EPM_Vea Porotetani_198809.pdf
- Texte
-
mensuel protestant
de polynésie 88e année tetepa 88
-
N°9
poEOTimiii
ISSN 0763 4021
E tau
E tau
E tau
Etau
m
te tü
tefaaroo
no teparau
no
no
tepiihua
E tau noteruru.
A tu, e te nunaa e
A faaroo
A faaroo
Aparau
Apiihua
Aparau i fo de
A piihua i to de
A
A
A tù
"
i.
ruru
No teiRAHUi tM ai:
No ta RA HUifaaroo ai
No tei RAHUiparau ai
No tei RAHUipiihiiaai
No tei RAHUi ruru ai
.
No te RAHU NUI i NUNAA ai
No Je RAHU NUI i MAOHI ai
A tu - A faaroo- A parau
A piihua - A ruru
E
ia ruru
oe
A
tau
e
a
hiti
Remuna
noâ
a
âtu
TUFARIUA
ruru
i ta de
io de
VEA
POROTETANl
..1
•
*
P ARAL) FAAITE
Tous
les
ensemble
stages démarreront dès 8 heures du matin pour finir
aux
environs de 17 heures, le Vendi?edi 28 Octobre
1988.
LIEU DU STAGE
;
INTERNAT PROTESTANT DE TARAVAO
Pour
tous
renseignements et inscriptions adressez-vous au
siège du C.P.C.V. 77, Rue du Commandant DESTREMEAU en face du
FOYER DES JEUNES FILLES DE PAOFAI.
B.P 3 995 PAPEETE -
TAHITI.
N" TELEPHONE
:
43.83.85
RURURAA A TE MAU OROMETUA
PUPU
HAAPIIRAA
TE
O
TAPATI NO PUNAAUIA.
CALENDRIER DE STAGES
I
23
te
teie avaè
te
Tetepa,
rururaa
te
a
24
te
e
no
DATE
Tapati
te
mau
oro-
roto
Ua
hau
du 21
FORMATION ANIMATEUR
au
28 Oct. 88
1 500
Fx8 Jours/12 000 F
rururaa
e
:
e
taeae
mau
i
atu
mau
e
e
60
te
meroâamui i
I rahiraa
I
Haapiiraa
Punèâuia.
no
taua
tuahine,
mau tih-
tono atoà hoi.
PERFECTIONNEMENT ECONOMES
du 21
au
28 Oct. 88
1 500
PERFECTIONNEMENT DIRECTEURS
du 23 au
28 Oct. 88
1 500
Fx6 Jours/ 9 000 F
ferurihia
i
na
piti maori râ,
PERFECTIONNEMENT ANIMATEURS
du 23 au
28 Oct. 88
1 500
Fx6 Jovirs/ 9 000 F
O
te
orometua
rautihia
SPECIALISATION ANIMATEURS
du 23 au
28 Oct. 88
1 500
Fx6 Jours/ 9 000 F
(Chants et Danses)
SPECIALISATION ANIMATEURS
du 23 au
28 Oct. 88
1 500
Fx6 Jours/ 9 000 F
e
tei
parau
mahana
e
"te toroà
pupu* e ua
Taarii
Maraea
te
hièhia^
ia
pâroita
hoê
te
te
na
raa
atoà
i
taioraa i roto i te loane
tei
roto
*ei
i
faatupu
pâroita
pupu
haapii¬
no te matahiti
ei
i
pùpû
mau
faaitoito
te
teie
Orometua
ta tatou
mau
orometua
mau
tapati
oaoa.
te
ia
hou te haamataraa
faeihouraa
hoê
mau
ia
mero
ratou
tuhaa
rahi
haapii
tameirii*.
CMCHONG
Fassureurlfl
16, RUE TEPANO JAUSSEN -BP 505 PAPEETE
(derrière la cathédrale, face Restaurant Bougainville)
Ua
e mea tià ihoâ
rururaa
Rauti
te
te
e
atoà
Remuna
maitihia
rave.
faaitoitohia
Etârêtia,
Ua
e
maitai
te
o
(Section Maternel)
te
tupu teie rururaa i roto
te
pipiria.
i
aè
e
feruri
i
ia
ratou
na
o
te
pupu
feruriraa,
mau
hoi
roto
papai parau rahi
Haapiiraa
Tapati
orometua
aratairaa
faa-hib
ratou,i te
piiraa matamua na te Fatu
i ta na mau pipi e te
èhipa o ta na i vaiiho mai
i
la
tumu
i
ei
orometua
mau
faahouraa
i
Fx8 Jours/12 000 F
Te
35-51,
:
tupu
metua pupu O te
NATURE DE FORMATION
1
ua
Agent Général Spécial
Diplômé H.E.C. Paris
& Institut des Assurances
no
veA
POIIOTETAM
EVANGILE ET CULTURE
SOMMAIRE
Tel est le thème choi¬
si
par
la
d'Animation
et
adopté
Commission
Théologique
Parau
la Commis¬
sion Permanente pour ani¬
par
..
la Pastorale de cette
mer
faaite
P.2
Evangile
année, ainsi que tout les
grands
rassemblements
annuels de l'Eglise tels
que les réunions des mem¬
bres
d'Eglise,
des
diacres, des jeunes et
des
enfants
de
l'Ecole
Avariraa
Fetia
3
fare
amuiraa
Afareaitu
no
.......
.,
4,5
P.
Avariraa
du dimanche.
Culture...
et
P.
......
fare
Papetoai.
