EPM_Vea Porotetani_198806.pdf
- extracted text
-
TOnsuel protestant de Polynésie 88e année
tiunu 88-n°6
ISSN 0763 4021
No te taata nei i hohoà ai te aroha.
la ite te taata i te taata,
la farerei aro raua.
Aita atu ta te fenua e haroà: Te aroha
la riro ra te reo o te aroha,
E inarae mau ia te taata no te taata.
E paaina -ôtui te aroha i roto i te àau.
.
la piri ra te mata, te vaha e te rima o te aroha,
E tii tarai-faanehenehe-raau-hia ra ia.
E ânavai hauraaru te aroha i roto i te taata.
Te taatà ra aita e aroha ra e ânavai pape ore nei
ia.
j
E ni aroha mære rahi ra teie.
E aroha i te aiiraara, e tgparahi
pohe
ra
i ti
taata.
E maiti i ta na i hinaaro i te aroha,
0 ta na i ore i aroha ra,
E ani ia i te tairoe e te ^i i to na aroha.
vavahi-àpaàpa-hia te fenua e to teie ui.
vavahi-àpaàpa-atoà-hia te aroha.
aroha noa to te reira àpaàpa i to na noa tsiata,
tahoo riri ra i te mau taata o te tahi àpaàpa.
âhurea te mata o te aroha e teie ui.
Tei parau i te aroha ra, e faatupu ia
E mata no te here te mata o te aroha
E reo tamahanahana te reo o te aroha
E rima imi ora te rima o te aroha
i te hau
No te taata nei i hohoà ai te aroha.
(TE PINAINAI 0 TE AAU: Pehepehe, Turo a Raapoto
Papeete 1984 àpi 6).
;
3
ir
*
P 1
<21
^
15? 155
VEÂ
POROTETAM
PARAU FAAITE
Du
31/07
Visite
en
-
20/08/88:
au
Polynésie de
Myriam, prieure de
la Communauté: de Reuilly
à
Versailles,
accompa¬
gnée de Soeur Huguette
Soe\ir
et
Soeur
Soeur
Myriam est
sable
de
dont
les
Thérésa
Durant
elles
atea,
Soeur
Soeurs
en
respon¬
Communauté
la
sont
leur
Suzel
e
t
membres.
séj our,
visiteront
Rai-
Tahaa et Huahine.
Myriam est aussi
Présidente
ment
Gabrielle.
du
des
"Départe¬
Recherches-
Communautaires" au sein
de
la
"Fédération Pro¬
testante de France".
Soeur MYRIAM, prieure de la
Communauté des diaconnesses de
Reuilly - Versailles.
Leieorai ion
au
aepan
j.<i
J
i r«x Lt
IVj
TBRAI Lolita après plusieurs années d'enseignement à
l'école VIENOT.
Par la mâne occasion, l'enseignement protestant remer-
çiait Mr. Claude GODARD et sa famille qui sont rentrés
en France après deux ans de service à l'école de TAUNOA
La commission Veà
Remise de
diplômes de secourisme dans la paroisse de Béthel.
bution, surtout
au
aussi remercié Claude de sa contri¬
niveau de la rubrique "Eglises dans
a
le Monde.". Mme Sylvia Richaud
tir du Veà dii mois de Juillet.
prendra la relève à par¬
UAP
CMCHONG
l’assureurN°1
16, RUE TEPANQ JAUSSEN -BP 505 PAPEETE
Agent Général Spécial
Diplômé H.E.C. Paris
(derrière la cathédrale, face Restaurant Bougainville)
& Institut des Assurances
?
^
veA
POROTETAHn
TAVÎNÎRAA
TE
I
mahana
te
11
toru
no
t'i-
Me, ua tere mai na te
imimanao no te paroita
pù faatereraa
pu
Uturoa i te
E 24 ratou paa-
Etaretia.
ratou
aratai,
Tehahe
Paul
mau
orometua
Ma
to
oia te
taio
ia
toa
atoa
e
api toopiti
nei i ta
raua M’opoaraa. E 9 tane
i
roto
i taua pupu imi
na
tiatono
tei
manuia
ae
;ir.u
Te
Te taviniraa
parau;
I
i
roto
teie
faanahoraa
te
pupu,
na te pu
faafaaearaa
a
te
mau
a
.
tamahine
Paofai
no
i
fà
te
papetitoraa,
reira
ei
te
no
te
ua
tupu
te
fairaa
ia riro ei
raa
i
i
eiaha
mau
parau
noa, ia riro ra ei
o
te
ora
papuhia
‘Taa
parau
i
mau
atoa."
mau
ia
Te
ratou.
teie
no
ra
Tehahe, "no te hoia i te tahi mau tu-
raetua
roa
papu"
ruiraa
pli.j.
i
teie
No
mau
mahana
ia
tei
faaterehia
E
aha
?
tavlni
te
Te
tory,
ie
no
(Na Ralpl or.)
Tvjnii parau:
Ti.mi parau:
Te taviniraa
Te
2) E aha te taviniraa
(R::.ta 10/42)
3) E aha
raveà
te
vai'.i
te
ra
ai
maii
para-.;
haa-
,
j.
iiea
i
var
1. ei.e
titauraa
At-,:a,
la
tavini
K'.ia
riro
no
?
(Irava 21)
j.
parau
I
no
orometua
taoà rahi.
taata
teie
ù".
ia
E
horoà
e
Te
teie
mahana,
i
ra
vai
o
te
mau
parau
faatianiani
te
ta
te
nunaa
e
àpo
nei.
teie
Te
pii
nei
te
tahi
mau
tauihaa:
"A
o
taata;
eo
fare
hooraa
haere
mai
marna
i
roa..."
nei, mea
Te pii mai
tahi:
"A haere mai
te
i
taata
1
taioraa.
