te
maoaoa
50
paapaa’ina o te
auahi e te ite noa ra to’na mata i te ’ama
o te auahi i te hohonuraa faito ’ore o te
’apoo
ri’ari’a. Faa’oto atura te ’upa’upa i te pehe ra
«Hiki-ao-ao», o te pehe o ta raua o Kokona i
himene
noa
na, e na
te reira i faaitoito faahou
:
«Ua oti ia ! Aita e
ia’na. Mana’o atura ’oia
rave’a, e fârii au i te maita’i e te ’ino».
Ho’i atura ’oia i Vaihi na te tima mataraua ; i
hoperaa ta’na
te
raua
o
mau ’ohipa, faaipoipo ihora
Kokona e arata’i atura ’oia ia’na i roto i
te Fare ’Ana’ana, i te pae mou’a.
Teie te huru
o
to
raua
oraraa
:
mai te peu
topa te hau i roto i te ’a’au o
ia faaea râ ’oia ana’e iho, e taviriviri
noa ia te mana’o
ohipa ri’ari’a i roto i to’na
upoo, e faaro’o ’oia i te paapaa’ina o te ’ama
auahi, e ite ’oia i te ’ana’ana o te ahi rahi roa i
roto i te ’apoo hohonu faito ’ore. Ua piri mai te
potii ra ia’na ma te hinaaro tae ; ia ite atu ’oia
i ta’na tane, e ’otu’itu’i to’na mafatu, e haru ’oia
e
o
raua
Ke’aue
noa, e
;
i to’na rima no te tape’ape’a.
E’ita e nehenehe e
hi’o noa i to’na huru ma te ’oa’oa ’ore, e to’na
ho’i rouru tu’u, e tae roa ia i te mai’u’u o to’na
manimani ’avae. E mata marû to’na, e mau parau
maitata’i ana’e te na roto mai i to’na vaha, ’e’ita
’oia e faaea i te himene noa, e teretere noa to’na
’avae
na
roto i te Fare
’Ana’ana, ’oia hoi o tei
riro ei faa’una’una hau ’ae i te nehenehe no na
tahua fare e toru, ma te ’io’io mai te manu te
huru. Mea ’oa’oa rahi na Ke’aue i te hi’o ia’na e i
te faaroo i to’na reo, tera râ, e taime ihoa e
pi’o ta’ue noa ’oia i raro no te ta’i e no te auê
ia mana’o ’oia i te hoo o ta’na i horo’a a roa’a
51
mai ai ’oia ei vahiné na’na ; ia nâ ’oia, e tamarô
’oia i to’na mata e, e faahaumâru i te pape no te
mata ’ata’ata atu, ma te Vau ’oto râ.
Tae atura i te ho’e mahana, teiaha ato’a atura
’avae o te potii ra e varavara atura
ta’na mau himene ; eere faahou atura ia o Ke’aue
tei ’oto huna noa. E haere te tahi e te tahi i
te tuuraa
to’na pae, e haere raua i to raua haere’a i te tahi
te tahi taupee ’e, o te ’a’anoraa o te Fare
’Ana’ana tei ropû ia raua. No to’na ho’i faaturu-
e
’aita ’oia e ite ra e ua taui te huru o ta’na
vahiné, ma te mauruuru noa râ e, e tau rahi
roa atu â to’na no te feruriraa ’ona ana’e iho i
to’na pe’ape’a, ’aore ato’a ho’i e faufaa faahou
ia’na i te huna pinepine i to’na ’a’au ’oto na roto
i te mata haavare ’ata. Ho’e râ mahana, te haere
maniania ’ore noa ra ’oia na roto i te fare, faaroo
atura ’oia i te ta’i mai to te tamarii te huru, e ’ite
atura ’oia ia Kokona te taaviri ra na ni’a i te
tahua o te taupee ma te auê faito ’ore. Na’o
ma,
atura o Ke’aue ia’na
—
:
E Kokona, ua tano ’oe i te ta’i i roto i teie
fare. E fârii râ vau e ia tapûhia to’u arapo’a
mai te peu e riro te reira ei faa’oa’oraa ia ’oe.
Tu’o atura o Kokona :
—
’Oa’oa ho’i i te aha ! I to ’oe faaea noaraa
’o ’oe ana’e iho i roto i te Fare ’Ana’ana, to ’oe
i’oa i teie nei motu taato’a : o te taata ’oa’oa
ia
;
Vita ’oe e faaea i te ’ata e i te himene, e
to ’oe mata ra,
52
mai te maramarama tataiao ia.
Haaipoipo atura ’oe ia Kokona iti nei ; o te
Atua ana’e iho tei ’ite eaha to’u ’ino, mai te
reira mai mahana, ’aita ’oe i ’ata’ata faahou.
Auê ! eaha ho’i to’u ? Ua mana’o noa vau e
purotu vau e ua papû ia’u to’u here. Eaha
a
haapouiri ai au i te huru o ta’u tane ?
to’u
Parahi atura o Ke’aue i piha’i iho ia’na ma te
tamata
e mau
—
e
tape’a mai i to’na rima, ma te ’ore râ
mai. Na’o atura :
Auê ho’i ’oe
e
Kokona iti ê ! E Kokona
iti
ê, ta’u here ... ta’u purotu. Ua mana’o noa
ho’i au ê ua vai noa ’oe i rapae i to’u pe’ape’a !
Atira ia ! e puhara hope roa atu vau i te parau.
I reira, e aroha ’oe ia Ke’aue iti nei ; i reira ’oe e
ite ai i to’na here rahi ia ’oe i mutaa iho nei ;
faaruru ’oia ia hâte no ’oe, e mea puai â to’na
here ia ’oe i teie nei, inaha, noa atu â ia te utu’a
ua
rahi i ni’a i to’na tua, e roa’a â ia’na te rave’a
’ata’ataraa atu ia faura mai ’oe.
Faati’a atura ’oia i ta’na ’a’amu mai te haamataraa mai.
Piihua atura te potii ra :
—
e
Ua rave ’oe i te’na ’ohipa no’u ? E’ita ia vau
tapitapi faahou !
Haru atura ’oia i ta’na tane no te tauahi, ma
te ta’i ato’a. Na’o atura o Ke’aue ia’na :
Auê e tamarii mau ihoa ’oe ! la mana’o vau
i te auahi rahi o hâte, e tapitapi rahi to’u !
—
S3
Pahono atura o Kokona :
Eiaha e na reira i te parau. Aita e varua
taata e nehenehe e pau i te auahi no te Kara iti
noa ra o te here ia Kokona. Te
parau atu nei au
ia ’oe e Ke’aue, e faaora au ia ’oe i rapae i taua
—
rima taehae ra, aita ra, o taua ato’a ia te pohe.
Eaha ! No te puai o to ’oe here ia’u, ua hoo ’oe
i to ’oe iho varua, e mana’o ia ’oe ê, eita ato’a
vau e faaruru i te
pohe no te faaoraraa ia ’oe ?
Na’o atura o Ke’aue :
Auê ho’i e ta’u here iti ê ! E pohe noa atu â
’oe ho’e hanere poheraa, eaha ia te vahi huru’e ?
Aita roa, maoti ra e toe mai au, o va’u ana’e iho
—
no te
tia’iraa i to’u hora faahaparaa ri’ari’a.
Parau atura o Kokona :
—
E taata ma’ua ’oe. Ua haere au i te haapiiraa
i Honolulu ; e’ere au i te ho’e potii pouiri ; e te
parau nei au ia ’oe ê, e faaora vau ia o’e e ta’u
here. Eaha na ta ’oe i faati’a mai no te ho’e
? Te vai nei i teie nei aô te tahi atu mau
patireia, ’e’ere o Marite ana’e te fenua. Te vai nei
i Peretane te ho’e moni hu’ahu’a e parauhia
«farthing», ho’e â to’na faito e te ’afaraa o ta
tatou pene. Auê ra ho’i ê ! ’e’ita paha te taata e
opua i te hoo i te mohina e maramarama i te
reira faito moni, ’aita paha e taata ’a’au maita’i e
pene
vai nei mai ia Ke’aue iti nei ! Te vai nei
ra
te
patireia Farani : e moni hu’ahu’a ta ratou e
parau hia e tenetima, e pae tenetima te taui o te
54
pene, mai te reirarn te huru. Aita atu e rave’a
hau ’ae. Haere mai e Ke’aue, e haere taua i te
ho’e fenua Farani, e haere taua i Tahiti, tei te
maita’i o te pahi o taua e tae ’oi’oi atu ai i
reira. E roa’a te hoo o te mohina i reira e maha
tere
tenetima, e toru tenetima, e piti tenetima, ho’e
tenetima : e maha â ia hooraa, e piti ho’i taua nei
te faaitoito i te hooraa. Atira i te haape’ape’a
Ke’aue iti, a ’apa mai ia’u. Na Kokona ’oe e
no
e
paruru.
Piihua atura o Ke’aue :
—
e
INa te Atua ’oe i tuu mai !
’E’ita ihoa ’oia
faahapa ia’u no to’u hinaaroraa i to ’oe maita’i.
la tupu ia mai ta ’oe e hinaaro. E
arata’i ’oe ia’u
nei au i to’u
oraraa e i to’u varua i roto i to ’oe rima.
i te vahi ta ’oe i mana’o. Te tuu
A
po’ipo’i ’ae, i te ’a’ahiata roa, faaineine
Kokona i ta raua mau tauihaa. Rave mai
ra ’oia i te afata ta Ke’aue i ’afa’i noa na roto
i to’na mau tere matamua ra, tuu atura i te
mohina i roto i te poro, e faa’î atura i to raua
mau ’a’ahu e i ta raua mau tao’arii nehenehe
roa ’ae. lia parau ’oia ia Ke’aue : «E ti’a ia itehia
atura
o
mai ê, e feiâ moni taua : ahiri ’aita, eita e varehia
mai ta taua ’a’amu no te mohina».
Himene e ’ata’ata noa na o Kokona a t’aaineine noa ai i ta raua tauihaa ia hi’o ’oia ia Ke’aue
’oia e hiâta’i ai : i reira ra e horo ia ’oia ia Ke’aue
ra no
ra, ua
atu ia’na. Are’a te mafatu o Ke’aue
mâmâ roa ia. 1 teie nei e ua vahi raua i te
te apâ
amoraa
i to’na
pe’ape’a, ua roa’a mai te ho’e
ti’aturiraa
’api ia’na
e ua
mâha maita’i to’na
hutiraa aho. Aita ra to’na mata’u i pee roa ;
i te tahi taime e pohe to’na mana’o ti’aturi, mai
te ho’e mori hinu e
tupohehia e te mata’i ;
i te reira taime, e ’ite â ’oia i te ’ama auahi e
ha’uti’uti noa na mua i to’na mata e i te umu
’ana’ana auahi a tatane.
Faa’atutu atura raua i te parau i to raua fenua
e
ua
reva
raua
no
te
ho’e tere ori haere
na
Marite, ua maere hia, e hau roa atu râ te maereraa o
te taata
ahiri ratou i ’ite i te turnu rnau no
tere. lieva atura raua i Honolulu na
ni’a ia «Hall», e mai reira, tere atura i San Kran-
to
raua
cisco
ni’a ia
«Umatilla», mea rahi te papa’a
(ha’oie) i ni’a iho, e mai reira, na ni’a atura raua
i te pahi ve’a ra o «Tropic Bird» no te tere i Papeete, te pû no te mau fenua Farani o Apato’a.
Mea au roa to raua tere, e i te ho’e mahana au
noa, ’ite atura raua i te a’au e fatifatihia ra e
te ’are miti, e te mau tumu haari i Motu-Uta ;
tutau atura te pahi i roto i te ’o’oa manino
maita’i, a mata’ita’i noa ai raua i te mau fare
peni ’uo’uo i tahatai, i faati’ahia i rotopû i te
mau tumu ra’au
ruperupe maita’i, i ni’a ’ae ia
te mau mou’a teitei e te ata no Tahiti, o tei
parau noa hia e o te motu tahutahu.
na
Feruri atura raua ê, te mea papû ’ae, o te
tarahu ia i te ho’e fare no raua ; roa’a mai nei
to raua fare tarahu i
mua
i te fare o te Tonitera
Peretane, i reira raua e nehenehe ai e faa’ite’ite
maita’i ai e mea moni raua, i reira raua e hi’ohia
mai ai e te taata no to raua pere’o’o e ta raua
56
pua’ahorofenua. E ’ohipa ’ohie te reira ia
nau
tei raua noa ra â te mohina ; no te mea ê,
itoito ’ae o Kokona ia Ke’aue, e ia faahinaaro ’oia i te ho’e tao’a, e ani ’oia i te mohina e
horo’a mai na’na e pitiahuru ’aore râ hanere
raua
mea
târâ marite. Na roto i te reira raveraa, ua ’oi’oi
i te hi’ohia mai, e ua riro to te na ratere
Vaihi mai ra nau pua’ahorofenua faahoro
roa raua
no
taata noa, nau
pua’ahorofenua putô pere’o’o, to
Kokona ’ahu tua «holoku» ta-hitihitihia ei mau
tumu tau’araa parau.
haapiiraa i te reo
Tahiti, inaha ho’i ’e’ere i te mea huru’e roa i te
reo Yaihi, e nau retarii noa ra tei huru’e ; e i
te ’aravihiriiraa raua i te parauparau, haamata
atura raua i te faaani i ta raua mohina. E’ere
ihoa ra i te faaaniraa ’ohie ; mea fifi roa i te
’urne mai i te mana’o o te taata i ni’a i teie tao’a
maere rahi no te ho’e noa hoo e maha tenetima,
inaha ho’i o te ora tino faahiahia e te moni rahi
o ta’na e horo’a. E na ni’a ’ae, e ti’a ato’a ia
faaarahia o ratou i te mau faahoonaraa ri’ari’a
a
Ua
’oi’oi
roa
ia
te
mohina
ra
;
’a’amu
o
raua
no
te
reira, e ’ata vetahi i teie
ta ratou i mana’o e haavare, e vetahi i
ra, e mata’u ia i te mau fifi i faahitihia e,
faaatea ’oi’oi atu ia Ke’aue e ia Kokona mai
vare
e
horo i te tupapa’u. Ite atura na
nei ê, te ’otohe ra raua e te haamata ra
te taata i roto i te ’oire i te ’ape ia raua ; e horo
te tamarii ma te auê, e ’ohipa hoi te reira e au
’orehia e Kokona ; e pure tatauro te katorika
ia farerei ia raua, e i te hope’araa, ua tû te
mana’o o te mau taata ato’a i te pato’iraa i ta
ta te taata e
taata
raua parau.
57
Tarapape roa atura to raua mana’o. 0 ta raua
’ohipa ia ahiahi, o te parahi muhu ’ore noaraa
ia i roto i to raua fare apî, i te tahi taime, o
Kokona te ta’i ta’ue noa. I te tahi taime, e pure
toopiti ; i te tahi taime, e tuu raua i te
mohina i ni’a i te tahua i reira e tamoemoe
atu ai i te ata ia marevareva noa na i roto. I te
reira huru taime, e mehameha raua i te haere e
ta’oto. E maoro roa to raua ta’oto e topa ai, e
mai te peu ê, e vare’a te tahi, e’ita e maoro e
ara mai ai ma te ’ite atu i te tahi te ’oto marû
noa ra i roto i te pouiri, ’aore ra ma te ’ite e ua
raua
mo’e te tahi, ua horo i rapae no te haere na roto
i te
uru
mei’a ’aita ra na tahatai i raro ’ae i te
te ’ava’e.
marama o
1 te ho’e
mo’e
o
pô i te araraa mai o Kokona : ua
Ke’aue. Fâfâ atura ’oia i te ro’i : aita e
taata, ua to’eto’e te pae ro’i ta’otoraa a Ke’aue.
Huehue atura ’oia e parahi ’aéra i ni’a i te ro’i.