Pourquoi
6,7
thème ?
ce
Haapiiraa
Tueihine
les
années,
dernières
les
Durant
membres
de
Puis, lors d'un séminaire
de
trois
jours tenu à
la Commission d'Animation
Afareaitu-Moorea
Théologique
de février
sont
se
longuement
penchés
sur
la
question suivante
:
faire
comment
d'une
le
manière
message
passer,
efficace,
de l'Evangile
sein du peuple maohi,
dans
les
structures
de
au
base
non
société
seulement de la
mais
aussi
de
l'Eglise maohi ?
mois
au
88, les anima¬
teurs
théologiques
ont
décidé
de
les
résultats
xion
à
Permanente
soumettre
de
réfle¬
leur
Commission
la
sous
"L'Evangile
Culture",
tout
de
ce
thème
et
en
la
y
aussi
cette
demande : "Quels sont les
objectifs ou les perspec¬
ajoutant
tives
que
1'Eglise
atteindre
par
souhaite
le
travail
rentes
de
ses
diffé¬
commissions
le bien de
son
pour
peuple?"
Une des préoccupations
principales que le sémi¬
naire
mis
de
d'Afareaitu a per¬
cerner clairement
parmi les nombreux
problèmes rencontrés au¬
jourd'hui "par la société
et l'Eglise maohi est la
prise de conscience de
plus en plus forte d’une
perte
d'identité
:
le
maohi ne sait plus très
bien
qui
il
est
et
l'Eglise dans quel peuple
elle est appelée à ser¬
et ce,
vir.
A
travers
"l'Evangile
ce
et
ture
thème,
la Cul-
à
Haapiiraa
Pirae..........
Tuahine
P.10,11
commission
Théologique espère amener
chaque
membre
de
la
société
à
réfléchir,
à
approfondir
cette
recherche
de
1'identité
et
T6.
8,9
P.
Eglise dans
le monde..
12
P.
.....
la
de
les
culture maohi,
revaloriser à la
lumière
de
l'Evangile et
souhaite que cette
réflexion
puisse conti¬
elle
nuer
,
seulement au
.ecclésiastique
plus encore qu'elle
non
niveau
mais
devienne le sujet de con¬
de chaque mem¬
bre
de
cette
société,
versation
aimé,
sauvé
par
Dieu
culture.
accepté
selon
sa
et
PGROTETAIOl
»Mi
n
-
n
mm
EDITEUR
Eglise Evangélique de
Polynésie
Française,
B.P.113, Papeete/TAHITI
Tél.:42.00.29/69.
DIRECTKIR PUBLICATIOH
John DOOM
AIMINISTRATION
Commission
évangélique
d'information (C.E.I.}
REDACTRICE EH CHEF
Enana TUFARIUA
COMPOSITION
Emma TUFARÏUA
Palooha*AHARU
raoTos
Roland FEITKNEICHr,
Ralph TEINAORB, Robert
KOENIG, Emma TUFARIUA,
Florin ATAMU
ÜCtSE
,Paloona
EN PAGES
Emma
TUFARIUA
Paloona AMARU.
PUBLICITE
EDICOM
Im.
le' "l/eA POROTETANl”
mensuel de
^
un
BvangéJUqu.z de Polynt-Ue.
Fnartçac.6e. Il qjA,
né.
non
seulement à inrnembAe^ deô
di é ^étenCei
lyi a
acte vi
yy
pcfLoi^Mole^,
^nodal^1
te
ei Teretetiano i
te
mahana atoà, te ora¬
mau
ra
e
pee
i
pupüraa
e
mau
te
ia
o
parau atoà
nahoà rahi,
taua
ra,
fariiraa
i
ta
tei
i
roto
pouraa
mai
te
haapoupou ia na,
e
e, aita letu e "ite
au
na
no
Atua b
i
ua
i
teie
te
haapâpü atoà
te
ia
ô
parau
roa
Mareto
o
te
ite
te
o
mai.
roto
mai
râtou
mau
patireia
tae
i
tomo
atoià
reira
na
te
o
i
bhipa rahi atoà, eere
ia ia î te bhipa rahi
roa
ê, te haereraa i te
pureraa,
te himenereia e
te
pûpü i to râtou ôra, mai
hanahana,
parauhia ra
e
riroraa
reira atoà
te
tei
o
o
tera
tei hinaaro i te pee
ù, famxè ia na îho.
Eere
mai te
ino,
tâtou
o
ia
rima
rltou
ia letu
atoà
pohe,
letu
i roto i to
e,
^ti
te
ra,
e,
ia
taua
haamoe
te
ma
eiroraa
bre
iho,
nià
te mau
parau no
i
roto
i te metia,
to tâtou enemi numera hoê
o
tâtou ihdâ ia, o vau
te
i
i
tuàtiraahia
tatou
mahana
nei
mau
tuuhia
no
faî-raa-
na
te
a
faaîtoîtoraa
e
tâtou
ia
i mûri
parau
to
ia
o
mâa
amuraa
Fatu,
taparahihia.
No
no
parau
Te
te
Metia,
o
te
i
te
i
ra
roto
^
tera iho
te mara¬
no te
te upob-
râ
Ôra,
ia
tataitahi
ei
fetià, ei tiàrama no te
ao
nei, i te faiteraa i
te Evaneria te parau
ia
ore
tatou
fa\ifaa-ore-noa e
faufaa-ore
Ôra,
ia
horo
ia ohipa
noa.
Te
pee raa ia letu o
vaiîhoraa ia ia tâtou
iho, e. te raveraa i te
te
Ôra
mau.