E
i
ia
ra
te
tatou,
para",
na
oMpa
tatai
tahi
i teie pupu.
Ei Moraa,
i
mau
Evaneria,
Ma
to
letu
ta
maiti
haapii,
E
i
tatai
ta
parau rahi
nei :
te
taata
ite
tere
imi
manao
eere
ia
atu
i
i
to
te
no
Uturoa,
te
"Ua
e:
parau:
"E ite
outou
te
e
tae
noa
no
haamataraa,
mau.
te
I
i
roto
e
to
raa
i
ù
i
ua
ohipa tatai tahi te mau
pipi na roto i te tau-
hoi
teie
matamua
atoà
e
o
te
te
no
tei riro
faaite mai
te
parau
Atua
tei
parauhia
te
Etaretia.
i
teie
parau
i
atu
faaite nei
hoê
te
reira i
tatai
tahi
tauàraa,
i
na
e
hopoià
e
i
taata
o
te
oia
o
mai
Teie
i
i
tahi
mai.
Ua
turai
atoà
huru
hioraa
ia,
ta
pae
uiraa:
e,
o
"Te
letu-Metia
taù
Na teie
au
feruri
turai
i
te
a
te
Te
haere
mai
a
te
Fatu.
toru
o
te
niu
i
teie
aratai mai
to
parau
matamua
e
chef
Composition
Emma TUFARIUA
Floria ATAMU
turuiraa
mau
haafaufaa
i
«
faaroo,
e
ia riro ei
parau
e
riro
ei
ra
papuhia
ora
Te
tere,
o
piti
no
Floria ATAMU.
]y.i.=;e
i
papu
te
Florie
Publicité
BDICOM
te
Im.
mau
BUDAN,
43. 11. 88.
Impression
Tél:
te niu rahi
ai
pages
TUFARIUA,
ATAMU.
teie
o
en
Emma
"Lés Nouvelles"
teie
Tél:
tei roto atoà ia i
no
te haapa-
43. 44. 45.
Rituria
i te
-ipetitoraa:
puraa
.
Ralph
eiaha
noa, ia
parau
haamauhia
te
FEITKNECHT,
TEINAORE, Robert
KOSNIG, Eirana TUFARIUA,
Roland
i
imi
Etaretia, e hio i
mau
hihi, i te
te
no
tei
Photos
ia
te faatereraa
faaiteraa
in
en
Eim-na TUFARIUA
teie
pupu
haere mai i roto
pu no
tahi
te
tere
roa
Rédactrice
tahi
te
tahi
maa
maitai
hohonuhia,
i
manao
ia
i
d’information (C.E.I)
faaiteraa faa¬
te
o
i
nià
I Administration
Commission
évangélique|
te
nei
atoà
i
publication!
Directeur
John DOOM
tià
i
faî
mahana atoà.
mai
E
faî
ia
oe
te au (maitai) ia
âmui atoà mai, ia parahi
te
i
te
-j
113 Papeete Tahiti|
Tél. : 42. 00. 29.
te
no
dej
B.P
hoê
te
taata
te
ia
roo
o
no
i te mea e
nei
Eglise
Evangélique
Polynésie
Française
Fatu".
teie
matou
plO-11.
faaroo teretetiano ?
te
ia
teie
anei
te
haere
mai
e
hio, e
faaroo ia ite matou e,
àmuraa
Ua
i
ra
TE TIAAURAA E TE
Editeur
te
i te Rituria no
faa-o-raa
étaretia
e
farerei oia i
taata
tupu), e
te
i
noa.
o
tei
ore
roto
faaea
taata
te
Aita
taata
hoê
Fatu, ia
pae
ia o
Atua.
pupu
eere
i
roto
au
ora,
atoà
9-
IPOROtEmmi
âpi, te vai nei te tuhaa
te faaiteraa faaroo,
teretetiano haapao
ra ia na iho
teie e
vai
p
no
ôpere
e
nià
te au maitai no
tau, e no te tau e
Pahonoraa:
a
te
H.T NO MARINA
EGLISES DANS LE
MONDE...
p 12.
o
taata
àmuraa
pupu
i
hoê
te
e
7.
TAATOARAA...
tere,
Atua,
te
tahi
i
faa¬
maa
p
•
i
matou
pupu
(eere
noa
te
teie
ra
e
te
tahi
huru
I
te
faaapiapi
taata
iteraa e,
roto
i
te
i
ia
na
noa
âpi,
to
to
i
te
te
hinaaro
e
mau
tei
faahiti
pinepinehia, tei ore ra
paha e faaohipahia nei,
hoi
i
i
taata
parau
oia
hou
I
te
éteiretia
mero
nei
maa
te
nià
teretetiano
teie
o
horoàhia
hamani
e
•TE ARATU E...
haere mai nei.
"parahiraa"
te
no
mea
ra
"Mai
tere
te
tere
niuhia
teie
parahi-
te F atu..."
a
mau
ora
ta
maa
hinaaro
tapao
i
i
tei
ei
aè
outou
te
nunaa
roto
nei,
ora,
te
e
i mûri
pupu
E parau manaonao rahi
teie:
aita anei hoi te
faahou
hopeà o te fenua.
te
auraa
faaroo:
atu
nei,
lutea,
atu
teie,
faîraa
teie
àmuraa
faufaa
roa
ia hio papuhia to
parau
na
na
maitaihia
no
letu
te Etaretia".
a
manao
ua
ite-
ratou
ta
E
i
roto
te
imi
haapao
e
inaha
ite
lerutarema,
Tamaria
I
Mai
ohipa
te
i
outou
ta
o
parau e
ra...
e
tuhaa
e
i
pupu
hoê
i
Papeete..."
ua
oi“ometua
taata
( témoin )
hoê no letu, e
e
paatoà
letu.
roa
âpi
mai, ia au i te Rituria:
"Mai
teie
atu
nei,
e
étaretia
mero
te
(hape atu ai),
ta
ta Toma
atu
noa
mau
hioraa
taa
ua
te
aita teie
ohipa,
luta,
vai
hia
i
tahi:
i
Ua
haapaari,
Petero
te
haamata
e
pupu,
e
maitai ta te
taata
e
e
teie
teie
taa
Te
i
ohipa.
ia ratou,
ttihaa
loane,
piti
ma
faahitihia
e
na
piti noa ratou.
nainai
roa.
