EPM_Vea Porotetani_199405.pdf
- Texte
-
porotetoni
Eglise evongélique de Polynésie Françoise
-
DP 110 Papeete
MA11994-N°d
-
ÉDITO
Ejjlrearrivée de 1 ’évangile
1(0^ et ïlésurrection
^Jetée dans le modernisme par les vertus du
C.E.P., Papeete saturée ne dispose d’aucun site
pour traiter ses déchets. Une usine d’incinération
pollue une vallée dite industrielle pourtant habitée
depuis longtemps et dotée plus récemment d’uné
cité sociale
Ca
ne
au
contact d’une
décharge municipale..
s’invente pas.
Des projets sont à l’étude, d’enfouissement,
d’immersion, d’incinération....Le problème se
pose en fait à toute l’île de Tahiti et les décharges
n’apparais¬
rapidement Faaa la suburbaine ou l’indé¬
pendantiste, comme l’on voudra, offre généreuse¬
ment une solution provisoire. Mais elle dispose de
dizaines d’hectares str ses hauteurs, qu’elle pour¬
rait bien dévouer de manière plus définitive à
sauvages se multiplient. Les solutions
sent pas
l’enfouissement des déchets de toute l’île, si une
solution technique fiable était retenue. Elle comp¬
terait en tirer des bénéfices. On ne peut s’empê¬
cher de penser à ces pays
tant les déchets des pays
des recettes
du Tiers Monde
accep¬
riches... pour se faire
Jetée dans les grandes affaires par les mêmes
vertus du C.E.P. la société polynésienne s’enfonce
dans la corruption. Depuis quelques mois on a vu
des inculpations visant des personnalités du Terri¬
toire, l’incarcération d’un important industriel.
Nous ne sommes pas en reste sur la Métropole,
l’Europe. Peut-être mais nous sommes une
petite société dont les repères sont encore, entre
autres, la classe dirigeante, l'élite économique...
ces repères sont en perte de morale. Tout r^em-
peu leurre auquel toute une population risque de
mordre alors que si l’État abat ses cartes, le Terri¬
toire est
beaucoup plus discret sur son jeu. Or, le
il reste à le mettre en oeuvre... à
deux. L’on nous engageait ces jours derniers à
nous précipiter à l’aéroport remercier le ministre
des DOM-TOM. Remercier de quoi ? Ne s’agit-il
pas pour la solidarité nationale de réparer ici les
dommages commis ? Ne s’agit-il pas pour le Terri¬
toire de s’engager ?. Les citoyens ont été impo¬
sés, ils sont prêts à d’avantage d’efforts, dans
pacte signé
,
des conditions de
un
misérable feuilleton
sur une
radio locale
faisait toucher du doigt les dessous politico-affai¬
ristes des jeux d’argent sur le Territoire. Naguère
les états généraux de la charte de développement
avaient stigmatisé le pourrissement de la classe
politique. Une campagne pour la moralisation de la
publique avait été initiée, malheureusement
récupérée par des politiciens en campagne électo¬
rale... dès lors, décrédibilisée. Elle est à
reprendre.
vie
Dans
ce
bourbier le pacte
L’ambiguïté ne se lèvera pas en ces
d’interrogation sur la reprise des essais à
roa. La logique sécuritaire demeure, fondée
peur. L’ours soviétique disparu, i’on se
jours
Morusur la
forge
d’autres raisons de s’armer toujours davantage.
Ce surarmement généralisé permet les guerres
d’aujourd’hui. La violence, fut-elle dissuasive est
toujours contraire au dessein de Dieu. La paix et
la justice sont les fondements de son Royaume.
CeluHci est à construire y compris avec les “ poli¬
tiques'? En acceptant la reprise des essais
nucléaires, nous en contrecarrons le plan. L’argu¬
ment des recettes supplémentaires ne sera pas
mis en avant c’est pourtant lui qui tient nos res¬
ponsables.
Ce numéro du veà sortira entre le 5 mars et le
Pâques, entre fête de l’arrivée de
l’évangile et fête de la Résurrection. Quelle distan¬
dimanche de
ce mesurer
entre l’arrivée d’une
le...la Résurrection. On reçoit
l’une par les sens,
on l’entend, on la lit... on reçoit l’autre dans le
coeur, en contemplation étonnée, dans le concret
du quotidien. Il nous sera facile de fêter l’arrivée
de l’évangile, puissions-nous donner des signes
de la Résurrection. En ces temps d’aujourd’hui
cela s’avère urgent.
Iteprise
tence du ministre de la Défense
du
qui suivait le dossier. On djt
que ce dernier mettrait au point
un calendrier pour la reprise
qu’il s’en remettait à la compé¬
des essais.
Le Ministre des D.O.M.T.O.M. n’a pas fait état de
réserves qu’il pourrait apporter
à la
contre le
nucléaire
Au cours de l’interview
accordé à R.F.O. le 25 février
1994, le ministre des D.OMT.O.M.
a
répondu à une ques¬
information, fut-
elle bonne nouvelle proclamée par des hommes
de foi et l’adhésion de foi en cette bonne nouvel-,
tion sur la poursuite des essais
nucléaires. Le Ministre a dit
la
la
ne
position gouvernement de
République après avoir pris
température sur le “fenua’. Il
consultera donc pas sur ce
sujet Les problèmes de Défen¬
se sont de compétence d’État
qui peut donc faire ce qu’il veut
où il veut quand il Veut.
Le gouvernement local se
3 MARS 1994
no
Taioraa : loane 13, 31-35
Aoraa : loane 13,31-35
Progrès
(qui n’étaient pas vraiment
celles que l’on avait deman¬
dées), le journaliste de R.F.O.
l’a bien fait préciser au Ministre
des D.O.M.-T.O.M.
13, mai te irava 31
e tae atu
i te irava
35.
Tei lerutarema letu
e ta na mau
pipi.
E amuraa maa bopeà ta na e o raton. Ua
faarue mai o luta ia raton no te tnn ia na
i
roto
i te rima
o te
ati Inta. Ua fatata
taime i teie nei e hamMa ai o ia, e
Laavâhia ai, e faautnahia.ai e e faatatan-
Area râ te pohe riàrià no te tatanro,
riro ia ei npnta e na reira ai te man
faatere no te nnnaa ati-Inta e no te lian
rom a i te faateitei ia na oia hoi i te faae
No reira mai to letn faahiüraa i teie
nei paran no te aroha. “ E tnn atn van i
te paran api na onton : e aroha onton ia
onton iho. Mai ia n i aroha atn ia onton
na,
accueille
Supérieur
avec Joie la poursuite
aroha, mai tei mataro-noa-Ma na e raton
te rave, mai tei matarohia râ e letn i te
faaohipa i roto i to raton oraraa, mai te
peu e, te hinaaro man ra raton ia na.
Aita te aroha no te Fatn i taotiahia i
nia noa i te hoê pnpn taata. No te atiInta to na aroha, e paran man, no te
ces
essais
nucléaires et réaffirme aussi
chbtilques dans la région du
atoà
Pacinque.””
Mol 1994
-
Page 1
te man taata
teie nei ao ma te maiti-ore i to
hnm, to raton reo, to raton tiaturi-
0
raton
O
tiàraa
...
ia i haapapn atn i te oromeia Nitotemo i te hoê pô : 'T aroha
mai te Atna i to te ao e na tae roa i te
horoà mai i ta na tamaiti fanan tahi ia
ore ia pohe te faaroo ia na ra, ia noaa ra
te ora mure ore".
ta na
Aita letu i hinaàro ia vai
noa
terâ
faanahoraa tahito
Te paran o ta
i roto i te oraraa o te taata, no te mea
eita o na e haamaitai i te man tuatiraa, e
haafifi râ o na
letn e horoà nei i ta na
riro ia mai te hoê poroiraa
pipi,
na
ia mai te hoê faaneraa o te tnrai
ia raton i rapae i te vahi e putnpntnhia
no te
paran o te
aroha
...
e aore
faaiho faahou mai ia
e te oraraa o to raton
Fatu i rotopn ia raton, o te faaitoito ia
raton i te faatnpnraa i te titanraa i titanhia ai raton, o te tnrai ia raton ia haere
â i mna i roto i te paran o te taviniraa.
E aroha onton ia onton iho ...”
"
no to
To letn hinaaro i ta na mau pipi ;
raton ia raton iho, mai ia na
I reira te taata atoà e ite ai e, e pipi
raton nana".
“
la aroha ia
...
Teie
i roto
te tnmn
faaneraa i ta
ei
letn i horoà ai i teie nei
na man
pipi
:
ia itea raton
pipi man na na.
ore^aè
Teie to na anraa, ia
faaroo ia ora i rotopû
teie nei
paran no te aroha faaohipa-raa-hia
i te oraraa o te taata i teie mahana.
taata
te man
ia raton iho i
ta te Metia i faai-
paran no te aroha o
mai ia raton, eita tana aroha no te
Metia ra e fanan mai i roto i te aan o te
te
te
te
Ua apitihia te paran no te aroharaa i
paran no te faahoiraa e i te paran no
maitiraa i te hnm o te taata.
te
E faanahoraa teie o tei matarohia e
taatàT E ere i te faanahoraa api, e faa¬
te
son
et la destruction des armes
tamaria atoà râ. No
taata
ia aroha atoà onton ia onton iho”.
man
du moratoire sur les essais
nucléaires, il souhaite l’arrêt
définitif de
man aroraa e
i
tna ra
e tae
teie
No reira to letn apitiraa i terâ paran
"mai ia n i aroha atn ia onton na”. O te
vahi api ià no teie faaneraa. Eiaha raton
ia faaohipa faahon i te paran no te
i taua vahi ra è ïe tupn
nei te peàpeà i roto i to raton aan.
pipi
...
mahana.
raa, to raton
mau
Jbaapohe
te tnmu ia no
hoi faabon ia na i te vahi'no reira mai o
ia i te haereraa mai i te ao nei i te, maha¬
na no Noera. No teie taime, eita ia ta na
Ua ite tâton i te hnm
“Le Conseil
ies essais
reprennent et les dividendes
supplément des
ia.
o
o te
tupn noa nei â i roto i teie nei ao i teie
toutes affaires cessantes.
opposition sur le déverse¬
ment des déchets nucléaires
voie ouverte; que
rohia ai
raton, o te
raton i te hohoà
1993). Le combat reprend
mati 1994
O
ra e
On trouvera ci-dessous un
extrait du communiqué du der¬
nier synode de l’église (août
te Mahana
nalioraa râ
Té tumo paran i faataafaia jio tatou i
teie oroà 5 no Mati, tei roto ia i te evaneria no letu i papailiia e loane i te pene
recettes du Pacte de
précipitera évidemment dans ia
entreront en
Maa 5
no
roa te
de progrès fait un
combat
Pureraa
sée ?
sur
ment
Assemblée des missionnaires avant leur séparation.
justice. Merci pourquoi ?