E hihi ava’e tei ô roa mai i roto i te piha na roto
mai i te varavararaa o te haamaramarama. Ua
maramarama i roto i te piha e te ’ite noa ra o
Kokona i te mohina i ni’a i te tahua. Ua farara te
mata’i i rapae, ua vinivini te mau tumu ra’au e Ventt/V\
ua ahêhê te mau rao’ere i topatopa i ni’a i te
taupee. E ta’i ’e atura ta Kokona i faaroo, mai
te ta’i o te ho’e animara aore ra o te ho’e taata,
i te ho’e auêraa pohe e ua horuhoru roahia
’a’au o Kokona. Ti’a marû atura ’oia, iriti
ihora i te opani e hi’o atura i roto i te ’aua i
e au
te
turamahia e te ’ava’e. Tei reira o Ke’aue, i raro
’ae i te tumu mei’a, te tipapa noa ra, ua ihu atu
te ’utu i roto i te repo fenua, e ’oia tera e ’u’uru
ra.
59
Te mana’o matamua o Ke’aue, o te haere ia e
faanâ ia’na ; feruri atura râ ’oia e, eiaha
paha. Ua
ti’a o Ke’aue i te ho’e ti’araa ’aito i mua i ta’na
vahiné ; e’ita ia e ti’a ia’na, i te taime i
paruparu
ai ’oia, ia riro ’oia ei ’ite no to’na haamâ. Ho’i
atura ’oia i roto i te fare.
Teie to’na mana’o : «Ahe ! Ua
haapa’o ’ore
rii au ! Ua paruparu to’u mana’o ! O
’oia, ’e’ere
o vau tei fifi i teie ’ati rahi mure ’ore
; ’oia,
’e’ere o vau tei faateiaha i to’na varua i te faaha-
paraa mure ’ore. No’u, no to’na here i te ho’e
vahiné faufaa ’ore mai ia’u nei o te ’ore ho’i e
nehenehe e faaora ia’na e ’ite noa ai ’oia i teie
mahana i te auahi ri’ari’a tei
piha’i iho roa ia’na ;
’oia mau ! te hau’a nei ’oia i te hau’a o te auaua-
hi, teie ’oia e tipapa nei i te vahi mata’i, i raro
’ae i te maramarama o te ’ava’e. E
upoo ’oura
anei to’u a ’ore ai au i ’ite iti noa ’ae eaha râ
ta’u
hopoi’a ? Aore ra i to’u iteraa, ua ’oi’oi
i te fariu ? I teie nei râ, e tuu vau i to’u varua
i roto i na ’apu rima no to’u here ia’na ; e vaiiho
vau i te taahiraa ’avae teatea no te
au
ra’i
pa’i’uma i te
e
i te hoho’a mata o te mau hoa e tia’i mai
ia’u. Te here e te here, ia ’aifaito to’u here ia
Ke’aue i to’na here ia’u. Te varua e te varua,
ra
o
to’u ’ae varua te pohe !».
Ua vitiviti to’na rima e ’aita i maoro to’na
omonoraa i to’na
’a’ahu. Rave mai ra ’oia i
te moni hu’ahu’a, ’oia ho’i te na tenetimarii o
ta’na i faaherehere noa na ; ’aita te reira moni
hu’ahu’a e faa’ohipa pinepinehia ra, ua
haaputuhia e raua no roto mai i te ho’e
piha ohiparaa
a te Hau. I to’na taeraa atu i ni’a i te aroâ
rahi,
60
ua haapo’i te ata i te ’ava’e. Ua vare’a to te ’oire
i te ta’oto, aita o Kokona i ’ite e nahea râ ’oia i
te haere i to’na faarooraa i te hota taata i raro
’ae i te tumu ra’au. Ani atura ’oia :
—
E ruau ê, eaha ta ’oe ’ohipa i ô nei i teie pô
to’eto’e ?
E’ita te
ruau
ra
e
nehenehe
e
parauparau
maita’i, no te rahi o ta’na hota, ua taa râ ia
Kokona ê, e ruau teie taata, e taata veve e, ’e’ere
no teie fenua. Ani atura o Kokona :
—
’E’ita anei ’oe e hinaaro e tauturu mai ia’u ?
la tauturu ihoâ te ratere i te ratere e te ruau i
te ho’e potii ’api. E tauturu anei ’oe i te ho’e
vahiné V aihi ?
Hitima’ue atura te ruau ra e parau atura :
A ! 0 ’oe te vahiné rahu ’ino no na Motu e
—
Va’u,
e
noa
atu te ho’e varua ruau
mai to’u
nei te huru, e nounou ato’ahia e ’oe. Ua faaroo
vau i to ’oe parau e te pato’i atu nei au i ta ’oe
mau
pifao.
Na’o atura o Kokona i te ruau ra :
—
A parahi na, e vaiiho mai ’oe ia’u
ia faati’a
atu i te tahi ’a’amu.
E faati’a atura ’oia
i te ’a’amu no Ke’aue e
hope roa ’ae, e na’o atu ai :
61
I teie nei, o vau ta’na vahine, o ta’na i hoo
i te ’oa’oa o to’na varua. E nahea au ? Mai te
—
peu
na
ê e haere au e ani ia’na e hoo mai i te mohiia’u, Vita ’oia e faati’a. la haere ’râ ’oe, e
’oi’oi roa ’oia i te hoo atu na ’oe. E tia’i vau ia
’oe i ô nei. E hoo ’oe e maha tenetima. E hoo
faahou mai au ia ’oe e toru tenetima. Na te fatu
ia e faaitoito mai i te ho’e vahine iti aroha rahi !
Na’o atura te ruau :
Mai te peu e ’opua ’oe taviri ia’u, na te Atua
’oe e ta’iri pohe roa !
—
’Oi’oi atura o Kokona i te
pahono ê :
’Oia ! E nehenehe ’oe e ti’aturi mai. ’E’ita
nehenehe e haavare ino roa : ’e’ita te Atua
e faati’a i te reira.
—
vau
e
Na’o noa atura te ruau :
—
Horo’a mai
ta
’oe maha tenetima e a tia’i
mai i ô nei.
I te mo’eraa te ruau ra, vai noa mai nei o Ko-
kona i ni’a i te aroâ e rahi roa atura to’na ri’ari’a.
Te ’ahiohio ra te mata’i na roto i te mau tumu
ra’au ho’e a huru te maniania e to te ’ama auahi
o
hâte
;
ha’uti’uti
noa
ra
te ata
o
te mori pae
purumu ho’e a huru e rima no te tupapa’u e
opua ra e haru ia’na. Ahiri to’na e itoito faahou,
e horo ’oia ; ahiri to’na e aho
faahou, e tuô ’oia ;
aita ho’i, e faaea noa atura ’oia i ni’a i te aroâ
mai te ho’e tamarii i mata’u noa.
62
Ite atura ’oia i te ruau ra i te ho’iraa mai e te
mohina i roto i te rima. Na’o mai nei :
—
Ua rave au mai ta ’oe i ani mai. I to’u faa-
ru’eraa atu i ta ’oe tane, te ta’i noa ra mai te
ho’e tamarii te hum : Vita e ’ore ’oia i te ta’oto
maita’i i teie pô.
E toro mai ra i te mohina ia Kokona ra, o tei
na’o atu ma te reo ’otu’iate :
—
’Eiaha e rû, hou ’oe a horo’a mai ai, e rave
’oe i te maita’i e te ’ino ho’e â raveraa, a ani e ia
faaorahia to ’oe ma’i hota.
Pahono atura te ruau :
i teie nei, ua fatata roa te
taime e taahi atu ai to’u ’a’au i roto i te apoo
—
E ruuhia
vau
hunaraa, ’aita e faufaa ’ia’u i te ani i te tahi mea
i te ti’aporo. Eaha ho’i to ’oe ? Eaha ’oe e ore
ai e rave i te mohina ? Eaha ’oe e fe’a’apiti ai ?
Piihuja atura o Kokona :
Aita vau e fe’a’apiti nei ! Ua paruparu roa
râ vau. A vaiihorii mai na ia’u te tahi maa taime
iti. 0 to’u rima teie e faatautau nei, te hopiipii
nei to’u uaua ’i’o i mua i teie tao’a faufau. Maa
taime iti noa !
—
Hi’o aroha atura te ruau ra ia Kokona e na’o
atura :
63
—
Auê ho’i ’oe e ’aiû iti ê ! Te ri’ari’a nei ’oe ;
te otohe nei to ’oe varua. Atira ia ! a vaiiho mai
i te mohina na’u.
E ruuhia vau, ’aita to’u
’oa’oaraa faahou i teie nei aô, are’a ’o ô mai râ
e
...
Aita ta’na parau i pau, ma te reo ha’iha’i roa
to Kokona parauraa atu ia’na ê :
Horo’a mai ! Tera ta ’oe moni. E mana’o
’oe e vahiné haavare au ? A horo’a mai te mohina.
—
Na’o atura te ruau ia’na :
—
la haamaita’ihia ’oe e te Atua !
Huna ihora o Kokona i te mohina i raro ’ae i
to’na
’ahu
«holoku», aroha atura i le ruau e
haere atura na te aroâ ma te ite ’ore i hea ra. No
te
ia’na i
teie nei, ho’e â huru te mau
purumu ato’a, o hâte ihoa to mua. I te tahi
taime e haere marû ’oia, i te tahi taime e horo ;
i te tahi taime e tuôô ’oia i roto i te
pouiri, i te
tahi taime e ta’oto ’oia i roto i te vari o te
mea
pae
i reira e ta’i ai. A tahi ra ’oia e haamana’o ai i te mau
parau ato’a i laati’ahia ia’na no
purumu
hâte ; e ’ite ’oia i te ’amaraa o le auahi, e hau’a
’oia i te auauahi e, e
te ve’ave’a o te auahi.
pipii te ’i’o o to’na tino i
A tataiao ’ae, faaitoito atura ’oia e ho’i atura
i te fare. 0 la te ruau ihoa i
parau ia’na la’na i
’ite atu : le taoto hau noa ra o Ke’aue mai le
’aiû te huru. Hi’o noa atura o Kokona
ia’na,
ma
64
te parau ê :
I teie
nei, no ’oe ia te ta’oto e hau e ta’u
la ara ’oe, na ’oe ia e himene ê, e ’ata
faahou. Are’a o Kokona iti nei râ
’aita ’oia e
mana’o ’ino ra
are’a no Kokona iti nei, ’e’ita
ia te ta’oto e topa faahou, ’aita e himene faahou—
tane.
—
—
raa,
’aita e ’oa’oaraa faahou, i teie nei aô e i te
ra’i ato’a ra.
Tarava atura ’oia i ni’a i te ro’i i piha’i iho i
ta’na tane, e no to’na ho’i pe’ape’a rahi e to’na
rohirohi, vare’a ta’ue atura i te ta’oto.
Ua teitei
ta’na vahine
Ua
te mahana to te tane faaararaa i
no
te faaite ia’na i te parau
’api.
’oia i to’na ’oa’oa
rahi, aita ia i ’ite
atu i te mata pe’ape’a o Kokona o te tamata noa
ra
aoaoa
ho’i i te luma i te tapitapi o to’na ’a’au. xNoa
atu ê eita to’na reo
matara, to Ke’aue ana’e te
faaroohia, aita e faaearaa. ’E’ita ta’na mâ’a e
topa, ’aita ia o Ke’aue e ’ite ra, ua pau ia ia’na
e
ana’e te fârii mâ’a taato’a. Te hi’o noa ra o
Kokona ia’na ho’e â to’na huru e te ho’e hoho’a
moemoeâ
i te tahi taime e mo’e ia Kokona
’e’ita ’oia e varevare faahou,
e
tape’a ’oia i to’na rae ma te mana’o ê mea
;
to’na fifi, aore ra
taehae roa te mea ê, e utu’a ta’na e ta’na tane ra,
te vahavai noa ra ia.
Aita o Ke’aue e faaea i te ’amu i te mâ’a, i te
i te faahiti i te parau no to raua ho’iraa i
inu
e
to
raua
fenua, ma te haamauruuru ia Kokona i
te faaoraraa ia’na, e ma te hanihani ia’na e parau
atu
ai ê, o
’oia ihoa to’na turu hau ’ae. Mea
65
’ata’ata roa ia na’na te ruau ma’ama’a ra i hoo i
te mohina
:
Ia hi’o
ruau tura tera. Eiaha râ e
i te hoho’a rapae o te taata. ’Ei
aha ho’i na taua ruau ra lera mohina ?
—
varevare
hia, e
noa
Parau marû atura o Kokona :
—
E ta’u tane ê, e mana’o maita’i paha to’na.
’Ata riri atura o Ke’aue :
—
Faaea ! E ruau faufau, e niuru. Mea fifi te
hooraa i te rnohina ra e maha tenetima, eaha
atura ia e toru tenetima, Vita e riro. Mea iti
te toe, te hau’a nei au i te hau’a ’iri pa’apa’a.
’Oia mau, ua hoo mai au i te mohina ra ho’e
roa
pene ma te ’ite ’ore e te vai nei te moni hu’ahu’a
roa atu. E ma’au ihoa vau i te tau ra. Aita atu
paha mai ia’u te huru, e te taata tei ia’na te
mohina i teie mahana e ’afai roa atu ia i roto i
te ’apoo hohonu faito ’ore.
Pahono atura o Kokona ia’na :
—
mea
Ta’u tane iti ê ! E’ere anei te mea ’ino te
ê, o to ’oe ora ra ua roa’a mai ia na roto i
mure ’ore o vetahi ’e ? Ahiri vau ’o ’oe,
te ’ati
eita roa vau e ’ata. E teimaha roa vau. E ’î roa
vau i te rumaruma. E
pure au no te taata aroha
rahi na’na te mohina i teie nei.
I to Ke’aue ’iteraa e mea tano te parau a ta’na
vahiné, hau roa ’ae ra to’na riri :
66
—
Ha ha ha ! Mai te peu e hinaaro
rumaruma
tano
no
’oe e faa’ohipa ia na ’oe, Vere ra te huru
ra, e
te ho’e
vahiné maita’i.
Ahiri
’oe
e
mana’orii nei ia’u, e haamâ ’oe.
I
reira, ra, haere atura ’oia i rapae e vai noa
mai nei o Kokona.
E nehenehe anei ’oia e hoo faahou atu i ta’na
mohina e piti tenetima ? Aita roa, e ua ’ite ’oia.
E mai te peu ho’i e taata te vai ra no te hoo, te
rû nei ho’i ta’na tane i te faaho’i ia’na i te ho’e
fenua aita to reira e moni hu’ahu’a ’ae i te ho’e
pene. E inaha ho’i, ho’e noa iho mahana i mûri
’ae i ta’na tutia, te faahapa mai nei ’oia e te
vaiiho mai nei i roto i to’na i'ifi.
Aita roa atu o Kokona i tamatarii noa ’ae i
teie nau mahanarii toe no te hoo i te mohina,
faaea noa atura ’oia i to’na fare, ma te raverave
mai i te mohina no te hi’o ri’ari’a noa, aore ra
ma te huna au ’ore atu.
Maa taime iti i mûri ’ae, ho’i mai nei o Ke’aue
parau atura ia’na e hahaere raua e ori haere na
ni’a i te pere’o’o.
e
Pato’i atura o Kokona ma te parau ê :
E a’u tane iti ê, te mauiui nei au, aita vau e
’ana’anatae nei i te ho’e ’ae ’ohipa. Eiaha ’oe e
—
’ino’ino mai, aita ta’u e ’oa’oaraa.
Rahi
roa
ta’na vahiné
o Ke’aue. Ha riri ’oia i
to’na mana’o ê te tapitapi noa
atura te riri
no
67
ra
te
’oia i te ruau ra ; ua riri ato’a ’oia ia’na iho no
ê te taa noa ra ia’na ê ’aita ta’na vahiné i
mea
hape e ua haamâ ’oia i to’na iho ’oa’oa. Piihua
atura ’oia
:
Tera te hum o to ’oe ti’aturi e o to ’oe here
ia’u ! Ua ora mai nei ta ’oe tane i rapae i te ho’e
’ati mure ’ore, e utu’a na’na no to’na here rahi
ia ’oe, e teie ’oe e faaturuma nei ! Kokona, e
’a’au haavare to ’oe !
