EPM_Vea Porotetani_198809.pdf
- extracted text
-
mensuel protestant de polynésie 88e année tetepa 88 -
N°9
poEOTimiii
ISSN 0763 4021
E tau m te tü
E tau no tefaaroo
E tau no teparau
Etau no tepiihua
E tau noteruru.
A tu, e te nunaa e
A tù
A faaroo
A faaroo
Aparau
Apiihua
Aparau i fo de
A piihua i to de
A ruru
A ruru io de
"
i.
No teiRAHUi tM ai:
No ta RA HUifaaroo ai
No tei RAHUiparau ai
No tei RAHUipiihiiaai
No tei RAHUi ruru ai
.
No te RAHU NUI i NUNAA ai
No Je RAHU NUI i MAOHI ai
A tu - A faaroo- A parau
A piihua - A ruru
E
ia ruru
oe
A
tau
e
a
hiti
Remuna
noâ
a
âtu
TUFARIUA
i ta de
VEA
POROTETANl
..1
•
*
P ARAL) FAAITE
Tous
les
ensemble
stages démarreront dès 8 heures du matin pour finir
aux
environs de 17 heures, le Vendi?edi 28 Octobre
1988.
LIEU DU STAGE
;
INTERNAT PROTESTANT DE TARAVAO
Pour
tous
renseignements et inscriptions adressez-vous au
siège du C.P.C.V. 77, Rue du Commandant DESTREMEAU en face du
FOYER DES JEUNES FILLES DE PAOFAI.
B.P 3 995 PAPEETE -
TAHITI.
N" TELEPHONE
:
43.83.85
RURURAA A TE MAU OROMETUA
PUPU
HAAPIIRAA
TE
O
TAPATI NO PUNAAUIA.
CALENDRIER DE STAGES
I
23
te
teie avaè
te
Tetepa,
rururaa
te
a
24
te
e
no
DATE
Tapati
te
mau
oro-
roto
Ua
Haapiiraa
Punèâuia.
no
hau
i
atu
60
te
I rahiraa meroâamui i taua
I
du 21
FORMATION ANIMATEUR
au
28 Oct. 88
1 500
Fx8 Jours/12 000 F
rururaa
e
:
e
taeae
mau
mau
e
e
tuahine,
tih-
mau
tono atoà hoi.
PERFECTIONNEMENT ECONOMES
du 21
au
28 Oct. 88
1 500
Fx8 Jours/12 000 F
Te
PERFECTIONNEMENT DIRECTEURS
du 23 au
28 Oct. 88
1 500
Fx6 Jours/ 9 000 F
tumu
ferurihia
i
piti maori râ,
PERFECTIONNEMENT ANIMATEURS
du 23 au
28 Oct. 88
1 500
Fx6 Jovirs/ 9 000 F
O
te
orometua
rautihia
SPECIALISATION ANIMATEURS
du 23 au
28 Oct. 88
1 500
Fx6 Jours/ 9 000 F
(Chants et Danses)
SPECIALISATION ANIMATEURS
du 23 au
28 Oct. 88
1 500
Fx6 Jours/ 9 000 F
e
tei
parau
na
35-51,
:
tupu
metua pupu O te
NATURE DE FORMATION
1
ua
mahana
e
"te toroà
pupu* e ua
Taarii
Maraea
i
te
hoi
roto
rave.
te
hièhia^ e mea tià ihoâ
ia
maitai
te
e
faaitoitohia
pâroita
te
hoê
na
te
atoà
te
faatupu
rururaa
pâroita
orometua
mau
orometua
Rauti
faeihouraa
feruri
pipiria.
atoà
i
tapati
tei
roto
*ei
i
pupu
haapii¬
no te matahiti
ei
i
pùpû
mau
faaitoito
te
teie
Orometua
ta tatou
mau
ia
hou te haamataraa
raa
oaoa.
mau
mero
ia
ratou
tuhaa
rahi
haapii
tameirii*.
CMCHONG
Fassureurlfl
16, RUE TEPANO JAUSSEN -BP 505 PAPEETE
(derrière la cathédrale, face Restaurant Bougainville)
Ua
la
Remuna
taioraa i roto i te loane
e
tupu teie rururaa i roto
Etârêtia,
hoê
te
i
o
te
i
aè
te
maitihia
i
ia
ratou
na
e
Ua
pupu
feruriraa,
faa-hib
ratou,i te
piiraa matamua na te Fatu
i ta na mau pipi e te
èhipa o ta na i vaiiho mai
i
o
(Section Maternel)
aratairaa
mau
faahouraa
papai parau rahi
Haapiiraa
Tapati
te
ei
orometua
mau
Agent Général Spécial
Diplômé H.E.C. Paris
& Institut des Assurances
no
veA
POIIOTETAM
EVANGILE ET CULTURE
SOMMAIRE
Tel est le thème choi¬
si
par
la
d'Animation
et
adopté
Commission
Théologique
Parau
la Commis¬
sion Permanente pour ani¬
par
..
la Pastorale de cette
mer
faaite
P.2
Evangile
année, ainsi que tout les
grands
rassemblements
annuels de l'Eglise tels
que les réunions des mem¬
bres
d'Eglise,
des
diacres, des jeunes et
des
enfants
de
l'Ecole
3
Avariraa
fare
Fetia
Afareaitu
no
.......
amuiraa
.,
4,5
P.
Avariraa
du dimanche.
Culture...
et
P.
......
fare
Papetoai.
Pourquoi
6,7
thème ?
ce
Haapiiraa
Tueihine
les
années,
dernières
les
Durant
membres
de
Puis, lors d'un séminaire
de
trois
jours tenu à
la Commission d'Animation
Afareaitu-Moorea
Théologique
de février
sont
se
longuement
penchés
sur
la
question suivante
:
faire
comment
d'une
le
manière
message
passer,
efficace,
de l'Evangile
sein du peuple maohi,
dans
les
structures
de
au
base
non
société
seulement de la
mais
aussi
de
l'Eglise maohi ?
mois
au
88, les anima¬
teurs
théologiques
ont
décidé
de
les
résultats
xion
à
Permanente
soumettre
de
réfle¬
leur
Commission
la
sous
"L'Evangile
Culture",
tout
de
ce
thème
et
la
en
y
aussi
cette
demande : "Quels sont les
objectifs ou les perspec¬
ajoutant
tives
que
1'Eglise
atteindre
par
souhaite
le
travail
rentes
de
ses
diffé¬
commissions
le bien de
son
pour
peuple?"
Une des préoccupations
principales que le sémi¬
naire
mis
de
d'Afareaitu a per¬
cerner clairement
parmi les nombreux
problèmes rencontrés au¬
jourd'hui "par la société
et l'Eglise maohi est la
prise de conscience de
plus en plus forte d’une
perte
d'identité
:
le
maohi ne sait plus très
bien
qui
il
est
et
l'Eglise dans quel peuple
elle est appelée à ser¬
et ce,
vir.
A
travers
"l'Evangile
ce
et
ture
thème,
la Cul-
T6.
8,9
P.
Haapiiraa
Pirae..........
Tuahine
P.10,11
commission
Théologique espère amener
chaque
membre
de
la
société
à
réfléchir,
à
approfondir
cette
recherche
de
1'identité
Eglise dans
le monde..
12
P.
.....
la
et
de
à
les
culture maohi,
revaloriser à la
lumière
de
l'Evangile et
souhaite que cette
réflexion
puisse conti¬
elle
nuer ,
seulement au
.ecclésiastique
plus encore qu'elle
non
niveau
mais
devienne le sujet de con¬
de chaque mem¬
bre
de
cette
société,
versation
aimé,
sauvé
par
Dieu
culture.
accepté
selon
sa
et
PGROTETAIOl
»Mi
n
-
n
mm
EDITEUR
Eglise Evangélique de
Polynésie
Française,
B.P.113, Papeete/TAHITI
Tél.:42.00.29/69.
DIRECTKIR PUBLICATIOH
John DOOM
AIMINISTRATION
Commission
évangélique
d'information (C.E.I.}
REDACTRICE EH CHEF
Enana TUFARIUA
COMPOSITION
Emma TUFARÏUA
Palooha*AHARU
raoTos
Roland FEITKNEICHr,
Ralph TEINAORB, Robert
KOENIG, Emma TUFARIUA,
Florin ATAMU ,Paloona
ÜCtSE EN PAGES
Emma
TUFARIUA
Paloona AMARU.
PUBLICITE
EDICOM
Im.
le' "l/eA POROTETANl”
mensuel de
^
un
BvangéJUqu.z de Polynt-Ue.
Fnartçac.6e. Il qjA,
né.
non
seulement à inrnembAe^ deô
di é ^étenCei
lyi a
acte vi
yy
pcfLoi^Mole^,
^nodal<L&
Pour, tout
renseignement,
aulnes, mai-à il vou¬
drait. avuiM êtte un ou¬
til de partage, de ré-
riclamation, idée de ré^
Uiexion à partager, s’adreitser à la Permanence
{^lexian
du l/eâr
ou
^Aitu&ilo.
thiotogique..
ou
3ème
étage du
Foyer ou téléphoner au
au
42.00.29, poste 69.