I
ma
ra
ta
i te
faaite-
ua
ua
pupu
roto
roto
na
letu
ahuru
te
maitiraa
ohipa hou oia
i
i
letu
rave
ai
ta
roto
pipi hoê ahuru
ua
oMoa
te
E
na.
taata
i
6.
•
manaonaoraa
Fatu
MORIA, 25 ANS DEJA!
P
•
o
faaiteiteraa
n
no
•
Teie
2) E aha ta ratou tuhaa.
3) E aha ta ratou. e faa¬
ni.à
-
o
03 •
TAVTMTRAA.
te
p5-8.
nei, mea àufau rii
rii noa..." Faatianianiraa,
faaiteiteraa ia na
iho, tei mua aè vau ia
ma.
mai
p3-4.
rau
i
te
ite
ua
TAVINIRAA
ITamuera 3/1-21
roto
TE TAVINIRAA
-"0 TE REO VAU..."
au
1) E hia rahiraa
6/4-10)
horoà
•
hu.r
te
ia
uiraa:
mau
taoà
taat.a
1
nià
no
te
ra
Taioraa:
rahi.?
ei
(2To.v.
va\:
na
teie
pee mai
at-a ta letu
te
a
i
"A
i
te
no
manao
reiva.
tahi
te
te
.
taata taoà rah’.i?
3)
i
nei
taua tere no ratou ra.
no
2) E aha letu i aroha ai
tavi.niraa
te
mûri
Tehahe
Eria.
aha to or.to-.: iranao
i nià i. te hur;: o teie
te
(ITor. 7/7)
4) Na
1) E
aore
i
Atxia
i-e
'tO
e
nria-.:
?
atu
i
2.
na
Tamuera
(Mar.1/31)
p
Omuaraa:
na
u lraa:
ma Ut
PARAU FAAITE
naapjjj'. •<. ,
(Na Tehaapapa or,)
Te
■
TUFARIUA l..
hurvt
1 )
e
pipi no He-
aua
noa
teie
reira, ei tautururaa
ratou, e toru haapii-
raa
raapilraa:
le
no
te
haapii-
taua mau
te
SOMMAIRE
e
or.
remona.
tere,
ia au
i te faeihitiraa a te oro-
rii
mûri
Ralph
or..
TeViaapapa
o
e
i
tootoru
Remuna
:
riro
ia
"haafaufaa
faaroo
fa-
nei
or.,
ravea
Taioraa: Mareto 10/17-22
oli'aa:
mai:
i
orometua
api e faaineine nei
haapapu i to ratou
mero
14 ia ratou.
Te
Haapjjraa mat-air,,:a:
( K a- Remoiia Or. )
te vahiné ra,
area
manao,
Tirage
euhe no te
Te nao i.
.
(Tuatiraa i te àpi 8i
"VEA
Le
e
-,
t
un
POROTETANT"
mensuel
de
l'Eglise
Evangélique
destiné
non
merit
à
membres
rentes
se’ale-
informer
ses
diffé¬
activités
des
paroissiales,
Pour
dales
gnement,
mais
être
syno¬
ou
autres,
se
veut
aussi
un
de
outil
de réflexion
spirituelle ou théo¬
logique .
partge,
1
1
tout
tion,
idée
flexion
à
rensei¬
réclama¬
de
ré¬
partager,
s'adresser
Perraanence
3ème
étage
à
du
du'
Veà
:
téléphoner
poste
4^.00.29,
du
Prix
au
69.
numéro :
.40CFP.
la-
Abon.
mensuel :5OOCFP
au
Abon.
sout ieii :
Foyer
» iri 1. iT 11X
^
.1
lOOOCFP.
I riiT
VEA
POROTETAM
•
•
te' taviniraa (puolraa no teaeiS)
turu
te*
a
Varua.
Mai te
teie
tiàraa ite no lei.,
haere te pupu taata o
ua
parau
Etaretia
teie
te
te
no
Haotitea,
n..
"Ua ite
reo:
i
au
ta
oe
oe
i
*
te
Atua
3000
tohia
i
te
rahiraa, ohipa,
tei
aore
hoi oe i
papeti- toètoè,
te
mahanahana,
ahiri
hoi oe
puta
5000
e
la
i
au
ohipa. I mûri mai.
i
te
faaiteraa
èpitetore
faahou
aore
au
mau
i
toetoe
ù.
E
ia 3000,
te
pu
Etaretia
aore
aore
e
mahapahana,
eere
Pauro,
a
12,
la
te
a
e
tena
i
ra
tià ia ia
ua
na,
te mea
no
mahana noa
na
oe,
i toètoè, aore hoi
mahanahana, e haapuai
atu vau ia oe i rapae i
taù VEiha" (Apo. 3/16-17)
te mau tavini huru rau:
"..."Ua pu mahana noa na
tiàtono, êpitetopo, h.aa- oe...", e parau fifi roa
pii évaneria,
matahiapo teie ia mairi i nià i te
e
mau
rahi,
ra,
ua
rahi roa. Mai
reira, ua fa atoà mai te
parau no te maitiraa no
e
e
ua
te vai noa atu ra...