—
Haere atura ’oia i rapae i te fare ma te riri e
haere atura na roto i te ’oire i te reira mahana
taato’a.
Farerei atura i te hoa, hahaere ana’e
atura e inu i te ’ava ; tarahu ana’e atura i te ho’e
pere’o’o no te ori haere na te mataeinaa, e i reira
inuinu faahou atura i te ’ava. Aita râ te ’a’au o
Ke’aue e ’afaro noa ra no te mea ê, te ’arearea
ra ’oia e ta’na vahiné ra, te mihimihi ra ia, e no
te mea ato’a ê, ua tano ta’na vahiné ; rahi roa atu
ta’na
feruriraa, rahi roa ato’a ta’na inuraa i te
’ava.
Te vai ra ho’e papa’a peu ’oviri i ta ratou
inuraa ; e raatira parauparau ’oia i mutaa iho i
ni’a i te ho’e pahi patia tohorâ, ua tapuni i uta, e
paheru pirû ta’na ’ohipa i mua atu e, e taata hara
rahi. E taata faufau te taata ra e te vaha repo ia
parauparau ; mea au na’na te inu i te ’ava e i te
ite atu ia vetahi ’e ia ta’ero ; na’na e faahepo noa
ia Ke’aue e haapau i ta’na hapaina e titô
faahou atu ai. Taeraa i te ho’e taime, aita ta
ratou e moni faahou. Na’o atura te raatira
ra
parauparau ia Ke’aue :
68
Hei ! E taata moni ’oe, na ’oe iho i parau
—
mai. E mohina ta ’oe, eaha atu â ...
Pahono atura ’oia :
E, e taata moni au, e ho’i au i te fare e ani i
moni i ta’u vahiné, na’na ta maua moni e
—
te
tape’a ra.
Na’o atura te raatira parauparau :
Aaaa ! E faanahoraa ’ino roa ta ’oe. Eiaha e
—
vaiiho
e
na
târâ marite
te reira huru manu e tape’a i ta
:
’oe
tahe pape noa ia moni. A ara
e
maita’i ia’na.
Puta atura te
reo
ra
i roto i te feruriraa o
Ke’aue -, ua mohimohi roa
’ava o ta’na i inu.
ho’i to’na roro i te
Mana’o atura o Ke’aue :
E’ita ihoa
—
vau
e
maere
e
te
taviri nei o
Kokona ia’u. INo teaha ho’i ’oia e faaturuma noa
ai i te
ia’na
e
ê ua ora vau Y E liaere au e faaite
’e’ere au i te ho’e taata e nehenehe ia
mea
taviri noahia.
E liaere
au
e
tamoemoe
ia’na.
I to raua taeraa atu i roto i te ’oire, parau atura
o
Ke’aue i te raatira parauparau e ti’ai
piha’i iho i
mai
fare ’auri
ia’na i te poro purumu, i
te
tahito ra, e haere atura ’oia ana’e na te aroâ e tae
roa
i mua i te uputa o to’na fare. IJa pô i te
taime, te ’ama noa ra te mori i roto i te
atu
reira
69
piha, aita râ e maniania. Haati marû atura o
Ke’aue i te fare, iriti marû atura i te
’opani no
muri, e lii’o atura i roto.
Tei ni’a o Kokona i te tahua, tei
piha’i iho
ia’na te mori tutu’i. Tei mua ia’na te ho’e mo-
hina ma’uo’uo, omenemene e auvalia
puroroa.
Te hi’o noa ra o Kokona i te mohina ra ma te
tape’ape’a i to’na rima.
Hi’o
te
maoro
noa
atura
o
ke’aue na roto atu i
’uputa. Da hitima’ue ’oia i te haamataraa ;
’ae, ua taiâ ’oia (' ua hape te hooraahia
i muri
atu te mohina
e
ua
ho’i mai ia
raua
ra
mai te
tupuraa i te maliana matamua ra i San Francis; i to’na mana’oraa i te reira, haaparuparu
atura to’na ’avae e
pet' atura to’na ta’ero, mai te
rüpehu ia pee i te po’ipo’i i ni’a i te ’anavai.
Puta mai ra te ho’e mana’o V ia’na, e mana’o
eo
maere
rahi
tt'i faaahuahu i to’na
o
Na’o atura ’oia ia’na iho
:
na
papari’a.
«E ti’a vau ia fâfâ
i te ’ohipa ra».
Tapiri atura ’oia i te ’opani, faa’ati faahou
atura i te fare mai te
ho’e taata ’eia te huru, e
tomo ta’ue atura i roto i te fare
maniania
a tahi ra ’oia i tae mai ai. I te
taime mau ’oia i iriti ai i te ’opani, mo’e ta’ue
atura te mohina. Are’a o Kokona ra, tei roto ia
i te ho’e parahiraa menemene, e ua hitimahuta
mai te ho’e taata e faaara ta’uehia.
mai te huru
ra e
Teie te reo o Ke’aue :
70
ma te
U a inu vau e ua ’arearea vau i teie mahana
—
taato’a. Mea rahi matou mau hoarii maitata’i,
mea haere noa mai au e tii i te moni no te ho’i
faahou â e inu e, e ’arearea e ô ratou.
Ho’e â to’na hoho’a mata e to’na reo e to te
ho’e haavâ, aita râ o Kokona i haapa’o i te reira
to’na horuhoru. Teie
no
noa
ta’na i parau atu
ia Ke’aue, ma te reo rûrû :
Ta tano ’oe i te
—
rave
i ta ’oe, e ta’u tane.
Teie ia te pahono a Ke’aue :
Ha ha !
—
Ua tano ihoa vau i te
mau mea
ato’a.
Haere atura ’oia i roto i ta raua ’afata no te
mai i te moni. Ua nânâ atu râ ’oia i to’na
i roto i te poro o te ’afata, o te vahi i
vaiihohia e raua te mohina, aita ihoâ e mohina.
rave
mata
1 reira ra, tafarefare atura te ’afata i ni’a ’ae i
te tahua mai te
ho’e ’are miti te huru, e taninitô
atura te fare na
piha’i iho ia’na mai te ho’e hei-
hei auauahi te huru ; ua ’ite ’oia ê ua ’ati ’oia i
teie nei, aita ta’na e horo faahouraa. Feruri
atura
’oia
:
«0 ta’u ihoa ia i mata’u noa na,
na’na iho i hoo faahou mai».
Ho’i marû mai ra to’na hiro’a e ti’a atura
’oia i ni’a ; ua tahe pape noa râ te hou i ni’a i
to’na mata, mai te papape te puai e mai te pape
’apoo te to’eto’e. Parau atura ’oia ia Kokona :
ma
te ’ata marû
:
7 1
E
Kokona,
ia ’oe i te tahi
teiaha roa i teie mahana, te tatarahapa nei au. E ho’i au i teie nei e ’arearea e to’u
mau hoa. E ’oa’oa rahi to’u i te inu
haapau i
ta’u hapaina ia ite au e ua fârii mai ’oe i ta’u
—
mau
ua parau vau
parau
tatarahaparaa.
Haru atura o Kokona i na turi o Ke’aue, ’apâ-
pâ atura
ma te
faarari i to’na iho roi mata.
Parau atura :
Auê
hia’ai !
—
!
Maa parau
iti marû noa o ta’u i
Pahono atura o Ke’aue :
—
Eiaha roa taua e ’iriâ te tahi i te tahi.
E haere atura i rapae i te fare.
Te moni ta Ke’aue i rave i roto i te ’afata, o te
moni hu’ahu’a tenetima noa ra ia o ta raua i haa-
putu i to raua taeraa mai. Aita roa i opua faahou
e
haere
varua
e
no’na, e ti’a ia ’oia i teie nei e hoo ato’a
atu i to’na
e
inu. Ua hoo ta’na vahiné i to’na iho
varua no
ta’na vahiné
:
aita atu to’na
mana’o.
Te ti’ai noa mai ra te raatira
parauparau ia’na
i te poro purumu, i piha’i iho i te fare ’auri
tahito. Na’o atura o Ke’aue :
Tei ta’u vahiné ra te mohina, mai te peu e
’e’ita ’oe e tauturu mai no te imiraa i te mohina,
—
72
aita ia ta taua e moni faahou e, e ’ava faahou i
teie ahiahi.
Piihua atura te raatira parauparau :
—
no
Eiaha ’oe e parau mai e parau mau te parau
tera mohina ?
Pahono atura o Ke’aue ia’na :
Tera te mori turama o te purumu tei ni’a
ia’u. A hi’o mai na, e mata taata haavare to’u ?
—
Na’o atura te raatira parauparau :
—
’Oia mau. Ho’e â to ’oe mata e to te tu-
papa’u.
Parau atura o Ke’aue ia’na :
—
A tae ho’i ê ! Tera e piti tenetima. E haere
’oe e farerei i ta’u vahiné i roto i te fare e, e ani
atu ’oe e hoo mai i te mohina na ’oe ... e horo’a
’oi’oi mai ’oia, ’e’ita vau e hape. Afa’i mai ’oe i
ô nei, na’u ia e hoo mai na’u ho’e
tenetima, no te mea ê tera to’na ture, ia haamârnâhia te hoo faahouraa. Eiaha roa atu râ ’oe e
te mohina ra i
parau i ta’u vahiné e na’u ’oe i faaue.
Maere
atura
te
raatira parauparau e
na’o
atura :
—
Aita ’oe e hauti mai nei e te hoa ?
73
Pahono atura o Ke’aue :
—
Noa atu
pa’i e te hauti atu nei au, Vita
’oe e pohe.
Na’o atura te raatira parauparau :
—
Mea tano ihoa e te hoa.
Parau faahou atura o Ke’aue ia’na :
E mai te peu e, ’aita ’oe e vare ra, e nehenehe ’oe e lamata. la tae ’oe i rapae i te fare, e
ani ’oe ia ’ï to ’oe pute piripou i te moni, ’aore
ra i te ho’e mohina râmu numera ho’e, ’aore te
tahi tao’a ’e atu e auhia e ’oe, i reira ’oe e ite ai
i te mana o te mohina.
—
Pahono atura te raatira parauparau :
—
Na reira ia e Avaeme’ume’u ! E tamata vau.
Mai te peu râ e te faao’o’o
rima ia to ’oe vairaa.
mai ra ’oe, e tano
Haere atura te taata no te pahi patia tohorâ e
ti’ai atura o Ke’aue ia’na. 0 te vahi mau ho’i te
reira i ti’ai noa ai o Kokona ia’na i te pô na mua
papû maita’i te mana’o o Ke’aue i teie
e haaparuparu i to’na mana’o ;
tera râ e hepohepo rahi te vai noa ra i roto i
atu. Ua
nei, ’e’ita ’oia
to’na ’a’au.
Mea huru
maoro
to’na ti’ai
noaraa e
faaroo
atura ’oia e i te ho’e reo himene i roto i te pouiri
i ni’a i te aroâ. Taa atura ia’na e o te reo o te
raatira parauparau, ua maere ra ’oia e, e reo
taata ta’ero rahi to’na.
Mea peretete noa te taata ra i te fauraraa mai
i
raro
’ae i te
maramarama
o
te mori turama
purumu. Tei roto te mohina varua ’ino ra i to’na
pereue tapitopitohia e’ana na ni’a iho, e mohina
’e ta’na e tape’a ra i roto i to’na rima ; e i to’na
ihoa fauraraa mai, ’afai atura ’oia i te mohina
’ava i to’na vaha no te inu.
Teie te parau a Ke’aue ia’na :
—
Tei ô na. Te ite nei au.
Tuô atura te raatira parauparau ma te
’ou’a
ato’a i mûri :
Faaatea atu ! Ho’e noa taahiraa ’avae to ’oe
i mua' e ua parahurahu roa to ’oe ihu ia’u. Ua
—
mana’o ’oe e na’u e tii na ’oe, ’e’ere anei ?
Na’o atura o Ke’aue :
—
Eaha te auraa o ta ’oe parau ?
Teie ia te reo o te raatira parauparau :
—
Te auraa o ta’u parau ? Te parau atu nei au
ê, e mohina faahiahia mau teie. Te maere nei au
piti noa iho tenetima te roa’araa mai ia’u ;
papû râ ia’u e, eita e roa’a ia ’oe ho’e noa iho
e, e
ua
tenetima.
76
Parau atura o Ke’aue ma te reo ’u’u :
Te na’o mai nei ’oe e, Vita ’oe e hinaaro e
—
hoo mai ?
Tuô atura te raatira parauparau :
«monsieur». Mai te peu e
hinaaro ’oe, e horo’a atu vau i te tahi maa râmu
—
Te reira ihoa
iti.
Na’o atura o Ke’aue :
—
Te faaara atu nei â vau ia ’oe, te taata na’na
te’na mohina, o hâte ia to’na vairaa.
Pahono atura te matarô ra ma te tuôô :
—
I reira ihoa vau, e o
teie mohina te tao’a
hau ’ae no te ’afa’ifa’i na ni’a i te ’e’a. E «monsieur» ! 0 vau te fatu o teie mohina i teie nei, a
haere ’oe e h! mai i te tahi na ’oe.
Piihua atura o Ke’aue ma te taparuparu :
—
Eaha râ ? eiaha e na reira, a hoo mai ia’u !
Teie te
reo
hope’a o te raatira parauparau ia
Ke’aue :
—
Aita roa vau e tau’a iti ’ae i ta ’oe mau pa-
teie nei
te ’ite nei ’oe e ua hape ’oe : ua oti. Mai te peu ê
rau.
Ua mana’o ’oe ia’u e taravana e i
77
Vita ’oe e hinaaro e inu i ta’u
râmu, a vaiiho mai
ia na’u. Manuia ! E a ta’oto maita’i !
I te reira taime haere atura ’oia
roto
i te
varua
’ino ra.
na
te aroâ i
’oire, ua oti te ’a’amu no te mohina
Are’a o Ke’aue ra, ua horo atu ïa ia
Kokona,
ho’e â to’na mâmâraa e to te mata’i
; e ’oa’oa
rahi to raua i taua
pô ra ; e mai te reira mai
mahana, ua topa te hau i te mau mahana ato’a
i roto i te Fare ’Ana’ana.
TE MOTU YAHA RAU
Ua
faaipoipo o Keola ia Lehua, te tamahine a
Kalamake, te tahu’a no Molokai e i te fare o
to’na metua hoovai tane ’oia e faaea ai. Aita e
taata ’aravihi atu i te tahu’a hi’ohi’o ra : ua papû
ia’na te auraa o te mau feti’a, e nehenehe ’oia e
tohu i te ’ohipa e tupu a mûri ’ae ma te hi’opo’a
i te tino o te feiâ pohepohe ’aore ra ma te para-
ana’e
’ino ; e tae ’oia? ’oia
’aivi teitei o te mou’a tei reira te
te mau tupapa’u, i reira ’oia e tuu
parau e te mau varua
iho i te
mau
nohoraa o
ai i ta’na mau
herepata no te hereraa mai i te
varua o te mau
tupuna.
Aita ia
e
taata hi’ohi’o
mai ia’na te huru i
Vaihi taato’a. E hoo mai e, e hoo atu te
maramarama
feiâ
i ta ratou tao’a ia au i ta’na mau
haapiipiiraa, e na reira ato’a ratou ia faaipoipo e
ia faanahonaho i to ratou oraraa taato’a ; e piti
81
taime to te Arii tonoraa ia’na i Kona no te imi
mai
i
te
faufaa
Kamehameha i huna
to’na tino pohe. E taata taiâ roahia
’oia e to’na mau enemi, ua
pau noa vetahi i te
pohe i ta’na noa pata’u, ua mo’e ta’ue noa
vetahi, ho’e a mo’eraa te ’i’o, te ivi. Ua faaroohia
ato’ahia
mau
a
e
te parau ê, e mana to’na mai to te mau ’aito no
mutaa ’aera, ’oia ho’i, e nehenehe ’oia e faarahi
roa
mau
i to’na tino
:
’ite ’aenahia ’oïâ i te tahi
ua
pô, i ni’a i te mou’a, te ’ou’a ra mai te tahi
’aivi i te tahi atu ’aivi
; ua ’ite ato’ahia ’oia ia
haere iho na roto i te uru ra’au, tei ni’a ’ae
to’na na pa’ufifi e to’na
upoo i te tumu ra’au
teitei ’ae.