^
ïî'
^
^Abonnement
de
soutien:
AOÔOCFP
N^C.C.?.: C.A. CSBBB
WJ3ÜPÂPBBTB.
P^x du numéro:40CFP.
annuel:
Abonnement
SOdCFF.
^
Budan
Tél.:43.11.88
IMPRESSION
LES NOUVELLES
Tél.: 43.44.45.
TIRAGE
600C| exemplaires
tî iSJ
•îï'
''Te taata i hinaaro i te pee ia letu,
e faarue oia ia na iho../' (Mar. 8/34)
te, mahana maa 27
I
no
tz taioAaa tei ^aahia z ana no taaa
poAZAoa avoAÀAaa, no Aoto
ia i tz EvanzAia a MoAzto
i tz pznz 8, iA. 34 z
hopz i tz pznz 9 Ia. 1.
Te
iAava
iaaitoitoAaa,
0 tz iA.
34, vahi hopzà
Aa
Z
taa
tapa te,
pata~
putuAdo, Fetia, no tz pa~
Aoita kiauizaitUi.. Ua taz
manihini mai na poAoita
Z paz 0 tz Tuhaa Toau z
taz noa ata to tz kpooAoa
FaateAZ na Aoto i to na
"Te taata i
hinaoAo
pzAZtitzni 0 IhoAoi oa,
i tz pzz mai ia à,
Z tz haapao iaaiaa o Hzn^ iaaAL \Chang.
Ua ornai atoà Auz 0 ia i a na A.ho a
i ta na tatauAo, a
ata\ na papai poAcui o tz Aavz
H.T.', 0 Lazizn oA. z o pzz mai ai ia à."
TaoAii pipi-OA. Ua taz
(xtoà ata to tz kpooAoa Te ,na 5 atoà Aa tz iAava
piAZ 0 fiooAza-lÀaiao, tz 35î
"0 tz hinaoAo hoi i
tavana o FAonktin SaoiheA^on z tz taki ata a tz tapzà i to na oAa, z
ZAZ ia i tz OAa ; z o tei
maa tia mana. Na tz oaomztaa TzAiitaa i
hoAoà tià ia na i tz tua i to
i tz poAoa ^aaitoitoAoa aOr OAa ia à z tz zvanzAia
i tz omaiAoa i taaa oAoà nei, z OAa ia to na."
ktete.
19SS,
cLvaAtACLO, i
E
ua
te,
teie
fifi
parau
ata
ia
faril
ia
faabhipa
no
te
te
vai
te
rave
haapaëraa
e
mea,
te
te parau no
ra
e
ia
na
iho,
ia be Iho, te
haàpàiraa.
parau
i
to
hoi
no
oe
pûpü
raa
tata\u?o, e te
i to be bra no
letu
E
e
ere
vai
te
te
faril
la
te
no
1
te
te
rave
Evaneria.
mea
anaanatae
mau
hib
raa
bhle.
o
O
vai
tatou
i
raa
ia,
roahia.
tatauro
e
àti.
pupu
a
ù
no
e
Nafea
;
i te tapn
i to oe ora
rave
te Evaneria.
Te tatauro e taoà
la
roa
hib
titauraa
te
no
tatou
letu
ta
pee
i
e
mea
i
raveraa
te
ia
mau
na.
ê
te
taata
te feiâ tei
tae, e tamaàte tahi mea au
i
pü^ poritita te mau hoo taoà
te
mea
mau
r
paruraa,
amuàmuraa,
manab
te
faa-
te mau
ia riro
fabr?
te
taata, e i te
te taime, e amu
te
o
rahiraa
o
na
teie
mahana
te
mau
mea
no
teie
tau e
na
parau,
(e
terâ
parau)
te
e
e
i
rave
mua
i
rahi
tera aè
ta
ta na tîtauTaa,
ihoa hoi ta na
eita paha to na
e
rahi.
haere
noa
E inaha hoi
mai nei o
i
to
na
mau
ha
parau, te vai ra ihoa tei
amu,
te vai ra ihoa te
ta
mea
otitotito rii
noa.
roto
na
Eita
Abiri letu i haere mai
taata
roto
i
taata
roa.
i
ê atoà ia raveraa
:
te
f einavenaveraa,
te
maïti maitairaa te parau,
e
tiâniàniraa,
Eaha te
Ta te mau
ta,
ia
no
au-bre-roaha tatou tera.
te
man^ohia,
titauhia
eaha
tamaàraa,
te
pai ia i teie,
ia ^ ibo. e rave
àtu
teie huru parau.
.
parau no te oroà tamaàraa
rahi "abiahi, aita te feia
tei
i
tae
e
ore
te
parau
tatou i roto ia tatou
iho
e,
taata
tatou
hoi
ia
tatou
la
-
e
mau
no
naj
ite maitai
i
te
i
parai.3
ai
i
e
te
taime
o
tatou
noa
e
ua tano ihoa to letu
reiraraa.
raa,
na
ai
atoà
tumu
o
teie
ia i
ra
letu
parau
parau
i taua parau ra.
Te faaite ra letu i
te
parau o to na mau àti,
i teie fare, no reira ta¬
tou tataî ai e i maitai te na ô ra o ia i te ira-
no
reira
tatou
i patu
ai
faahou ai ia na, no reira va 31 "e rave rahi to te
tatou i âmui ai i te mau Tamaltl a te teiata pohe,
pureraa,
te mau putuputu-
e
e
fakruehia e
te
.f
ZWANj
»M80N CUIT
1 ,CS5
..«..••MR..
iiiZWANi:
ZWAN
'•'Ipauledeporc
JAMBON cuir
AVEC COUENNE
ZWAN
Î-UNCHEON
MEAT
TWAlj
IWANi
«wah
IUNCHEON
tWAH
ZWAH
MEAT
»»noefoe.
ZWAN
PÂTE» FOIE
Distributeur COUTIMEX -Tél : 42.00.71
^
52152 5212
52
152 52 52> <531 ^ 152 ^ 52
521 ^
121 *5? 1!^ ly <1^
15?
"a tü'2'
VEÀ
POROTETAWl
"... e rave oia i to na i ho tatauro,
fel5
paàri,
tahuà
e
rarabi,
papaà
te
e
te
mau
e
e
parau,
»
a;
g
JC
ia IETU !
pee atu ai
a
A
i
mau
te
aroraa
mahana
atoà,
hara,
aroraa
te
mau
aroraa
i te
no
i te parau-
^
tSparabi-pohe-roa-hia".
E
faahoû
tià
rul toru,
i
reira
te
aè
noa
hia
e
i
ei
ra
taiia metia
hamani-ino-hia
te
reira
parau
tuàti
te
ta
teie
no
ia
parau no
^ti
mai
ia
letu
i
te
hamani
te
te mau
roto
letu,
i
nià
pohe,
mai
te
râtou
o
tei
mea ohie i te
ei taata Teretetiano. Te rahiraa no te
mau fare faaroo parau mau
e
e
te
a
ia
ia
letu
i
te
atoià
reira
riro
ei
na
te
ite
no
te
Ua
pipi
e
ua
i
teie
i
ta
te
nahoà
ra
rà
tei
i
i
roto
taua
o
haapoute
hoê
ra,
i
fariiraa
mau
ia na,
hoê
e
pupüraa
mau
mai
hinaaro
ra,
e
noa
mai
te
mau
rave,
mea
hinaaro
eiâha
ra
noa
ra
no
ia
te
mai
hinaaro
e
ia tatou.
i
Ua
ite-atoà
tatou
i
hxiru
manab
i
reira
te
i
roto
te
raa-hia
1
faaàmu-temeio-
rave
hauti
taata
ia letu, te hinaai te faàriro ia na
te
to
te
mau
ra
letu ia râtou i te
pee
mau
no te
tatou e
letu
ra,
mau
mea
ratou i
na
te
maa
mau,
mea
aita
anaànataè faàhoü,
ô ha-noa
parau àtaàta
te nehenehb e
i
ia
na
mai
faalte
te
taata
mau
peeraa
atu
ia
ere
e
ta
atu
ra
e,
e
Eere
raa
pee
o
ia ia
na
na
iho
o
e
no
ia to
a
e
faruè
e
vai
ra
ai
e
to
na
mai
Te
Ôraraa
eere
matau-noa-hia
no
te
mea
te
tei
ra
i
tumu
te
Te
roto
tuàtiraa
i roto i te pipi
iho Fatu e tei
atoa
to
na
tupvr
reira
Fatu
na
o
te
haereraa
ia
nia
i
te
eà
tütia,
te
te
e
no
haereraa
e
ora
i
lerùtarema,
e
haere
letu na nia i
taua eà ra e tiai no te
faaôraraa o teie nei io,
te mea e toê ra i te mau
aroha. Te peeraa ia na,
te vaiihoraa ia na na e
te peeraa ia ia
nia i taua eà ra,
i te Fatu ia faahanahana-
ta
letu
ia mai
e
i
tei
pipi
o
tatou,
letu
na
titau
mai
eiaha te tahi eà ê atu.
faaltoTtoraa
i
te
pipi, te faaîtoîtoraa
tâÇou tei roto ia i
teie
parau e
mua
e
ia
tâtou
ei
mau
parau
nei
ia
mahana, eere
i
tâtou
riro
te
taata
hinaaroraa ra,
rama
te
haaparuparuraa
te
no
i
parau
tatou i teie
ia
te haere¬
;
letu, te pee raa
o
e
I
i
no
na,
raa
te
ia maramata
na
mau
tita\u?aa,
ia maramarama
i to tâtou riroraa ei mau
taata no na, ia maramara¬
ma i
te mau bhipa no te
faaroo ta tâtou e rave
faatere,
hana
ânei
haapab
e
to
na
no
te
âxiraa,
e
,
rarahi
ta
tâtou
tià
ai
ia
e
parau atoà
Pauro.