S’agira-t-ii d’un pacte ou d’une subvention dégui¬
nahoraa tahito râ. E
na te
Atna,
E
i
ere
te
e
ere
i
te
faanahoraa râ
faanahoraa
o te
vêtahi atn mau taata, no te mea, te fâ no
te aroharaa te tahi i te tahi, o te faatupnraa ia i te paran.no te aroha o te Meda i
roto i te aan o te taata.
faanahoraa
na te taata.
faatnpu, e faa-
Suite page 2
veà porofefoni
HffiOÀ FAAROO E TE PATURAA FARE
TE
E boa bere mâ, i teie bepe05 no mâti o tei riro
tatou e ora
toma no te
mai
te mau
faaauraa rà
matabiti atoà ei
manaôraa na tâtou i te
E itebia
rabi i ravebia e te mau àito i
roto i te faaroo, tei baere mai e
faaibo-faabou mai i te buru
mau no te Atua te Tumu no te
ra
faahou ânei i
faaiteraa i te bere
o te
te
Faufaa-Tabito
te
e tae
o ta te Tamaiti ibo a te
Atua i faaite mai. la Ite atoà rà‘
aita teie ôpuaraa i maue te Atua, no te
ua rabi aè to te taata baa-
tatou e,
paari
ânei, ua botu ânei, ua faufaabia
ânei te obipa i ravebia, e aore
ra e rave
nei, mai
o te ao
Api
te
i teie mabana. Ua
roo
ra.
mau
atoà atu bol i to te Faufaa-
noa
atoà, ua binaaro vau e
bio e, e aba mau atu
te buru no to tàtou biroà-faa-
i
i
i te
roto
tiàturiraa “ètene", tei
te mau
roto
tiàturi
ta na e
reira i
te
tiàturiraa atoà
mau mea
tamata
Atua
taata e te
obipa
nei i baamata ai. E
te reira i roto i te
ruuru-noa-bia
mea,
pao-noa-raa i to na ibo binaaro
0 ta na i faariro roa ei binaaro
tabi
Atua
no te
Atua. Aita
atu ra te
Fatu
o
fare i tâuà-faabou-bia. te
taata râ i patu i te fare tei baru i
te
Tau matabiti
noa
i mûri ia
tàtou, e faatià ai tàtou i te 200
te
matabiti i
mau
àito
mai ai
tae
faaroo i nià i
ra no te
to tàtou mau motu.
biti
atoà bol
noa
i ô mai i
tàtou
reira tiàraa fatu.
te
taua
te
I
bia
tau mata¬
taburi
e
te
E
atu
ai
i
faanabo-
au
tâtubaaraa. Te
mau
vâbi moà
matabiti 2
000.
ua
fare-pure (te biero) ia
tabi
te
letu,
te tau no
te
roa
tei faataabia
no te
Atua, te vâbi moà tei faataabia
tabuà, te vâbi no te
Ati-Iuta, te vâbi o te
no te mau
Teie râ, èere teie i te tabi
tua-tàpaparaa mai te mâtaronoa-bia
e
tàtou. I te
ia
i
au
te
nià i te
e o
tabi
mau
te
reira
biôp'' .a i
tapaô ite-. ta-bia
mau
ta tàtou e orr-,
Le 5
1994
mars
au
stade Willy
nei i
te mau
-labana atoà. Eita rà tàtou
tomo roa
i
tiàturiraa
i te buru no
vai ra i roto i
roto
e
tàtai-tabi,
taata
e
faaea
noa
e
tàtou i
nià i te
te
0 ta te
taata
te
tauturu
ia
Teie
râ
Mai
na
mau
i
roto
i
iho i haamau
faanaboraa
ibo i faaau
te
no te
faaroo.
tei aratai atoà
e o
reira ia
faaroo, to tatou tuàtiraa i xtià i
hiroà-faaroo
e
aratai
Atua
e tae jioa atu
tahi i roto i
te
e
hio i
tapao ra, e tomo jioa
i roto i te
tatou
E
tahi i
te
i to tatou
faaroo. No te haere
te
tomo noa atu
fare pure.
i roto i ta tatou
mau
tiàturiraa
tuàtiraa i te Atua
e te taata.
bape! ia àre râ ia
moèbia e, ua te obipa o ta tatou
ibo i faauabo, i faaàbipa e o ta
tatou
bol i tiàtud
e mea
maital
faaite mai i te buru Atua ta
tatou e tiàturi aei. No te mea,
e
ua
tiàturi atoà tatou e, terà te
e tano iarave e
buru faanaboraa
mauruuru
ai
o
No reira dta
bo-noa-bia
^ A hio
i roto i teie
obipa bamaniiim-raa taata e tupu noa ra i nià
i/e tamarii, i nià i te taata api, i
mà i te taata paari, te tane e te
i
nm ao
na tatou
te mau
vabine, e i nia i te mau ruubia.
(Te tupu atoà nei hoi te reira
mau
tatou
buru
nei
taua mau
roto
i
obipa i pibai ibo ia
...). Te faatupu nei
obipa ra i te peàpeà i
to tatou aau.
E
au ra
ia
ua moè te parau ko te
aroba i roto i te aau o te taata e
aita te taata i ite faabou e, eaba
biobia,
te
faaturaraa i te tiàraa o te
Aita te taata i ite faabou i
taaèraa i rotopû i te taata e i
taata.
te
taoà, i rotopû i te mea maitai
i te mea ino
Te baefe noa
ra te taata mai te ite-ore râ e, te
baere ra 0 ia i bea.
pû ia tatou e vêtabi pae, bou aè
faaruru ratou i te
mabana
obipa-ore, ei baama-
tatou a
...
ra
ei tumu no te peàpeà e vai nei i
rotopû ia tatou e o ratou, eita
ia tatou i uiui i
roto. ia tatou ibo e, aita anei
tatou i riro ei tumu matamua
anei
e
tià
atoa
peàpeà ra ? Aita
roa no
taua
anei te
mau taata
faaroo i riro
atoà ei tumu no taua mau
fifi
ra
te
tupu-tamau-atoa-raa no
te parau o te parautià-ore i nià i
te fenua nei, o ratou i ore i tià
mai i nià no te faaite i te taata i
e no
parau no te
Metia ?
te
aroba o te
I
taime
te
teie nei ao’ ;
i
non^ ra
taaê ai o ia i ta
pipi, teie te titauraa a
ra^ou, no to na bere i
letu ia
te ora
e
te
ia tamau à ratou i
parau no taua
aroba
i rotopû ia ratou.
poroiraa i boroàbia e
Fatu i ta na mau pipi i taua
Terâ
te
Te aroba
'titau nei i te
pa
o ta te
Metia
e
pipi ia faaobi¬
ratou i rotopû ia ratou. o te
mau
E
ûà ia tatou ia pabono e, o te
aroba ia o te Metia tei fanau
atoà i roto
ratou
i to ratou
oraraa
e
o
aau e
i
i
binaaro ia ite-atoà-bia i roto i
te nûnaa maobi o to tatou
fenua.
Ua paruparu
patoi i tè haavare. no te
ia tupu te hau e te autaeaèi nià i te fenua nei
“la aroba anaè tatou mai ta
raa
...
Metia i aroba ...” e nebenebe
tatou e arataibia i te boê vabi
roto
e
atoà-bia
e Utou
i te bopeà ra, e
ia to na.
tae noa atu
ont mure are
tatou
atoà ratou i te
oraraa o toi tatou
tupuna i taua tau ra e i
atoa ia tatou i teie maba¬
I te 5 no Mati 1797 i tae
mai ai te mau mitionare pereune
porotetani matamua i Mata-
vai. I te 10
no
Atete 1796 to
No reira, mai teie mau
mitionare i ore i taiâ i te faaite¬
raa i te parau no te aroba o te
Metia i taua tau ra, eaba te boê
tapao
itebia
e te mata
tei
faaite atoa mai i to tatou bere i
te Fatu i teie mabana ?
1 te 1 no fepuare 1978, i
faarirohia ai te taio-mabana 5
no Mati, e te Han Fenua, ei
Poge 2
^ S
îR
•
farerei ai i
teie fare te taata
e
Atua i te
E
tupu taua fare-
mau
no te mea
tano
atu
e
i roto i teie fare, e mea
atoà ia i te taata e baere
reiraa
na
bol
te
taime pureiaa.
ra
i reira ia faaau ia
buru i te binaaro
ra
ia
na e
o te
i
to
Atua
e
la bre bol ia'
na.
baapao i te reira ra, e riro o ia i
te faabapabia e te tiàvarubia
Moi 1994
mua
i
roto
i
ta
i te tiàturiraa
e tae
faataabia
no te
taata noa
i
o
te taata.
i te vâbi i
ôrometua, e te
vâbi o te tiàtono.
te
Na reira atoà bol, èere i te mea
au i te ôrometua ia
pou mai i te
vâbi o te tiàtono. E riro taua
mau
faatauiraa ra i
te
faaburu è
atoà i te feruriraa o te nûnaa o
tei baamau i to na tiàturiraa i
nià i teie mau tapaù ite-matabia
e ana e o
na
i
te
obipa
e
tei
tiàraa
tià ia
baapâpü mai ia
o te
taata e te
na e rave e
tupu
mai i rapae. To te taata binaaroraa e faatano ia na e aore ra i
buru i nià i te binaaro
to na
na
Atua, èere ia
roto
i
ta tatou
parau a te
tatou
tumu
Suite page
faaiteraa i
te
tamarü atoà
Atua.
teie boi te parau
ia na, te parau no te
Metia.
te
te
na
te mau taata
porotetani anaè, ei mabana
oroà râ
e
16
o te
utuafare
o
te
o
roto
o te
o to
teie tau ta
Atua i afaibia mai i ô
nei,
i
no
teie oroà i te
ia baere atoà i
na.
mau
i roto i
E ere hoi teie nei parau no
aroba i te boê parau tutuu na
Mètia i te mau taata porote¬
obipa i tupu aè nei, te turaibia
nei
te
hinaaro-ore! O te tapeà râ
e,
roto
atoà
obipa i roto ia ratou e o ta ratou
obipa atoà i roto i
i te
au ra
i
ra
i binaaro ia
te aau e
Atua. E
0 te
i
fare-pure, 6re noa
pübia te vâbi moà roa e
Eita te üàtono
mabana orôà
terâ manao puai i to
tià ia tatou ia pabono e,
aroba ia c te Fatu o tei
mau
reira i
obipa i tupu na ua fatata e
200 matabiti i teie nei.