E ta’ata
hoho’a taa’e
roto mai ’oia i te mau
Molokai
e
no
Maui
roa
Kalamake. No
o
’opu huimana teitei ’ae no
tera râ ho’i, e ’iri teatea
;
to’na mai to te papa’â te hum ; to’na
rouru, ho’e
â ia e te ’aretu marô, mea ’ute’ute to’na na mata
e
pô roa ; te vai ra ho’i te ho’e parau taru
te mau motu e na’o ra ê : «e mata
mea
no
pô mai to
Kalamake, o te nehenehe e ’ite i to ’amuri iho
’ohipa».
E vahi iti
noa
te
no
oraraa
o
to’na metua
hoovai tane ta Keola i ’ite na roto noa i te faarooraa i
te faati’araa a te taata, na’na iho i
mana’o i te tahi atu â
tuhaa, ’aita roa ra ’oia i
’ite i te taato’araa. Ho’e ra mea e
i te mana’o
V/
o
Keola
:
faatapitapi nei
’aita roa atu o Kalamake
i.i/Ue taranirii ’ae i ta’na mâ’a, i ta’na inu e i to’na
’ahu, o ta’na e ’aufau i te moni târâ marite
’ana’ana
82
’api maita’i. E parau taru ato’a teie na
to te mau motu e va’u nei : «Ho’e â ’ana’ana e te
moni tara a Kalamake». Aita ho’i ’oia e hoo nei i
te tahi tao’a i rapae, ’aita ’oia e faa’apu, ’aita te
tahi moni tamau e ’aufauhia mai nei na’na,
maoti râ i te tahi taime no ta’na mau hi’ohi’oraa,
e mea fifi roa i te feruri e no hea mai râ teie
rahiraa moni ta’na.
I te ho’e mahana, ua haere te vahine a Keola
i Ka’unakakai, i te pae raro-mata’i o te motu, ua
haere te mau tane i ta ratou tautai i tua, te
ta’oto’oto noa ra o Keola i ni’a i te taupee, ma
te
mata’ita’i hupehupe noa atu i te miti e fati
ra i ni’a i te one tahatai e i te mau manu e
mai
rere
ra
na
jhhai iho i te mato. E mana’o tamau
no’na te mau târâ ’ana’ana. Ia haere ’oia i ni’a
i to’na ro’i no te ta’oto, e feruri noa ’oia e no
teaha e rahi ai mai te reira te huru, e ia ara
mai ’oia i te po’ipo’i, e feruri noa ’oia e no teaha
e hoho’a moni ’api noa
;
atu taua mana’o ra e faaru’e ia’na. I te reira
taua moni ra
roa
ai
’aita
râ
mahana, ua papû roa ia’na ê, e ’ohipa ’api
o
ta’na e ’ite. Mai te huru ra e, ua tamoemoe ’oia
i hea râ o Kalamake e vaiiho ai i ta’na moni : tei
roto i te ho’e
’afata ’urne papa’iraa parau o tei
tapiri roahia i te rota e o tei faaturu’ihia atu <Wr*v
i ni’a i te papa’i i raro ’ae i te hoho’a o te Arii
Vaihr
Arii
ra
o
Vahine
Kamehameha Y e te hoho’a no te
Peretane ra o Victoria e to’na
mai te huru ato’a ê, e i te pô na mua
atu, ua fa’ao atu ’oia i roto i te ’afata ’urne ra,
e aita roa e moni to roto i te
pute. Te mahana
mau ho’i teie e
tapae mai ai te tima ; te ite
ra ’oia i te auauahi o te
pahi i tua mai i Kala’upataraunu
;
83
pa ; Vita e maoro roa te pahi e tapiri ai i te
uahu no te huri mai i te mau tauihaa no te ho’e
^
’ava’e te maoro, te punu tamano, te mohina ’ava
e te tahi atu â mau tao’a faufaa rahi na
tmi,
Kalamake.
o Keola : «Mai te peu e ’aufau
i ta’na mau tao’a i teie mahana, e papû
roa ia ia’u ê, e taata tahutahu te taata ra e no
roto mai ta’na mau târâ i te pute o te ti’aporo».
Mana’o atura
’oia
I te taime a mana’o noa ai ’oia i te reira
mana’o, faura mai nei to’na metua hoovai tane
i mûri ia’na, ma te mata pe’ape’a e ma te ani
atu ê
:
O te tima terâ ?
—
Pahono atura o Keola ia’na :
E o Pelekunu noa â to’na vahi tapaeraa toe
—
e
tae mai ai i ô nei.
Na’o atura o Kalamake :
Aita atu ia
—
Il vau
e
rave’a
faahou, e puhara atu
i ta’u parau huna e Keola, ’aita atu ta’u
nehenehe e ti’aturi. Haere mai, e hahaere
taua i roto i te fare.
taata
e
Tomo atura raua toopiti i roto i te piha faafaaearaa, e piha ateatea maita’i tei tapiripirihia
te
papa’i i te parau ’una’una, ua faatautauhia i
ni’a iho te mau hoho’a rau, te vai ra
84
i
i
i roto te
parahiraa ta’ue’ue, te ho’e ’amuraamâ’a
tôfa papa’a. Te vai ato’a ra i ni’a i te
ho’e papa’i te ho’e pa’epa’e faautaraa puta e te
ho’e pipiria fetii to ni’a i te ’amuraamâ’a, are’a te
’afata ’urne papa’iraa parau i tapiri tarota hia
ra, ua faaturu’ihia atu ia i ni’a i te tahi papa’i ;
ia hi’ohia te reira faanahoraa, e papû maita’ihia
ia ê, e fare teie no te ho’e taata rava’i i to’na
ho’e
e
te ho’e
oraraa.
Faaue atura o Kalamake ia Keola e opanipani
haamaramarama varavara, are’a ’oia
iho ra, ua ’opani ia i te mau ’uputa e ua iriti i te
i te
mau
tapo’i o te afata ’urne papa’iraa parau. Rave mai
ra
’oia i te tahi tahere taura i tuituihia i te
poepoe e te pûpû, te ho’e ruru matie marô e
te tahi mau rao’ere ra’au mea marô ato’a, e te
ho’e ni’au otaota.
Na’o atura to’na reo i te parauraa :
—
E
’ohipa rahi roa i te faahiahia o ta’u e
faaineine nei. I mutaa ’ae nei, mea maramarama
roa te taata, e mau ’ohipa hau roa i te maere o te
oti ia ratou ; tera râ, ia pô e ravehia ai i roto i
te
au
pouiri e i te vahi taata ’ore. Ia’u nei râ, e rave
i taua mau ’ohipa ra i roto i to’u iho fare e i
te aô.
I reira ra, huna atura ’oia i te pipiria i raro ’ae
i te ho’e turu’a ’eiaha ia ite faahouhia, rave mai
nei i te ho’e pe’ue raraaraa hu’a roa e ’apapa
atura i te matie e te mau rao’ere i ni’a i te one o
ta’na i faaî i roto i te ho’e faraipani. Tuu ato’a
85
atura
raua o
Keola i te mau hei pûpû i ni’a i te
pe’ue e ti’a atura raua i te tahi poro e te tahi
poro.
Na’o atura te tahua :
Ua fatata te taime ? ’Eiaha ’oe e mehameha.
—
I reira ra, tutu’i atura ’oia i te matie e
pata’u
tahirihiri noa ai i te auahi e ta’na ni’au.
Mea huru pouiri i te haamataraa i roto i te
atura
a
piha
tapiriraahia te mau haamaramarama, no
te uraraa râ te matie, ua
piri roa te ’ama ia
Keola, maramarama mai nei i roto i te piha ;
te
no
i mûri
iho, auauahi atura e mohimohi roa ’ae
Keola, ua haamata ato’a ho’i to’na
upoo i te aniania e ua Vuru to’na tari’a i te
pata’uta’u a Kalamake. Tae ’aéra i te ho’e taime,
ha’uti’uti ta’ue atura te pe’ue i raro ’ae ia raua, e
ha’uti’utiraa tupu ta’ue, hau ’ae paha i te vitiviti
^
m*
ra
te mata o
o
te uira.
I te reira ihoâ taime te mo’eraa te
piha e te fare taato’a, e mure atura te aho o
Keola. E mau maramarama tei taamino noa na
mua
i to’na mata e i ni’a i to’na upoo e ’afa’ihia
atura ’oia i ni’a i te
one
tahatai, i ni’a i te maha-
puai, i piha’i noa iho i te fatiraa huehue o te
miti ; tei ni’a raua te tahu’a i to raua
pe’ue te
na
ti’a noaraa, ma te parauparau
\a
^
j
’ore, ma te aho
’ore, ma te tapii te tahi i te tahi e ma te oro i to
raua na mata.
O Keola tei piihua matamua, no te mea e,
’oia te mea ’api ’ae :
86
’Eaha ho’i teie ! Ho’e â huru e ua faaruru
—
taua i te ri’ari’a o te
E reo paruparu
atu
pohe.
to Kalamake i te pahonoraa
:
—
’Aita e pe’ape’a. Ua oti i teie nei.
Tu’o atura o Keola :
—
N a ni’a i te i’oa
o
te
Atua, a faaite mai e
tei hea râ taua !
Pahono atura te tahu’a :
—
’Eiaha ’oe e haapa’o i te reira. E ’ohipa rahi
e rave i ô nei, e ti’a taua ia haamata
’oi’oi. E haamâharii au i to’u aho, o ’oe râ, e
haere ia ’oe i te uru ra’au ta ’oe e ite ra e pafa’i
mai ’oe i te rao’ere no tera ra’au e tera ra’au, e
ta taua
tera tumu e tera tumu, e
no
’ite ’oe ê, e tao’a
tupu rahi taua mau ra’au ra i ô nei, e rave mai
’oe e toru ’apu rima no te tahi e te tahi ra’au.
Haaviti. E ti’a taua ia ho’i hou te taeraa mai o te
tima : aita ra, e maerehia ia to taua mo’eraa.
Parahi atura te tahu’a i ni’a i te one no to’na
rohirohi.
Are’a o Keola ra, ua haere ti’a atu ia i uta na
ni’a i te one e te to’ato’a, mea rahi te ’apu taa’e
hururau i ni’a iho ; mana’o atura ’oia : «INo
teaha ho’i au i ’ore ai e mâtau i teie vahi '{ E ho’i
mai au i 6 nei no te ’ohi i te pûpû».
roa
87
E uru haari to mua ia’na, Vere râ ho’e â huru
tumu
haari e to te na Motu e Va’u, e mau tumu
haari teitei ’ae, oraora maita’i, nehenehe roa, te
tautau noa ra na ni’a mai te ni’au marô mai te
’auro te huru e te mea ota. Mana’o atura ’oia :
«Mea maere,
’aita â vau i ’ite ’ae nei i teie uru
haari. E ho’i mai au i ô nei no te ta’oto’oto».
E teie â to’na mana’o : «’Eaha râ teie valu i te
ve’ave’a ta’ue mai». Mo te mea ê, i Vaihi, o te
u.
tau
ia, e mahana to’eto’e roa ho’i taua
anuanu
mahana ra. Teie â ta’na feruriraa
: «Tei hea ho’i
mou’a ’ohina ? Tei hea ho’i te mato
tarere e te mau tumu ra’au e tautau mai na ni’a
te
mau
iho, e te mau manu e taamino noa na te hiti '.''».
Ua pau ta’na ’imiraa, ’aita roa atu ’oia i ’ite noa
’ae e tei hea râ ’oia.
I te hiti
te
raau, i te vahi tapiri i te one
tahatai, te tupu rahi ra te mau matie i parauhia
mai ia’na, ’area te tumu ra’au ra, tei uta atu ia.
I to Keola fatataraa atu i te tumu ra’au, ’ite
atura ’oia i te ho’e potii
’api, ’aita atu to’na e
’ahu, maoti ra te ho’e hatua rao’ere ra’au.
o
uru
Mana’o atura o Keola : «’Eaha râ ! ’E’ere to
ô nei taata i te mea faa’ahu rahi ia ratou».
Ti’a atura ’oia ma te mana’o ê, e ’ite mai te
potii
ia’na e horo atu ai ; i to’na râ ’iteraa e te
ra
tutunu
noa ra te
potii ra i mua ia’na, pii atura
’oia. Hitima’ue atura te potii ra. Mare’are’a atura
to’na hoho’a mata mai te rehu auahi te huru ;
nevaneva
atura ’oia na te hiti ia’na, ua hamama
to’na vaha
maere
:
to’na
mata’u.
Teie râ te vahi
aita roa atu ’oia i hi’o iti ’ae ia Keola.
no
Na’o atura o Keola :
—
Iaorana ! ’Eiaha ’oe e ri’ari’a. ’E’ita vau e
’amu ia ’oe.
’Aita ta’na parau i oti, ua horo ’aena te potii
ra i roto i te uru ’aihere.
Mana’o atura
o
Keola «’Eaha râ ia peu
hu-
ru’e !», e ma te ’ore ho’i e feruri i te ’ohipa o
ta’na e rave ra, tapapa atura na mûri.
Te horo noa ra te potii ma te tuô na roto i te
ho’e
reo
mataro
’orehia i Vaihi
; mea
fatatarii
papû ia ia’na ê, e taata
pii ra, e te faaara ra ’oia i te taata. ’Oia
te tahi mau tuuraa reo, ua
ta’na e
ihoa ’ite atura ’oia i te taata, e tane, e
vahiné, e tamarii, te horohoro ra ma te tuô
haere, ho’e â hum e no te ho’e fare pa’apa’a.
Haamata atura o Keola i te taiâ e ho’i atura ia
Kalamake ra no te ’afai atu i te mau rao’ere. I
mau
reira, faati’a atura ’oia i te mau ’ohipa ta’na i
’ite.
Na’o atura o Kalamake ia’na :
—
’Eiaha ’oe e pe’ape’a. Ho’e â huru te
te moemoeâ, mai te huru ra ê, e ata noa.
reira i
E ’ore
te reira e, e mo’e roa.
Parau atura o Keola :
—
Mai te huru ra ê, aita e taata i ’ite mai ia’u.
Pahono atura te tahu’a :
89
Mai te reira ihoa te huru. Te ori haere noa
nei taua i ni’a i te mahana i ô nei, ’aita roa e
taata e ’ite mai no teie mau peu tahutahu. E
faaroohia râ to taua reo ; no reira, e ti’a taua ia
—
paraparau
* ''
marû noa mai ta’u e paraparau nei.
I reira ra, apapa atura ’oia i te ’ofa’i haati i te
Pr
pe’ue, e tuu atura ’oia i te mau rao’ere i ropû.
Parau atura ’oia ia Keola :
—
Ta ’oe
’ohipa, o te haapa’o ia i te ’amaraa o
te rao’ere e te faa’ama marû noaraa. I te amaraa
auahi, e taime poto roa, e ti’a vau ia rave i
; e hou te auahi e pohe roa ai, e
faaho’i te mana i ’afa’i mai ia taua i ô nei, i ô
tatou. A faaineine i te pataraa i ta ’oe mâti ; e
mai ’oe ia’u, ’eiaha e faataupupu, a
pohe
te
ta’u tahutahu
„Toi te auahi
e
a
faaru’ehia mai
au
i ô nei.