Te
ôra
nei
o
ia
ù
roto
Te
tuu
t-.-î t:nT»Aa
y
^
nei
au,
teie e
Metia ra i
vau
te
nei,
Fetià
o
be ia iba, ia riro be
ei faite ia letu, mai te
fetià
te
no
hitià o te
i te mau
ra.
Fetià
tei aratai
matoi ia letu
ra
faite e, tei ô te
tapâêraa, Fetia mai ia
horo poipoi tei faite e,
tei
tera
te
îho te
ao,
râ parau tià,
marama
mau,
te
tera iho
te mara¬
no te
te upob-
râ
tiàfaahoiiraa, no
tiàx^, no te Ôra,
ia
tataitahi
ei
tâtou
tapab
te Evaneria te parau Ôra,
tatauro no te
nei ânei te papetatou
rave
to
.
ia
i
e
tâtou ia
te parau a
"Ora
ia
hxia
eere
no
ua
nehenehe
hia, na roto i te mau
ohipa rii e te mau ohipa
te ôra no te
ârohahia
mai
tatou, e ,no te âha, e mea
tei
papetîtoraahia
e e mea îti tei haapâpü.
polive
ia
ta
nei
noa
e
e aratai,
te hana¬
fetià, ei tiàrama no te
ao
nei, i te faiteraa i
papetîtoraa
tâtou
i
na
taata,
riro
Te
na
vaiihoraa
te
hei.
^ y 15311^ ^ ta <5^
faaoromai
na
hoperaa no te mea, no té
raa
la
te
no
ia
la
no
na
mau
M
ia
Sra
na
Te
>^1
titau
tei
paatoà no ta na
ohipa e no te maitai o
te
taata, te peèraa ia
tatou
tià ia
na.
afa'i mai
oraraa
na
rave
Evaneria
te
i
te
taata,
btuafare tei parari,
te paturaa i te amulraa,
e bhipa rahi mau ia.
faahe-
tahi
te
te
mau
ia ù iho.
i
te
o
te
tatairaa i
te
pae,
fifi
te
ù,
te tahi ra maitita ù iho e faaôti.
to
tatauro a pee
ai ia ù, o tei
i te tuù i to
ù
hinaaro
mai ia ù
te
i ta
i
taata
ia
ra
poraa o
Taua
Te
oraraa
ia faainie
roa
râtou
e
teie o vai
farii, faaruà mai nei râtou ia na.
Te parau tâtou e feruri
taua
ra
te
no
e,
manab ra.
e
5
anaànataè
Eere
i
letu
ra
te
taata
na
000.
roraa
te hinaa.-
•nei, e au ra e,
ro
ua
tapab ta na
ta
ra
letu
ta
ua
ia hoi
o
o
aril no râtou ia fa'ite
faaôraraa
i roto i te here,
i te fifi o to
tahi
ei
te
no
ia, te riroraa
a
iteraa
ta
haa¬
e
na
e
te
ra
poupou
noa ia
mau
e
pee
ohie
raa
ra
parau atoà
nahoà rahi,
pouraa
i
mau
na
haapoupou ia na,
e
e, aita letu e "ite
au
na
te
ia
o
haapâpü atoà
te
ia
Atua b
parau
roa
Mareto
tei
ô
te
o
mai.
mua
o
te
râtou
te
ei Teretetiano i
te
mau mahana atoà,
te ora¬
roto
mai
mau
patireia
tae
i
tomo
i
bhipa rahi atoà, eere
ia ia î te bhipa rahi
roa
ê, te haereraa i te
pureraa,
te himenereia e
te
ra
te
parauhia ra
e
riroraa
mea
o
tera
tei hinaaro i te pee
ù, famxè ia na îho.
Eere
pûpü i to râtou ôra, mai
hanahana,
tâtou
o
ia
reira atoà
ânihia
i roto i to
e,
mai te
ino,
maulùî mai
atoà
ra,
e,
ia
taua
haamoe
te
ma
eiroraa
bre
iho,
rima
rltou o
ia letu o
reira
i
roto
i te metia,
to tâtou enemi numera hoê
o
tâtou ihdâ ia, o vau
te
i
i
tuàtiraahia
tatou
mahana
nei
mau
tuuhia
no
faî-raa-
na
te
a
faaîtoîtoraa
e
tâtou
ia
i mûri
parau
to
ia
o
mâa
amuraa
Fatu,
taparahihia.
No
no
parau
Te
te
Metia,
o
te
i
te
i
ra
i
^^
roto
^
ia
ore
tatou
ia
horo
fa\ifaa-ore-noa e ia ohipa
faufaa-ore noa.
Te
pee raa ia letu o
vaiîhoraa ia ia tâtou
iho, e. te raveraa i te
te
Ôra mau.
^^
^
TE PARAU A
ATUA
TE
‘I
ia au 1 te mau parau
tuatapapa, i te matahiti
1882 e i te âvaè Fepuare
ia
,
nià
i
i
mau
Taputapuâtea
iho,
ai
e
mutaa
fârerei
ai
i
e
r
haamori
tatou mau tuf una
te mau atua i tiàturito
hia
na
bifti
E 5 mataaè,
i te
1827, i tomohia
ratou.
e
i
mxiri
matahiti
ai
teie
I
te
fare
nei
pure...
1889,
matahiti
ai
tupu
fare
teie
i
i
iriti-
Oroà
te
faahou-raa
nei
i mûri a# i to
pure
faaâpïraahia
e
pâroita no Papetoai
te
na
i
f
«
f.
marae
tei riro,
ei vâhi e
e
«r
1
teie nei
no
mataelnaa,
i
te
r
nei
bnotau o te Orometua
(Binm) ; 0 te fare
te
Purune
bfai
pure
teie
i
8
e
(...)
28
NO
ATETE
1988
Hareto
Taioraa
7/18, 1423
Mareto
Poroiraa
7/8
haapae
hoi
outou
1
te
te
tapeà nel 1 tel tuiihia
mal
parau
e
a
te At^la,
e
..."
te taata,
iba, mai
na
99
la
matahiti
i
teie
faahou-raa
fare
piire
i
tei
teie
nei
maxrihia
oraparaa
teie
o
vai
nei
e
i
ta
na
pipi te hoê
faahapahia
mau pipi e
te
mau
te
pipi-orometua Thomas
TEMURI, te Apooraa Tià-
I) ("Puta a Henri VERNIER
orooietua"
"la p\ial noa
ati-Iuta,
pipi aore
tono
mai te vero"
ratou
rima
hou
a
tâmâa
ai,
ore
atoà
te
Atua
te
iwoita, i faaâpî faahou nâ roto i nâ
s
âvaè
e 9 e O të riro nei,
-±-“teie mahana, e aha hoi
e
bre ai, ei ôabaraa na
outou, i tlà roa ai ia
outou
e
i
fârii
te
mai
mâtou, i teie nahoà
mâtou
nei, te tupu faahou nei
te piti O te Oroà Iriti-
na
te hoê
atoà
faufaa
teretetiano
e
ia EPENE-ETERA",
ta oùtou hoi, e teie nei
paroita Papetoai nei, mai
manihini,
1889-1988,
tatou
ite,
babaraa
Matahiti
ta
o
matamua
i
I PAPETOAI.