^^
^
TE PARAU A
ATUA
TE
‘I
ia
ia
,
1 te
au
mau parau
r
tuatapapa, i te matahiti
1882 e i te âvaè Fepuare
nià
i
i
mau
Taputapuâtea
mataelnaa,
i
i
ai
marae
tei riro,
ei vâhi e
haamori
e
e
tatou mau tuf una
te mau atua i tiàturina
bifti
E 5 mataaè,
i te
1827, i tomohia
ratou.
e
i
mxiri
matahiti
ai
teie
I
te
fare
nei
pure...
1889,
matahiti
ai
tupu
fare
teie
i
i
iriti-
Oroà
te
faahou-raa
nei
i mûri a# i to
pure
faaâpïraahia
e
pâroita no Papetoai
te
na
bnotau o
(Binm)
te
bfai
pure
teie
28
NO
ATETE
1988
to
iba, mai
na
ta
tatou
ite,
ia EPENE-ETERA",
ta oùtou hoi, e teie nei
paroita Papetoai nei, mai
i
I PAPETOAI.
te
Hareto
Taioraa
7/18, 1423
tono
Mareto
Poroiraa
7/8
"Ua
1
te
te
mal
haapae
parau
a
hoi
outou
te At^la,
e
tapeà nel 1 tel tuiihia
e
pipi-orometua Thomas
TEMURI, te Apooraa Tià-
te taata,
..."
te
iwoita, i faaâpî faahou nâ roto i nâ
s
âvaè
e 9 e O të riro nei,
-±-“teie mahana, e aha hoi
e
bre ai, ei ôabaraa na
outou, i tlà roa ai ia
outou
e
i
manihini,
mâtou
1889-1988,
99
la
nei, te
te piti
matahiti i teie
tupu faahou nei
O te Oroà Iriti-
faahou-raa
fare
piire
i
tei
teie
nei
maxrihia
i
no
roto
outou
atoà
mauruviru
iho
nei
e
i
e
fare
iriti
faabhipa
tçie
faahou
I) ("Puta
ta
faatere
nei
teie
fare
Atua
i
i
horoà
te
te
taata
ôtahi la letu
Fâriihia
mâohi,
nûnaa
ta
o
pohe i nià i te
tei
taviro.
tate
e
nei
haarnaltairaa
faahou
mahana, ua
e
e
nei
i
niuhia
tâvini
te Fatu tei
râtou
ia
mai
taua
na
Atua
ratou
atoà
i
te
te
a
faahou
noaa
haere
te
e
i
a
i
huru,
te
tâvinlraa. I mairi ai
râtou i te iba o teie nei
fare
pure
ia
"EPENE-
"TE OFAI
0 TE TAUTÜRÜ", tei faatiàhla e te perofeta ra
e
Tamuera
(I
Tamuera
3/20) ei haamanaoraa na
na
e
i
te
ia
ia hoi
o
na
te
Iteraera
nunaa
upootiàraa
i
ratou
nià
Firiteti
i
i
noaa
âti
te
(I
Tamuera
7/12).
E
Atua
taua
Atvia ia ta letu
nei
i
te
Fâritea
faaite
e
pâpal-parau
mai
i
ra,
i
i
te
te
tatou
taiohia
aè
mau
mau
tei haere mai
lemitarema mai
ta
te
o
hinaaro
e
tumu
nei
ia
au
parau
:
Atua
e
i
i
te
ta
na
parau
peu,
i
Tei
Teretareta i Tarirea letu
ür
.
te
au
atoà
parau a te
a Itaia i te
i
te
ihoa
i
te
perofeta ra
iba o lehova
nünaâ Iteraera
:
E
feiâ râ outou i te haavare parau-tia ! Te faatura
ùtu noa mai nei teie nei
riüneia ia ù âreà to na àau
e
l
atea
mea
No
reira,
bre
faufaa
ù,
no
roa
e
ta
ia
ia
ù
haamorlraa
râtou ia
te mea te parau ta
râtou
haapii
anaè
ia
e
parau
ra,
na
e
te
taata."
:
Te
te
ETERA"
taata
"Ua
i
no te
roto i
i
mua
te
ne!
haafaüfaa
te
mahana
ta
mai
puai
atoà
to
tâmâa
nâ roto i te parauraa ia
râtou ia au i te reo o
ta
tatou
irava
i
teie
reira rStou e turui ai
i
te
taime
rohirohiraa
itolto
ore
e
a
letu
ia
râtou, o ratou i haapae
i ' te parau a te Atua no
i
ia
hou
faahapa
râtou,
no
hoê bfai te
i
la
mau
e mauruuru ia oe e e
repo
atoà te tüàtiraa i rotopu
ia
oe
e
te
Atua.
E te
tei
e
hoi,
ta na
horoi i
rima
mai
faaroo
te
o
no
tapeà nei i tei tuxihia
e
te
taata,...
(Mareto 7/8).
te
mau
ra
roto
na
ati-Iuta,
pipi aore
"tautviru maite
i
faalteraa
ràtou
riro
na
te
no
te
nei
ei tâpao no te Parau
Api Oaba o te aroha faao-
Tamaiti
pipi te hoê
faahapahia
mau pipi e
te
mau
e
mau
pure
te
na
penei aè
ai,
Ua riro
na
nei
ta
meihana
âpatoà tâatoà
ta tatou
oaoa
e
i
Henri VERNIER
orooietua"
"la p\ial noa
mai te vero" apî 35)•
rahi
taua
e
(e
nei
a
o
hoi
vai
e
mahana
Patifita
roto
ta
oraparaa
roto i
te ohipa pororaa a te mau
veà-tono
perëtane e te
nâohi i mûri aè,
e
ei
e
pure
teie
roa
ra
1
Te
teie
nâ
o
e
na
te hoê
atoà
faufaa
teretetiano
o
ia
mai
mâtou, i teie nahoà
babaraa
Matahiti
fârii
te
o
e
matamua
i
roa
nei
e
âpatoà tàatoà
8
e
(...)