I te ’amaraa ihoa te mau rao’ere, ’ou’a atura te
tahua mai te ho’e pua’aniho te huru i rapae i te
’apaparaa ’ofa’i e horo atura na tahatai mai te
hope i te hopu i te miti. Na roto i
ta’na hororaa, e ’ohi haere ’oia i te
’apu pûpû ;
ho’e ’uri i
mai te huru ra ia Keola i to’na hi’oraa atu, e ia
rave mai te tahua i te
’apu, e ’anapanapa noa
mai. Mea ura maita’i te rao’ere e mea ’oi’oi te
pauraa i te auahi ; tae ’ae ra i te taime e ho’e noa
iho ’apu rima rao’ere te vai ra i roto i te rima o
Keola, e mea atea ho’i te tahua te horohoro noa
te ’ohi ra i te ’apu. Tuô atura o Keola ia’na :
ra e
—
A ho’i mai ! A ho’i mai
rao’ere i te pau.
90
!
Ua fatata te
Fariu mai ra o Kalamake, mea puai ta’na horo
’ae, i teie nei râ, ho’e a huru e ua tupu
Noa atu râ to’na tere, te puai roa
ato’a ra te ama o te auahi. Ua fatata roa te auahi
i
mua
to’na pererau.
pohe to te tahu’a ’ou’araa mai i ni’a i te
pe’ue. Na te mata’i o to’na ’ou’araa i tupohe roa
i te
o te auahi ; ho’e ato’a ia mo’eraa te
tahatai, te mahana e te miti ; ua tae raua i
roto i te pouiri o te piha i ’opanipanihia, ua
ueuehia raua e ua mohimohi to raua mata ; i ni’a
râ i te pe’ue, i ropû ia raua, te ’apapa noa ra te
târâ marite ’ana’ana maita’i. Horo atura o Keola
i te haamaramarama no te iriti, te tapiri mai ra
te tima i tai, na roto i te ’apoopoo o te moana.
i te ’ama
one
I taua ihoa
pô ra, ’urne mai ra o Kalamake i
e tuu atura e pae târâ i
to’na huno’a i te hiti
roto i to’na rima, ma te parau atu
ê :
E Keola, mai te peu ê taata paari ’oe, e
vahi papû ’ore râ te reira, e parau ’oe ia ’oe iho
—
ê, ua vare’a ’oe i te taoto i teie avatea i ni’a i te
taupee e ua ta’oto’otoâ ’oe. ’E’ere au i te taata
paraparau rahi, to’u mau rima tauturu, ’e’ere
ia te feiâ ui maere.
Kalamake i faarahi atu â i te parau,
e ’aita ’oia i tahutu faahou i te ’ohipa i tupu.
Are’a râ, te mana’o noahia ra ia e Keola : e taata
’Aita
o
hupehupe ’oia i mua ’ae, i teie nei râ, ’e’ita ’oia
e hinaaro faahou e rave i te ho’e ’ae ’ohipa iti.
Teie
na’u
i
metua
to’na
te
mana’o
:
«’Eaha ho’i te faufaa
faarohirohi, inaha e nehenehe to’u
e taui i te ’apu ei târâ ?».
hoovai tane
91
’Aita i
maoro roa
te pauraa ta’na
moni. Ua
i te hoohia e a’na te ’ahu nehenehe.
Tatarahapa ihora ’oia i muri iho.
pau roa
Mana’o atura ’oia
:
«Mea hau ’ae paha ahiri
i hoo mai i te ho’e ’upa’upa ’ume’ume, e
nehenehe ia vau e faa’arearea noâ ia’u i te mau
taime ato’a».
vau
Haamata atura ’oia i te ’ino’ino ia Kalamake.
Teie to’na mana’o : «E ’a’au ’uri mau to teie
taata. E nehenehe ’oia e ’ohi noa mai i te tara
i tahatai, e te vaiiho noa mai nei ’oia ia’u
ia faa-
i te tahi ’upa’upa ’ume’ume ! la
ara maita’i ’oia : ’e’ere vau i te tamarii, e maramarama ato’a to’u mai to’na te huru e ua ite
hinaaro
i
au
noa
ta’na parau
huna». I reira ra, paraparau
i ta’na vahiné o Lehua ma te amuamu i te
huru o to’na metua hoovai tane.
atura
Ua na’o o Lehua ia’na :
—
’E’ita
vau
e
’imi i te pe’ape’a i to’u metua
tane. E huru taata terâ mea maita’i ’ae ’eiaha ia
faahaore’ahia.
Pahono atura ’oia, ma te
pata haapaa’ina i
to’na manimani rima :
-
’Aita vau e tau’a ia’na ! Ua roa’a to’na varua
ia’u.
Faati’a atura ’oia i te ’ohipa i tupu. Ta’iri’iri
atura o
Lehua i te upoo ma te parau ê :
93
E rave ’oe mai ta ’oe e
hinaaro, tera râ, i
’oe ihoà
haape’ape’araa i to’u metua tane,
Vita to ’oe parau e faaroo faahouhia. A haa—
to
mana’o
na
ia Mea e ia Mea
Hua, no roto i
te
; a
Apooraa o
haamana’o na ia
te mau Ti’a o tei
mâtau i te haere i Honolulu i te mau matahiti
ato’a, ua mo’e mo’e roa, ’aita ho’e ’ae ivi no’na
’aore ra ho’e ’ae rouru i ’itehia mai. A
haamana’o
na ia Kamau o tei
pârarai roa mai te ho’e niuniu
te huru, e maraa noa i ta’na vahiné ia
amo ho’e
noa iho
rima. Keola, mai te ho’e ’aiû ’oe ia
ravehia e to’u metua tane
; e tape’a ’oia ia ’oe e
piti noa iho manimani no te ’amu ia ’oe mai te
ho’e ’oura te huru.
Mea mata’u ihoa
na
Keola
o
Kalamake, tera
râ, e mea te’ote’orii pa’i ’oia, e ua o’oo’o ’oia i te
parau a ta’na vahiné. Na’o atura ia’na :
Atira ia ! mai te
peu e tera ’ae to ’oe mana’o ia’u, e faaite atu ia vau i to ’oe
—
V V
hape rahi.
Haere afaro atura ’oia ia to’na metua
hoovai
tane ra, te
parahi noa ra i roto i te piha faafaaea-
raa, e na’o atura :
E
Kalamake, e hinaaro vau i te ho’e ’upa’upa ’ume’ume.
—
Na’o atura o Kalamake :
—
A. 0 ta ’oe ia e hinaaro ?
Pahono atura o Keola i ta’na
94
parau :
E, e nehenehe ato’a vau e parau haapapû
maita’i atu ê, Vere teie te hinaaro hauti. E
nehenehe te ho’e taata i ’ohi noa i te tara na
tahatai e ’aufau i te ho’e ’upa’upa ’ume’ume.
—
Teie te pahonoraa a te tahu’a :
—
’Aita
roa
vau
i mana’o ê, e taata hitahita
’oe mai teie te huru. Ua mana’o vau ia ’oe e
taure’are’a orovî e te hupehupe, e ’oa’oa faito
’ore to’u i te ’iteraa e ua hape au. Te haamata
nei au e ti’aturi e ua roa’a to’u lauturu e lo’u
mono na roto i te toro’a fifi roa e amohia nei
e au. E ’upa’upa ’ume’ume ta ’oe e hinaaro ra
E roa’a ta ’oe te. mea hau ’ae i te nehenehe e vai
nei i Honolulu. Arau’ae, ia pô, e haere taua e tii
i te moni.
Y
Ani atura o Keola :
—
E ho’i taua i ni’a i te pae tahatai ra Y
Pahono atura o Kalamake :
—
’E’ita, ’aita ! E ti’a ’oe ia haamata i te haapii
i te tahi atu â o ta’u mau tahutahu huna. I te tau
i te ’ohi
ia ’oe nahea
i ma’iri, ua faa’ite atu vau ia ’oe e nahea
haapii
i te ’apu ; i teie nei e
atu vau
ra i te hî i te i’a. E maraa anei ia ’oe i te tô i te
poti a Pili i roto i te miti ?
Na’o atura o Keola :
—
’Eaha e ’ore ai ! no teaha ho’i taua e ’ore ai
e rave
i to ’oe iho poti, tei roto ’ae na i te miti ?
Pahono atura o Kalamake :
Te vai
o ta ’oe e ’ite hou ’ananahi. O te poti a Pili te mea tano roa ’ae no teie
—
ra
te tumu
’ohipa. Mai te peu e ti’a ia ’oe, arau’ae taua e
farerei ai, ia pouiri ; mai teie nei râ e tae atu ai i
te reira taime, ia vai noa te reira i
rotopû ia taua
’aore e faufaa i te tuu i te ’utuâfare taato’a i roto
i teie ’ohipa.
Mea
monamona
monamona
te reo
o
meri, ua hau atu râ i te
Kalamake, e ua hope roa te
te
’oa’oa o Keola.
Mana’o atura ’oia
ta’u
:
«Ahe ! ’ua roa’a ’aena ho’i
’upa’upa ’ume’ume e rave rahi hepetoma i
teie nei, ’aita atu e rave’a i teie nei aô, maoti ra,
o te ti’a i te ho’e ti’araa itoito.
I muri iti ’ae,
mihi
ra
e
ua
’ite maere atura ’oia ia Lehua te
roa ’oia i te
parau atu e ua
fatata
’afaro te ’ohipa i teie nei.
Mana’o atura ’oia : «’Eiaha, e tia’i au i te taime e roa’a mai ai te
’upa’upa ’ume’ume no te
faaite atu ia’na ; i reira ia tatou e ’ite ai e nahea
râ ’oia. I reira paha ia ’oia e maramarama ai e,
’e’ere ta’na tane i te taata pouiri».
I te marehurehuraa
ihoâ, tô atura te metua
hoovai tane e te huno’a i te poti a Pili i roto i te
miti e ’ume atura i te ’ie. Mea haapoopoo te
miti e mea puai te mata’i i te pae i raro ;tera râ
e
96
poti tarairaa ’oi te poti ra, te mâmâ ho’i, mea
marô maita’i, e au i te titiraina ia ma’ue iho na
ni’a i te ’are miti. E morî mata’i ta te tahu’a, o
ta’na i tutu’i i te reira taime e o ta’na i tape’a
ma te tarou i to’na manimani rima i ni’a i te
parahi na taata ra i te muriraa, te
puhipuhi noa ra i te titâ, ’e’ita te reira huru
feretau, Ua
’ava’ava e mairi ia Kalamake ia haere 'oia ;tau’a
parau noa atura raua mai te hoa te huru, ma te
tahutu i te parau no te tahutahu e no te pu’e
moni rahi e roa’a mai na roto i te tahutahu, e
no
te
mau
tao’a o ta raua e hoo mai i te haama-
taraa, e i to mûri iho ; te paraparau noa ra o
Kalamake mai te ho’e metua tarie mau te huru.
taime, hi’ohi’o atura ’oia
i te tahi pae, hi’o atura i te mau
feti’a, fariu ihora i mûri, ua mo’e te ’afa rahi o
te motu ; mai te huru ra e te feruri hohonu ra
Tae ’aéra i le ho’e
i te tahi pae e
’oia e tei hea râ raua. INa’o atura :
—
A hi’o na ! tera o Molokai ua atea i mûri ia
taua, tera o Maui i ô, e au i te ho’e ata ; faa’ite
mai tera na feti’a e toru e Ua tae taua i te vahi i
hinaarohia e au.
Teie te ’ioa o teie area moana : te Miti o te
Feiâ Pohepohe. Mea hohonu roa te miti i ô nei,
pu’e noa te ivi taata pohe i raro, i roto i te
’apoo hohonu te faaearaa o te tahi mau
atua e o te tahi mau tupua. Te haere ra te ’opape
i te pae ’apato’erau, mea puai, ’e’ita e û i te ma’o
iho, e te taata e marua i roto i te miti i teie vahi
e
putôhia ia mai te putôraa a te ho’e pua’ahoroua
mau
fenua ’oviri
e
tae roa atu
i te
moana no
rapae
97
\
atu.
’F/ita e maoro te taata ra i te rohirohi ’ino
roa e
tomo atu ai, e purara to’na mau ivi na roto
i te tahi atu
mau
ivi
e, e
pau
to’na varua i te
’amuhia e te mau atua.
I to’na faarooraa i te reira parau, mata’u ihora
Keola, e i to’na hi’oraa atu i te tahua e turara e ta’na mort mata’i, mai te huru ra e
o
mahia
ua
taui to’na hoho’a. Ani rû atura ’oia :
—
Te mauiui nei ’oe ?
Pahono atura te tahu’a :
—
’E’ere o vau teie e mauiui nei, te vai
nei râ
te ho’e taata i ô nei, ua rahi roa to’na ma’i.
I to’na parauraa i te reira parau, taui atura ’oia
i ta’na tape’araa i te mort mata’i, e i lo’na tuuraa
i te feretau, piri noa atu ra to’na manimani rima
i ni’a iho e fat i ihora te feretau, e te rima, ua rahi
ia ho’e rahiraa e toru rima.
I to’na ’iteraa alu i te reira, luô atura o Keola
e
tapo’i atura i to’na mata i to’na na rima.
Ta
faateitei râ
o
Kalamake i ta’na morî i
ni’a ma te parau ê : «0 to’u mata ta ’oe e hi’o !».
■
Ta rahi to’na mata mai te ho’e paero te rahi ;e
te
rahi noa ra, aita e faaearaa, mai te ho’e ata i
ni’a i te
mou’a, tei mua noa o Keola ia’na, te
’are’a te poti ra, te tere ra ia na ni’a
tuô noa ra,
i te ’are o te miti.
Ani atura te tahu’a :
98
’Eaha atura to ’oe mana’o i te
—
’ume’ume i teie nei ? La papû
’upa’upa
’oe ê, ’e’ita anei
’oe e hinaaro i te ho’e vivô ‘t ’Aita ? La tano ia,
’e’ita vau e au i te feiâ mana’o tauiui
noa i roto i to’u fetii. Te mana’o nei râ vau ê,
mea hau ’ae
paha na’u i te haere i rapae i teie
no
te
mea
poti, ua rahi roa to’u tino, e mai te peu ê, ’e’ita
taua e ara maita’i, e tomo taua.
I reira ra, tuu atura ’oia i to’na na ’avae i rapae
mai i te poti. Are’a to’na tino, te rahi noa atura
ia,
toru-ahuru,
e
e
maha-ahuru atu rahiraa,
ho’e â ’oi’oiraa e te hi’o noaraa hia atu ’aore ra
te mana’o
noaraahia, ua mo’e atu ho’i to’na tino
i roto i te moana paruparu e tae roa atu i raro ’ae
i to’na
’e’ê, e to’na upoo e to’na na pa’ufifi ra,
ho’e â ia huru e te ho’e motu mato tarere, ua fati
mai te miti i ni’a i to’na ’ouma mai i ni’a i te
pari. Te tere noa ra te poti i te pae ’apato’erau,
toro râ te tahu’a i to’na rima e ua tape’a i te
poti i na manimani e piti, ’u’umi atura, e pararî
roa ’ae ra te
poti mai te ho’e faraoa pa’apa’a
ua
huru, e marua atura o Keola i roto i te miti.
poti i roto i
to’na ’apu rima e te’ue atura i te mau hu’ahu’a te
tahi tau maire te atea i roto i te pô. INa’o atura
te
Faahu’ahu’a atura te tahu’a i te
’oia :
—
’Eiaha ’oe e ’ino’ino mai, e rave au i te morî
mata’i, e vahi atea o ta’u e haere nei, mea atea
te fenua, mea ’oninonino te hohonuraa o te miti
e te taataahi nei au i ni’a i te
pu’eraa
ivi.
Fariu
haere’a
atura
; e
’oia
e
ua
roa
to’na ’avae i te
ia mo’e o Keola i roto i te miti, ’e’ita
99
’oia e ’ite faahou atu ia’na ; ia maraa râ ’oia i
ni’a i te ’are miti, e ’ite atu ia ’oia te haere taahiraa roroa ra e
te na’ina’i roa atu ra to’na tino, te
fatifati noa ra te ’are miti i ni’a ia’na, ma te ’ufa
WÇ-
cAK
’uo’uo, a haere noa ai ’oia.