Mai roto mai rà i te mau
...
aro
o
te
pinepine na
fare-pure. te fare
rii
te mea e tutonu
to tàtou mata
vâbi moà, te vai mau ra râ tê
roto i te mau faanaboraa
faaroo i te
Atua.
tani.
tupu ra i ô tatou nei i taua
mai te obipa pûpûraa
rutia taata i nià i te maràe e te
baamouraa tamarii
Mai te peu e, e ui tatou i te
te
teie, te
tatou
i
ai i
No reira, e ere i te mea tià
ia riro noa, teie mabana ei
tabi taime, areà râ aita ratou i
otohe i mua i te mau obipa tià-
o
fà
ia
e
ia
ra te
tatou mau
faaboiraa ia tatou i te bui faa¬
roo 0 teie mabana i roto i te
mau
to
ta ratou
ere te
no te
o
Teie râ. e parau
S
terâ itoito i to ratou,
Mai
atu
âmui
na mua roa e
o to na
te mau
nûnaa.
te
binaaro
binaaro
i
Atua. I te
tatou
aroba
e
no te
faaobipa atoà i rotopû
la ore tatou ia faaobipa i
faaueraa ra i rotopû ia
tatou ibp. e nabea atoa ia te
vûtabi mau taata e ite ai i te
te tumu no
tumu no
ia
taua
mûri.
ratou, e
ia tatou
ia tatou.
rau o.
pabi, aita râ ratou i boi i
Mai te peu e. e ui tatou i
aratai ia ratou i roto i te
bamani-ino-raa ia bamâmâ
ratou i to ratou vaha no te patoi
i te mau bamani-ino-raa taata,
mataù rabi e te
tatou
i t'o te Evaneria taeraa
mai i Tahiti nei, i Porinetia nei
e i Patitifa nei.
te tere
boê ia aroba o te nebenebe atoa
boroa-atoa-bia mai ia
i teie mabana ia tià ia
tau ra, ua
te mau
to tatou
ore e
e
na mau
fifl
i
anotau ra
te
e
faariro ai i taua feia
mau
i
naoraa
Ua
to ratou tere.
paturaa-fare-pure
bol i te
au
roto
maororaa o
tià ia faana-
râveà e vai ra i
rima e ia au atoà
buru nebenebe o ta
ia
faarueraa i te oire no
Ronetona. E 207 mabana te
te
e
te
uo te
tial mai
ia ia tatou.
i
roto
vâbi moà, te vâbi i reira e faaterehia ai te pureraa, e te vâbi o
e patubia ra. e
boê pupu taata tei
boê to râtou tiàturiraa e o tei
e
Aita ia uiraa i
ra
te
te mau ètene.
e
reira atoà i
te
tiàturiraa ètene. Te vai
fare
te
mea e,
fare ia
mau
ù faaroo, to n
i
au
tuàtiraa
e te
e to na
i te vâbi boê
to ù
ratou
i faaau
ta na
i te parau
no to
parau no te aroba e te auraa
mau no te aroba ? Mai te peu e.
te vai noa nei â te au-ore i roto¬
âmuitahiraa-taata
ibo
fare-pure. E liro paha ôutou
mai e, e aba ta te
fare-pure e faaite mai i te buru
Suite de la page 1
teie fare.
ra no
te
taua mau
Polynésie
binaaro
e
la faaauhia rà
tuàtiraa
Célébration de l’arrivée de l'Evangile en
tatou
hoi i to tâto\j feruriraa, to tatou
te
tapaô, o ta tàtou
mau
vabine
mau
Bambridge.
mea e, ua
hiô mai i
tamata vau e
tàne
mau
na te mau
vai
ra
taata faaroo
i Tahiti nei
e
e
parau tutuu râ na na i te
teretitiano atoa e ora
mau taata
i Tahiti nei, i Porinetia nei. i
e i roto i teie nei ao
atoà. la ora na.
Patitifa nei
i
Porinetia nei, ei oroà na te mau
Jacques IHORAI,
veà
2.1Ua
2.I
“MEA NA ROTO IA I TE HURU MAAMAARAA O TE AORAA
TO TE ATUA KAAOTTIRAA E FAAORAI TE FEIA FAAROO.”
1.la
E faaitoitoraa teie tel orahia atu 1 roto i te Pârolta
Haapiti i te pureraa Pae no Mâti 1994
no
Teie te tabi îriüraa
te taiôraa
no
pïpîria ra I. Tor.
1,18-25:
18 Te parau no te tatanro, e
paraa maamaa
ia
no te
fëia
e
pohe atn
fëia
ra, âreà là no tatou te
faaorahia nei, e pùai ia te
e
reira
no te
Atu a. 19 Inaha
ua
pâpaihia hoi e : E faaôre au i tepaari o te fëia parau paari, e e
ôre hoi
au
tâuà i te
e
Ite
o te
fëia tüite. 20 Tei hea te taata
parau
paari ? Tei hea te pâpaiTei hea te
parau o te Ture ?
taata-feruri o teie
ânei
haamaamaahia
e ua
Atua te
? Eere
tau
e te
haamanaôraa rahi i mua i te aro
no teie mau taeaè e mau tuahi¬
ne
Torineda.
E
reira, e hiô mai ia
tâtou, e no te feiâ hoi tei hio aè
na, e hio faahou mai ia tâtou i
roto
teie
o te Atua, e mea nâ
ia i te huni maamaaraa o
roto
te aàraa to te
Atua faaotiraa
ani nei hoi te
Herëni i te paari; 23
Maton nei ra, te faatnpn nei
maton i te paran o te Metia i
man
faatatanrohia, e tnroiiraa hoi no
te man Âtinta, e e maamaaraa
ôpuaraa
a te
Pipiria ia
te
heheu
na
au i te Atua ta na i
i te hui faaroo no mua
ui
âpi)
e
mau
/. Te Metia i faa-
tataurobia. te niu ia
te Faaroo Terete-
o
man
peàpeâ e man
Torineda. E
Herëni atoà
Meda ia o ia, oia hcd
te pOai 0 te Atna, e te paari o te
Atna. 25 Inaha, ê paari rahi hoi
to te mea maamaa o te Atna i
to te taata nei paari, e e phai
rahi hoi to te pamparn o te
Atna i to te taata nei pnai.
matahiti rit
noa, inaha aita â hoi teie Etârëda i nl-roa-hia atn ra, aita â hoi
i tehn-roa-hia mn ra i roto i te
Faaroo o te Meda - i paran ai o
Panro ia râton : “na faaàmn hoi
an ia ônton i te h, aore râ i te
nan
hoi i tià ia
eita atoâ e dà ia
mâa ètaèta, aore
ônton i
OMUARAA
reira,
e
ônton i teie nei "
(I. Tor. 32)
-
matahid rii noa i mûri aè
man Pororaa Evaneria a
e nan
‘No
i
te àreraa to te ao
i fârii
paari o te Atna nâ roto i te
paari o te Atna, e mea nâ roto
te
ia i
hum
te
maamaaraa o te
aôraa to te Atna faaotiraa e
i
te
Panro,
e te
tipee faahou nei teie
Ëtârëtia i te man peu e rave
rahi no roto mai i te ao e âuahaad nei ia na.
faaora i te feiâ faaroo.”
an
i teie
ëtârëtia atoà,
fetü tamarii, te feiâ âpi, tei
roohia i temhimhiâraa o te
Te dàturi nei râtou e, e ua
noaa ia râtou te dàmâraa no te
roo, te man mero
te man
mana o te
ôrometua
àire nei,
haapii
a te
hau, tei mâreihia e te mau àti
ran, te man taote, te mau
-
faatupu i te
mau hinaaro atoà o
âau, e te mau hiaai atoà o te
tino (ITor. 6,12; 1023);
te
tuati-
mai, te man râtere, e tae noa
atn i to te fenua Aimeho e hope
fârii manihini mai i te
tâpaô no te aroha o te Atua.
roa,
Hoa here mâ, e mahana
-
Te tiàtnri atoà nei hoi
râtou i te
paari ho roto mai i te
haapiiraa e horoàiûa nei e
te man " philosophe’’ Herëni no
te tuatâpapa i te parau no teie
man
fâihia nei, e e faaitehia
Pauro ;
Te tiàturi atoà nei hoi
rahi teie no tàtou, oia hoi
Atua
tâton to te Hui Faaroo Porotetani nei, inaha teie te taiô
manaba tei tâpaôhia mai e te
tau ei haamanaoraa i te taeraa
mai te Evaneria io tâtou nei ; ei
nei
e
haamanaôraa i te man
Atua hoi
parau
no
ôhipa
Faatnpnraa Parau Evaneria tei
orahia
na e
Peretâne
taeaè e man
man
Mitionare
i te tahi
tuahine no
te mau
e tae noa
E
raa,
no
i te
f
teie ôroà haamanaô¬
mea e na
-
e
râtou, mai te umu Aduta tumu,
e mea nâ roto i te mau tâpaô i
aa-roa-hia
teie paran i roto i té man tâpura
ôroà a te Etërëda néi, na mâidhia mai te tahi maa âpaàpa id
paran no roto mai i te Epitetore
tei faateehia atn e Panro i to te
ftmni-tahi-raa faaroo e ara nei i
Torineda. E mai te mea ra, te
rave atoà nei o Panro i te tahi
i reira, oia hoi te tahi noa
faahua atua tei hina, o ia i
haere mai e faahum ê i te mau
mate
noraa,
roa
horoà mai ei pâhoto râtou faaroo e ùàna
haere
e rata
hia
noa
mau Herëni
i teie hum haa-
no te mea ua here-roaua tâàmuàmu-roa-hia e
e
râtou to râton
mau
àere atua mâ
taô, Oia hoi, na te taô e
heheu mai i teie man nnn atua
e
Te tiàturi atoà nei hoi
aôraa, te mau faaitoitoraa
te man ôrometua, te man dà-
man
tono e te man
poro
àmn ai te poroi a te
atn i te paran no
Peteio : ITor. 1,12;
èvaneria, e
Atua (a hiô
Aporo e o
haamorihia nei
râton.
e
No
râton, i nià i te Râan-Târava,
eere te Atua tei pohe, te tahi
râ taata
noa
Una mai
atoà
fâtata
roa
tâton i te
o te tenetere no te taeraa
mai te mau Midonare Peretâne
io tàtou nei, e mai te mea ra, ia
i te tahi
au
mau
aratairaa
("théologie")
parauatua
te
e mate
’’philosophe ", tei
man “philosopho”
nei.