TAPATI
matamua
Patifita
nei
0 te fare
;
Porinetia
i
nei
Orometua
te
Purune
i
r
to
hia
i
f
«
f.
teie nei
no
e
iho,
mutaa
fârerei
ai
te
«r
1
haapae
parau
a
hoâ
te
outou
Atua,
e
te
parau
parau
a
a te Atua e
te taata ! la
hio anaè tâtou i teie nei
VEÂ
PQROTETftaa
PARAU A TE TAATA
ai
i
to
i
é te haàmori-
na
te
Atua, ia tüàti
râpae àu o te taata
rotoraa, ia âpeehia te
raa
ia
O
vaha
àau, ia
te
e
aàu i ta vaha
ia
faaite
e
faue
ahiri
o
parau ra,
vaha i ta àau
o
ia
ra
e,
ora
e
na.E
faahitj
ua
pâpai
bvaneria
Mareto
i
te
ra
o
te
parau o
te
mâa i mûri aè, ei faaiteraa ia ia tatou i te mau
fifi
te
e
marôraa
mau
i.
r
e
ra
i roto
i
te
Etârëtia i fânau “api. mai,
e âti luta e e êtene atoà
tupu
to roto, i
te mla
nià i te parau
ia amu ra,
i
no
nià
i
te
moà
e
te
mea
maitaï.
parau
e
te mea tura
E
ore...
te mea tura
e
te
parau
e
ore
atoà
ù
i teie nahana, èit^
e, e
tano maitai
teie nei parau ia
ia
e
I
tatou
tahi
i
te
te taata
:
"E taoà
aroha..."
parau na
teie mahana
atoà
Teie
te
ia
tatou
taoà
e, e
te
Inaha hoi "e
Atua" I la ore
ia
aroha,
aroha
ino te
aroha
tatou
"te haapae
ra
ia tatou i te parau a te
Atua no te haafavifaa i
taata I"
te parau a te
;
faarahi
e
riri
tatou
i
tatou
i
taata...
te
mai
hau
e
te
;
e
tei
te
Atua
to
ia
tatou,
ia i te haavl’
i
ia
ia
faaite
e
eere
na
reixa
huru
hoê
aore
raatira faè-
Metua rS ! E Atua
î roa i te aroha
hlmani
maitaï,
**e
faarahi roa i
arcdia i te vâhi tei
tei
ino".
te
te
O
Pipiria
tatou.
e
e
E
Atua
heheu
parau
Terâ
te
ta
te
nei ia
noa ânei
amuhia
i
ia
i
Te
e
te
te Atua,
parau ia tei faaora 1
taata,
e
parau
tei
parau
faatiàma
i te
mai
mau
te
huru
e
a
tei
e
tauturu
huru taata atoà,
mâiti bre
i
te
te
taata
tei haafavifaa
i
;
e
te
parau
taata
âreà te parau a te taata,
e
parau
te
ore
hviru
e
e
e
O
tei
te
mâa
maiti
taata
e
te
ora
i
taata
manab
roa
te
vairaa
xno
te
o
ai
atu
faaino
!
mâa
hoTOà
nei
maori lâ
te
te
i
e
taata
e
reira
e
taata
taata,
o
i
atu
i
te
âpitihia
ia
te
vaha
te
ohipa
i
roto
râveà,
e
bmu
e
'amu râ
te
ta
e
bhipa
a
rima
i
te
àau
te
a
tatou
te
àravihi
hiparaa ia i
Atua
tata
Na te Atvia iho râ
roohia
rave à
i
i
rave
roto
i
te
roto
o
o
Atua.
ora
a
hoo
!
te
te
Atua
mea
i
i
ao
te
te
ra
noa
Terâ
!
hoi
te
baba
te
hinaaro
ia
ra
tatou
taata atoà
mau
to
te
iriti
tatou
o
puturaa
paroita
faahou
ia
i
mm?i
âvariraa
1^ al M tÿ la y âtrâôfi?
e
mea
e
te
nei.
E
ua
Fatu
ia
te
e
te
bre
e
te
o
aroha
horoà
maitai
faaite
aro
i
ei
feia
ei
te
mai te tâmoni
te Evaneria o
parau
ta te
faariro ■0^
tià,
Eere
E
tatauro
e
tatai.-tahi
parau
mua
i
i
ma
no
pohe
tatou
feia
ha
anaè mau
tatou riâ
na
Metia,
te
ia
ta
nei,
iho
nei
"EPENE-ETERA"
aè^te i^
te
fare
i
i
Oroà
putu-
te
te
ù
i roto
( fare
orome-
i
parau
inau
a
mahana
e
te
oraraa,
farerei i
i
feia
âti, tei
te
Peretiteni
III,
orometua
na
e
i'
te
o te faareporaa
ia i te hoê fare o ia hoi
faabhiparaa
atoà
ra
Ta
no
te
a
ia i taua
te
mau
bhipa
paroita..."
tatou
iriti
fare
faahou
e
piire
e
âvari
e
faahou nei i teie mahana,
e
to
nei,
vâhi
ia
te
na
mau
taata
ihbâ'i
0
na
TE
!
i
roto
hinaaro...
i
la
to
au
te tumu i horoàhia
teie
pure
atoà-hia
tautumi-
e
ai
ai
paroita Papetoai
riro mau ia ei
te
ETERA*
Na te
te
Tuhaa
1
putuputuia
fare
aore
e
raa
avariraa
pure...),
te
te
o
rii,
e)
te
e
ta
tâiva.."
mau
e
Teriitua
e
piti
tua ; "e mea bhle e e mea
faufaa te paturaa i te
hoê fare, tei hau roa atu
râ i te faufaa,o te faab-
te
tâmâraa
ia
tatou,
i to tatou mau
ino, eita te reira e tupu
!