Mai te tau mai â a hîhia mai ai te mau motu,
’aita â e taata i ri’ari’a mai ia Keola te huru. E
’au ihoâ ia ’oia, tora ra, e ’au mai ta te ’uri
hanau’a te huru ia taorahia ratou i roto i te miti,
e ’au nane noa. ’Aita atu to’na e mana’o, maoti
ra
ia, o te ’oru raliiraa o te tahu’a, o to’na
hoho’a mata o tei rahi mai le mou’a te huru, e i
taua
na
motu
noa
te
pa’ufifi to’na ra o tei ’a’ano mai te ho’e
huru, e i te mau ’are miti i fatifati
te
i ni’a ia’na.
Ilaamana’a ato’a atura ’oia i
’upa’upa ume’ume e haamâ atura ’oia ; e i te
ivi taata polie, e rurutaina atura to’na tino i
mau
te ri’ari’a.
taime, ’ite atura ’oia mai te
ho’e tao’a pa’opa’o o te ta’ue’ue noa ra i ni’a i te
feti’a, e i raro mai, o te ho’e ia maramarama rahi
o te faaho’ihia mai e te miti, e faaroo atura ’oia i
Tae ’aéra i le talii
te
reo
mai
ra
taata.
Tuôô
te ho’e reo ;
haapuai atura ’oia, pahono
taime poto roa to te mau
porotata hîviraa o te ho’e path tarereraa mai i
ni’a ’ae ia’na, e tonao atura i roto i te moana.
Ilaru atura to’na na rima e piti i te mau fifi
faa’eta’etaraa i te tira, e mo’e ato’a atura ’oia i
roto i te moana, e i mûri ’ae, hutihia atura ’oia
°
te matarô i ni’a i le
pahi.
Faainuhia atura ’oia i te ’ava tîni, faa’amuhia
atura i te faraoa
i oo
pa’apa’a, faa’ahu hia atura i te
’ahu marô, e ani hia atura e mea na hea râ to’na
taeraa
mai i teie vahi, e ua maere te mau ihitai
ê, te morî o ta ratou i ’ite, ’e’ere anei te fare
morï no La’e-O-Ka-La’au. Ua ’ite râ o Keola ê,
ho’e â huru te papa’a i te tamarii e o ta ratou
noa iho mau a’amu o ta ratou e vare ; no reira
’oia i faati’a ai ia ratou i te ho’e ’a’amu o ta’na
iho i faaoti, ma te parau ato’a atu ê, te morî o
ta ratou i ’ite (’oia ho’i te morî mata’i a Kalama-
ke), ’aita ia i ’itehia c’ana.
pahi ra, o te ho’e ia pahi ta’ie e fano atu
i Honolulu, e fano atu ai i te mau motu mou’a
Te
ra
’ore, e ua tano maita’i ho’i no Keola, ho’e matarô no teie pahi tei marua i roto i te miti na ni’a
mai i te tira fae’ao, no te mata’i to’a huri. ’Aita
rave’a faahou. ’Aita o Keola i hinaaro
faahou e faaea i na Motu c Va’u. Mea pararc
’oi’oi te parau, mea au no te taata i te tau’a
atu
c
parau e i te faahacre i te parau ’api, e noa atu c,
e horo
’oia i te pae ’apato’crau roa no Kauai,
e ’aore ra i te pae ’apato’a no Kau, e faaroo
ihoâ te tahu’a i to’na parau hou te mairiraa te
’ava’e e, ua jiro ia ’oia ci taata polie. iNo reira
’oia i ma’iti ai i te ravc’a paari ’ae, ’oia ho’i :
te faariroraa ia’na ei matarô no te mono i te
matarô i paremo.
Ilo’e ihoâ ia huru te
maita’i
roa
no’na.
Mea
pahi e te ho’e pare ora
nanea
te mâ’a i ni’a i
pahi e mea pa’ia maita’i, e faraoa pa’apa’a i
mau
mahana ato’a e te pua’atoro miti, e
tihopu pipi e, e faraoa monamona pûtini ta hinu
pua’atoro e piti ’amuraa i te hepetoma, ua
te
te
i 01
poria roa o Keola. Na ni’a ’ae, e taata maita’i
mau te raatira o te pahi, ’e’ere ho’i te tahi atu
mau
’ihitai te
mea
’ino ’ae i
te tahi atu
mau
papa’a. O te raatira piti te mea ’iriâ ’ae, o te
taata
faaueue mâha ’ore
reihia e
roa
’ae te reira i fare-
Keola, fiu ’ore ’oia i te tuhi ia Keola e
mau mahana ato’a, noa atu
i te ta’iri ia’na i te
eaha râ te
ta’na
mau
’ohipa ta’na e rave. Mea mauiui roa
tupa’iraa no te mea ê, e taata tino
rahi pautuutu to te taata ra ; e ta’na mau tuuraa
reo, mea teiaha mau ia, mea fifi roa ia Keola te
farii ’oliie no te mea ê, no roto mai o Keola i
te ho’e
’opu fetii peu maita’i e ua mâtau ’oia ia
parau marûhia atu ia’na. Te vahi hau roa atu
i te
’ino, o te mea ia ê, ia tae ana’e i te taime
na Keola, ’aita ia te raatira
piti e
ta’oto ra, e mea ’oi’oi roa ’oia i te faaara ia
Keola ma te ta’iri ia’na i te ho’e tapû taura
ta’oto’otoraa
rupiani. Maramarama ’ae ra
roa
te
atu teie ti’araa to’na e
o Keola ê, ’e’ita
’afaro, e opua atura i
tapuni.
llo’e ’ava’e te maoro to ratou faaru’eraa ia
Honolulu i to ratou ’iteraa i te fenua. E pô
feti’a
maramarama
maita’i taua pô ra, mea
manino te miti e mea ateatea te ra’i ; e mata’i
iti au noa te puhi ra ; tei mua noa ia ratou te
fenua, mai te ho’e ripene tumu haari te huru
i ni’a i te ’iriatai. lli’o atura te
raatira e te raatira piti i te motu ra na roto i te
hi’o fenua, faahiti atura i to’na i’oa, efaati’ati’a
atura i to’na parau i piha’i iho i te huira taviriraa
hoe e haapa’ohia ra e Keola. Mai te huru ra ê,
e motu taivahia e te mau hoo tao’a, e i te
paraui vauvauhia
1 02
raa
a
te
raatira, ’aita e taata e noho ra i ni’a
iho
; ua
pato’ito’i te raatira piti i te reira parau
i te na’oraa ê :
’K’it a vau e horo’a hoV, noa ’ae tenetima no
-
i papa’ihia i roto i te Puta lloro Pahi.
au na ô nei na ni’a i te pahi ra o
«Kugénie», e pô to matou na ô neiraa mai, mai
te
parau
Ua haere mai
teie te huru ; te ’imi ra te mau ma’ohi i ta
ratou tautai e ta ratou mau rama, e i tahatai ra,
te ’ama noa ra ia te morî mai i roto i te ho’e
’oire te huru.
Parau attira te raatira :
—
o
te
Atira ia. Mea hanohano te papa piri fenua,
reira te tapitapiraa ; te faa’ite ra te hoho’a
ê, ’aita to ô nei e a’au, e paruru noa ia
fenua
tatou na raro.
Te faaroo
raa ma
noa ra o
Keola i ta raua paraparau-
te ’ore roa e haapa’o
faahou i ta’na hoe.
Tu’ohia atura e te raatira :
—
A faa’î i te ’ie ! Te faaroo mai nei ’oe 'i
atura te raatira paraparau ia
te parau e taata ma’ua te Avae-me
’ume’u ra e mai te peu ê, e tupa’i ’oia ia’na i te
ato’a
Tulii
Keola,
ma
pine ta’amu ritini, e riro te reira ei mahana ’ino
roa no
Keola.
Haere
atura
i ni’a i te hati
te
e
raatira piti e ta’oto’otorii
faaea noa atura o Keola ’oia
ana’e iho.
1 03
Teie to’na mana’o : «'fera mau te motu e au
ia’u. Mai te peu ê, ’aita e hoo tao’a e tapae mai i
ô nei, Vita ato’a ia te raatira piti e haere mai i
ô nei. Are’a o Kalamake ra, Vita ia e tae mai
i ô nei no te atea».
Haapa’o noa atura ’oia i ta’na hoe. E ti’a
’oia ia haapa’o maita’i no te mea ê, mea papû
’ore te liuru o tera mau papa’a e o te raatira
piti ihoâ ; te ta’oto ana’e ra ratou pa’ato’a, te
haavare ta’oto ra paha vetahi, ia ta’iri’iri iti
’ae te ho’e ’ie, e râ ua ti’a tau’e i ni’a no te
haere mai e ta’iri e ta ratou tapû taura rupiani.
Mo reira o Keola i faatere marû noa ai i te
noa
pahi ma te vaiiho ’î noa i te ’ie. Piri roa mai nei
fenua e puai mai nei te maniania o te fatiraa
te
miti.
Ua faaroo ato’a te raatira
piti, e ua parahi
ta’ue i ni’a i te hâti, ma te tuô ’iriâ :
Te aha nei ’oe V A
ia ’oe !
—
rau
’ae tatou
’Ou’a atura ’oia i ni’a ia Keola
no
e
’iri ai
te haru
ia’na, are’a o Keola ra, ua vitiviti ’ae ia te ’ou’araa na ni’a i te ’aua
paruru o te pahi no te hopu
i roto i te miti. 1 to’na puhâraa mai i ni’a, ua
ho’i te pahi i to’na Va ti’a, o te raatira piti
iho te tape’a ra i te hoe, e ua faaroo o Keola
ia’na i te tuhiraa. Mea manino te miti i raro i
te mata’i ; e mea mahanahana ato’a ho’i, tei ia
Keola noa ra ta’na tipi matarô, ’aita ia ’oia e
taiâ ra i te ma’o. ’E’ere i te mea atea roa ia’na te
1 04
fenua, te ’ite noa ra ’oia i te mau tumu ra’au ;
e area ta’na e ’ite ra i te pae fatiraa o te miti,
mai te hum ra e ava paha, e na te ’opape ho’i i
’afai ia’na i roto. Ho’e minuti i mua ’ae, tei rapae
mai ’oia, ho’e minuti i mûri iho tei roto ’oia i
te
ho’e tairoto huru
papa’u, o te ’anapanapa
ra, e na te hiti ia’na, te vai ra te fenua e te
mau tumu ha’ari. Mea maere, ’aita â ’oia i faaroo
noa
u
; j
’ae nei i te parau no te huru motu parahurahu
mai teie (No Vaihi ’oia, e mou’a to mau motu
ato’a i reira).
Keola i taua vahi ra e piti ’anotau
taa’e te tahi i te tahi : te anotau no to’na faaea
mo’emo’e noaraa, e te ’anotau no to’na oraraa
Ua
i
or a
o
rotopû i te nunaa no te reira fenua. I te haa-
mata roaraa, ua
’imi ’oia i te taata e ’aita roa ’ae
o tau na farerii noa ta’na i ’ite
faati’a ’amuihia i te vahi ho’e, e te tahi mau
vahi tahuraa auahi. U a to’eto’e râ te rehu o taua
i ’itehia e’ana
:
ua
tahe i te ua, ua purara i te
mata’i, ua tahuri ho’i te tahi mau l'are i te mata’i.
I taua vahi ra to’na puhaparaa ; hamani ’aéra ’oia
mau
umu
ra, ua
i ta’na tutu’i ahi e i te ho’e matau i taraihia e’ana
i roto i te ho’e ’apu pârau, hî atura
’oia i te i’a
na’na, tunu pa’a atura, pai’uma atura i ni’a i te
tumu haari no te pafa’i i te vai haari, ’aore ho’i e
pape ma’aro i taua motu ra. Mai te huru ra ia’na
e, mea roa roa te aô e mea mehameha te ru’i.
Hamani ’acra ’oia i te ho’e morî na’na i roto i te
ho’c ’apu haari o ta’na i faaî i te hinu haari, te ^
’uiti ra, e morerii marô ia i firihia e’ana ; ia topa u
te mahana, e
’opanipani ’oia i to’na fare ni’au, e
tutu’i ’oia i ta’na mori,
e
ta’oto atu ai ma te
1 05
pt-\Çl<Z-
- Q.W..
dr
V.yUnl
horiri e a po’ipo’i roa ’ae. Mea pinepine ’oia i tc
mana’oraa ê, mca hau ’ae paha no’na ahiri ’oia
i paremo atu i te hohonuraa o tc miti i reira
to’na mau ivi e amui atu ai c te haapu’eraa ivi ra.
I te rcira ’anotau, ua faaea noa ’oia i roto mai,
ê, i te pae tairoto te faati’araahia te
tare, tei reira ato’a ho’i te mau tumu haari
ruperupe ’ae e mea i’a roa te miti. Ilo’e noa iho
mahana to’na haereraa i te pae tua, ua haere ’oia
te
no
mea
mau
i reira no te hi’o i te huru o tahatai e o te moana
rahi, e ua ho’i mai ’oia ma te ri’ari’a. Mea puai
i reira te ’ana’ana o te one, o te ’apu na
te one, mea ve’ave’a roa te mahana, mca huehue
roa te fatiraa o te miti, ’e’ita roa atu e au i to’na
ni’a i
roa
jhuru iti mamahu. Mana’o atura ’oia : «Eaha râ,
ia hi’o vau, ho’e â huru fenua. Eaha ho’i au e ’itc
fJ^A.
ai '■ l e faatiatia noa ra te papa’a ia ratou iho ma
parau e o ratou tei ’ite i te arata’i i to ratou
pahi i te vahi o ta ratou i hinaaro, ho’e ana’e â
paha to ratou huru e to te, tahi atu mau taata.
Pena’i ’ae e ua riuriu noa to matou pahi, ua
taninito noa paha matou na piha’i iho ia ÎViolokai
e o teie ihoâ
paha te pae miti ’ohiraa moni târâ
te
hjvi A"
.
5
a
to’u metua hoovai tane».
Vai ara noa atura ’oia e iaaea noa atura i roto
mai.
Ho’e
paha ’ava’e i mûri iho, tae mai nei te
E nunaa taata tino
pautuutu maita’i, e to ratou reo, mea huru’erii
taata, e ono to ratou pahi.
i to
Vaihi, tera râ e taahia tc tahi mau parau.
Mea marû
1 06
roa
te tane
e
mea
mata ’ata’ata mai
vahiné ; ua fârii poupou ratou ia Keola, ua
faati’a i te ho’e fare no’na e ua horo’a atu i te
ho’e vahiné na’na ; te vahi râ i maere rahihia
te
e’ana, o te mea ia e ’aita roa atu ’oia i faauehia e
’ohipa e te tahi atu mau tau-
haere e rave i te
re’are’a.
Mai te reira mai mahana, e torn ’anotau to te
oraraa o
Keola. A tahi, e ’anotau ’otoraa e i mûri
iho, e ’anotau poupou rahi. I te hope’araa, e
’anotau ri’ari’a roa ’ae ia i ’ore â i farereihia e
te ho’e taata no na Moana-e-hâ.
o to’na ’oto i te ’anotau matamua,
vahiné ia i horo’ahia mai na’na. Ua fe’a’a
to’na mana’o no te motu nei, e ti’a ato’a ’oia ia
fe’a’a no te reo o ta’na i faarooroorii noa i to
raua haereraa mai e te tahu’a na ni’a i te peue.