"Ua
to
roa
nei
e
âpatoà tàatoà
Patifita
nei
TAPATI
matamua
Porinetia
i
e
fare
iriti
faabhipa
tçie
ta
na
faatere
apî 35)•
nei
teie
i
horoà
na
Tamaiti
ta
taviro.
hoi
e
nûnaa
fare
tei
te
te
taata
ta
o
ôtahi la letu
te
te
a
mâohi,
nei
haarnaltairaa
nei
faahou
mahana, ua
e
e
nei
i
niuhia
tâvini
na
Atua
te
no
taua
na
râtou
te
i
i
ta
tei
e
hoi,
reira rStou e turui ai
i
te
taime
rohirohiraa
noaa
itolto
haere
e
faahou
mai
te
no te
roto i
i
a
puai
i
mua
te
tâvinlraa. I mairi ai
râtou i te iba o teie nei
fare
pure
ia
"EPENEte
ETERA"
"TE OFAI
0 TE TAUTÜRÜ", tei faatiàhla e te perofeta ra
e
Tamuera
(I
Tamuera
3/20) ei haamanaoraa na
ia hoi
o
te
na
e
i
te
ia
ratou
na
Iteraera
nunaa
upootiàraa
i
nià
Firiteti
i
i
noaa
âti
te
(I
Tamuera
7/12).
E
Atua
taua
Atvia ia ta letu
nei
i
te
Fâritea
ra,
faaite
e
i
te
o
hinaaro
e
i
te
te
mau
mau
pâpal-parau tei haere mai
mai
i
lemitarema mai
ta
tatou
taiohia
aè
tumu
nei
ia
au
parau
:
e
i
i
te
ta
na
parau
peu,
la
i
Tei
Teretareta i Tarirea letu
ür
.
te
au
atoà
parau a te
a Itaia i te
i
te
ihoa
i
te
perofeta ra
iba o lehova
nünaâ Iteraera
:
E
feiâ râ outou i te haavare parau-tia ! Te faatura
ùtu noa mai nei teie nei
riüneia ia ù âreà to na àau
e
mea
l
No
atea
reira,
bre
faufaa
ù,
no
roa
ia
ia
ù
e haamorlraa
ta
râtou ia
te mea te parau ta
râtou
haapii
anaè
ia
e
parau
ra,
e
na
te
taata."
:
Te
"Ua
i
i
ia
taata
mahana
no râtou,
hoê bfai te huru,
atoà
haafaüfaa
te
mai
mau
ra
roto
faalteraa
ràtou
riro
mai
i
ne!
nâ roto i te parauraa ia
râtou ia au i te reo o
ta
tatou
irava
i
teie
te Fatu tei "tautviru maite
ia
ta na mau
horoi i to
i
tapeà nei i tei tuxihia
e
te
taata,...
(Mareto 7/8).
te
faaroo
te
o
no
letu
ia
râtou, o ratou i haapae
i ' te parau a te Atua no
ta-
ta tatou
oaoa
faahapa
Fâriihia
e
e
te
e mauruuru ia oe e e
repo
atoà te tüàtiraa i rotopu
ia
oe
e
te
Atua.
E te
pohe i nià i te
roto i
te ohipa pororaa a te mau
veà-tono
perëtane e te
nâohi i mûri aè,
e
ei
e
faahou
nei
mau
Atua
o
roto
o
pure
penei aè
âpatoà tâatoà
(e
i
te
ra
nâ
i
e
e
ei tâpao no te Parau
Api Oaba o te aroha faao-
e
nei
meihana
pure
ia
1
Te
Ua riro
roto
iho
e
mahana
Patifita
outou
atoà
mauruviru
i
rahi
taua
i
no
teie
roa
haapae
parau
a
hoâ
te
outou
Atua,
e
te
parau
parau
a
a te Atua e
te taata ! la
hio anaè tâtou i teie nei
VEÂ
PQROTETftaa
PARAU A TE TAATA
ai
i
to
i
é te haàmori-
na
te
Atua, ia tüàti
râpae àu o te taata
rotoraa, ia âpeehia te
raa
ia
O
vaha
àau, ia
te
e
aàu i ta vaha
ia
faaite o
e
faue
ahiri
o
parau ra,
vaha i ta àau
ia
ra
e,
ora
e
na.E
faahitj
ua
pâpai
bvaneria
Mareto
i
te
ra
o
te
parau o
te
mâa i mûri aè, ei faaiteraa ia ia tatou i te mau
fifi
te
e
marôraa
mau
i.
r
e
ra
i roto
i
te
Etârëtia i fânau “api. mai,
e âti luta e e êtene atoà
tupu
to roto, i
te mla
nià i te parau
ia amu ra,
i
no
nià
i
te
parau
moà
e
te
mea
mea
maitaï.
e
e
te mea tura
te mea tura
E
ore...
te
atoà
i teie nahana, èit^
e, e
tano maitai
teie nei parau ia
ù
ia
parau
e
ore
e
I
tatou
tahi
i
te
te taata
:
"E taoà
aroha..."
parau na
teie mahana
atoà
Teie
te
ia
tatou
taoà
e, e
te
Inaha hoi "e
Atua" I la ore
ia
aroha,
aroha
ino te
aroha
tatou
"te haapae
ra
ia tatou i te parau a te
Atua no te haafavifaa i
taata I"
te parau a te
e
faarahi
tatou
riri
;
i
tatou
i
to
taata...
te
E te Atua ta letu i haere
faaite
mai
e
eere
ia i te haavl’
i
ia
te
hau
;
ia
tei
e
te
Atua
to
na
reixa
huru
e
hoê
tatou,
e
aore
raatira faè-
Metua rS ! E Atua
î roa i te aroha
hlmani
maitaï,
**e
faarahi roa i
arcdia i te vâhi tei
tei
ino".
te
te
O
Pipiria
tatou.
ia
e
E
Atua
heheu
parau
Terâ
te
ta
te
nei ia
noa ânei
ia
amuhia
te
mâa,
ia
i
to
mâa
taata
manab
te
faatiàma
hoTOà
mai
mau
te
huru
e
tei
e
tauturu
huru taata atoà,
mâiti bre
i
te
te
taata
tei haafavifaa
i
;
e
te
parau
taata
âreà te parau a te taata,
parau
ia
te
hviru
O
ore
e
e
e
mea
e
te
maiti
taata
e
te
ora
i
o
te
atu
ai
i
E
mea
ta
te
maori lâ
i
i
maitaï.
Atua
e
i
te
taata
e
te
reira
e
i
te
te
te
o
taata
taata,
o
haaviivii
i
i
te
i
te
hioraa
te
eiaha
:
taofe,
tï...
eiaha
ia
te
vaha
te
ohipa
e
bmu
e
Atua,
te
ta
e
i
àau
te
a
a
rima
te
tatou
râveà,
te
àravihi
rii,
roohia
i
e)
o
mau
te
e
Na te Atvia iho râ
rave à
i
i
rave
roto
i
o
te
ia
anaè mau
tatou riâ
te
pohe
tatauro
Metia,
e
Atua.
Eere
te
aroha
Atua
i
ora
a
te
hoo
!
E
mea
parau
ta te
maitai
i
te
faaite
i
te
e
te
mea
ra
noa
bre
!
ia
hoi
e
te
e
Terâ
te
baba
te
hinaaro
ia
ra
tatou
e
taata atoà
o
te
nei,
mau
to
iriti
tatou
puturaa
paroita
faahou
ia
i
mm?i
âvariraa
1^ al M tÿ la y âtrâôfi?
feia
o
te
nei.
E
ua
Fatu
ei
te
horoà
mai te tâmoni
te Evaneria o
ao
faariro ■0^
parau tià, ei
mua
i te aro
i
ma
na
tatai.-tahi
tatou
feia
ha
e
no
ta
iho
nei
"EPENE-ETERA"
aè^te i^
te
fare
i
ta
ù
i roto
orome-
parau
a
Oroà
putu-
te
i
feia
âti, tei
te
:
Peretiteni
III,
orometua
na
e
1
te
putuputuia
fare
aore
o te faareporaa
ia i te hoê fare o ia hoi
faabhiparaa
fare
ra
atoà
a
Ta
no
te
ia i taua
te
mau
bhipa
paroita..."
tatou
iriti
fare
faahou
e
piire
e
âvari
e
faahou nei i teie mahana,
to
te
nei,
ia
vâhi
e
e
paroita Papetoai
riro mau ia ei
te
na
mau
taata
teie
pure
0
TE
i' na !
i
roto
hinaaro...
ihbâ'i te
ai
atoà-hia
tautumi-
ai
ETERA*
Na te
te
Tuhaa
( fare
e
raa
avariraa
pure...),
te
tâiva.."
i
roto
te
tata
te
tâmâraa
ia
tatou,
i to tatou mau
ino, eita te reira e tupu
!
Teriitua
e
piti
hiparaa ia i
nâ
:
iho
ta
puai
E
tua ; "e mea bhle e e mea
faufaa te paturaa i te
hoê fare, tei hau roa atu
râ i te faufaa,o te faab-
ia
bhipa
i
roto
Etaretia
a) Na Teriitua
inu ra
e
e
te
No
âpitihia
Peretiteni-mono hoê fare
'amu râ i te Tapxiaiarji
puaa,
ià...
te
parau i tapeà mai
i taxia ôroà ra :
i
inu i
e
te
te
"Te
o
orometua.