E
a) Na Teriitua
nâ
:
iho
ta
"Te
:
fare
i
puai
Etaretia
Apooiraa Tuhaa
té ioa o te
Peretiteni-mono hoê fare
i te
Tapxiaiarji
Atua,
ia
e
te
No
te
te
inu ra
e
eiaha
puaa,
ià...
eiaha
:
taofe,
tï...
te
i
e
nana-
rautîhla lll
tei
o
parau i tapeà mai
i taxia ôroà ra :
i
hioraa
te
e
orometua.
te
te
inu i
ra
te tâtai tahi
te te haereraa
(irava 21-23)...
taata
o
roto te
mea no
haaviivii
te
paroita Afareaitu i
hi
te
maitaï.
te
te
o
i
Atua
te
i
te
reira
mea
i
haaviivii
i
E
ta
atu
roa
tei haafaufaa ia
No te Fatu, te
faufaa-roa-hia
vâhi
te
aàu
mai
tatou
topa ihoâ o mai
e
na
o
eita
àau
na
i mûri aè. Aita e
râpae au mai i te
no
;
i
to
faruèhia
e
o
taata
anaè
taa atu ai te
e
nei
te
i
amu
to
Ei
horoà
parau
na
iho.
mea
ia
vai
i
e
la
mâa,
te
mea
to
E te Atua ta letu i haere
ia
œanao.
"E hômâ,
:
e
haaviivii
rapae
Teri. paha ia to na auraa
mâa
e
te
nei
parau
letu ia râtou
aita
te mea
o
moà-ore, te
te mea ino,
mea
nei
i
ioa
teie
"EPENE-
nei
fare
ia hoi "TE OFAI
TAUTÜRÜI". la ora
o
veA
POROTETAWl
1)- 3)-
Ua riro
te
parau
no
Mataio pene 25 mai te
tahi faaueraa, mai te tahi faaheporaa, ia ohipate
tâpab
aroha ei
hia te
no
tiaxtuimraa.
te
to, aAoha m(ui 1
E aha te maa tapao mpu o
UIRAA 6;
i
tahi
te
bhipa
i faaturi
taria i mua
râtou
piiraa
raa
o
te
i
ia
ei
ua
mea
ia,
o
nei
i
mea
letu,
ia
à
te
ao
E
mau.
noa atu
mairiraa
hae
faaiteraa
te
i roto
riro mai o
e,
i
te
faaea
tururaa
tei
e
i
rotov
poià.
i
tiaitururaa.
roto
i
hoi
faaite mau
taibraa i
Te
tatou
tahi
te
no
hoê
tiai¬
feiâ
teimaha
te
tahi,
te
i
veve
te
ho-
i
roto
i
to
i
ra
ia iteai tè
roto
te
e
tereraa
hoê fenua.
Eere
Ua
hio ia
i Tï
’
au
i
te
i, te
maitai
parauhia
tamaî
riro
ua
ia
faaèreraa
pola
e
atu â i
i
te
te
feiâ
tei
faarahi
roa
tahi
àti
rahi
faufaa,
e
te
no
ra
hia
tiàraa
te
âmuiraa.
te
Eita
aroha
ia
râ e tià i
fàrii i te
reira, e parau pâpü
o ia, ia faaea i taua
te
nunaa.
parau
mau
ra
la
ra¬
imiraa
raveraa
i nià i te
raveraa
te
hoi
huru
te
ravehia nei
tautururaa te
tahi i te tahi, te paturaa
i
te
oraraa
o
te
o
te
o
pae
natura.
hioraa
tiàraa
tahi
pae. Te
vai atoà ra
te mau humi raveraa e
ia iteahia
taata. Te
faaite-atoà-raa i te tiimu
no te tiairaa o te taata
ia maitai te tahi i te
te
te
atoà,
mai
tei
te
te
e,
mauhaa
mau
ve
aroha
te
rave-noa-raa
tahi,
ra
i
atoà-hia
e
te
Tatou iho, aita ânei
tâtou e tial ra e e
hinaaro
taata.
faanahoraa
Te
aroha
te
no
nei
ta
te maitai o te
la bre râ te aroha
ia
itea-noa-hia
i roto
i te mau auraa e te
mau
tûàtiraa o te taata te
no
au
e
o
parau no
te
teretetiano
te
te
teie
aroha,. o
te bhipa ia a te Etaretia. I roto i te faaroo,
te
ohipa nei
te
feiâ
e
nei
to
tâhoo.
te
e
vai
e
to
te
tia.
parau
üa ite te feià
teretetiano e, te aroha,
eere
ia i te tahi manab
noa
i
i
e te mau aùëtaua mau taata ra
e tei ineine i te ôpereraa
i te mea e vai ra e
to
râtou hoi
àroraa no
mau
i téié. tcUoAaa.,
râtou,
no
bre
tei
la. au i ta taZoa jQJtuAiAaa
UIRAA 5
e aha iz mau mOM. 2. tano i a tatou la
kuAu 0 io, OKOApa i tzLz mahana ?
e
àro
ia
faaturao
o
ra
mau
te
ia
no
mau
te
tià
no te mea, te
ia i te tiàmaraa
tatou iho àau, ia hibhia
mai tâtou nâ roto i te
aroha ?