1.3.1
i teie man hahiraa ran o to Torineda mâ, te
haamanaô nei o Panro i te tahi
mua
ôhipa âpi tei fânihia
e te Atna,
oia hoi : Nâ roto i te pohe o te
Meda ra ia letn no Natareta, na
fâiii te Atua e dàhapa, eiaha i
ia i
atu à o
tahidraa, to na
vai-noa-aturaa. Te vâhi râ e
pàpû maitai
nei, aita te feiâ nei e rave ra i
to na
moorearaa, e to na
teie hum haamanaôraa no te
Faaroo Teretetiânô, no te haarâ i te hoê
Haapaôraa
Mâôhi âpi tei niuhia i nià i te
atua ra ia Taaroa. e o te ôhipa
mau
e ueuehia nei i teie mahana, aita atoà
tàtou i àtea roa i te mau peu i
ia
orahia
Tômite Rautiraa
Torineda mâ, inaha
e to
tâpaô ta vêtahi, e pere
taô ta vëtai tahi, e e pere parau
paari hoi ta vërà mâ.
e
pere
e
itehia
aratairaa
Te pata tâpaô nei tâtou, te
pata taô nei e te pata parau
paari nei tâtou, i te mea e, e
ôaôaraa, e e teôteôraa hoi na
tâtou
i
tohu
a
i
te haamanaô atoà
tahuà
te
ra o
i
te
Vaità. I
nâ huru
haamanaôraa i teie tohu, e itemaital-hia nei i teie mahana.
roto
te rauraa, e tom
A tahi, te haamanaôraa e
Itehia nei i roto i te man pâroita
i ô nei, te vai nei te tahi
:
man
dra noa
tïtauhia nei, te
nmeômeraa
manaô,
e a
atn râ, te fâ e
haamanaôraa ia e, e mea taltalhia mai te Evaneria e vëtahi ê,
oia hoi na te papaâ i ômna mai
parau no te Atna o te Meda,
i ite ai tâtou e i tiàturi ai tâton
ia na et Atua, es Fatu e ei Faao¬
ra
hoê roa
tâton. T e
no
tupn nei
hnm hamanaôraa
tana
ra
i te
i
atu ra
te
a
roto
i
te mau
Rauti Nui
no te
Pipiria
i nâ haamanaô¬
mua
nei te
toru, te amo
mau
pâroita atoà i te vâhi e maraa ra
ia râtou ; te haa nei te feiâ
tuatâpapa ia au i to râtou ite ; e
nei te mau arioi i te
Meda. Eiaha râ tàtou ia topa i
roto i te mârei, i roto i te ôpirite haamoè
na
fârii râ te Atua
tiàhapa i roto i te PARAU,
e
oia hoi i
roto
neria, ta
na
atoà
e
i
ta na
Parau Eva¬
Meda i te
âmui ai
vâhi
piti e too
too
iôa
mau
(Mat. 1820).
No reira, na Pauro e, eiaha
ia moèhia ia teie fâriiraa haèhaa
Atua i nià i te Râau-
a te
Târava, ia haamanaô vaitâmaunoa-hia râ te reira e tae noa atu
ai i te taime à riro roa mai ai te
Meda, eiaha i te tahi parau haa¬
piiraa tâpad
noa, paran
haapü-
âpi noa, parau haapiira
tiàtono noa, e aore ra te tahi
parau haapiiraa ôrometua noa,
ul
raa
te
hoê râ Parau Ora
ôe, e a
i te daltu-
no
noho atu ai ôe i roto
tâuàparauraa, tnarolraa ; te
nei i
matatara atoà
ôroà, ôaôa, reàreà, heva, ôto,
fânanraa, paariraa, poheraa ; e
te
hiroàroà atoà nei i te
ànotau
terà ui e terâ ui. Te
no
Fatu,
vai nei hoi te haama-
e te
naôraa, e id aè ia to tâtou
ia to na.
pehe
A
piti, te haamanaôraa e
ravehia nei e te mau puta tei
pâpaihia e te mau Mitionare
Paran
Atua,
e
te
a
e o ta
mâ, oia hoi
nâ roto i te
e mea
maamaaraa a te
aôraa
èvaneria,
faaora ai i te feiâ faa¬
te Atua e
roo.
i
i nâ hum haamanaôraa ë tom tei MàMa mai
tatararaa :
roto
e
ra
i
Atna, nâ roto i ta
haamana^a, e aore
hunaraa, ia parau roa mai ia
roa
terâ
e
ôe i te reira vâhi
taime,
no
ôe, o
Atna ia ôe.
Te Parau
nei ia
i
te
eita e noaa i te
ia tânao, ia mârei e ia fatu
o
Pauro,
Atua
o te
e
Meda mâ
te
faaô-
ia itoito maitai i
terâ tuhaa faufaa roa, no te mea
ôhipa
e maraa
i te mau
i te
àparauraa mâ te faahiti i te
parau no te Fatu, t^mau hime¬
neraa, e nâ roto atoà i te pàtoiraa ia na (mea nâ reira hoi to
Pauro fârerei-roa-raa i te At^y
au
i të
peu id e mata nei
roto ia tàtou. te püài
i te
pùai nei tâtou i te ôhipa rauti i
te Parau a te Atua. E parau rii
hoàta te reira, no te mea eita te
Parau a te Atua e rautihia : Te
i te taata ia
roto
paran
Meda nâ
i
te paariraa p te mao
paari a to te ao nei, inaha
Taaroa,
Nui
e aore ra
(Taaroa
taua atua
ra.
Eita
i Arü
e
Te Tumu Nui, o
piiraa noa tei
ra no te haamori i
ôre ia tâtou ia faaôre i
teie hnm haamanaôraa, no te
mea, mai ta to Torineda mâ e
faahiroà mai nei, e man peu
ihoâ
te
reira
na te taata,
paari o te Atna nâ roto i te
paari 0 te Atna, e mea ni roto
Aduta hoa atn â o ia i to na
adntaraa, Herëni noa atn â o ia
i to na herëniiaa, Papaâ noa atn
ia i te hnm maamaaraa o te
â
i
te ôreraa to te ao
te
o
ia i
to
papaâraa, Mâôhi noa
Poge 3 - Mol 1994
Atua,
na na
ia
te
te
parau e nâ
Atua ? To te
pârautià nâ roto i
te Meda e to
Vàma Moà ; to te Atua ia
rahuraa ia ôe, te taata hara nei,
na
ei
taata
ta na
tei roto i te paruparu-
e
parau o
faatupu ai i
ôe, ei Parau
ia
parau no
i
heeuri
te
e te mau atua
o te
nâtura
tupuna.
Nâ roto i te Metia
Vâma Moà. te pii nei te
e
Tamaid Fânau Tahi
Tamaid here ôe". E
“O taù
holraa
e
to na
Atua ia
ôe, mai ta na i pii na i ta na iho
teie paran
Pauro ia
e
hoi
te
ia
:
te
na ra. o ta
haamanaô nei i
i to Tarada
e to
roto
Rôma mâ, oia
pâhono o tei piibia e
’’ E Apa, ,e ta ù Metua”
te reo
Atua
;
(Tarada4,6 ; Rôma 8,15) ; e te
vai atoà nei te taime e âmui ai
te feiâ atoà e fôiii ra i teie haa a
te Vàma Moà, oia hoi i roto i te
pnreraa a hoë ai te reo mâ
parau e, ia au,i tei haapiibia
mai e te Fatu, "E to màtou
man
te
Metua here i te ao ra, ia raa to
ôeraiôa...”
Te feiâ e hoê nei i roto i
teie reo ùmere, o râtou ia ta
Pauro e parau nei, "e faaora te
Atua i te feiâ faaroo", inaha, e
0 te reira atoà te tahi haama¬
naôraa ia tâtou i teie mahana,
eita to te
nei
ao
i teie fâiraa
e rata
haere
noa
faaiteraa faaroo
e
o
faariro nei ei parau
maamaa. E tuhaa râ na tâtou i
ta na e
te
haamanaô vaitâmauraa i to
te ao atoà
te
nei,
Atua i ta
Ei
na
dai mai nei
e te
pâhonoraa.
püôhuraa i teie maa faai¬
pehephe iti
toitoraa iti, e maa
teie. e te tahi
Pauro,
maa reo
Aimi te imi aimi, ôi
à no
vai aè
te ao.
Mâlmi
e
mai ia ôe nâ roto i te
te
oi vai aè ôe,
Pàimi te
vai aè
màimi
pàimi
a
a
mâimi,
pàimi, ôi
te
parau,
Rohirohi noa
i
atu ra ôe
te
mihiraa,
Mau.
Haamanaô e, te imi mai ra
III Faaitoitoraa
Mea
e
nei â, te
e aore
mai nei i
të ôre
e
Imibia nei. ia ôe.
ia Te Tumu
iho, te hiroà, te peu, te
taata, te nâtura, e te vai noa atu
tnmn
“No
ta na
o te Meda, e
haamori i te atua ra ia
te reo, te
e noaa
Metia,
haapae 1 te Atua
taui),
eita
a te
raa o te
no te
nei
tâtou, e mea itoito roa hoi, te
oia hoi te tâviri-raa-hia ia te
tohu a Vaita, e to na faariroraa-hia ei ràmâraa i te taata ia
aore ra
râmâ i te Atua o te
aôraa èvaneria, te mau
mau
parau roa
na,
o te
e parau roa
mai ia ôe i te reira vâhi e i te
reira taime, nâ roto ânei i te
taiôraa i te Pipiria, te faarooraa
A toru, te haamanaôraa e
ôteo atoà mai nei i teie maha¬
hipa i te
taô ;
mau aniraa tâpaô, e
mâ.te heheu i te mau
Atua,
Parau ia ta te Atua
Parau
No te mau fifi e orahia nei
Torineda mâ, te haamanaô
a te
Meda). No reira. ia
eita teie
e to
i te reira
maa
hum taata atoà.
te Atua ’
e
reira te Evaneria
te reira te Parau a te
e O te
0 te
roto
IL Te Metia, o ia
anaè te faaoraraa a
te
terâ
tahi
aa i
tàtou ia râtou
atu e
Atua ia parauraa e piiraa i te
taata hara ia riro mai ei taata
no
la iritihia mai teie parau a
Panro ei paran Tahid, e aore ra
ei parau Moorea, teie ia to na
i reira
;
ra,
i faauehia
te mea
(Itaia 55,11)
Panro ia
haamanaô nei i to Torineda
tei te feiâ itoito ia i te haereraa e taiô, e e tuatâpapa i te
reira mau parau. E te poroi nei
mai ia ORSMOND mâ
hoi
ra."