Apooiraa Tuhaa
té ioa o te
e
Atua i te inau mahana
tâtai
tahi o te oraraa,
te
te te haereraa e farerei i
te
atu
o
nana-
rautîhla lll
tei
ra
roto te
mea no
(irava 21-23)...
taata
paroita Afareaitu i
hi
te
atu
te
reira
tei haafaufaa ia
No te Fatu, te
faufaa-roa-hia
o
faaino
haaviivii
;
i
xno
!
roa
mai
vairaa
mâa
nei
eita
Ei
horoà
parau
na
iho.
tei
vâhi
te
roa
i te
tatou
i mûri aè. Aita e
râpae au mai i te
no
aàu
a
àau
na
topa ihoâ o mai
e
na
te Atua,
e
parau ia tei faaora 1
te
taata,
e
parau
tei
parau
to
faruèhia
e
o
taata
anaè
taa atu ai te
e
nei
te
i
amu
i
mea
Te
vai
i
e
la
œanao.
"E hômâ,
:
e
haaviivii
rapae
Teri. paha ia to na auraa
mâa
e
te
nei
parau
letu ia râtou
aita
te mea
o
moà-ore, te
te mea ino,
to
au
tumu i horoàhia
nei
i
i
la
ioa
teie
"EPENE-
nei
fare
ia hoi "TE OFAI
TAUTÜRÜI". la ora
o
veA
POROTETAWl
1)- 3)-
UIRAA 6;
E aha te maa tapao mpu o
to, aAoha m(ui 1
tahi
bhipa no râtou,
Ua riro
te
parau
no
i
te
bre
tei
i faaturi
taria i mua
Mataio pene 25 mai te
tahi faaueraa, mai te ta-
râtou
hi
mau
piiraa
raa
o
te
ia ohipa-
faaheporaa,
tâpab
aroha ei
hia te
no
tiaxtuimraa.
te
ia
ei
ua
mea
ia,
o
nei
i
mea
letu,
ia
à
te
ao
E
mau.
noa atu
mairiraa
hae
faaiteraa
te
i roto
riro mai o
e,
e
te
i
te
vai
e
tei
rotov
poià.
no
te
nei
i
tiaitururaa.
tururaa
faaite mau
tatou taibraa i
Te
no
te
hoê
tiai¬
te
feiâ
veve
teimaha
i
te
ho-
aroha
roto
i
tahi
i
ra
i
tahi,
te
atoà-hia
te
roto
i
to
i
ra
ia iteai tè
roto
te
e
tereraa
hoê fenua.
Eere
te
rave-noa-raa
Ua
aroha
i
te
i, te
maitai
parauhia
tamaî
riro
ua
e
atu â i
mai
te
i
te
feiâ
tei
faarahi
roa
tahi
tei
àti
te
no
te
faufaa,
te
huru
e
ra
hia
tiàraa
âmuiraa.
te
Eita
aroha
ia
ra¬
raveraa
i nià i te
ravehia nei
raveraa
te
hoi
imiraa
pae
tautururaa te
tahi i te tahi, te paturaa
i
te
oraraa
o
te
te
o
te
o
rahi
natura.
tiàraa
tahi
pae. Te
vai atoà ra
te mau humi raveraa e
ia iteahia
taata. Te
faaite-atoà-raa i te tiimu
no te tiairaa o te taata
ia maitai te tahi i te
te
te
atoà,
ia
faaèreraa
pola
te
e,
mauhaa
mau
ve
hioraa
e
tahi,
Tatou iho, aita ânei
tâtou e tial ra e e
hinaaro
taata.
faanahoraa
Te
hoi
te maitai o te
la bre râ te aroha
ia
itea-noa-hia
i roto
i te mau auraa e te
mau
tûàtiraa o te taata te
no
au
e
o
parau no
i
faaea
te
ta
e
teretetiano
te
te
teie
aroha,. o
te bhipa ia a te Etaretia. I roto i te faaroo,
te
ohipa nei
te
feiâ
e
nei
to
tâhoo.
tia.
parau
üa ite te feià
teretetiano e, te aroha,
eere
ia i te tahi manab
i
to
te
e te mau aùëtaua mau taata ra
e tei ineine i te ôpereraa
i te mea e vai ra e
to
râtou hoi
àroraa no
te
noa
i
i
la. au i ta taZoa jQJtuAiAaa i téié. tcUoAaa.,
UIRAA 5
e aha iz mau mOM. 2. tano i a tatou la hio ia au i Tï
kuAu 0 io, OKOApa i tzLz mahana ?
’
râ e tià i
fàrii i te
reira, e parau pâpü ra
o ia, ia faaea i taua mau
te
nunaa.
la
parau
tià
mau
ra
e
àro
ia
faaturao
o
te
ia
no
mau
te
no te mea, te
ia i te tiàmaraa
tatou iho àau, ia hibhia
mai tâtou nâ roto i te
aroha ?
,
”0 butou i nâ reira
2)
ta
-
Te
horoà
taibraa
tatou
i
nei
te
parau no
te tiaitururaa
te
feiâ veve o teie
i te hoê taeaè iti i roto
i tau mau taeaè nei, ua
nâ reira mai ia butou ia
no
nei
ao.
Te tiaitururaa,
rîo te^ mea” Të“vâ3r ra' të^
tahi
i te àti
ra,
taata
mau
o
tei
ite
taua mau taata
tei tâmata i te
rave
I
te
te
a]?oha
vâhi
ei
haamata ia te
i
riro
al
mea
mau,
o te
ua
ao
Atua.
1
PEREOD CHAMP
RADIO K7 - aiMATISEE OU NON
TRAITEMENT ANTI CORROSION - 1 AN D'ENTRETIEN GRATUIT
• SOTAVI SA - Route do ceinture
PEUGEOT. UN CONSTRUCTEUR SORT SES GRIFFES.
lipoerui - Papeete - Tél. 42.73.93
VEA
POKQTETA^
Te ho I raa mai
îetu e te Haavaraa Hopeà
o
0 t,o tuhaa piti e te ho¬
peà hoi teie no te haapiiraa i faaterehia e te
Tuhaa Ono i te rururaa
rahi a te mau tuahine i
te avaè Tiunu i mairi aè
nei. Ua piahia atu na te
tatararaa no teie haapiiraa i roto i te Veà n°7/
Tiurai 88, api 8-9-10 e
teie te mau uiraa i faataahia no taua haapiiraa
ra e tei riro ei haaferuriraa ia tatou i nia i
te parau no to tatou tiaraa teretetiano.
Tcmite Veà
UIRAA 1:
E aha tz
Te
no
parau
25/31^6,
ia
te
no
letu
faaotiraa
abraa rahi a
i
te
hoiraa
te
parau
mai
(Mat.pene 24
Fatu
No
Mataio
te
te
nià
no
te
no
O
poAdu no tz E\)cm2Aia. ta. toÂQ. taioAaa t joaitz Aa ia tatou ?
tatararaa
i
e
25).
te
pa¬
te haavàraa
rau
no
ua
rave
letu
i
te
o
hopeà,
tahi
te
raau
ei
mea
faaauraa.
râ
nià
i
haavàraa
fà
no
E
tià
te
i
te
ia
Mataio
oia hoi
pàpuraa
ra.
:
roa
no
nià
ia
parauraa
Atua. (Mat.
24). Te Evane-
te
o
te
e
haapabraa
te
faabhiparaa i te
te
7/12
ria, o te aroha
faaohipahia.
te riroraa ei
e,
ô
râ,
e
hinaaro
no
haa-
te
te
:
te
manabnabraa
tahi
i
noa
"E te Fatu, e te
Fatu...". Te mea faufaa
e
e,
parau
faanahoraa,
pipi na letu, eere ia tei
roto
i
te
e
haavàraa
taua
ra
reira
te
Ua
manaô
haamauhia
ia
tei
UÎRÂÂ 2: E na hza tatou i te. hioAaa i taiz pofim mai te tahi iacui2Aaa
-o/te i Aoto ia Mataio
i tz i2ici toAdtatiano ? Te val m moi hoi to.
e 0 PauA.0 i nia, i to. paAou no io tâtoa ^aaoAaÂaahia
tüLatl
No
hib-maitai-raa
te
i
te
tiimu haamauraa no
teie haavàraa, e tano ta¬
tou
e
faaau
àuro ~(Mât".
mau
mea
i
7/12)
atoà
ta
te
:
hinaàro
e
ia
râtou
ture
ia
e
"Te
Te
ôutou
i
ia
ê
vetahi
nâ reira atoà atu
:
ta te
vai
te
ture
perofeta."
mau
atoà
haapotoraa
ta
o
ra,
butou
ra
hoi
te
te
ture
o
o
(Mat.22/3739)
aroha
te
"E
:
here
i
oe
Atua
to
àau, to varua e to
atoà e, e here i
to taata-tupu mai to he¬
re ia oe iho na."
to
ma
manab
UIRAA 3:
£
hcuwâAaa,
T&
no
te. taaioà ia,
Yia~Tï^ t tz tu^aa. t ta taata. -c Koto i to, mamà no te iaaohipaAaa i
iz aAoka. ? Alla ânei hoi te. KziH.a. i iitaù-Aahi'-Aoa-aJi-liia i tz jeja. tOAitzXiano ?