Te tumu
no
te
Are’a, no te vahiné ra, ’aita ia e fe’a’a faahouraa,
o te
potii ihoâ teie i horo i roto i te uru ra’au
ma te auê. Inaha ho’i, ua tere ’oia i te vahi atea
na ni’a i te moana, mea hau ’ae ahiri ’oia i faaea
noa atu i Molokai ; ua faaru’e ’oia i to’na ’utuâfare, i ta’na vahiné e i to’na mau hoa no te
tapuni noaraa iâ to’na ’enemi, e te vahi ho’i o
ta’na i tapae, o te vahi mau ia o te tahutahuraa
a te tahu’a, te pae miti i haere noa ai ’oia ma te
’ite ’orehia mai. I te reira ’anotau to’na faaea
noaraa
i te pae tairoto ma te ’ore e faaatea iti ’ae
i to’na fare.
piti o te ’anotau, o ta’na ia i
faaroo i roto i te vaha o ta’na vahiné e o te mau
Te tumu
raatira
o
o
te
teie nunaa. ’Aita
o
Keola e paraparau
1 07
rahi. ’Aita roa atu ’oia i ti’aturi i teie mau hoa
’api to’na, no te mea ê, mea maere na’na to
ratou marû i ni’a ia’na, e ua roa’a mai ho’i ia’na
paari i to’na mâtau maita’iraa i to’na metua
te
hoovai tane. ’Aita roa atu ia ’oia i puhara i to’na
’a’amu, maoti râ to’na ana’e i’oa e to’na paparaa
tupuna, ma te haapapû ato’a atu ê, no na Motu
e Va’u mai ’oia, e mau motu
ruperupe rahi ; ua
faati’a ato’a ’oia i te hum no te aora’i o te arii i
Honolulu, ma te parau ato’a ê, e hoa rahi no’na
te arii e te mau ’orometua faaroo. Ua uiui ato’a
râ ’oia
e
rahi te parau o ta’na i faaroo. Te
mea
i’oa o te motu nei, o Motu-Vaha-Rau ia ; o teie
’ati taata te fatu o teie motu, e faaea tamau râ
ratou i te ho’e motu ’e, e vai ra i te pae ’apato’a,
toru mahana
pahi te atea. Tei reira to ratou
fare faaearaa tamau to ratou i reira,
e motu
ruperupe roa, e huero moa to reira, e
fa’amuraa moa, e fa’amuraa pua’a, mea rahi te
pahi hoo tao’a e tapae mai i reira no te uta i
e
oraraa, e
te ’ava’ava e i te ’ava râmu. Ua fano atu te pahi
o
Keola i reira i to’na ’ou’araa i roto i te miti
i reira ato’a te
;
poheraa te raatira piti, no ta’na
peu taata papa’a nevaneva. Ua tapae te pahi
i taua motu ra i te ’omuaraa no te tau ’ino, e
mau
ue
tau
te reira
e
ta’ero ai te
i’a,
e
hapuepue te
mârô i te ’amu, e, e pohe roa atu ai.
Ua faaarahia te raatira piti ; ua ’ite ’oia i to te
huiraatira faaineineraa i ta ratou mau kau, no
taata
te
e
mea
ê, ia tae ana’e i te reira tau, e horo te
huiraatira i Motu-Vaha-Rau e faaea ai ; e papa’a
peu ma’ama’a râ taua raatira piti ra, o ta’na
ana’e iho parau o ta’na e ti’aturi, ua hî ’oia i
te
108
i’a ta’ero
e
ua
’amu, i mûri ’ae
hapuepue
atura to’na
tino
e
pohe roa atu ra
: e parau
’api ’oa’oa ho’i teie ia Keola. ’Aita e taata e
faaea i Motu-Vaha-R.au i te tahi atu mau ’ava’e,
mahanarii noa, e kau te tapae i reira no te ’ohi
mai i te ’opaa, e ia tae i te tau ta’eroraa i’a i te
e
motu rahi te nunaa iaato’a e haere mai e faaea i
ô nei. Te i’oa no te Motu-Vaha-R.au, no roto mai
ia i te ho’e ’ohipa maere rahi, mai te huru ra ê,
’î te pae fenua no tua atu i te tupapa’u ’ite
’orehia e te mata taata ; i te pô e te aô, e faaroohia ratou ia paraparau na roto i te tahi reo ’e ; i
ua
pô e te aô, e ’itehia te auahirii ia ’ama iho e
pohe atu ai i ni’a i te one tahatai ; eaha te tumu
o te reira, ’aore e taata no ô nei i ’ite. Ani atura
te
o Keola ia ratou e ho’e â anei huru i te motu
faaearaa tumu no ratou ra, pahonohia mai ê :
’aita ; ’aita i taua motu ra, e ’aita ato’a i te tahi
atu o te hanereraa motu e vai nei i teie moana : i
Motu-Vaha-Rau noa ra te reira ’ohipa maere e
tupu ai. Ua faa’ite ato’a mai ratou ê, i te pae
miti noa ra e ’ite hia ai te mau ’ama auahi ra e,
e faaroohia ai te mau reo ra, e nehenehe te taata
e faaea
pe’ape’a ’ore noa i te pae tairoto e
tauatini atu matahiti te maoro (ahiri pa’i te reira
faito e rae’ahia nei) ; i te pae no tua mai, ’aita
ato’a te tupapa’u e hamani ’ino mai mai te peu
ê, ’e’ita e ’a’ahia atu. Uo’e noa ra mahana, ua
mao’a te ho’e ’aito i ta’na fâ i ni’a i te ho’e reo, ivn^a,
e i te ahiahiraa iho, ua hi’a mai ’oia na ni’a i U',
tumu haari e ua mate roa.
Ua feruri
maoro
o
Keola. Ua taa ia’na ê, e
topa to’na hau ia ho’i te nunaa nei i lo ratou
motu, e a ti’ai noa atu ai i te reira mahana,
1 09
Vere to’na
oraraa
i te
mea
’ino roa, na’na noa
pa’i ia e faaea noa i roto mai nei ; ua hinaaro
ato’a râ ’oia
i te tahi atu â rave’a. Parau
atu ra ’oia i te tavana no teie nunaa e ua tae
’oia i mutaa ’ae nei i te ho’e motu mai teie te
huru o tei ’î ato’a i te tupapa’u mai to ô nei e
ua roa’a râ ia ratou te rave’a
parururaa. Teie
to’na reo :
—
e
rave
Te vai ra i tera motu te ho’e tumu ra’au e
tupu ra i roto i te ’aihere, e tii mai te lupapa’u
i te rao’ere no te reira ra’au. Ua
lapû te nunaa o
reira motu i te mau tumu ra’au alo’a mai te
reira te huru e ’aita te tupapa’u i haere iaahou
mai.
te
Anihia atura ia’na te huru
o
te reira tumu
ra’au, faaite atura o Keola i te tumu ra’au no’na
rao’ere
te
ta’na
e
taninahia
ra
e
Kalamake.
’Aita
i ti’aturihia, tera râ, ua haamata
I te mau pô ato’a, e
tuatapapa te feiâ paari i te reira parau i roto i ta
ratou ’apooraa ; noa atu to’na ti’araa ’aito, ua
tapitapi te mana’o o te tavana, e i te mau maparau
taata i te paraparau.
te
hana ato’a e faahiti ’oia i to’na nunaa i te
no
e
parau
te ’aito i mao’a i ta’na fâ i ni’a i te mau Reo
pohe atura ’oia iho, e faaea muhu ’ore noa
atu ai te taata.
’Aita te ’opuaraa a Keola ia tapupuhia te mau
tumu ra’au ra i fariihia, are’a râ, ua mauruuru
oia, e ua haamata i te hi’ohi’o na rapae e i te
oraraa
; maita’i atura ’oia i
faa’oa’oa i to’na
ni’a i ta’na vahiné
1 1 o
e
here rahi atura te vahiné
nei ia’na. Tae ’ae râ i te ho’e mahana, i to’na
tomoraa atu i roto i to’na fare, te tarava ra ta’na
vahiné i ni’a i te tahua ma te auê. Ani atura o
Keola :
’ha h a to ’oe 'i
—
Pahono atnra te vahine ra ê, ’aita.
I taua pô ra, faaara atura o te vahine ra ia
Keola. lia tavirihia te ’uiti morî i raro roa, ua
’ite atu râ ’oia i te mata o ta’na vahine tei roto
i te pe’ape’a te na’oraa ia’na :
E
Keola, a tapiri mai na i to ’oe tari’a i to’n
vaha, ia nehenehe au e parau marû atu ia ’oe,
—
’eiaha ta taua parau ia faaroohia mai. E piti
mahana hou te faaineineraa i te man kau no to
ho’iraa, e haere ’oe i te pae tua mai e
tapuni ai i roto i te mikimiki. E haere taua na
mua
’ae e ina’iti i te vahi hau ’ae ; e tahuna
ato’a ’oe i te mâ’a. 1 te mau pô ato’a, e haere
matou
mai au ia ’oe ra ma te himene. I te pô ’oe e ’ore
ai
faaroo faahou i ta’u himene, e ’ite ia ’oe e ua
e
reva
matou,
e
nehenehe atura ia ’oe
e
haere
hau noa i rapae i ta ’oe tapuniraa.
Ma’iri
atura
roa
’aéra
’a’au
vau
e
o
Keola
e
piihua
:
’Eaha ! ’E’ita
-
te
ora
i rotopû i te mau
tupapa’u. ’E’ita vau e hinaaro ia faaru’ehia mai
ana’e iho i ni’a i teie motu. E hinaaro
rahi to’u i te faaru’e i teie motu.
au
o
vau
111
Pahono aroha atura ta’na vahine ia’na :
’Auê ho’i e Keola iti ê ! ’E’ita ’oe e faarue
ora i teie motu
; e faaite atu vau i te parau
mau : e feiâ ’amu taata matou, e
peu hunahia
râ te reira e matou. E taparahi ratou ia ’oe hou
—
ai, no te mea ê, e pahi te tapae
pinepine mai to matou motu, e haere ato’a
matou
e
reva
mai te Tavana Hau Donat-Kimaran
parau
ato’a
no
te para-
i te Farani, e hoo tao’a papa’a te faaea
i ô i roto i te ho’e fare taupee, e te vai
ra
ato’a ra te ho’e katekita. A’a’a ! e vahi nehenehe
mau
ihoâ ! Mea rahi te paero faraoa ota i roto
a te hoo tao’a ; i te ho’e ’ae nei
i te fare toa
mahana, ua tapae ato’a mai te ho’e manuâ
farani, ua tutau i roto i te tairoto e ua ’opéré
i te uaina e i te faraoa
pa’apa’a na te huiraatira
taato’a. Auê ho’i ê, e Keola iti ê ! E hinaaro rahi
to’u i te ’afairaa atu ia ’oe i ô, no te mea ê, e
here rahi to’u ia ’oe, e o taua noa ra vahi e o
Papeete na vahi nehenehe roa ’ae i teie moana.
To Keola te ’a’au tarapape roa ’ae o na.
Moana-e-Hâ i te reira taime. Ua faaroo ’aena
’oia i te parau no te taata ’ai taata o te mau
motu
’apato’a, e ua ri’ari’a noa ’oia ia ratou ;
inaha ho’i, teie ’oia tei roto roa. Ua faaroo ato’a
’oia i te mau faati’araa a te mau ratere i te huru
te
feiâ taehae ra, e ua na’o
ê, ia ’opua ana’e ratou ’e ’amu i te
ho’e taata, e aupuru ratou ia’na e, e ’omirimiri
o
mau
peu a taua
mai ratou
ia’na mai ta te metua vahiné e
aupuru e, e
’omirimiri î ta’na ’aiû here hia ’ae. Ua maramarama
ia’na te ’ohipa e tupu i ni’a ia’na, e no reira
1 1 3
,-y°
1 i
puhapa i horo’a hia ai, no reira ’oia i
to’na
faa’amu hia ai i te mâ’a
maita’i, no reira ta’na
reira ’oia i ’ore ai
vahiné i horo’a hia ai, e no
’ohipa : no reira ato’a ho’i te
feiâ paari e te mau ’aito e tau’a parau ai e ’oia
mai te tau’araa parau e te ho’e taata ti’araa.
A tarava noa ai ’oia i ni’a i to’na ro’i, te faahapa
noa ra ’oia i to’na oraraa, e te haamata ra to’na
’i’o i te hopiipii i ni’a i to’na ivi.
i faaravehia i te
[/
po’ipo’i ’ae, mea hi’o maita’i roa te taata
ia’na, mai tei matarohia. Mea au ta ratou parau,
A
pehepehe, mea
ho’ata i ni’a i te
tamâ’araa, ahiri te ’orometua mitinare i faaroo,
navenave
mea
ta
ratou
mau
’arearea ta ratou mau parau
c/
’e’ita ato’a ’oia e ’ore i te fatifati i te ’ata. ’Aita
’ae râ
roa
peu
ia
o
Keola i tau’a iti ’ae i ta ratou mau
maitata’i ; o ta’na e ’ite noa ra, o to ratou
niho ’uo’uo maita’i e ’anapanapa ra i
mau
vaha, e ua huanane noa to’na
; i to ratou pa’iaraa, haere atura
’oia i roto i te uru ’aihere e tarava ai mai te
roto i
to ratou
’a’au i te reira
taata
pohe te huru.
Ua na reira ato’a ’oia i te mahana i mûri iho,
reira râ haereraa, ua pee
vahiné ia’na. Na’o atura ia’na :
i
te
—
E
peu’ê ’e’ita ’oe e ’amu
nehenehe au e tohu papû
Keola, mai te
faahou i te mâ’a, e
atu
ato’a atu ta’na
ê, ananahi, e tupa’ihia ’oe e, e tunuhia ’oe.
raatira ru’au i te para-
U a haamata vetahi mau
pohehia ra ’oe
parau. Te mana’o nei ratou e te
i te ma’i e, te haamata ra ’oe i te pararai.
1 1 4
Ti’a ta’ue atura
e ma
—
o
Keola i ni’a ma te riri rahi
te parau ê :
Atira noa atu ! O te ti’aporo i te ho’e
pae,
hohonu i te tahi pae, o vau i ropû.
o
te
E
pohe vau ra, mea hau ’ae ia i te pohe ’oi’oi
moana
’amuhia vau ra, mea hau ’ae ia e na te
tupapa’u, ’eiaha na te taata. A parahi râ, o to’u
roa
; e
teie mo’e roaraa.
Vaiiho mai nei ’oia i ta’na vahiné i reira ra, e
haere atura i te pae miti.
’Aita ho’e ’ae mea i ni’a i taua pae miti ra i
ni’a i te mahana ve’ave’a ; ’aita re’a e taata, tera
ra,
e
a
te ’itehia ra te taahiraa ’avae i ni’a i te one,
haere noa ai o Keola, te faaroo noa ra ’oia
piha’i iho ia’na i te parauparau e te ’omuhumuhu, e te ’ite noa ra ’oia i te auahirii te ’ama
mai ra e te pohe atu ra. E faaroohia i reira te
mau huru reo ato’a o teie nei aô : te reo
farani,
te reo horane, te reo rutia, te reo initia, te reo
na
tinito. Te vai ra i reira te tahi mau ti’a no te mau
fenua ato’a i ’ite i te
’ohipa tahutahu e ta ratou
mau ’omuhumuhuraa o ta te tari’a o Keola e
haruharu ra. Ua î roa te pae miti i te taata, mai
ia
ruru
te taata i te
matahia atu
i te
’oia, e ’ite noa ’oia
’apu ia mo’emo’e noa, ’e’ita râ e ’itehia te
taata i
te
matete, ’e’ita ratou e ’ite
; e a haere noa ai
’ohi. Te mana’o nei au ê, e mehameha o
ti’aporo iho i te faaea ’oia ana’e i rotopû i
taua mau reo ra ; ua hemo ra i mûri te ri’ari’a o
Keola e te faahinaaro nei ’oia i te
pohe i teie nei.
la ’ite ’oia i te ho’e auahi ia ’ama mai, e horo ’oia
1 1 5
\
i ni’a iho mai te pua’atoro tui te hum. E mau reo
tino ’ore te pii haere mai ra i tera vahi e tera
vahi ; e mau rima ’ite ’orehia te maniinii ra i te
one i ni’a i te auahi ; e pohe ho’i te ’ama hou ’oia
e tae atu ai i piha’i iho.