e aore ra
e aore ra
mau
vai nei ihoâ te haamanaôraa, e
e rahi aè ia to tâtou paran i to te
mraa e
fârerei faahou ôe ia nâ i
i ta na Parau.
te mau tau
au
tâpaô e te mau paari o te taata,
te pororaa
aôraa èvaneria,
tei ia tâton anaè te
no te
raa,
Herëni,
tupu râ tei ôpuahia e au ra, e
e
noaa
èvaneria,
i tei tâmoemoe-noa-hia
mau
“Oia atoà te parau no roto
mai i to ù nei vaha ; e ôre ia e
hoi faufaa ôre noa mai ia ù nei.
anaè te parau no
dà
man
:
piriraa i te Evaneria, mâ te
hape e, e tei ia tâtou
manaô
pqsiria, aôraa èvaneria, haapii¬
na e te
Atua ia
a te
âpi, ei taata te rahuhia e
Parau, Evaneria. eiaha râ
ei taata tei hâmanibia e te iho e
te hiroà taata, eiaha atoà râ hoi
ei taata tei hâmanibia e te mau
i te man tâpaô ia an i tei
orahia mai e Iteraèra, eiaha
atoà hoi roto i te man taô ia au
te araaraa atoà nei i te
hora paraparauraa, àparan-
mai nei
E aha râ hoi
taime no te pnreraa,
âmeraa, himeneraa, taiôraa
raa ;
va
roto
*
te man
roto
Parau
te
tupu e ia hotu mpempe maitai,
mai ta te puta a Itaia e iravara-
a te
tâton, aita ta te Atna e mâldraa i te hum haamanaôraa e
ravehia nei e te taata, oia hoi e
Mfid, e te tnpn atoà nei i
pae no
horaa i
Ëtârëtia.
raa e
te
3,4-11).
12.1 mua i teie man dàtnziraa ran, te haamanaô faahou
nei o Panro i teie tahi ôhipa tei
e
feiâ faaroo.”
pûôiôi maital hoi i roto i te
taata
râtou, e mea nâ roto i te paari,
te nèhcnehe e te au hoi o te
a
haapaôraa
püra'a,
e
ai ;
-
no te
Eita atoà hoi te
anihia atn i te Atua, e o ta te
atu
tatou.
râ taata faahuehue tei
noa
Epitetore,
mai te mea ra e na naeà-roa-hia
i to Torinetia mâ te tahi hum
teôteô fâito ôre, inaha :
tino, te hui
tahi
turu mâ to na
To te Pâroita e hope roa,
mai te man metna e aupum
tâman nei ia ôe i roto i te Faa¬
te
i nià i te RâauTârava, aita to râtou Atua, ia au
i to râtou dàturiraa, i pohe ; te
man
E nan matahiti rii noa i
mnri aè i to ru tere faatnpnraa
Paran Evaneria i rotopn i to
Tcnineda mâ, na anihia o Panro
e tantum i te tâtalraa i te tahi
fifi,
Atua teie
e, e
Atua. No râtou,
te
tiâno
man
i teie huru parau,
râtou, eita te Atua
pohe i te mea
e
,
Atinta
e te man
noa
tumu e
Aduta.
da mai.
faahnehneraa e haamata nei i te
hotn i roto i teie Etârêda no
o te
haere
faanahoraa
(te
hoi no te man Etene. 24 No te
fëia râ tei pühia, mai te man
h(d,
au
no te mea no
heheu â i
uihou
ua
te
pidraa
Atiuta
te mau
taata
te mau
râau-târava,
te
pohe roa te Atua.
Eita
aôraa to te Atua faaotiraa
faaora i
Faaroo Terete-
no te
i nià i
:
hoi e heheu nei ia
tâtou i teie mahana, e ta na e
na, ta na
Atiuta i te
mau
tâpaà, e te titan nei hoi te
mao
e te mau
nei, tei puta roa râ i roto i
taata
e
faaora i te feiâ faaroo. 22 Te
parau e araraa nei nâ
faairavaravaraa a
te mau
manaô
paari
paari
te
i
Epitetore tei puta roa i roto
i te Pipiria, eiaha ia au i te mau
o te ao nei? 21
Inaha, e no te àreraa to te ao i
fàrii i te paari o te Atua nâ roto
i
ei tenete
dâno
no
te mau
tupu na, oia hoi te ôhipa tei riro
mai ei matamehai, ei ômuaraa,
naôraa
uri i
Krii
i
te
roto
te
Rom. 10,13 -15 ; Te mau
dàoro i te iôa o te
pâpû maitai te haama¬
a
Pauro,
i ta
Atua
o
manaô
na faalteraa : ua
te Metia e faaora
aore e
feiâ faaroo nâ roto i te hum
faaiteraa
Evaneria. Te toe nei râ ia tàtou
i te haamanaô-faahou-raa i te
hnm fâriiraa e orahia nei. e
oraorahia nei e tâton, eiaha i
roto i terâ manaô e, e mea fârii
aè-van i te Atna ia vëtahi ë, e
aore ra mea fârii aè o verâ i te
Atna ia à nei, i roto râ i te voiimaamaaraa o
te mau
taata atoà e
Fatu ra, e ora ia. Nâ hea rà
e dàoro atu ai ia na,
râtou
te peu eita râtou e dàturi ia na ?
Nâ hea hoi râtou e dàturi atu ai
ia na, mai te peu eita râtou e
faaroo atn ia
na
? Nâ hea
ra
râton e faaroo atn ai ia na.
te
i
hoi
mai
pen aore e taata no te faahid
Paran ? E nâ hea ra hoi i
faahid i to na Paran, mai te
to na
te
pen aore e taata
Amene.
i tonohia ?
veà
——
porotetoni
TAIÔ FAAHOU ANAÈI TE
MAU ÈVANERIA
MAI
\
E iritiraa teie
no
te boê parau tel
pâpaihia e Martin
LUTHERl 1 te ârea
matahiti
1521-
1522, “Une petite
instruction
sur ce
qu’on doit chercher
dans les Évangiles
et ce qu’on doit en
attendie”. Te vai nei
teie parau i roto i te
puta ra Oeuvres,
Tome X, Genève :
Labor et Fides,
1967, àpi 17-22.
i
te
boê âima, te boê paraa no
Meda : o vai o ia,
te oraraa o te
ta na i baa, ta na i paraa e ta na
i mâaiai, oia boi te maa mea
atoâ o tei faatiâ-roroa-bia, e
mal
e
Tihiri
Antonino
LUCAS.
Ua aa-roa-hia te pea tâaêia
pii i te mae Ëvaneria
pata i jnairiliia i
iôa, jni te paraa e : te vai
an
teie
nei
i te
maa
maba Ëvaneria. No reira
e
mai to tâtoa taa-6re i te
Ëpitetore,
ta râaa mao
faaiiroraa i
tâtoa
maa
Paaro e a Petero i roto i
paraa a
e to
ta râaa maa
haapiiraa ei faaravairaa i te
baapiiraa a te Ëvaneria, mai
teie
ravehia nei no te ômaaJër6me2. A taa noa ata ai
e
raa a
te
reira, te vai atoà nei te tabi
reira, mai ta Rota Ëv.
paraa e
oia boi
Ataa,
ra i te Metia :
tamaiti o ia na te
faabiti
e
riro mai
e aa
0
ia ei Fata i niâ i te
atoâ. Terâ
maa te
vaavaabia nei
e
Paaro i roto i
i te
e faaiûd ra i te Meda, o
Ëvaneria mao anaè ia te
tobaa
i
te
e
mai râ te reira ia ôe,
mai te peo nâ moa roa, oa rabobia ôe ei taata teretedâno. Mai
i
te ô e te
no, no roto
e aore ra
pobe mao ai no tâtoo,
ai i
ta tâtoo
mao
nei
ia ta
bara,
na
i
e e amo
Ëvaneria
o te
mai
pâpai. E te parao
mai te
Ëvane¬
ia e riro
Pâpai,
fatoraa râ
eita atoâ bol
te
maba ra,
o ia i te tâatoâraa
e e
nio
Te ite maori râ ia ôe
maital.
e, e e
aba te
e to na vanvan-
te
mâite-raa
nei
no
atoâ ato
e : “Panro, e tâvini
letn Metia, titanbia ei âpote¬
toro, e mâitibia no te aô i te
Ëvaneria a te Atna i fafaobia
nâ moa roa i te mao perofeta i
roto i te Pâpai Moâ, no ta na
tei fanaubia mai
e te
boâai a Tâvita ia ao i te tino, o
tei parao-ââna-bia mâ te pôai ei
Tamaiti na te Atoa, ia
Vâroa Moâ, nâ roto i to
te
ao
na
i te
tiâ-
pobe mai, e o
to tâtoo
Fato’’^,
e te
atora.
te
te
atoâ
pota-baapii e aore ra
tabi tore-aratal. No reira, a
i
te
te
baa atoâ
vapvaobia mai ia ôe,
boê
Portrait do Luther par Lucas Cranach.
te taata
te
reira
O
taotoro
e
râ to
rabi faabiabia
tomii
Ôbipa a
Apotetoro, o te boê ia te
na
a rave
ai i
inaba
na, e aore ra a
paraa a te Metia,
vai atpà nei te reira i
i ta teri
e ta
terâ
pâpyiraa.
i nâ Ëvaneria
noa
tâatoâraa o
na
e
maba,
aè i tâpaô mai i te
te maa paraa e te
tâatoâraa o te maa baa a te
e eere
te mea
faafaa roa.
na
tatararaa, o te
e
Metia,
itebia nei i
rotopâ i te maa taata,
vai atoâ
ra
inaba te
iboâ te tabi
maa
ptÿairaa pata no te faabiti i te
paraa no te boê Aiii e aore ra te
paraa no te boê Hai-Arii : ta na
mao ôbipa i
rave.^a na maa
paraa e to na maa mâaiai i roto
i
oia boi te maa
ia faariâbia, faa-
to na oraraa,
méa atoâ
tiâraa
e ao
roroa
ânei, faatiàraa
potopoto noa ânei.
Terâ ia, te Ëvaneria, eita o
ia e taa ê ata i te ôbipa faatiàraa
P^e de titre d'un pamphlet pro4uthérlen de 1521.
ia ôe i teie nei e, e
te Ëvaneiia, o te boê ia ââi no
te Metia, tamaiti na te Atoa e
na Tâvita, tei pobe e tei tiâ-faaboo mai na, e tei faatâvaibia ei
mao
reira te somma sommarom5 o te Ëvaneria. E no
topo.