,
”0 butou i nâ reira
2)
ta
-
Te
horoà
taibraa
tatou
parau no
te
te
feiâ
no
i
nei
te
tiaitururaa
veve
o
i te hoê taeaè iti i roto
i tau mau taeaè nei, ua
nâ reira mai ia butou ia
teie
nei
ao.
Te tiaitururaa,
rîo te^ mea” Të“vâ3r ra' të^
tahi
i te àti
ra,
taata
mau
o
tei
ite
taua mau taata
tei tâmata i te
rave
I
te
te
a]?oha
vâhi
ei
haamata ia te
i
mea
ao
riro
mau,
o te
al
ua
Atua.
1
PEREOD CHAMP
RADIO K7 - aiMATISEE OU NON
TRAITEMENT ANTI CORROSION - 1 AN D'ENTRETIEN GRATUIT
•
PEUGEOT. UN CONSTRUCTEUR SORT SES GRIFFES.
SOTAVI SA
lipoerui
-
-
Route do ceinture
Papeete - Tél. 42.73.93
VEA
POKQTETA^
Te ho I raa mai
îetu
o
te Haavaraa
e
Hopeà
0 t,o tuhaa piti e te ho¬
peà hoi teie no te haapiiraa i faaterehia e te
Tuhaa Ono i te rururaa
rahi a te mau tuahine i
te avaè Tiunu i mairi aè
nei. Ua piahia atu na te
tatararaa no teie haapiiraa i roto i te Veà n°7/
Tiurai 88, api 8-9-10 e
teie te mau uiraa i faataahia no taua haapiiraa
ra e tei riro ei haaferuriraa ia tatou i nia i
te parau no to tatou tiaraa teretetiano.
Tcmite Veà
UIRAA 1:
Te
E aha tz
parau
ia
te
no
letu
te
rau
ua
i
te
hoiraa
no
parau
mai
(Mat.pene 24
Fatu
No
faaotiraa
abraa rahi a
te
nià
no
te
no
O
Mataio
te
no
25/31^6,
poAdu
tatararaa
te
te haavàraa
letu
rave
i
25).
e
i
te
o
pa¬
hopeà,
tahi
te
raau
ei
mea
faaauraa.
râ
nià
haavàraa
fà
E
i
te
reira
i
te
ia
ra
parau
faanahoraa,
manabnabraa
tahi
Mataio
oia hoi
pàpuraa
hib-maitai-raa
te
e
i
te
teie
haamauraa no
haavàraa, e tano ta¬
ia
tou
e
i
ture
ia
"Te
Te
tiimu
faaau
àuro ~(Mât".
mau
mea
7/12)
atoà
ta
te
:
ôutou
i
ia
e
:
ta te
vai
haapotoraa
Atua. (Mat.
24). Te Evane-
te
o
te
e
haapabraa
te
faabhiparaa i te
te
ria, o te aroha
faaohipahia.
ia
tei
pofim mai te tahi iacui2Aaa
to. tüLatl -o/te i Aoto ia Mataio
hoi
^aaoAaÂaahia
ê
vetahi
ta
o
ra,
butou
te
ture
perofeta."
mau
atoà
parauraa
taiz
nâ reira atoà atu
râtou
ô
râ,
e
7/12
haa-
te
ia
hinaaro
no
te riroraa ei
e,
hinaàro
:
te
:
roa
te
nià
no
i
noa
"E te Fatu, e te
Fatu...". Te mea faufaa
e
ra.
e,
pipi na letu, eere ia tei
roto
i
te
e
haavàraa
taua
no
tià
te
Ua
manaô
haamauhia
UÎRÂÂ 2: E na hza tatou i te. hioAaa i
i tz i2ici toAdtatiano ? Te val m moi
e 0 PauA.0 i nia, i to. paAou no io tâtoa
No
joaitz Aa ia tatou ?
tz E\)cm2Aia. ta. toÂQ. taioAaa t
no
ra
hoi
te
ture
o
te
o
(Mat.22/3739)
aroha
te
"E
:
here
i
oe
Atua
to
àau, to varua e to
atoà e, e here i
to taata-tupu mai to he¬
re ia oe iho na."
to
ma
manab
UIRAA 3:
£
hcuwâAaa,
T&
Yia~Tï^
no
te. taaioà ia,
i to, mamà no te iaaohipaAaa i
t tz tu^aa. t ta taata. -c Koto
iz aAoka. ? Alla ânei hoi te. KziH.a. i iitaù-Aahi'-Aoa-aJi-liia i tz jeja. tOAitzXiano ?
^
Ta
tatou
faà
taiôraa,
rahi
to
na
hoiraa mai
te
e
no
faunià i
letu
o
i
nià
i
bhipa.
ta
Ua
riro
(Mat.9/27).