Te
itehia
ore-raa
e
aore
te
ravai-
te
mau
aratai
te
ra
Metia.
no
te
te
mau
Te
te
tahi
atu
te
tiàturihia
e,
na ratou noa
te
ite
te
atu
e,
ra,
reira,
iteraa
ohipa
mai
7
ra.
ma
farereihia
fifi
te
i
roto
i
tei
i
parauhia
e tae roa
na
Etaretia
Apotarupo
E
tahi
te
tutava
ia
e
hiohia
mea
la tae
te
o
e
Atua
te
reira
tatai
tauiraa
e
Aita
tatou
e ohipa ia na
taatoàraa, eiaha i te
tapati noa, e ohipa ra
té
te
teie
haapotoraa
tere,
ia
ite
taata
tatai
teie
Etaretia
te
tahi
e
no
eita
ora
mai
mea,
te
hoê
Atua, ômuaraa
tupu
ra
âpi
nunaa
i
te
pupu
o
te
mau
tiàtono
haapii
ite
orometua,
no
te
e
évaneria
letu.
Te
taata
noa
o
tatai
te
o
matou
vai
te
o
atoà
ia
te
te
no
te
vahi
te
te
te
âua
Porinetia
no
pipi
no
to
taotoraa
pipi
farii mai
ia
outou
e
e
i
na,
mauruuru
te
manao
e
mau-
roa.
TEHAHE Paul
teie
to
ia matou
atoà
e
te
i
Heremona
no
tei
ruuru
i
tei/ faanaho mai
te
tau-
âua
patou
nei
nei
e
o
atoà
tere
Atùa
hoi
îe haamauruuru
Ua
ia tatou tatai
te»
no
Foyer
tahi
no
te haapuhi hau a i tehoê ora âpi i roto i ta
tatou
Etaretia Evaneria
turu
mau
Heremona.
hoi
ohiparaa,
la, na
loia
te
Tufariua or.,
o
Ralph Teinaore or. e o
Tehaapapa
or.
faatere
te
nei
noa
Varua
no
no
pipiria
i
Remuna
tano
tahi
ràuti
mau
haapiiraa,
te
ra
te
te
Atua.
e
Te
matou.
mau
noa
manao
mai
taata o te Atua.
Ua hope te hoê tau ra e
mau
vai
mau
nunaa
no te
âpi
te
tahi
faaohipa ei maitai
te faaaho aore
te hoê
te hoê ora
tua
i te
no
i
mau
maha matahiti i
renihia e Raapoto orome¬
eita o ia e arao
i ta na hopoià. Te pupu
imi manao, o te ômuaraa
teie no te faaineineraa
i
mahana
la hiohia te
tahi.
haamauruupu nei matou
i
tei faatere mai
tapura
te
e,
i te
ta tatou
Te
pupu
or.
imi
Uturoa.
no
tau...
ohipa
tapao
noa
noa
ihoa
faa¬
te
te
la farii ratou
tiàraa étaretia. te
farii atoà ra ia ratou i
te tavini
i- -te
Atua.Te
faaiteraa,
i
faito, ua
ia e,
aita e ora faahou, tapao
atoà
ia
e,
aita
te
taatoàraa e ohipa ra ; o
ravai
mea
ta
faahiti
e
huru
mahana,
pu
to
tahi
Etaretia,
teie
atu
roa
Atua.
nunaa
Penei aè
na
i roto
i
mai
te
no
hau
te
to
te
o
anaè
te
e
Ua
nunaa
e
fifi
te
i
ra,
mau
ai
nunaa
i
ta
nunaa
e
tahi
i
noa..•
te
Metia,
te
pae
ratou
e
ia
eere
ua
i
ratou
o
roto
ia
e
te ohipa
hoi
na
Metia
teie
pae
fariiraa
ratou
’taa
tei
te
no
ra
i
tahi
faaiteraa,
te
ra
feia
te
e
no
pae
atu
o
haapupuraa,
ai
manao
ora
étaretia i roto
ê
noa
ite
mau
i
hoê
nei
no
aore
Etaretia.
tuhaa teie
TRACQUI & FILS
ELECTROLUX
e
r^i, aita ra
4 tupu ra.
ii pu mahana.
paha\ ra, ua hee
ma^ taata i
te maA vahi tei
tatou
roto
i
reira
te
pahoho-raa-hia
to ratou mau hiàairaa.
I
tamatahia nei
roto
i
^ere,
teie
te mau hiaâiraa
i roto. i teie
te
pahono i
e
e
vai
mau
ra
mero
étaretia âpi na roto i
te faaiteraa ia ratou
e,
tavini
e
ratou
no
tuhaa ta ratou
i
pe ohipa
e e
roto i
RAK 662
te
Atua,
a te
RA 662
GAZ
154
l
119 500frs
PÉTROLE 154
L
139 500frs
^*^*********
TE
METUA
Te metua, o Rah'unui!
Te metua, e fenual
Te metua e ora!
Ei oni e ufa ai,
Bi ufia e oni ai.
Ei tane e vâhine ai,
Ei vahiné e tane ai.
la àti te tane e te vahiné
B metua ai,
E metua tane, e metua vahiné.
RA 1302
gaz/el 235
RAK 1302 PÉTROLE 235
l
159 500
l
179 500 FRS
FRS
Te metua tane e horoà ora.
Te metua vahiné e faatupu ora,
0 ta Rahunui ia faanahoraa.
No Rahunui mai te ora o te metua.
No te metua mai te ora o te huaai
Te haa a te metua,
la ineine te huaai ei metua.
Metua tane e metua vahlne,
Horoà ora e faatupu ora.
Te metua, 4) Rahunui!
Te raetua^ e fenuà!
Te metUia, e ora!
Antonio
or.
RC 65
GAZ
155
L
179 SOOfrs
RCK 65 PÉTROLE 155l
199 500FR3'
3 MAGASINS :
Rue Bambfidge - Mamao Rue Let)Oucher - Quartier du Commerce
TEL. 42 87 28
TEL. 42 02 35
Centre Commercial - Moana Nui
TEL. 43 38 38
SERVICE APRÈS VENTE 43 1616
LX’Jt X X X 1 1 1 1 X I I t f
^
^^
^^
l
VEÂ
POROTETANl
0 te reo vau o te hoê e pii haere
i te metepara"
(loane 1/23 .v.m.)