Te ite
Fato,
ra
o te
reira, mm te peo e aita e Metia
ê ato â i teie, boê anaè ia
Ëvaneria e vai nei, e aiM ato.
Oia mao, mai te mao perofeta
ôe e oa pore o
pae o
ia,
oa
baa-
ia, oa baere mai o ia no te
faaite ia
râtoo i te aroba, ia nâ reira atoâ
ia ôe, no ôe e no to ôe taata
tamom
i
te taata mâ te
Teie râ,
eere te
reira i te
Ëvane¬
ria, e eita moâ te reira e raval
no te pâtoro i teie iôa ” Ëvane¬
ria* ; inaba, i te reira ra, aita ia
te Meda, no ôe, i ban ato i te
tobaa faofaa
roa
aè o te
mao
te mao
te mea
eere ia te
id baibai no
mea
o te
e
aore ra te
Te nâ ô
e
ato ra :
mai te
nâ reira ra,
boo
Oe
roa
mea ra e, o
â boi te mea e
ôe
paraobia
Ëvane¬
ria ; o te reira te maitai bao ôre
o te Atoa, o tê ôre roa ato i dâ i
te boê noa aè perofeta. te boê
noa aè âpotetoro, te boë noa aè
: te
ite maitairaa i te
merabi i
ôre
roa ato
âao i te
faaite baere ; o tê
te
i dâ i te boê
noa
aè
faatopo i te faabiabia e
maori e, e o te pbipC te
reira o te aroba o te Atoa no
te ite
nâ reira te âao e
biroâroâS ai, e ôaôa ai, e e
maorooro ai : e paraobia te
tâtoo ; e mea
reira, te aôraa i te faaroo teretedâno. No reira teie bom aôraa i
paraobia ai
boi ia
ao
e
"Ëvaneria*, oia
i to tâtoo reo9, e
Poge 4 - Mol 1994
boi ItaialO
“Ua
:
boê tama
te
na
tâtoo, oa boroâbia mai te boê
tamaid na tâtoo.” Mai te peo e
boroâbia mai o ia na tâtoo,
tâtoo ia o ia. Na tâtoo ia e
âtoâto maitai ia na. E i roto i te
oa
Rôma, pene 8 (ir.32) : "E aba
boi 0 ia e ôre ai e boroâ mai i
te mao mea atoâ na tâtoo
i ta
roto
ta na
pota, e no te mea boi o te
te boro no te faaoe¬
reira iboâ
baapii nei ra o ia mâ te
na
nâ
Tamaid ?" A hiO ia.
e te
faaite mai tê
ao
ao-boa, mâ te
ia
rave e
tê ao
ia
baapae, e tae noa ato i te
otoâ no te feiâ ôbipa lino e te
feiâ ôbipa maitai ; eita o ia e
faabepo mai, e eita atoâ o ia e
mai
onono
;
boo
roa ato ra, e
marô boi o ta na
no te
boro
baapiiraa, te titao-manibini mai
nei
o ia, aita râ o ia e faatere
mai nei, teie boi to na reo :
“Ûaôaraa to te feiâ veve, ôaôa-
feiâ ôvere”12. e te vai
E a tae boi e, te
mai te peo e mao ôe i te Meda
o tei pôpôbia mai na Oe, e mai
raa to te
peo aore e manaô feâa i roto
ia ôe, i reira râ, e taata teretèdâno ia ôe, e faaora boi to ôe
faaôbipa âmoi atoâ nei te mao
âpotetoro i te mao tairaa reo i
faaroo ia ôe i te bara, te
an, te
te
bâte,
Aore
ibo teie
ra
fânaobia mai
Obipa ra e tae noa ato i taoa
mâoioiraa ra. E dâ roa ia dàtori
mea ra e, o
i te manaô onoono baoriâriâ,
mai ta Môte e rave nei i roto i
ao-maital
te
nei
boê ââi e faabiti ra i te
boë
te
raa, te
pid.
mâoioiraa, ia ôre Oe ia feâa e
no Oe mao te Metia e taoa
mao
boê ia
faatiâ-paraa-raa, e aore ra te
mai teie atoâ
nio
ibo te Meda. A biô ia, o te reira
Te Ëvaneria, e teie anaè
iboâ to
e te
faaroo ai Oe ia
baaraa
te
i te reira mai te
atoà iboâ te reira i
Metia,
i
mâ
e
no
ôe, e 0 ôe te fato i te reira ; i
taime noa ato ra a ite ai Oe ia
te
aita boê
id baibai
te
raa o te maa
roto
o
Meda ei boboâ,
ia manibini ôe ia na, e ia lârii
ôè ia na ei ô, e ei taoâ-faataoaroba o ta te Atoa i pôpô mai
ôe
titaobia ai nâ Yeâ boê âboro
mao taata
Ëvaneria, teie ia, oia bol boo aè
toâraa o te maa baa e te tâatoâ-
I
e a
faaObipa-raa-bia.
na
Te parao
reira Ëvaneria, noa ata e aita
râtoa e faatiâ mai nei i te tâa-
roto
mai ia ôe,
na te maa
üoa ata i ta Rau pata
te
maitai, poroi Oaôa e te mabanabana; e e no teie poroi boi i
teie boro aOraa, mea
roa
âpotetoro
râ i pâpai. T a Paaro e ta Petero
maa Ëpitetore tâtai tabi, e tae
te maa
eita roa ato ia
haavarevare ; teie râ, ia faateitei roa ato â Oe ia oe ; e noa ato
No reira, mea tiâ ia itebia
mai e te vai nei boë anaè
4
paraobia ia te reira, te poroi
reira i te
te
â boi te maital
Ëvaneria,
ia ibo ia
râ, eita te
noa ato
mai râ
maana.
a te
na,
baamaitairaa. No reira,
ite ra ia tâtoo e aore o ia e
te
te
o
reira bom
biôraa e faatopo mai i te boê
taata teretetiâno, e boroâ noa
e ôi
mai
mai
Meda, no
na
e te
Tore,
faabepo mai nei ia tâtoo nâ roto
vaitâmaa noa â teie nâ
piti i roto i to tâtoa âaa,
ia
rabi,
te mao
tira
taiô maitaibia,
e rave
baapiiraa maitai,
reira i
tâtoo.” No reira, ia ite
e te maa
e
te
tâpaôbia ia te reira ei
baamaitairaa
boê
ia é âpee e è rave boi,
mai ta Petero? e parao ta : “I
mâoioi na te Meda no tâtoo, e i
vaiibo mai na bol o ia i te reira
no
Mai
toaroi mai nei râtoo i te
pid.
mai
na
maitai atoâ
ra.
i nâ raveraa
e
e
âpotetoro i te mao baa-
püraa maitatai
e o ta oe
boboâ
Meda
te mao
moa roa
boboâ tei
te
Meda, ta na parao, ta
mâoioi, e te reira
ia
Nâ
ôbipa,
peo
râ, te boroâ mai nei te Meda e
e to na
nà roto ia
e ta na mao
vai nei i
tabi ia
baa
ta tâtoo
popôraa mai e to na boroâraa
mai na tâtoo ta na mao pirô
ravebia
e
feiâ moâ ; mai te mea
ra ia e, te Ëvaneria, o
e te
mao
na
mai teie
i
te faatere
fafaoraa mai ia tâtoo, to
baapii e te boroâ noa i te tabi
tao boboâ
te pea e
noa
faaoeraa
pota râ no te mao fafaôraa
atoaH, e mai reira bol to na
0 to na ora, e
e
e, eere
pota no te
Môte ra te boro, mai te mea ato
ra e, e aita ato ta na, maod râ o
fato
Ëpitetore
te boê
tore e no te mao
mao
tei boroâbia mai ei
boboi noa no tâtoa. Mai
vai ëtene
Ëvaneria i
te
o
e
eita ia te Ëvaneria
ôe, ei
na
topo.
no
baapâpâraa
leto Metia
taata
na to
Teie atoâ te tabi, eiaba ôe e
Roma mâ, inaba i reira boi
o
fâtü i
te
reira ia riro ei fatoraa
faatiro i te Meda mai te tabi
rito
to
Tamaiti,
e
e te
o te
o te
reira i roto
Ëvaneria,
ia
fatoraa
ite maitaibia boi
i ta na arobaraa i
te
to na
o
nei,
Metia. No roto mai
baa ia ôe, eiaba râ te
hia i roto i te taiôraa i te
Ëvaneria e
e te booâ mâite nei râ
e
ibo, maod râ te baa
na na
te
e nâ
te ô e ârea
Aore boi ta te faaroo
eita te taata e fârii i teie
peo
o
rotopo i te faaroo e te baa.
mâ te parao mao,
ao
boboâ
reira atoâ te taa-ê-raa i
te
iboâ
ôbipa i tapa na ia aa i tei
ôe baa
e na ta
faaiiro ia ôe ei taata teretedâ-
ria, eita roa ato ia o
mai ei taataa baamâramarama-
faataabia mai
:
e
Mâtaio i pâpai na. I to Itaiaô
faalteraa e mea nâ beâ te Meda
ta
taata moâ.
bape
baa. Eere
ta ôe
ra o
Ëpitetore, e te tatara
ia i te reira mâ te vaiibo i
biti te maa temëio atoâ e te
ei ô,
na
tedâno. Teie râ, na te Meda, ia
fâriibia o ia ei boboâ, e faatopo
mao
tabi
Metia
maa
e
ra
baapaô maitai ia i te reira
faaâmo te Meda i to ôe faaroo,
e e rabo o ia ia ôe ei taata tere-
mai ta
e
baa3
tâtoa ia rave, e no te mao
a te
aratairaa
ta na maa
vai
faanaboraa
maa mea
nâ roto i te fâriiraa ia
ora o te
Ëpitetore ei màa tare-aratai
te maa
ia ei taata
A
parao
aratalraraa manaô no te
e
faaboo-raa mai
no
tano ia
o
tâtoa, i pobe na o ia e i tiàfaaboa mai na, i faatâvaibia na
no
faaite
parao ra i â nei, e mai
tâtoo bol i ite na. ta râtoo bea-
manaô, te Ëvaneria, te bôe ia
ino roa ata ; te faaiirobia
nei te maa Ëvaneria e te maa
pen
Meda,
no te
a
a
e
piiraa, i roto iboâ
Ëvaneria,
mera e te
ai râtoo
Paoro
tei faatià £ptopoto-noabia ia aa i ta terâ e terâ faatiâraa. Inaba boi, ei faaôbieraa i te
aore ra
maa
iritihia
mao taime atoâ
ai ràtoo i te Ëvaneria e
ibo, i te
na na e
aè i taoa
roa
pobe e
paaè ia ôe i niâ
mao mea ra.
boê
noa
i te parao
reira. Teie boi te
ia
na
i te ôto
:
oia boi
aè taata
tira
e
dâ
bope roa i te
faatopo
mea e
oa
bia teie bom aôraa
e a
A be !
noa ato ra,
baamâmô^
na te ao
nei,
te âme-noa-
bia nei te Ëvaneria i te
mao
mafaana atoâ.