1)
Te Tamaiti
ta,
tei
te Haavâ ia o teie
ao,
i reira te raau
i
tei robhia i te
faaôre i te hara
taata
atoà
i
ia
mua
na
e
tià
e
tae
hoi i te feia ta
nei
rau
Aita
i
to
i
mua
oia
haavàraa
â
i
taata
te
e
te
K
au
y
J!s3 la
y
îa 5iî
i
tâtou
te
ei
feiâ
nâ
ia
i
roto
te
;
eere
ânei
to
maheina, noa atu
ia e, eita te mau maitaï
mau
e
anaè
te
i
roto
te
no
hiô i
letu
ta
te
i
i
bàbaraa
te
o
E mata to
taata.
au
horoà
e
tâatoàraa
te
aroha
a
te
42
18 irava 6, ia
pene
no
raahia
tià
te
e
i
:
te
mau
mea
èreiiratou.
ttimu
hinaaro
te
Ua tià roa
te reira i nià i te manaô
i
râtou
i
màtêria
Metia,
to
roto
te pa¬
parauhia i
pene 10 Irava
hiaai
tei
letu
o
i
ite
i
i to letu
parauraa no "te mau taeaê
rii" te parau ra o ia no
te
feiâ atoà tei ère e
papu
e
aroha
te
te
mea
faaite
parapore
o
i
te
e
horoà
tei
taua
anaè
ora
hoi
maitai
ra
na
te
reira
i
te
manab
mai
feiâ
te
e,
parau-tià
aroha
e
tei
faariro-
teretetiano
tei hau aè i te ora i ro¬
to i te aroha.
Tel nia
i te huru o to tatou orai to
raa
tatou
tâtou
faaroo
to
hiôraahia.
ti EvaneJiia,, aa. haapotohia, ia. i xoto i toio. paAoii'
'ua Ztt tt Atua i tz ati no teie. nei ao, âa. axoha. i^ na
dkipa no tlUpu mal ta tz Tamaiti a. ta taatçi z ani là t^oa i 0 neit
tei
Mataio
mau
Eita
hinaa¬
Zi
Taa ê noa atu ai
JM*
mau
uihia râtou
e
e, ua aroha anei râtou.
E tià ia parau e, te feia
teretétiano tei ite i te
Ee/ce onec
àOÆpZtptuaÆ
rau
ô
retetiano,
to
haavàraa
.te
UIRAA 4:
e ua.
mâtéria.
ua
I
tià ia tatou
e
vârua i te
ro
e
moè.
fêià teretétiano
feiâ e ere i te te-
Te
te
b te Atua,
te
Tamaiti
eita
àti,
3)
e
parau i te faaoraraa mai
te manab bre i te màa no
hoi,
a
tiàraa
te
tei
pa¬
o
faaau
E
i
ia faataa i te
taatoà.
te
faaora
nei,
to
e
ati,
te
Hoê
Metia.
e
taatoà.
te
faaroo
tei
feiâ
na
ua
tauturu
ua
atu
haavàraa taa ê
e
feiâ
te
noa
:
"taù maU
Hoê â
parau
e
taeaé nei".
haavàraa
ai
atu
poihâ,
o
faainu
e ua
i
o
nei
faaàmu
taa-
te
a
ei
taata Tâmària hamani raai-
taî. (Ruta 10/3037).
aroha
Ua
poia
ia i tei
mau
letu
tei
taata
:
iho
na
te
Evaneria
hiôraa
a
ia
Mataio
•i^
;
aroha, te here
tâatoàraa ia ; e
te
te
no
te mau
no
au
ènemi e tae noa
âtu no te feiâ tei hamani
ino no
te mea aita te
aroha
mau
taôtiàhia no
i
hoa noâ e
no
té
te feia
tei auhia (Mat. 5/^348).
Aita te feiâ parau tià
e 'tae
noa atu
te feiâ
parau
tià
Tamaiti
î"’te
a
ore
te
feiâ
i ite i te
taata i roto
tei
àti.
ïï'15J
Te
tàata
veve, te tâata tei
àti, eere ia o letu. Teie
râ, te fârerei nei tatou
i
roto
i
te
i
taua
titauraa
titau
mai
ia
tsiata
ta
ra
letu
i
Te
tâtou.
feiâ atoà tei àti, ua ri¬
râtou ei faabhiparaa
ro
i
te
aroha,
e
te
arohn
ia
tâtou
mai
letu
e
hoê â aroha
tei
tei
ia tâtou
ra
y'IC *Ï5
no
noaa
mai
haapilhia
ô mai ia
(Mat. 18/2335).
VEA
POROTETAKl
Te ho'iraa mai
I te* tapote 16 no Tiuum,
i muAi noa oè t te auaufLoa Kohi a te mou tuakim
i Kfuiz, aoL
te maa
tuahine. no- PiAae. i
te
i
ho^vSAoâ
hopeà". Ai ta te tai ÔAoa
PipiAia i taixihia, Ua
haamau Aotou i
Aatoa
to
manab i nia i te tuhaa
piti 0 te tumu-poAou, oia
hoi, "Ta tatou dhipa e
to
toÆou
iiaituAuAaa.^
Hoë uiAoa taxée ta Aotou
i
^aanaho atoà
:
"E
aha te
tlUou i taie
mahana,
aoAe
hea
Aa
e
auAaa
nui
no
e
t^ou
i te oAaAaa i teie mhanâ
i teie tumu-paAaây
hopeà i
ai e,
te utùa i faa-
ia
o
aha mau
Te
-
hoÏAaa
mu-poAau Aa "Te
mai 0 letu e te
Hopeà
ite
e
taahia na na.
haœpiiAoa o te TvJfiaa 6,
Tete Aâ, tao noa. ata. ai
te tatoAOAoa e te mou
liiAoa i ^aanahohia e to
te Tuhaa. 6, ua. ^aaineim
atoà te Tome te Tuahine
no
PiAae i ta Aàtoa iho
tatoAOAaa i nia i te tu-
te Haavaraa
e
haavaraa
te
reira
e
letu
o
râ
raea
tano
e
ia tatou ia feruri i teie
mahana,
ia uiui faahou
:
"E eiha
e
tatou tâtai tâhi
te
no
auraa
i
tatou
teie
ù, no be, no
taime, teie
faufaa
parau
ho’iraa
mai
te
hopeà
haavaraa
te
no te
Fatu e
roa
o
e
te
e tià tatou ia rave
roto i teie tau no te
ohipa
i
TIMTURURAA ?".