^
Ta
tatou
faà
rahi
taiôraa,
to
na
hoiraa mai
te
e
no
faunià i
letu
o
i
nià
i
bhipa.
ta
Ua
riro
(Mat.9/27).
Te Tamaiti
te
a
taa-
te Haavâ ia o teie
ao,
i reira te raau
ta,
o
nei
taata
atoà
e
tià
atu
ai
i
ia
e
tae
noa
atu
mua
na
hoi i te feia ta
na
e
pa¬
"taù maU
taeaé nei". Hoê â
parau
nei
rau
haavàraa
Aita
feiâ
tei
i
i
mua
to
faaroo
e
ati,
oia
haavàraa
te
â
Hoê
Metia.
to
E
i
taata
te
tauturu
ua
e
ua
faaora
I
ô
nei,
i
tei
eita
vârua i te
mâtéria.
moè.
tià ia tatou
e
ia faataa i te
ro
àti,
mau
mau
Eita
hinaa¬
fêià teretétiano
feiâ e ere i te te-
Te
te
retetiano,
uihia râtou
e
e, ua aroha anei râtou.
E tià ia parau e, te feia
teretétiano
aroha
ite i te
Metia, tei
tei
letu
o
i
to
râtou
faariro-
hinaaro
raahia
ei
feiâ
parau-tià
tià
nâ
ia
ite
te
e
to
i
roto
i
te
te
;
eere
ânei
na
te
reira
e
horoà
mai
i
te
manab
e,
te
feiâ
hoi,
te
tiàraa
to
.te
poihâ,
3)
e
parau i te faaoraraa mai
te manab bre i te màa no
a
Tamaiti
te
o
tei robhia i te
ua faaôre
i te hara
i
a
haavàraa
e
maheina, noa atu
ia e, eita te mau maitaï
mau
màtêria
anaè
tâatoàraa
te
o
faaau
faaàmu
i
taatoà.
te
tei
Ua
b te Atua,
taatoà.
te
haavàraa taa ê
e
feiâ
te
:
e
i
ei
taata Tâmària hamani raai-
taî. (Ruta 10/3037).
aroha
poia e ua faainu
ia i tei
1)
mau
letu
tei
taata
:
iho
na
te
no
te
ta
letu
te
bàbaraa
hiô i
aroha
i
te
o
e
roto
horoà
E mata to
taata.
au
e
i
te
te
mea
faaite
parapore
i
o
i
te
roto
aroha
taua
anaè
ora
hoi
maitai
ra
tei
teretetiano
tei hau aè i te ora i ro¬
to i te aroha.
Tel nia
i te huru o to tatou orai to
raa
tatou
tâtou
faaroo
to
hiôraahia.
Ee/ce onec ti EvaneJiia,, aa. haapotohia, ia. i xoto i toio. paAoii'
àOÆpZtptuaÆ Zi 'ua Ztt tt Atua i tz ati no teie. nei ao, âa. axoha. i^ na
e ua. dkipa no tlUpu mal ta tz Tamaiti a. ta taatçi z ani là t^oa i 0 neit
UIRAA 4:
Taa ê noa atu ai
Mataio
JM*
e
te
parauhia i
pene 10 Irava
te
42
pene
18 irava 6, ia
tâtou
e
i to letu
parauraa no "te mau taeaê
rii" te parau ra o ia no
te
feiâ atoà tei ère e
papu
K
te pa¬
tei
rau
hiaai
tei
i
:
te
mau
mea
èreiiratou.
Ua tià roa
te reira i nià i te manaô
i
no
te
i
te
hiôraa
au
y
J!s3 la
y
Evaneria
ttimu
îa 5iî
a
ia
Mataio
•i^
te
aroha, te here
tâatoàraa ia ; e
no
te mau
;
te
no
au
ènemi e tae noa
âtu no te feiâ tei hamani
ino no
te mea aita te
aroha
mau
taôtiàhia no
i
hoa noâ e
no
té
te feia
tei auhia (Mat. 5/^348).
Aita te feiâ parau tià
e 'tae
noa atu
te feiâ
parau
tià
Tamaiti
î"’te
a
te
veve, te tâata tei
àti, eere ia o letu. Teie
râ, te fârerei nei tatou
i
roto
i
te
ia
ra
letu
i
Te
tâtou.
i
te
aroha,
hoê â aroha
e
te
arohn
tei
noaa
tei
haapilhia
tâtou
taata i roto
mai
letu
ïï'15J
mai
tsiata
ta
feiâ atoà tei àti, ua ri¬
râtou ei faabhiparaa
tei
Te
taua
ro
ia
àti.
i
titauraa
titau
i ite i te
ore
feiâ
tàata
e
ia tâtou
ra
y'IC *Ï5
no
mai
ô mai ia
(Mat. 18/2335).
VEA
POROTETAKl
Te ho'iraa mai o letu e te Haavaraa
I te* tapote 16 no Tiuum,
i muAi noa oè t te auaufLoa Kohi a te mou tuakim
i Kfuiz, aoL
te maa
tuahine. no- PiAae. i
te
i
aha mau
ho^vSAoâ
hopeà". Ai ta te tai ÔAoa
PipiAia i taixihia, Ua
haamau Aotou i
Aatoa
to
manab i nia i te tuhaa
piti 0 te tumu-poAou, oia
hoi, "Ta tatou dhipa e
to
toÆou
iiaituAuAaa.^
Hoë uiAoa taxée ta Aotou
i
^aanaho atoà :
"E
aha te
tlUou i taie
aoAe
Aa
e
auAaa
no
mahana,
e
t^ou
hea
nui
Te
-
hoÏAaa
mu-poAau Aa "Te
mai 0 letu e te
i te oAaAaa i teie mhanâ
i teie tumu-paAaây
ia
o
ite
e
taahia na na.
haœpiiAoa o te TvJfiaa 6,
Tete Aâ, tao noa. ata. ai
te tatoAOAoa e te mou
liiAoa i ^aanahohia e to
te Tuhaa. 6, ua. ^aaineim
atoà te Tome te Tuahine
no
PiAae i ta Aàtoa iho
tatoAOAaa i nia i te tu-
hopeà i
ai e,
te utùa i faa-
haavaraa
te
reira
e
Hopeà
râ
raea
tano
e
ia tatou ia feruri i teie
mahana,
ia uiui faahou
:
"E eiha
e
tatou tâtai tâhi
te
no
auraa
ù, no be, no
taime, teie
tatou
i
parau
faufaa
roa
ho’iraa
mai
te
teie
o
no te
Fatu e
haavaraa hopeà e
te
ohipa e tià tatou ia rave
te
i
teie
i
roto
tau
no
te
TIMTURURAA ?".
E
-
te
tuahine
mau
I
e,
te auraa no tatou i
teie
taime, o teie parau
no
te
hoiraa mai o te
Fatu
e
tei
te haavaraa
hopeà,
hoê
parau
te tau
ia
eere
i
te
faahitihia
hopeà
no
aore
noa e
tau
ra
'é
no
Ite-ore-hia
e
tatou. E parau atoà râ
teie
tei haapâpü
ia ù,
ia
de, ia tatou e, te
hoiraa mai o te Fatu, e
te
‘t
hoê
faufaa
atoà
ora
teie taime
to
na
na.
ia
mea
Te vai
tahi
ohipa
i
râtou,
ta
rave
te
;
tiàturi
paha ve-
ite e tuhaa
tei
pae
ra
e
e aita
tahi pae tei
na
rave
i
terâ
tahi
pae
no
vêrâ
ohipa
mâ- i
râpae
;
tei
amuamu
paha
te
tâviniraa
i
te
tahi
e
tùâtiraa
;
te
tahi
i
;
atu
roa
ê
ei
ènemi
pae
aita
rotopû
iho tâne
e
i
i
ro¬
topû hoi i- te mau tamarii
e
;
;
te
te
te
tahi
mau
ohipa
a
pae
râveà
è te vai atu
te mahana
atu ai, a
ra....
te
vetahi
ia
âparauraa
ta râtou
ma
roto roa atu
aita
pae
faarirohia
tumu
e
tâhitohito
tei
pae
roto i
tei
-
âua
te
i tahi
i teie maha¬
e
i
tei imi i
ia bre te
te Fatu ia manuia
I
-
raa
i
teie
huru
pâpû bre tei haa-
oraraa
fifi
mua
i to tàtou ora¬
faaroo
e
to
tatou
nei
tuàtiàtiraa,
e
roa
ia
tatou
i
me ,
i
teie
tià
mea
teie
tai¬
mahana
ia
FÂRII, ia hoi mai te Fatu
i
teie
taime
i
roto
ia
tahi
i
roto
i
mai
i
tatou.