Mai te peo boi e, te fato
nei ôe i te Meda ei nio, e
mao
ei pirô no to ôe
(salot),
e 6 noa
faaora-raa-bia
mai ia te pid no
oia boi, ia rave atoâ
boboâ, e ia pôpô ôe
ia ôe i roto i te tâviniraa i to
te raveraa :
ôe ia na ei
mai ta ôe e ite nei ia
pëpôraa mai ia na. A biô
inaba te ibo maori mai nei
taata
na
ia
i
:
topo
te
noa ato ra.
: Te faaitoito ato nei
ani baebaa ato nei an, te
mori nei
tâparn ato nei an, e te
Areâ ia Môte
ra.
ia
ia
o
ôpani ato nei
ao ; te
o
ia,
baamâtao
e te
la Iriti ôe i te pota no te
Ëvaneria, e ia daô noa ato
mao
ôe, e aore ra ia faaroo noa ato
ôe e mea nâ bea to te Meda
baereraa mai i ô nei e aore ra i
bea to
tabi taata aratal-raa-bia ato ia
ô ato, e aore ra e mea nâ
te
ra, ia dâ roa ia ôe, nâ roto i
reira, ia taa maitai i te aôraa
aore ra te Ëvaneria o ta na i
na
te
e
mai ia ôe ra, e
aratai-raa-bia ato
te baere
aore ra
to ôe
meâ mâ te ôaôa e te mâtaô ôre.
ato : te
e te
ao, te
faariâriâ nei o ia
nâ roto i te mao otoâ baoriâriâ
e te mao otoâ mebameba. Nâ
roto maori i teie aratairaa id, e
dâ roa ia ia ôe ia taiô e ia faa¬
roo maitai i te mao Ëvaneria.
nei
rave no
faaroo
vai ato
nâ ô ra
Te faaoe ato nei
:
aroba, e oa topo
ia te faaoeraa a te Atoa, e oa
ineine atoâ ia te taata no te baa
e no te faamro i te mao mea
te
ra, te
ia
na ra.
Ëvaneria,
Inaba, te aôraa i te
eere i te tabi mea ê
baere m« nei te...
porotefoni
veo
Les violences
familiales,
peut-on en parler ?
“Dsns nos sociétés, la Wo/enca prend des formes
Innombrables : des plus sournoises aux plus évi¬
dentes, des plus publiques aux plus privées, des
plus structurelles aux plus lntBvlduelles"Je ne veux
pas. Ici, hdre l'étalage, le repérage et l'analyse des
causes des Sciences II n'enqrêche que parmi cellesci, Il est une forme de vMence que Je n'arrIve pas à
: les violences fe/tes aux femmes et aux
enfants. Cela dépasse mon entendement.
admettre
Ayant été sollicité depuis quelques années pour promou¬
voir les actions des femmes en Polynésie Française, une des
raisons qui ont motivé mes choix sur un plan personnel, pro¬
fessionnel et en tant que chrétienne, fut celle de dénoncer
une certaine légitimité de la violence. Celle-ci s’est toujours
attachée à l’idée même d’une recherche de pouvoir sur les
autres, de mort même des autres.
Devant chaque cas de violence - physique notamment dénoncé par des personnes, le seul fait de parler, et ainsi
d’oser briser le mur du silence, semble être tabou et
engendre une peur inconsciente et irrationnelle qui mettrait
en péril le locuteur lui-même. Il a l’impression de déranger
un ordre établi par l’environnement social. Tous les pré¬
textes sont bons :
‘Cela a toujours été ainsi. Tu n’es pas la première ni la
dernière. On ne peut rien faire. Tu nous fais honte. On rira de
nous ..." Et même le comble, “tu l’as bien cherché ! ...’La
battue qui ose dire la souffrance, la détresse, com¬
ment peut-elle oser afficher la différence ?Elle dérange, elle
remet en question, pire, elle met en cause une duperie, une
personne
étemelle
duperie acceptée par la société.
Le discours n’est pas mondain, il pique au
chair.
*
vif, dans la
LES VIOLENCES FAITES AUX FEMMES :
LES VIOLENCES FAITES AUX ENFANTS
La familie, étant la
plus petite unité de la société, consti¬
l’espace social premier partagé par un couple et des
enfants.L’enfant naît, évolue dans cet espace social et pré¬
sente à chacun de ses parents une demande bien particuliè¬
re, empreinte d’amour, de besoins essentiels et de désir.
L’enfant réclame, exige tous les éléments, Identificatoires
entre autres, à l’encontre de ses parents.Or, l’enfant peut
être un témoin involontaire ou une victime de l’impossible
rencontre homme/femme. Il devient non plus le sujet, le
fruit de l’amour tant décrit par les psychologues mais le
creuset de toutes les insatisfactions de ses parents, de
toutes leurs désillusions. Il ne lui reste qu’à combler des
vides que ses parents n’ont pas été capables de remplir ou
encore, à subir sans broncher des coups ou des actes des
plus inqualifiables. C’est dément !D’ailleurs, les médias sont
là pour en témoigner.ll faut en parler...
tue
A force d’entendre et de lire ces horreurs, il m’arrive
même de me demander
si nous savons ce que “valeur*,
“moralité* veulent dire. J’espère, en tout cas, que nous ne
sommes pas au stade de l’indifférence.
Alors II nous faut réagir.
Comment
?
me
direzvous.Sans prétention ni naï¬
veté aucune. Je n’ai pas de
re moins de poudre ou de
formule magique à la “perlim-
philosophie de la prise en compte de la femme dans sa
différence et dans sa complémentarité à l’homme.
humanisme dans ce qu’elle est d’image maternante
et dans ce qu’elle est de tolérance.
-
déplaise à certains).L’absende parole porte en elle la
ce
violence.Ici,
on a
tendance à
Homme
dire que si on parle, alors les
choses
se
réaliseront.
Comme si la parole est
que
magique. Or, la parole
-
ou femme, nous l’avons tous en référence dans
l’étayage de notre propre existence s’enracine dans
la matrice d’une mère qui reste durant toute notre vie et
quelque soit notre âge : Je veux parler de notre mère.Comment peut-on penser qu’une vie Anomique, sociale, cultu¬
relle et politique puisse faire abstraction de cet humanisme
d’amour, qui fait le lien avec ce que nous avons été et ce
ce
parler n’est pas inutile ; c’est
même très important (n’en
?
Comment à partir de là, peut-on dénier, peut-on supporter
que des femmes soient battues, violées, abandonnées ?
Quel mal ronge l’homme assassin qui, sous le couvert de sa
masculinité, de ses poings fermés, de sa force physique
puisse détruire l’image et la réalité de par où il est venu ? Et
que dire des femmes elles-mêmes qui trouvent que la
femmé battue, abandonnée n’a rien à dire : “elle est sale*,
que nous serons
elle est l’indécence rrrême. Il y a là un crime, il y a là une
injustice, il y a là une détresse, une incompréhension, une
incommunication, une désinformation, une intolérance, un
irrespect que notre société ne peut approuver.
Certes, la vie avec les autres est parfois source de
conflits mais la violerKe n’est pas un moyen de résolution
de conflit. Bien au contraire, elle n’est en-réalité que le reflet
d’une impuissance à instaurer une autre mode de relation.
per¬
met la mise à distance entre
les personnes. Parler n’est
pas
dangereux.
Évidemment,
ce
n’est
bavardage sans fin
s’agit ni même faire
preuve de logorrhées à tout
prix. Mais il s’agit simple¬
pas de
dont il
ment d’arrêter de se leurrer
donner bonne
conscience. Notre territoire
ne doit pas avoir peur d’exi¬
et
de
se
ger un professionnalisme
quant à la prise en compte
des problèmes de ses habi¬
tants. Non seulement il y a la
croyait s’assurer de beaux jours dans tes jeux
d’argent en achetant très cher (c’est ce qu'fl
dit) tel ou tel responsamte politique. Il n'aura
pas payé ass^ us construisons. Merci de nous inviter à
découvrir des chemins d’humanité véritable. Et puis merci
de m’avoir permis de rencontrer Hannes. Ulrich, Made-
leen. Gordon, Akuila, et tant d’autres.
Derrière leurs visages Je vois se profiter une autre
Europe. Non pas celte -certes nécessaire mais omnipré¬
sente, envahissante- du business (Que mangerons-rxxjs,
que boirons-nous, de quoi serons-nous vêtus ?) mais
celle d’une solidarité avec les pays du Si^ (Cherchez
d’abord te Royaume et sa Justice...).
GILBERT ’IINEMBART
PS : Une pétition circule en Europe cet automne pour
encourager te gouvernement français à ne pas recommen¬
cer à Mururoa ses essais nucléaires (stoppés en avril
VIGILANCE
DES ALLEMANDS
lat»ea*aciu‘t»vts^
«ehJi
locale, il entre dans ses réseaux de relations, il aide
mêmç à tes renforcer. Et par son action de rassemble¬
Merci
-
Detreç» demteéma et4‘JW(*4slonsf
De trop de souffrances ^ trimusttees ?
Pn:g)di»ement
pss nécessairement.
^
Micronésie- la ville de New-York cherche des
Ici et là, c’est
presque
Un vase petg contenir des qu«)tltôs tfeau*
il suffit d'une goutte en trop.
Est» encore temps. est4 prudent de spéculer
d’entraide missionnaire et de prociamation de i’Evangiie.
Il sait qu’il y a des chrétiens parmi nos peupies et il veut
travailler avec eux. Il vient, il se Joint à la communauté
Samoa- le taux de suicide des Jeunes est le
lagons pour se débarrasser de ses ordures ménagères...
ffest pas sïïüs eonséwètKe*
de
des gaz de
réduire les
les habitants
plus élevé du monde. Traditions locales, moeurs impor¬
tées ; le choc; insupportable I
aider ou seiefermer,
esp^ ou se résight»’*
1797, te bateau de ia Mission de Londres abordait Tahiti
pour une grande aventure d’évangélisation. Aujourd’hui,
un chrétien du “Continent Lisuide’ débarque en Europe, li
ment, il nous pblige à nous
Là
Chaque gest^ chaque parc^,
t^iaque fe^rd cornue pour détefmiher
le côté oô ta baianoe va penc^.
même dans tes choses les
Allemagne, mais faut-il que
Pacifique en fassent les frais ?
armements en
du
faire retour sur nous-mêmes et à éveiiier d’autres
consciences. Il y a deux cents ans bientôt, ie 5 mars
n’a pas pour premier projet de nous évangéliser. Il vient
offrir ses services à une Communauté universelle
GROS POINTS ROUGES
te nwKÏe be^ance entre guene etpaoç,
enbe conflits etféconciliatîon,.
entre beauté et htmeura.