E
-
te
tuahine
mau
I
e,
te
teie
no
i
mai
o
hoê
parau
te tau
i
te
no
aore
noa e
tau
ra
no
Ite-ore-hia
e
tatou. E parau atoà râ
teie
tei haapâpü
ia ù,
ia
de, ia tatou e, te
hoiraa mai o te Fatu, e
te
'é
te
hopeà,
ia
‘t
parau
te haavaraa
faahitihia
hopeà
tatou
teie
o
hoiraa
e
eere
no
taime,
te
Fatu
tei
auraa
hoê
faufaa
atoà
ora
teie taime
to
na
na.
ia
mea
i
tahi
e
Te vai
tahi
i
rave
tiàturi
rave
tahi
ite
paha ve-
tuhaa
ta râtou, e aita
; te tahi pae tei
pae
ohipa
ra
i
pae
tei
e
na
terâ
no
e
vêrâ
ohipa
ma
;
e
te
roto roa atu
paha
aita
;
te
tahi
âparauraa
te
i
ohipa
a
aita
rotopû
e
ê
ènemi
pae
iho tâne
tahi
mau
ei
;
atu
roa
i
râveà
fifi
raa
te mahana hopeà tira râ
atu ai, a riro tatou mai
te
feiâ e moemoeâ noa.
ra....
tamarii
tei imi i
ia bre te
te Fatu ia manuia
i
mua
roa
huru
E
i to tàtou ora¬
faaroo
e
to
tatou
ia
tatou
i
teie
,
ia
teie
i
hoi
tàtou
ia
hoiraa
i
o
noa
ia
te
ia
te
Fatu
i
roto
mau
fifi
no
Fatu
te
la
te
i
riro
i
roto
to
râ-
faahoi
ia
tâtou
àau, to tatou tino. ei vâpühaparaa tamau no te
Fatu. Mai te peu e fârii
vai
i
ia
tâtou
Fatu
i
ia
inaha
V
I
te
hi
Eiaha
i
i
tatou.
tai¬
roto
tatou.
tiai
mai
mai
mai te Fatu
taime
be, ia
ù, ia
teie
mahana
i
paè ia tatou
tià
mea
e
tià râ tàtou ia ta-
mea
tahi
nei
FÂRII,
i
teie
pâpû bre tei haa-
tuàtiàtiraa,
i
ro¬
I
-
oraraa
me
mau
pae
è te vai atu
te
vetahi
ia
topû hoi i- te
te
;
tâviniraa
te
pae
ta râtou
;
râpae
amuamu
faarirohia
tumu
e
tei
tùâtiraa
tei
tâhitohito
tei
mâ- i
pae
roto i
te
-
âua
te
i tahi
i teie maha¬
e
i
,
pûhapa tamau te
ia tâtou, na
haavâ ia tâtou,
roto
e
hoi
o
te
Fatu
iho
■
tâtou
ta
taibraa (Mataio 25/31-46)
ua pâpû ia tâtou te huru
te
o
ohipa
mau
taime
te
tupu
e
hoi mai
e
ai
i
PEINTURES ET VERNIS INSECTICIDES
te
Fatu, i reira hoi te mau
atoà
(tei faaroo
e
tei ôre i faaroo)
e
haaputuputuhia ai i mua
i te aro o te ARII NUI,
nûnaa
te
no
i
ARII
te
ta
o
to
o
i
te
NUI
râtou
i
huru
te
oraraa
fenua
nei,
i
e
Non
mua
i
i
(Attesté
nià
mua
i
hoi
et
i
t©
-
E
-
hopeà
tià
ihoà
tupu
i
ia parau e,
te haavaraa
i
roto
tau-ite-ôre-hia
i
reira
ai
i
huru
tàtou
te
fâito
e
e
hoê
te
e
tatou,
fâitohia
au
i
le ministère de la recherche
technologie).
de la
o
-
mea
to
Teie râ,
eere
i
tià i te hoê taata
teretetiano
ia tiai
Non toxique
-
Double efficacité
-
A longue durée
—
Intérieur et extérieur.
ARTIIIN la peinture insecticide
te
tâtou oraraa
i nià i te fenua nei.
te
par
taata atoà.
mau
e
toxiques, les peintures et vernis ARTILIN
diminuent les causes de l’asthme e/i éliminant
les acariens "terreur des asthmatiques".
mua
faaohiparaa
râtou
Atua
te
i
atu
vauvau
Qui tuent : mouches, moustiques, fourmis, mites,
termites, etc. par simple contact.
roa
AGENT EXCLUSIF
GUIUOUX
TOUS LES MERCREDIS
NOCTURNE
JUSQU’À 19 h 00
TEL:428349-Fare ute
*55
Fait partie de Vea Porotetani 1988