0
te
o
vahiné
te
e
tarava
te
o
Vaihi
no
ra
AMY STILLMAN,
na
na
te
tahi
no
i
teie
na
e
te
mau
5/Me
E
ohipa
nia
i
te
ohipa rahi
nei, oia
o
haa
te
i
te
himene
Maohi,
te
te
ia
i
a
i
mau
tere.
i
i
te
Veà
te
ruàu.
i
rii
paj?au
no
roto
Me
mai
te
ra,
oia
mau
i
o
la
au
mau
i
i
to
na
i
te
parau
i
ta
na
ruau.
ua
te
ohipa tanota i te himene
e mai
te peu atoà hoi ua
himene
papu
au
i
te
mua
ôpere
no
o
TRACQUI & FILS
THOiyiSON O
te
tei
te
:
tatou,
maoti
itoito
i
haru,
te
tahi
teie
e
reo
vau
te
aià
to
na
o
KUMü".
parau,
tumu
tumu,
nunaa
CM
74 SOOfrs
hau
to
TV 51
PORTABLE
89 SOOfrs
CM
TELECOMMANDE
TR I STANDARD
roto
i
teie
i
ite
mata
ora
ra
ra
reo)
"E
o
NANA
auraa
o
i
te
VIDÉO TR{STANDARD
V
Maohi.
351
178 OOOfrs
te
himene
au
e
Hoe
e
vau
loane
fifi
te
manao
no
himene
tahi
"
64 SOOfrs
manaù
ruau
ite
feia
te
ohipa
te himene
tuatapaparaa i
i
ta
u
K7
“[M 6660
34 SOOfrs
Raro
3 MAGASINS :
Rue Bambrkjge - Mamao Rue Leboucher - Quartier du Commerce
TEL. 42 87 28
TEL. 42 02 35
Centre Commercial - Moana Nui
TEL. 43 38 38
SERVICE APRÈS VENTE 431616
1
te
matai
ma.
Ua
faahiahia
roa
te
feia
himene
I
29 SOOFRS
paimiraa
ruau
motu
taihia
RADIO
ohipa
mau
himenè
K7 TM 7670
manuiraa
himene
te
MAUPÏTI,
RADIO DOUBLE
te
haamata
no
i
te
no
i
ruau
e
vau
i
no
te
i
te
atoà
Tiapaa,
motu
o
huihi
haama
himenemene
rii
mai.
mai
raua
e,
mea
navenave
reo
ruau
ua
hinaaro
roa.
raua
Ua
na
ua
ia
o
T
nei
mai
te
ta
hoê
hoê
ârueraa
E
ârueraa
ia
tatou
ù
to
manao,
te
mau
otoraa
e
oto
te
o
himene ruàu'.
mau
i
ta
ù
tuata¬
mau
paparaa,
te imi nei au
e
te
haruharu nei au i
hi¬
otoraa
o
te
mau
mene
ruàu.
E
mea
rahi
mau
himenâ
te
i
ta
te
i
te
puta
Puta
himene
Himene
E
289
i
:
roto
rahiraa
roto.
Teie
aita
to
i
otoraa
te
ruàu
tatou
fifi
ra
ratou
piahia,
te
parauparauraa
anaè
E mea rahi atoà te
ra.
himene
nei
i
te
e
riro
te
nehenehe
mai
raua
te
haa-
te
i
i
ravêhià, ia
paohia teie faufaa.
maitai
te
No reii'a,
eere
Mai
tau.
teie
himene
te
i
himene
i
Tahito.
farerei matamuaia Teihotua mà i nià
reo
paari
ia
tau
mai-
mau
hoê
Atua.
ra
nainai,
ratou
o
hoê
roto
himene
rahiraa
ù
to
raa
hioraa,
I roto
miau.
Ua
i
piiraa,
reo
ànaànatae-
ra
ua
i
te
te
mea
nei,
ta u
te
teie
ae
te
feia
i
raua
no
haere
mai
aita
farii
e
te
tarava.
a
ra"(loane
ruau
te
nei
t.eie Veà, ua hinaaro vgu
i
te
faatia
atu
i te
HIFI \/T14 3000
na
hia
tahi
nia i te
I roto i
pii
e
1/23). Ua riro
ruàu
te
parau
metepara
no
*i
u
hoê
Veà
i
tatou
te
te
te
mea
e
te
haamanao
o
te
ra
tahi
e
o
mauiui,
tei
atoà
te
Papetito o te na
mai e : "0 te reo vau
no
himene
Area
ra
i
vau
oto
te
teie tau i te
mairi
i
taio
ra
taua-
o
I
mai
reo
rahi
hia
paari.
raua.
o
u
ta
o
te
:
iho
te
to raua reo
e reo ruàu
a,
peàpeà
teie
tamauoreraa
rave
avae
no
te reira.
ra
noa
CHAINE
manao
noa
mau
Oia mau
Porinetia
i o matou
ra
o
otoraa
himene,
to
tahiti, ua ite
feia api
ta
ta
ua
ora
oreraa,
i
au
ra,
te
farerei
i
raua
peu
pae
ia
raua
farii mai
aniraa. Aue
roa
te
ia
ua
te
I
au
anaè
raua
tahiti. Mea au
u ia faaroo i te
e
faâhou
raua
aita
roa
mau
mai
e,
au
e
t^atoà,
ani
vau
noa
vau
mou
raua,
himene
Ua
ra
ù
maa
atoa na
atu
!
tei
na
te
e
te
ua
nei
Ua
eita
mea
i
i
e
maitaihia
tere
mau
i
roto
himene
te
te
tumu
Vaihi.