tàtou
ia
vai
ia
hoiraa
mai
o
te
te
Fatu
i
mau
fifi
Fatu
te
la
ia
tâtou
i
i
te
i
râ-
i
riro
roto
to
ia
tâtou
àau, to tatou tino. ei vâpühaparaa tamau no te
Fatu. Mai te peu e fârii
Fatu
noa
noa.
hi
ù, ia be, ia tatou. Eiaha
tiai
moemoeâ
e
tià râ tàtou ia ta-
mea
paè ia tatou no te faahoi
inaha
V
I
feiâ
te
E
hopeà tira râ
riro tatou mai
,
pûhapa tamau te
ia tâtou, na
haavâ ia tâtou,
roto
e
hoi
o
te
Fatu
iho
■
tâtou
ta
taibraa (Mataio 25/31-46)
ua pâpû ia tâtou te huru
te
o
ohipa
mau
taime
te
e
tupu
i
ai
te
hoi mai
e
PEINTURES ET VERNIS INSECTICIDES
Fatu, i reira hoi te mau
atoà
(tei faaroo
e
tei ôre i faaroo)
e
haaputuputuhia ai i mua
i te aro o te ARII NUI,
nûnaa
te
no
i
atu
vauvau
te
o
ta
o
to
râtou
oraraa
i
i
te
fenua
nei,
i
te
Atua
mua
hoi
mua i
i t©
NUI
râtou
huru
te
faaohiparaa
i
e
i
Non toxiques, les peintures et vernis ARTILIN
diminuent les causes de l’asthme e/i éliminant
les acariens "terreur des asthmatiques".
mua
i
ARII
Qui tuent : mouches, moustiques, fourmis, mites,
termites, etc. par simple contact.
(Attesté par le ministère de la recherche
et de la technologie).
nià
taata atoà.
mau
-
E
-
hopeà
tià
ihoà
tupu
e
i
ia parau e,
te haavaraa
i
roto
e
i
reira
ai
i
huru
te
hoê
te
tau-ite-ôre-hia
tatou,
tàtou
e
fâitohia
fâito
e
au
i
-
te
mea
to
Teie râ,
eere
i
tià i te hoê taata
teretetiano
ia tiai
-
Double efficacité
-
A longue durée — Intérieur et extérieur.
ARTIIIN la peinture insecticide
te
tâtou oraraa
i nià i te fenua nei.
o
Non toxique
roa
AGENT EXCLUSIF
GUIUOUX
TOUS LES MERCREDIS
NOCTURNE
JUSQU’À 19 h 00
TEL:428349-Fare ute
*55
<5? <5?
ï/i?
VEA
POROTETANl
»
Te ho'iraa mai o letu e te Haavaraa
teie
bhipa nei i
e
roto
holraa mai
O te Fatu,
o to ù la fariiraa
e ^
i teie ihoâ
taime 0 na e hol mai ai
i roto ia ù, eiaha a nanahi, eiaha atoa i te tau
ia
Te
tatou.
hopeà noa.
tou e,
eere na tatou e
aratai i te Evaneria, na
Te
hoiraa
mai
o
te
Fatu,
e
haapâpüraa
teie e, eita ihoâ vau e
ia
nâ roto
ora
iho.
E
Fatu
ia
ihoâ
tià
mea
hoi
ia
noa
mai
i
ù
te
roto
Evaneria rl
%,Q
tatou
bhipa
mai
te
Ta
horoàhia
eere
i
nai.
Ua
te
mau
e
hoê
i
Fatu,
bhipa
Ite
tatou
bhipa
ta
i titau ia tatou
nai-
aha
e
Fatu
te
te
e
ra¬
A hiô i roto i te pa¬
ve.
roi ta....,
hib i roto
a
i to tatou oraraa ùtuaTaa hib i
tatou
oraraa
roto i
âmui i
Etarêtia....,
re....,
to
ia ù.
aratai
e
ia tatou.
te
-
Hopea
roto
i
te
i nià i te fenua nei....
-
Mai te peu e fârii
mai te Fatu i
Teie
hoi
ia
au
bhipa
mau
i
titauhia ia tâtou, ia ravehia te reira i roto i
taime
na na
haavâ ia ù
Tiaitururaa
no
te
i
teie taime,
na na e te
Pâtireia
o te Atua. Teie
faaite ia ù e, terâ bhi¬
teie
ù i
atoà e
ia
roto
i te mea tano, te mau faatureraa ta letu
terâ bhipa, e mea tano i horoà mai no te feiâ
tei hinaaro i te tâvini
ia. Na na e haapii ia ù
ia na e te mea ta na i
i teie taime e aha te èà
eere
pa ,
e
mua
i nià
tià
E
-
i
ia parau
teie huru
i
viraa
e,
oraraa
nei, aita vau i vai
no
te
tau
hopeà,
farii
râ
vau
i
ihoâ
taime
-
te
e
te
auraa
te
tatarahapa,
ia
i
fâriu
te
fârii
tià
teie
Pâtireia
te
reo
neria
noa
tatou
mariab
Evaneria.
atu
lu
i
o
tei
haèhaa
râtou hol te
te
ao
-
E
ao
bto,
tei
to
e
faababahia hoi râtou
reira
parau
no
oia
hoi
i
nià
taui,
ia
atu
ia
Fatu,
i
Te
te
no
to
no
Eva¬
o
te
e
aita
tüàti
i
e
E
riro
ao
hox
to
marû,
râtou te
tei
ia
fenua,
-
i
te
pâpü ia tâ-
na,
tou
fafau
ua
i
i
vauvau
feiâ tei
te
o
E
ao
to
maitai,
hoi râtou
tei
e
hiaai
faaîhia
t
I roto
i teie mau
faatureraa o te Pâtireia
nei,
turu
Pâtireia
baba,
ra..
te
heira
i
te
e
ia ia rS-
me, ia orahia te baba i
teie ihoâ taime, ia ora¬
Pâtireia
i
roto
o
te
oia
tiplhoT te
te
hau,
te
faaôhia
oraraa
P&tLUER»
(P EST
CONTRE VlEU.
o
i
hia te
maitai
i
taime.
Hoê
huru
a
teie
ihoâ
e,
ua
vahi
atoà
nei
e
ta
hoîioà
i
e
te
o
maâ
te
tâtou
tâtou
ta
ia
tatou,
te
ihoâ taime
ia
tià
i
ia hutihia mai
;
Mea
te
iho
te maitai, e te vai
atu
roto
o
orahia
vai
Te
ia i teie
la
Pâtireia i teie ihoâ tai¬
"TIAITURURAA*,
e
te
faabhiparaa i te
“TIAITURURAA", o te ora¬
raa
mahana.
ia
Pâtireia
te
mua
hinaaro
i te mea ta tatou e
to
te
i
i
letu
ta
Atua.
haavâhia
ia
Fatu.
te
ao
àau,
-
vau
E
:
n<»-^feQ-iiaa=-
îT'nu
ua
fafau ia râtou
ia ù ia haere.
au
orà
e
bhipa
nei.
huti mai tatou i te bhipa
no
te
i
tau
faatomo
i
mûri
tau.
Te
reira
auraa
ta
letu
"tei
roto
nei
ao,
te
teie
mau
te
i
parau e
ou tou
i teie
eei?e
to teie nei
no
i
roto
ra
outou
i
ao".
ta tâtou bhipa
hoê bhipa bhie, mea
maitai ra tâtou ia haa-
Eere
i
te
manao
e
:
"Ei
butou
teie
noa
Fatu
te
e
i
•
i
te
fafau
ta
tâtou
parau
ia
pihai iho vau ia
tae
noa
atu
i
té
hopeà o teie nei ao".
Quant
PECHER
pasteuA moment où le COE s'èxpni-
au
Cas^o, il s'est o^eAt mcAa
immédiatement
sua les déchets
ques-toxiques, il y auAa de
lions, puisqu'il venait nouvelles
diifticjultés
Hanomz. (SOEPl) - Aa de pAésenteA son AappoAt avec la République {,édésecAétaiAe
débat de ùi con^éAence. de
génénal. Aole d'Allemagne,
Il
a
été bomboAdé de
de p-te44e qui a Aéuni £e
IJ
août -£e ^zcAéXaixz questions conceAnant les
Le pAésident du Comité
d'adhésion
de centAol,
qui est aussi
généJiat Emitio CoAtAo et chances
le pA-êAident du comité l'Eglise de Rome au COE. le pAéM.dent de l'oi^ce
cmtAol
Heinz-Joachim Nous ne changcAons pas des Aelations extéAieuAes
stAuctuAes
pouA de l'EKD [Eglise évangéHcCd, le poAteuA allemand nos
ACcevoiA
a
l'Eglise catho- U que
nappelé que pan de
d'Allemagne],
a
Aomaine,
iit-il souligné que notne maniépoA&é, deA contAoveJueA lique
avaient éclaté enVie Icà AemoAqueA, mais dés main- jie de tAoiten l'enviAonEgli^eA Allemandes et le tenant nous nous e^^oA- nement était une question
Conseil oecméni que des çons d'oppAoniondiA notne conceAnant notAe ^oi et
Eglises (COE J sua les collaboAatcon, Déjà, deux notAe théologie ; si nous
pnises de position poli¬ AepAésentants du Vatican péchons contAe la. cAéatiques de ce deAnieA. Il tAavaillent a Genève dans tion, c'est contAe Viam.
a AegneZté que la majoAi- le
peASonnel "Justice, que nous péchons. Nous
té de la presse n'ait paix,
sauvegoAde de la devons
AetAouveA
la
aux
que cet aspect CAéation" et la Commis- cAointe de Vieu i
contAoveA^ de la vie du si on qui soutient eette^sOEPld
Conseil,
laissant dans initiative
oecuménique
l'ombAe toutes ses acti¬ compAend cinq AepAésen^
^
vités pouA l'unité,
^
*
la tants catholiques. "La
couvent
mission,
aiilte.
l'enViaide,
le poAte est ouveAte", a-til conclu.
généAol
AornoAqueA
iHi 155
i!ïJ
a
Le secAétaiAe
^
A
^
aussi
iait
dés le
^
que
1^115J Jij ly
lij 15?