Aimer ou
les lieux
QUELQUES
Les hommes avancent entre lienière et fértèbres,.
entre emottf et viotence,^
et espérance.
quelques Européens en train de
interroger sur nous-mêmes et nos pays. Un homme,
un chrétien du Pacifique, un frère en Christ nous a réunis
en Europe, nous a mis en reiation tes uns avec tes
autres. Au nom de sa foi, sans* mot dire, il nous invite à
nous
Je suis frappé par l’intervention d’un groupe de
femmes hollandaises, très énergiques et très décidées.
Elles ont cousu ensemble des draps, dessiné dessus une
entre peurs
chez certains chrétiens- pour
OUESTIONS
EN RETOUR
voix.
"
-
de
1992). Je vais la signer.
(1) Lê quatiUm» a Mec eet mitonwm à Stnabouig.
porotetoni
véQ
Souvenirs d’Hermon
1969
Lettre circulaire d’octobre
un grand succès, a été
organisée les 18 et 19
Chers amis,
Christ soient avec vous
octobre à l’Internat de
Taravao. Son but était de
contribuer à l’achat d’une
tous.
terre
Que l’amour et la paix
de notre Seigneur Jésus-
Les autorités de notre
qui sera mise à la
disposition de la nouvelle
paroisse que notre église a
Église ont pris réœmment
l'intention de créer à cet
décision vraiment his¬
isthme, dont l’importance
une
torique. Elles ont en effet
ne cesse
d’augmenter.
offert à des
jeunes filles la
possibilité de suivre doré¬
navant les cours de l’école
pastorale. Elles ne se sont
déterminées pour
pas
autant sur le fait
qu’un
Jour, une paroisse pourrait
être confiée à. des Jeunes
Le 24 octobre, le pas¬
teur Marurai s’est rendu en
France pour représenter
notre Église à divers comi¬
sont les siennes dans le
cadre des aumôneries et
de son travail au bureau de
la Jeunesse.
un
d’aumônier des élèves de
renseignement secondai¬
Cette
de
période
l’année est traditionnelle¬
ment celle de l’offrande en
restaurant, les bureaux
Une fête, qui a connu
être à charge, mais
l’avons pas voulu.
nous ne
Non...
NOUS NE CHERCHONS
PAS À PLAIRE
AUX HOMMES,
MAIS À DIEU
QUI
ÉPROUVE
LES COEURS’'.
Qu’est-ce que cela veut
dire ?Lorsquë le Seigneur
vint à sa rencontre sur le
chemin de Damas, l’apôtre
Paul s’abandonna entre
ses mains pour être l’ins¬
lequel le Sei¬
ferait connaître
trument par
gneur se
aux hommes.
Il ne s’était pas accapa¬
ré du nom de Jésus pour
se faire connaître, lui, Paul.
C’est lui qui était l’instru¬
la proclamation
de l’Evangile et non pas
l’Evangile instrument pour
la proclamêition de Paul
camarade Léonard
qui nous a
novembre
Haapii
quittés le 7
avec sa
famille
Du 31 octobre au 2
novembre s’est déroulée à
Pæa rassemblée générale
de l’alliance des Unions
se, qui a groupé non seule¬
ment des délégués de
Tahiti et de Moorea, mais
aussi des îles sous le
vent, grâce à l’pmabilitè
des autorités militaires
bénéficié de la présence
rayonnante de M. Mathieu
Asensi, secrétaire général
de Mataiea. Nous nous
rendrons le 9 novembre
dans celles de Toahotu et
de Vairao.
Qu’est-ce que l’Église
attend des Jeunes ? De
leur côté, les Jeunes ont
nobo
tenté de définir ce qu’ils
attendaient de leur Église.
taoa
Je termine notre lettre
demandant à Dieu de
en
garder et de vous
vous
a
des U.C.J.G. de France.
a donné au président
Raapoto l’occasion de
Elle
Lata kaaati
tout à fait différentes.
On pourrait les com¬
prendre de la manière sui¬
Evangélisation, ‘il
faut que le Christ soit
vante :
.nnoncé”.
.
Prosélytisme, ‘Il faut
;'e Je sois annorKé ou que
;Oh Eglise soit prêchêe*.
«U
alors comme le dit notre
no te
ava’e
Atopa 1969.
E
la ootoo
e te
hao
fare ra, te boê vaM no te
Ekalesia
piba obipa
e no te
a
Orometoa
paroisa Paofai i te boê
no te
pae; e i te taM ato pae oa faataa
Ma ia no te mao piba faaearaa.
18
e te
paato' a na te aroha
o to tatoo
19
no
te
ava’e
pipi nei, ia nebenebe ia ratoo ia
te mao baapiiraa e faa-
faarii i
toro’a orometoa.
Aita ra i baamaobia e, e faatere
te boê tamabine o tei baere i te
baapiiraa orometoa, ite boC
paroisa ia tae i te boê mabana.
Ua itea bia te boê
tapa’o
reira na roto i te 6
vabine ra o Emma
Tetoanoi no te faaravai raa
no te
mai
o te
ia’na i te pae no te “Aiunônerie” e no te obipa ato’a o tana e
mao ra
te
i roto i te
piba toro’a no
Ui-Api.
te
paroisa i reira ite
te
faaMaMa
24
maiia
mea boi
faito i
tona
raa.
atopa, oa reva’toMarorai orometoa i Faram no
te tia to i te Ekalesia i roto i te
te
no te mao
parao
tamarii ra
ra no ta na mao
o
e
fifi
Leonard
Haapii
o te reva i te 7 no Nove¬
i Aitotaki no te faatereraa i
paroisa e vai ra i reira.
no
api. Ua baa-
I te 31 no Atopa e tae ato i
2 no Novema oa topo ia i
Paea te boê rororaa raM no te
te
Taatiraa Ui-Api no Polynesia,
o tei baapotopoto mai i te mao
ti’a
TaMti,
no
tià
te mao
i
te mao fifi e vai i roto i te Eka¬
lesia. Mai te faaineine raa i te
mono raa i te mao tino misionare o tei ineine i te reva’to i te
mataMti i moa nei; e no te faa¬
moana". I
topo ato’a raa i te boê pê no te
ato
api (ve’a, radio, radio
e te vai atora â mai te
faatoporaa i te boê pê no te
faatere i roto i te mao piba baapüraa teitei te " Aomôneiie".
te
rororaa
tei baere
ato no te vaovao raa
parao
teata)
Ua ite ato’a ootoo i teie
no te
26
mabana ia
aofaoraa Heremona. I te
taime,
no
teie
e mao
avae oa tere
ato
mào paroisa i
mori nei: Ponaaoia, Paea,
i
roto
i
te
e no
i te
roto
no
matai mê, na
raa a te “no’o
no raro
taotoro
taoa rororaa ra oa tae
mai ia mai Farani mai o Mattbieo Asensi papai parao raM
Ui-Api i Farani.
no te
I
mabana
pabono
Raapoto peresiteni .no
taoa
ia
o
ra oa
Ekalesia, i te oiraa o tei too
Ma mai oia: " Eaba ta te Ekale¬
sia binaaro i te feia
E i
feia
pae ato’a oa
api i te tatara
ato’a i to ratoo
ma
api ?”
to ratoo
tamata te
mao
Moore
no
Raiatea mft. Ua oMe te tere
rarabi no te
Totaiete Evanelia i Paris. O oia
mao
matoo
Teie te boê parao o te
ti’araa ia toobia i roto i te tabola
(i te tobaa pae) aiu tora ia tona
e fifi no te pae o te reo. Are’a
fenoa i Taravao ibo ia nebene¬
o
ilio nei te faatereraa no ta tatoo Ekalesia i te lioé
faaotiraa taa’e mao; na roto i te
faarii raa, i te mao tino tamahine i te tomo mai i roto i te aoa
tsa
oia i te oMpa i Makatea, e
boa e vabine ia no Roroto
ma
fato leso
rave
manoia
rave
Ua liro te reira ei rave’a no te
boo raa mai i te boê tobaa
te baere noa
no te
nei. E no taoa taoiraa ra oa tae
mai i TaMti nei te orometoa ra
o Nootai o te faatere nei i te
Paroisa Mataiea. I motaa ibo oa
ia, oia ato’a boi
I
terebia
Ua baamata ibo nei te taoii rotopo i te Eka¬
lesia no Rarotoa e to Polynesia
atopa nei oa faatopo bia i te
fare baapiiraa no 'Taravao, te
boê taoroa, o tei manoia roa.
boê
Meâa.
Ua
e
raa orometoa
to na
te
i Toaboto
matoo
te mao
raa no
tamaaraa, te mao
te
baere ato ia
i Vairao.
be i te Ekalesia ia baamao i te
hoa,
an mao
mao manao
i
i te Ekalesia.
Te faaoti nei ao i ta’o lata,
ani i te atoa ia tiai e ia
ma te
baamaitai ia ootoo.
Papeari, i te 2 no novema i
Papara e Mataiea. E i te 9 e
JUSTIN ABAPARI
mm NE CHERCHONS PAS À PLAIRE AUX HOMMES, MAIS À DIEU QUI ÉPROUVE LES COEURS”.
était né à Noël, dans la
crèche de Béthléem, dont
la volonté au cours de
texte de méditation de ce
Jour : Evangélisation, “Je
dois plaire à Dieu et non
aux hommes’. Prosélytis¬
me, ‘il faut que Je plaise
aux
hommes et non
toute sa
v[e terrestre avait
à Dieu, son
été de plaire
Père,
à
eiidurant
souffrances
et
crucifixion .signes
visibles de cette volonté.
Dieu’.
Et l’apôtre Paul n’a
Jamais voulu faire autre
chose que d’annoncer le
Christ, de plaire à Dieu et
hommes.
C’est le sens de
Aujourd’hui, cette parole
l’apôtre Paul nous rap¬
pelle que tout engagement
de
sa
priè¬
Seigneur Jésus sur le
chemin de Damas : ‘Sei¬
re au
qui es-tu ?
Que veux-tu qi» Je fasse
?’ C’est-à
Fait partie de Vea Porotetani 1992-1994