eita
e
mau
U
i
pupu
vau
ohipa rahi
ia
haaputuputu
i
te
taata, e ohipa rahi atoa
ia
haapii
i
te
hoê
himene, e mai te peu e
mea
himene
o
peu
fifi
faanahoraa
te
te
maohi
reo
na
teie
no
maitai.
tahi
e
ta
tahi
te
riro o ia
eita o ia
te
i
**
hoê
i
roa
TUFARIUA E.
te
e
no
ia
ite
matahiti,
fiu
vau
nei
i
i
to
haaàti
Ua
tupuna."
i
I
e
tatou,
fetii.
veve,
to na mau
TV 36
tai
tuputu
:
faaiiou
taa
e
vivo
na
ia
teie ia :
e
hio i te peu tumu, e
haamanao i te peu tumu,
e
haapao i te peu tumu.
Mai
te peu e haaraoe
te
faufaa
mau
ia
poroi
o
Maohi
te
no
parau
naauao" i
Te
nunaa
i
painu noa i roto
rauraa
Vaihi,
o
e
KE
ia
faaitoitoraa
matou
ra
teie
mai
hoe
ra
i
roto
.
maoti
("olelo
paari
ei
o
tuatapapa
i teie
na
tatou, ia
te
reira ia morohi
faufaa
ore
manao
.
te
atoà
ù
to
vai
I
te
teie
himene
E
tatou
"...I
te
i
te
ia -,te faatapeà,
te
haafaufaa
i
atu
roa
i
te
8-9,
hoi
i
mau
te
mau
tatou.
manao
piahia
àpi
vaiiho
e
ni à
i
te
mau
"0
na
nei
parau o ta na i faahiti
i roto i te tuhaa mata-
peu
na
la
te
no
no
himene
manao
mau
parau
te âvaè
te hoê e pii haere i te
metepara
ra...",
te
poroi o ta na e hinaaro
reira
no
te tarava,
i
âvaè,
te
hinaaro
o
Amy e faaite mai
na
mai te
maitaihia
ohipa
te
atu
noa
no
atoà
au
upoo
parau
teie
nei
ia
e
mau
no
to
na
ei
tarava
Veà
te
Mati/Eperera,
te
te
0
i
roto
0
ia
riro
nota
i
ta
o
roto
faahitiraa,
ôperehia atu
âvaè
tatara
I
ra
maere
feia
te
roa
Ua
te
na
nota
tarava.
atu
e
Taa
te
tairaa
te
•
reira
te
atoà
tarava
tahi
himene
ta
ai
uiui
iritiraa
ohie.
iritihia
tumu
te
au
7)
e
a
tuatapaparaa
parau
no
te mau
a
6
àpi
faatiaraa,
ta
hoi,
nota
mau
piti (Veà
e
maere
mea
papu maitai
te
himene e
faanaho
te
88,
n
no
i
tarava
na
ei raveà
ôpere mai i
manao
te
ma
mai
atoa
i faineinehia
tumu-parau
mai
teie
toru
ruàu
te.
mau
mau
himenehia
ôroà rarahi
e
matahiti
âpi,
t^^
haapu-
I Tinrt JL JL 1. X M X f l 1 f JL XTJI
.
VEA
POROTETANl
t
MORIA : 25 ans déjà
Dans
Vendredi 25 Mai, a venir dont la responsa¬
eu
lieu la cérémonie du bilité incombe à ctacuu
nous,
sera
le
25e
Anniv^ersaire
■ du d'entre
Foyer
Dès 8h, les fruit de notre lucidité
Sur
le personnel d'aujourd'hui.
ont
accueilli les per¬ Aussi pour notre jeunes¬
sonnalités
civiles
et se et en particulierreligieuses
par
des pour celle que nous avons tendance à ignorer,
chants de bienvenue.
de
tout
ce
L'école pastorale était faisons-fi
Une
Permanente.
tance
s'était
rassemblée
écouter
les
une
pour
différents
discours.
SALMON,
convivialité vraie
Au travers d'un parta¬
nombreuse
assez
Mr
Nedo
des pionriiers
à présider le Comité de
gestion, ouvrit la céré¬
monie, suivi du direc¬
teur du Centre, Mr Vaea
un
NEUFFER.
Un bref
sein
Centre
du
Désigiie,
ral,
le jeune.
Moria.
ateliers
ments
et
qui
description
est
bâti¬
toire
d'é¬
permirent
à cha¬
ainsi
rendre
compte
du travail
Parmi
invités
aussi
Mr
pas
ne
sera
et
que
du
pas
Terri¬
stabi¬
l'éducation
sement
-se
à
la
base,
le
..iateniteni teie.
taù âià e,
.
l'r Til
(J
-
foyer aura sa raison d'¬
être.
La mise en place
des
mvmicipalités nou¬
velles
depuis
1971
a
donné
aux
responsables
des possi¬
du Territoire
bilités
et
des
moyens
autorités d' l'importan¬
ce
de
la formation
ue
d'xine jeu^:^
nesse marginalisée et de
l'\.u?gence
à considérer
que,
là aussi, se joue
l'avenir de la Polynésie
Pour
de
plus amples ren¬
le
le
personnel ainsi que tous
seignements
sur
1 ’oyer,
le directeur,
enfants
TAMA
A
URUAI
de
joie
\me
vous
place,
c'est-à-dire,
sur
les
hauteurs
de la vallée
cueillir
sur
Vous pouvez
aussi téléphoner au 4299-62- Papeete.
L'act'uel personnel et le
Comité
de
gestion
du
Foyer de Moria étaient
Amélie.
Ste
"Maohi"
les
d'un
recherche
la
à
nom
résumerait
qui.
l'éta¬
de
finalités
du
centre
ancien envoyé de
qui exerçât du¬
rant
4 ans (de 1970 à
1974) la fonction d'édu¬
cateur
spécialisé.