^
*
M
VEÀ
POROTETANl
EGLISE DANS LE MONDE.
QUOI DE NEUF?
Comité
Le
central
du
Conseil
oecuménique des
Eglises (COE) s'est réuni
du
11
août
20
au
Dans
Hanovre.
à
dis¬
son
d'ouverture,
le
général du COE
cours
secrétaire
le COE
préféré prendre
risque des tensions
et
des ambiguités,
pour
démontrer de façon claire
que l'unité en Christ est
a
l'unité
les
avec
pauvres
l'éventail
élar¬
possible
de
des
Eglises
membres
Conseil.
Il
centrale
notamment
la
Sud,
Eknilio
Castro
interrogé
gissement
sur
du
abordé
a
s'est
un
question toujours ouverte
de
la
participation de
l'Eglise
COE.
Il
catholique
n'est
pas
au
encore
question de son adhésion,
mais la participation de
T'Eglise
catholique
au
COE
de
s'est
intensifiée
non±)reuses
occasions,
particulier
en
à
dans
le
la
la
Philip Potter, secré¬
général du COE de
1972 à 1984, a évoqué le
passé du COE, à l'occa¬
taire
sion
de
la
40e
sa
création.
aux
yeux,
assistants
méthodiste
tion.
avaient
ailleurs,
Emilio
que les
Castro
a
formes
d'obéissance, mais
aussi
les
sont
relevé
divisions
nées
dans
qui
l'Eglise,
des
siècles, ont
toujours connu une ori¬
gine historique,
sociopolitique et culturelle.
au
coirrs
Cela
mesure
vision
où
toute
biblique
elle-même
inscrite
plus
au
entendirent
dans
le
aux
d'Amsterdam
délégués
(1948)
commençant
"Mes frères et
en
Christ..." Le
en
ainsi
:
soeurs
chemin
l'unité
parcouru
vers
des
Eglises est
impre s sionnant.
Parlant
Emilio
Castro
existe
espace
pour
des
Eglises
les
conflits, le
COE a toujours eu comme
ligne
directrice
de
prendre
le
^arti des
pauvres et des exploités.
La dénonciation passe par
l'identification à celui
Grâce
climat
que
constater
ressources
nouvel
la mission
et du Con¬
nouveau
l'on
peut
URSS,
les
des
Eglises
en
1'Est
désormais
constate
un
au
deviennent
disponibles,
le
pasteiir
parlait dans
a
a j outé
Cette soli¬ -Castro. On
son
enfance
coûteuse, mais
souffre.
darité est
seil.
de
1'avenir,
de
rassemblement
dial
"Justice,
paix
sauvegeirde de la
tion" , prévu pour
et
qui
de
l'Assemblée
et
créa¬
lièrement
aux
Vancouver
du
COE
1983,
en
à
se
probablement
Séoul.
Présidé
Marga
Bührig,
à
Mme
réformée
par
et
d’une
des
6
co-présidents (es) du
Conseil, le groupe pré¬
suisse
de
"pays
écho
très
la
part
membres.
H. J.
favorable
des
de
Eglises
Selon le pasteur
Held
(Allemagne),
président du Comité cen¬
tral, nous devons dépas¬
ser
une
conception
anthropocentrique de Dieu
et de la création. "Nous
agissons comme si Dieu
se
préoccupait seulement
du
salut
non
pas
de
la
entière
des
humains
rappeler
tion
de
dans
une
tout
chrétiens
la créa¬
que
entière
Dieu
et
vient
que
nous
responsables
sommes
prolongement à ce
rassemblement,
le thème
définitivement
retenu
l'Assemblée
pour
lieu
aura
de
(Australie), qui
Canberra
du
7
1991,
au
20
s'intitule
Esprit saint,'
"Viens,
renouvelle toute la créa¬
tion"
.
Les Eglises de Hanovre
de
bien-être.
Il
y a des gens,
ici
là, qui ont la chance
de jouir d'\in environne¬
et
relativement
ment
sain
pollué.
Mais
malheureusement, au cours
de ces dernières années,
la situation, de ce point
de vue, s'est brutalement
aggravée en divers points
du
globe. Ailleurs,
la
et
peu
1'envi¬
détérioration
de
présentées
au
participants
du
Comité
ronnement
atteint
central
seules des
se
sont
à
travers
un
degré
a
si
contradictions
catastrophe
tensions
qui
exister
d'une
peuvent
l'intérieur
à
Eglise
multitu-
dont
seulement
diniste
4%
les
des
membres
partici¬
pent
au
culte.
Une
réalité
occidentale
qui
ne
peut
que
préoccuper
le COE.
.
LA
nous
peut-être
que
draco¬
mesures
niennes
et
un
dramatique
spectacle.
Elles
ont
exprimé toutes lés
ainsi
permettront
d'éviter
une
mondiale.
Sinon, ceux d'entre nous
qui sommes favorisés et
la
majorité désavantagée,
nous
•'offririons
tous
de
dommages irréparables.
(SOEPI/VP).
VIE
PROTESTANTE
DU
26 AOUT 1988.
C'est
de
pourquoi,
Journée
cette
SENTEUR OSIER...
tout
lutter
à
pour
préserver
et
dans
intégrité
son
milieu
ten?e
la
humaine
entière
tout
nous
appeler
famille
et
en
mondiale
1'environnement,
aimerions
de la rédemption
création
un
En
1990,
pris forme lors
a
tiendra
mon¬
tombe
justice habitera".
Février
paratoire a constaté que
le projet avait reçu un
est
dans
qu'il
qui
guerre
la
1'histoire.
Dans
la
Le
la
de
pourquoi
il convient tout particu¬
88
où la
:
que
une
de
rue
pasteur
rappeler
sortir
de
de
et
courir.
langue que tous
appris à haïr,
Martin
Niemôller,
que
tous
avaient
appris
à
aimer,
s'était
adressé
au
voisins
nos
les
actuelle¬
culte
de
larmes
de
ment
mais
mille
anniversaire
Les
sont
palier. Les terri¬
toires ont changé. C'est
pourquoi il y a\ara de
nouvelles
tensions,
de
nouveaux
risques
à
commémoration
du
païens",
"païens"
année,
C'est
de
HANOVRE
SUR
mondiale
1'environnement
C.O.E :
du
COE
dimanche.
son
champ d'activité pour
justice, la paix et
sauvegarde de
la créa¬
Par
Corée
la
et
cJu
DU
L'ENVIRONNEMENT
Cette
Journée
les
opprimés.Parmi les
pays
qui préoccupent au
plus haut degré le COE
figurent
l'Afrique
du
Sud, ceux de l'Amérique
et
MESSAGE
Comité Central
le
rétablir
naturel
vit,
avec
les
plantes
tous
liés
autres,
où
le
elle
les animaux et
du
monde,
les
et
uns
dont
aux
nous
dépendons.
Actuellement,
nouf'
particulièrement
inquiets devant
la des¬
:
-
N
sommes
truction
de
ressources
génétiques irremplaçables
de plus en plus rares,
qui résultent de la dé¬
et
33
forestation massive.
aussi
sonanes
(;ros .4Rri\ a(;e de mallette, sac et vide poche,
ABAT-JOUR, COFFRE A LINTÎE, SALON, ETC ...
DIFFERENT MODELE DE TOUTES LES TAILLES
Avenue du Regent Paiaita - Tél. 43 98 29
JEANNINA
tions
et
nouvelles
^^ftiques.
I2I
Jt
Nous
'préoc¬
cupés par les expériences
auxquelles on procède en
l'àboratoire
et
qui en¬
traînent des transmuta¬
35 nie Albert LebouchCT - Tél. 42 09 62
Raiatea - TéL 66 36 95
très
11 T !
la formation
variétés
de
géné-
Fait partie de Vea Porotetani 1988