Feruri atura o Keola : «Mea papû, ’aita o
Kalamake i ô nei, ahiri tei ô nei, ua pohe ’aena
vau».
’oti’a no te uru
ra’au, no to’na rohirohi, e faauta atura, i to’na
ta’a i ni’a i to’na na rima. Te haere noa ra ia te
’ohipa ra i tahatai : ua rau te ’oto o te reo,
ua
’ama te auahi e rave rahi e ua pohe, ua
Parahi atura ’oia i raro, i te
mo’emo’e
mua
noa
te mau
’apu, e na reira noa i
ia’na, ma te ’ore e faaea.
«E mahana taata ’ore te
mahana i haere mai au ra, i teie râ mahana, mea
Mana’o atura ’oia
:
’e roa ia».
V
Odù°
Aniania atura to’na upoo i te feruriraa i teie
rahiraa mirioni moni tara marite, e i teie ho’i
rahiraa hanere taata e ’ohi haere nei i te ’apu
i ni’a i te one, e o te ma’ue atu i mûri iho na te
reva ho’e â teiteiraa e ho’e â tere ’oi’oi e to te
aeto.
pa’i au i to’u
haama’auraahia i te parauraahia mai ê, te vai ra
te mau aora’i tupa’iraa moni i reira te moni e
hamanihia ai, inaha, e mea maramarama roa
Na’o atura ’oia
ia’u i teie
1 1 6
nei, e
:
no
«la mana’o
i ni’a i teie one tahatai
te
’ohiraahia te mau moni
’api ato’a i teie nei
aô ! E taa ia ia’u i teie mearaa i mua !».
Ua vare’a atura o Keola i te taoto, ma te ’ore
ihea râ e nahea râ, e mo’e atura ia’na te
motu e to’na mau fifi.
i ’ite
e
I te Vahiata roaraa, na te maniania i faaara
ia’na. E taiâ rahi to’na i to’na araraa mai, no
to’na mana’o ê, ua haruhia ’oia e te nunaa taata
ra na roto i to’na taoto, ’aita roa. Tera râ, i
tahatai atu, te piipii noa ra te mau reo tino ’ore
e te tuô ra te tahi i te tahi, mai te mea râ ê te
horo hua ana’e ra na piha’i iho ia’na no te haere
i uta.
Na’o atura
Keola
o
:
«’Eaha â ho’i teie ?» E
peu ’api teie, no te mea ê, ’aita te mau auahi
’ama’ama faahou ra e ’aita te mau ’apu e
e
mo’emo’e
teretere
mo’e
faahou ra, are’a te
mau reo ra, te
te pae miti, ma te tuô e
atu ai i te atea ; e mau reo ’e faahou
noa
roa
ra
na mûri atu
tahu’a.
te
ia
;
na
mai te mea ra e ua riri te mau
Feruri atura o Keola : «’E’ere o vau o ta ratou
riri ra, no te mea ê, e haapahere roa mai vetahi
ia’u na roto i ta ratou hororaa».
e
Ho’e â to’na huru i teie nei e te ho’e taata i
faahemohia e te ’uri ’au’au
pua’a, aore ra e te
pua’ahorofenua faatitiau’a, aore ra e te feiâ e
horo ra i te ho’e fare pa’apa’a auahi, e na roto i
taua huru
hororaa ra,
e
amui atu te mau taata
1 1 7
; ma te ’ore ho’i e feruri e ma te ’ore i
’ite i ta’na e rave ra, horo ato’a atura ’oia ho’e â
hororaa e te mau reo.
ato’a
Faa’ati atura ratou i te ’otu’e
o
te motu
e
i reira, vai tahaa mai nei te ho’e â ’otu’e ; haamana’o atura ’oia ê, mea rahi te tumu ra’au maere
ra e
tupu nei i reira, e uru taato’a. E manianiaraa
reo
taata faito
uru
ra’au
;
’ore te faaroohia
ra
i roto i te
ia faaroo ’oia i te ahehe o te horo
ato’a ra na piha’i iho ia’na, te horohoro ana’e ra
i reira, te faaroo ato’a ra ’oia, ’e’ere i te mea atea
ia’na, i te maniania to’i e i te tuôtuôraa. A
tahi ra ’oia i maramarama ai e ua fârii te tavana
ia tapûhia taua mau tumu ra’au ra e te ravehia
ra ia e to’na mau taata, ua ’atutu te reira
parau
roa
’api na te motu taato’a nei i rotopû i te mau
tahu’a e o ratou teie i putuputu no te paruru i ta
ratou mau tumu ra’au. No to’na hinaaro i te
mata’ita’i i te mau ’ohipa faahiahia e tupu, haere
faahou atura ’oia i
mua.
Ua horo ’oia
na
mûri
mai i te mau reo, ua mairi mai te pae rniti i mûri
ia ratou e ua tae ratou i te ’oti’a no te uru ra’au,
i
reira, e ’ohipa maere rahi o ta’na i ’ite. Ua
te ho’e tumu ra’au i raro, e ua hohonu te
mutu to’i i ni’a i te vetahi. Ua putuputu te nunaa
taato’a i reira. Mea turu’i ta’ipiti ratou, te tua e
te tua, te tarava noa ra te tahi mau tino i ni’a
i te fenua, e ua tahe te toto i to ratou pae ’avae.
e
marua
E ri’ari’a rahi te ’itehia ra i ni’a i to ratou mata,
mea
a
rahi to ratou auê, mea paa’ina mai te auêraa
te pua’aniho.
Ua mata’ita’i ’aena anei ’outou i te ho’e ta-
marii
e
hauti noa ra ’oia ana’e iho e ta’na ’oe
ra’au, ma te haavare ti’a ’oe, e ’ou’ou’a noa ai,
ta’iri noa ai i ta’na ’o’e ra’au i roto i te aore ?
Mai te reira ato’a te huru o te mau taata ’amu
e
nei, o tei huri te tua e te tua, no te tupa’iraa i ta ratou to’i, ma te tuô i te taime
taata
tupa’iraa, e ’aita
roa
ho’i e enemi i
mua
ia
! Tera
râ, i te tahi mau taime, ’e ’ite o
Keola i te ho’e to’i ia pee iho na ni’a, ’aita e rima
ratou
e
tape’a ra, e i mua i taua to’i ra, te topatopa ra
te taata
no
teie nunaa, ua mutu te tino na te
’afaraa, mai te upoo e haere mai i te ’avae,
’aore ua ta’a te ’afa i ni’a e te ’afa i raro, mea
auê to ratou varua ia ma’ue atu.
I te
teie
haamataraa, ua mata’ita’i noa o Keola i
’ohipa mai te ho’e taata e moemoeâ ra,
mata’u ihora ’oia i te ho’e mata’u pohe no teie
mau
’ohipa ri’ari’a o ta’na e ’ite nei. I te reira
ato’a taime to te tavana ’iteraa mai ia’na, toro
atura i to’na rima i ni’a ia’na
i to’na i’oa. ’Ite ato’a mai
ra
e
te
pii tuô atura
nunaa
taato’a
nei, ’ana’ana atura to ratou mata e ’a’ati atura
to ratou niho.
Mana’o atura o Keola : «Ua maoro roa vau i ô
nei»
e
horo atura ’oia i rapae i te uru ra’au, na
te pae
miti atura ma te ’ore roa e ’ite e te horo ra
’oia i hea.
E reo iti ta’na i faaroo i piha’i iho ia’na i te
piiraa atu :
—
1 20
Keola !
Ua paupau to’na aho i te na’oraa atu
—
Lehua ! O ’oe teie ?
A rave ato’a ho’i ’oia i te ’imi, aore roa e
’itehia e’ana ; ia ti’aturi ’oia i to’na na mata
ra, ’oia ana’e iho to teie vahi.
Parau faahou mai râ te reo iti ra :
—
’aita
a
Ua ’ite
ra
au
ia ’oe i te haereraa i rau ’ae ra,
’oe i faaroo mai ia’u. Haaviti ! A haere
pafa’i mai i te rao’ere e a hutihuti mai i te
matie, e faareva taua.
Ani atura o Keola :
—
Tei ia ’oe ato’a ra te pe’ue ?
Pahono atura
—
o
Lehua, ma te tauahi ia’na :
Tera, tei piha’i iho noa ia ’oe. Haavitiviti !
Te rao’ere e te matie hou to’u metua tane e ho’i
mai ai !
Horo atura o Keola ma to’na puai hope roa
’ohi mai ra i te mau ra’au mana tahutahu ra,
na Lehua ’oia i arata’i no te ho’iraa mai e na’na
e
iho i tuu roa i na ’avae o Keola i ni’a i te pe’ue,
e
tutu’i atu ai i te auahi. Te ’ama noa ra te auahi,
.
,
i roto i te «WW
’aro ’u’ana noa ra te mau tahu’a e
te mau taata ’amu taata ; mea puai te mau
’u’ururaa a te mau tahu’a, e au e to te pua’atoro
te ahehe noa ra te tama’iraa e tupu ra
uru
ra’au
; te
1 21
i ni’a i te mou’a ra, e te tuôtuôraa a te mau taata
teie nunaa, mea ’o’oi e mea taehae no te
ri’ari’a faito ’ore e vai ra i roto ia ratou. A ’ama
noa ai te auahi, te faarooroo noa ra o Keola e
te rûrû noa ra to’na tino, ma te tamoemoe i te
rima ’ite ’orehia o Lehua e taoraora ra i te
rao’ere i roto i te auahi. Mea ’oi’oi ta’na taoraono
raraa, mea teitei te ’ama o te auahi o tei tae roa
i ni’a i te rima o Keola, e no te faa’oi’oi atu â i te
’amaraa, ua pupuhi o Keola i te auahi i to’na
iho aho. I te pauraa ihoâ te rao’ere hope’a i te
auahi, topa atura te ’ama, tupu atura te ’aueueraa
rahi ra e tera o Keola raua o Lehua ua tae i
roto i to raua piha faafaaearaa.
Keola ’ite mataraa atu i ta’na vahiné,
’ï ihora ’oia i te ’oa’oa rahi no to’na ho’i faahouraa mai i roto i to’na fare i Molokai e no to’na
I
K
to
parahi faahouraa i piha’i iho i te ho’e ’au’a poi,
no te mea ê, ’eita te poi e hamanihia i ni’a i te
pahi e ’aita to te Motu-Vaha-Rau ; ’aita e faito
to to’na ’oa’oa no to’na oraraa mai i rapae i te
rima o te nunaa ’amu taata. Te vai nei râ te ho’e
mea
noa
i ’ore i papû maita’i ia raua, ua paraparau
i te reira parau i te pô taato’a no te
raua
mamae
to
o
ru’ehia atu
te peu e
atu ’oia i
o
’a’au, teie te tumu : ua faaKalamake i ni’a i te rnotu ra. Mai
raua
arohahia mai e te Atua e, e faaea noa
reira, ua ora ia raua, mai te peu râ ê,
mai ’oia e, e ho’i mai ’oia i Molokai, e
mahana ’ino roa ia te reira no ta’na tamahine
e
no
te tane a ta’na tamahine. Faahiti atura
raua i te mana o te tahu’a ra o te nehenehe e
faarahi roa i to’na tino, e pena’i ’ae paha e haere
e
ora
1 22
ma te taahi i ni’a i te hohonuraa o te
Ua ’ite râ o Keola i teie nei ê, tei hea
motu ra : tei te Taamotu Parahurahu e
mai ’oia
moana.
taua
parau ato’ahia te Taamotu Ataata, o tei parau
noahia e tatou ê : te Tuamotu. Haere atura raua
e rave mai i te puta hoho’a fenua, e i to raua
hi’oraa, feruri atura raua ê, e fenua atea roa no
te ho’e ruuhia ia haere. Tera râ, ’eiaha ato’a e
varevare noa, e tahu’a mana rahi o Kalamake,
e i te otiraa ta raua feruriraa, opua ihora raua
e
haere
e
farerei i te tahi
’orometua faaroo
papa’a.
Keola i ta’na Vamu i te orometua matamua i farereihia e raua. Tama’i
’eta’eta mai nei ia Keola no to’na raveraa i te
Faati’a atura
o
piti o te vahiné na’na i ni’a i motu ; no te tahi
atu râ mau parau o te Vamu ua parau te ’orometua ê, ’aita roa atu ’oia e ta’a nei ’eaha râ.
Teie râ ta’na a’oraa :
Mai te peu ê, te mana’o nei ’oe e moni
roa’a ino mai ta to ’oe metua tane, a horo’a
atu ia i te tahi tuhaa na te mau ’o’ovi e te tahi
—
tuhaa
mau
na
te
mau
haapa’oraa faaroo. Are’a tera
’a’amu ma’ama’a o ta ’oe i faati’a mai, mea
hau ’ae ia tapea noa ’oe na ’oe.
Ua haere atu râ ’oia
Honolulu,
e mea hau
ia
e
faaite i te muto’i
no
i ta’na tuatapaparaa, ua
hamani o Kalamake e o Keola i te moni haavare,
e
au
’ae o raua ia tamoemoehia.
1 23
Haapa’o maite atura o Keola e o Lehua i
a’oraa, opéré ihora e rave rahi târâ marite
na te mau ’o’ovi e na te mau
haapa’oraa. ’E’ita
ta’na
e
’ore te reira a’oraa i te mea maita’i, no te mea
ê, mai te reira mai mahana e l ie roa mai i tei tau
o ta tatou e ora nei, ’aita te
parait no Kalamake
i faaroo faahouhia. Ua mate anei ’oia na roto
i te tama’i i
tupu i roto i te uru ra’au ra, aore ra
te ti’ai noa ra ’oia i te pae miti no te Motu-Vaha-
Rau, o vai te taata e nehenehe e parau ?
na Obun Printing
reie puta i nenei
i te fenua Tapone ra
i te avae no Tetepa
i te matahiti ra 1982
na Tadeusz Aronowicz
te hohoa puta tumu
NA AAMURII
Robert Louis Stevenson
(TER1ITERA)
O Robert Louis Stevenson — o te hoe ia taata papai aamu
paretane, e taata Ekotia oia o tei fanau hia i roto i te oire
Edimepuru i te 13 no Novema 1850.
Ua riro tona manao i nia i te faahiahia o te mau paeau Patitifa. E no te mea ra e ua tutoo hia oia, ua tarahu tia oia i
te hoe iati i Tarifonia (San Francisco), reva maira ratou o te
vahiné, te hoe tamaiti hoovai, tona metua vahiné, e te hoe
reo
no
vahiné tavini. Tae maira ratou i te fenua Matuita i te 28 no
Tiurai 1888 e ei reira oia e farii hia ai e te tavana no Atuona,
o Paaaeuna. Mai te fenua Matuita, reva mai oia i te Tuamotu
e mai reira mai i Tahiti nei. Ua na mua raua i te imi i te faaearaa i Papeete, haere atura i Taravao — i to Stevenson taeraa
atu i Tautira, i reira tena iteraa i te fenua i parau hia e ana
«o te Parataito i raro nei». Faaea ihora oia i reira e piti avae
i te maoro — o te tau au roa ia o tona oraraa taatoa. Ei reira
oia e mâtau ai i te hoe tamahine opu arii, o Moe te ioa e ua
pûpû atu i te hoe pehepehe iti nana.
Ua farii hia Stevenson ma e te tavana o Teva-i-tai, o Ori, e
horoa hia ihora i te ioa o Teriitera. Ei te 26 no Tetepa to
Stevenson faarueraa i te fenua Tautira. I te revaraa iho, horoa
maira te hoe ruau i te hoe oini i faai hia i te huero moa, mai
te nao raa e : a afai atu i teie mau huero moa i to oe fenua i
Ekotia — e pata, e tupu, e paari — e e riro to ratou aaoa raa
ei haamanaoraa ia oe ia Tautira nei.
Ua pohe Robert Louis Stevenson i te fenua Hamoa i te matahiti 1894.
/
-LES • EDITIONS -DU • PACIFIQUE-
ISBN 2-85700-137-1
Fait partie de Na' a'amurii