Il
A.ii
tama e,
a
iûci
■
Kariuriu aè tau
1
ac¬
se
T
nià i te
Papai noahia
Te
rooana
aro
to
ava
e;
ata e.
e.
xir j.uri,
e...
Toèraiî te matai e,
Marai taurere e,
Otatare te
oto,
la hiti te roarama e,
Puhihau m.ai te hupe toetoe
Tei
tamaru
toù
nei
tino
e
Aue te maiiao e,
Eita e otohe e...
blissement.
avoir consulte
Après
r.om.breux
ouvrages
compéten¬
personnalités
nous
tes,
3a
de
et des
avons
proposition
retenu
de Turo
Raapoto;
française.".
les
PIQUET
EDUCATT F
TAMA"".'
Ne
l'encadrement
la formation
professionnelle
de
la
jeunesse prises sérieu¬
accompli.
les
troirvrait
reste
économique
des
se
n'en
géné¬
en
PARI PARI O TE PU
.
et
lèves,
de
pasteur
la situation sociale
-vente
cun
le
que
lisée
travaux
du
de
celle
"On peut penser que tant
exposition
une
autre
moins actuel:
établis¬
et
L’j,e
Centre
nées,
les
divers
priori,
se
les
et cela à da.lcj"
J.a-vier
du.
"URUAI A
■
enfants
Une visite des
accueillent
exclusion..."
a
ses
de
par
1989 : FOYER
.
avec
scolaires
sements
de
renverser
l.jsormais
_
au
et
différents
les
“aire
K. 1'
VERNIER, dans son d'envisager plus sérieu¬
ouvrage
"Au
vent
des sement le
problème de la
cyclones"
(pp 209-211) jeunesse et de son ave¬
Il
y
donne a,.osi son nir
Le foyer de Moria
av i s
s v. r
1 ' av c ' i r
d
aura fait
à sa manière,
Foyer qui, bien que ré¬
prendre
conscience
aux
digé il y a quelques a;.-
rapport
exercées
ni
sans
"Monsieur",
différentes
des
activités
réel,
Henri
historique du Centre fut
présenté ainsi que l'é¬
ventail
ge
caler
éviter
A'.ssi, après vme période
sensibilisation,
le
,Foyer de Moria, centre
éducatif,
s'appellera
la volonté de vivre
dans
assis¬
récif:
pour
de
réside
préoccupation
se
\' ù-jt, A.Q S •
présente pour ai¬ qui nous divise, de tout
der
le
personnel dans ce qui nous sépare, de
égoismes,
de
nos
l'animation.
Parmi
les nos
et
méditons
Invités,
on
notait
la fantasmes
cette
belle
présence du Haut Comnij,- ensemble
ssaire, du Maire de Pa pensée de MAKE, un sage
peete et de l'archevêque de l'ile de Rapa:
"CommerH.
renaître
de¬
Michel
Coppenrath.
Du
main
?...
côté
de
l'Eglise Evan¬
Que
l'homme
cherche
gélique,
les
pasteurs
PANAI, HUNTER, TEMAURI, l'homme.
Que
notre
constante
TAUMAA, TEHAAPAPA repré¬
Commission
le
TAMA:
aussi
la
s'appuyer,
V'ieds
et
sentaient
langage courant:
caler.
Moriî.
enfants
le
s'adosser,
Le
Tahua hororaa e,
Araea puehu e,
Tavevovevo nei e,
E heiva tatou e.
A
tià,
a
tià,
hio
a
i
mua.
'URUAI A TAMA"
(fi après le
Te
dictionnaire
do J.
DAVIES, I85I)
URUAT;
se
réfugier
:
sous
les ailes d'un autre.
i'.eeuri
o
to
na
mau
rau
e,
E tu, e
•
■
ma\.i
tue,
papu a...
(papaihia e HAAMOETUA)
André,
la CEVAA
était
le
tous
les
qui
L'actuel
Mr
teur,
commencé
NEUFFER Yaea
à
travailler
c'est
en
■
a
en
dès
en
directeur.
du
extrait
’qu'il
Qui tuent : mouches, moustiques, fourmis, mites,
termites, etc. par simple contact.
Non toxiques, les peintures et vernis ARTILIN
diminuent les causes de l’asthme en éliminant
les acariens "terreur des asthmatiques".
1963 et'
1972 qu'il fu’.
l'ouverture
nommé
du
direc¬
qu'éducateur
tant
un
le
oeuvré pour
fonctionnement
centre..
PEINTURES ET VERNIS INSECTICIDES
missionnaires
ont
bon
ARTIIIN
porte-parole de'
prononçât
Voi
(Attesté par le ministère de la recherche
i
et
discoui's
lors
de la technologie).
de
la cérémonie;
"E HO E... E HO E...
PINAINAI TEIE NO TAU ATA
TUMU E,
—
Non toxique
—
Double efficacité
TATUAHIA I NIA I TE OHu
0 TE AA NO PUUROA NUT,
URUAI A TAMA E...
A TIA, A TU, A MAU PAPL'
MANAVA...
TA
Arrêtons-nous,
ne
AGENT EXCLUSIF
ORA NA.
"...
serait-ce
qu ' ’un
instant,
le chemin
parcouru et préparer en¬
pour
mesurer
semble
l'avenir.
Cet
a-
longue durée
- Intérieur et
extérieur.
la peinture insecticide
A,
MAEVA...
— A
_
GUILUNIX
si
TOUS LES MERCREDIS
NOCTURNE
JUSQU’À 19 h 00
TEL:428349-Fare ute
LXTT'XXl 1 f t IffygfYfl
&^
^ 4352
43 43 43 43 43 42 42 52 42 43 52 ^5? 42 43 42 42 43
VEÂ
POROÏETAM
TE ARATU E.J.
mai
mahuti
i
taua
aroha
ohipa ra e o tei
tapeàhia mai o te hoê ia
uiraa. Teie te uiraa; £
aha mau na ts fâ Q ta t©
tomite
(E
ovevovaa
parau
Antonio
or.'
teve
i
te
Eahi Amui a te
Taatiraa
Ui-Api
(Te
Apooraa
A.'E. A.'T. U. )
te 3
Etaretia
i
tupu
teie.
noa
omuaraa
?
E
ino
lùai
ma,
te
peu ua anihia
no te Apooraa
te hoê tià
Faatere ia
e,
faaue
0
ia
peu
retia
e:
te
ohipa
e
E mai
te
mai
ia oe
tae
te
to
teie
faaroo
faahou i te
i
ite
te
te
hinaaro
i
te
parau ia oe ia au i
na
tiàraa
mono
no
to
te
i
Etaretia
Apooraa
Rahi Amui
Etaretia
mea
e,
Api
no
Porinetia Farani,
hoê ia
te
Mai
te
hou
i
tatou
Atete
noa
atu
i
te
hoi i to te
E aha
tomite
tia
ra,
ra.
E
putuputuraa faufaa no ^.e
faahoi:^ no
te
hio, no te
feruri e nafea ra. Aita
te
Apooraa
Faatere i
manao
e,
e
putuputuraa
matamua tera ra^ e putuputuraa hopeà atoà ihoa
tahi
-
ia.
tauà
E
tamau
parau
a
ra
taua
putuputuraa ra i te mau
taime i mûri nei. Te hoê
ra
no
te
mau
manao
i
tià
te
fa
a
letu-Metia
âmuitahiraa
no
te feia ora,
no te
feia faaorahia ra e te
Aroha o te Atua, na roto
i
te
faaroo
ia letu-
Etaretia
a
eere ia i te
Te
ta
o
na
i
ta
no
ôpuaraa
na
to na here
taua taâta ra,
0
e
ia
ua
mai
roto
Te
fei.'i
teretitiano
te
feia
te
faaite
0
ia.
I
tiàturi
"ua
nei
arohahia
faaorahia
tavinihia
Atua
riro
te
Ua
nei.
aroha,
e,
ua
i
e
ta
ei
Parau
ê
vetahi
?
te
vau
te
e
e
ia
ia faaorahia,
ia oaoa. ia
tiàturi i tei
tei
here
tei
e
Etare¬
âpi oaoa o ta te
tia
Teretitiano
e
poro.
te
Ua
haamauhia
te
mau
na
faanahoraa
ua
âpi
Teie
"Ua
haapotoraa:
arohahia
no
teie
Nafea ia tatou
ai
no
ite
tatou
Tamaiti..
e
pape-
tatou
roto
na
te
tatou,
tatou,
i
a
noa
maitai,
Atua".
e
roto i te
Fatu, no te
taua
ohipa-fàhoraraa na na i
faahaere
taata,
te
atoà iho,
i
ia
ia
matamua
na Na ra,
letu-Metia.
atoà i farii e
ia
teretitiano
mauhaa
te
tè
ia
ei
ohipa faaoraraa,
o
te
taata atoà te fa i roto
i
te
ohipa’ taviniraa a
te
Etaretia. No te aha
? No te mea, te Etaretia
Teretitiano mai te taata
taata
l'aaorahia vau e te aroha
i ohipa
taua
"e
e,
tavini
i tuù i te
fa no ta na
taata
oaoa
faatupu i
f aaora
na
te
tatou
hoi
nei
amo
te
Mai te Atua
rima o ta na
Metia.
te ao
atoà
no
ê.
e
Atua,
ohipa i roto
i te Etaretia no taua fa
ra.
G te auraa ia no ta
ahipa taviniraa:
na
Tavini
i te
i te Atua e
taata tupu.
aroha ia vetahi ê.
faaorahia
Atua,
no
vau
te
te
e
faaora
aha
Porinetia
tatou
Etaretia Evaneria
te
UlCAUDOME PUIS PROCHE
DEUHin AVEC un!
Etaretia
te
i
Porinetia Farani nei,
te hoê ia Etaretia o
59900
a
Ronetona
i
te
Totaiete
Evaneria
no
o tei tono mai
'te
veà-tono
mau
tere-
i ô
tei monohia e
te mau veà-tono teretetiano
no
te
Totaiete
Pororaa
Evaneria
no
■Pari.
tetiano
matamua
tatou
o
e
2)
,
mua
i
e
EVANERIA.
E
to
na
Parau
âpi
oaoa
ra
Aroha
o
te
Atua
haere
mai
e
f aaora
i
15 SEPTEMBRE
parau
auraa.
âpi
E
te
tei
ohipa no - te
no
POUR US JEIINES''ET LE
AGE*
NOUVEAUX URffS INDIVIDUEU
VALOBLES TOUTE LAmOE
taata,
na
Tamaiti
i
here.
ETARETIA EVANERIA,
teie
ia
70000
80000
na
te
auraa:
Te
te Parau âpi
no
Aroha FAAORA
o
te Atua i
te taata.
Taua Etaretia ra, tei te
mau
fenua atoà o te ào
nei.
Tei Porinetia nei
oaoa
te
no
tahi.
Evaneria
te
0
te
i
26 SEPTEMBRE
6 OCTOBRE
17 OCTOBRE
20 OCTOBRE
3 NOVEMBRE
10 NOVEMBRE
hio
roto
Etaretia
14 AVRIL
25 AVRIL
2 MAI
12 MAI
164UIN
parau:
oaoa
te
APEX"*
DEPARTS DE TAHITI :
Eva¬
roa,
tera
ta
NOUVEAU TARIF "SUPER
roa
Etaretia
Te
neria. Na
F
fVIPEETE
NOUMEA
PAPEETE
fapauhia mai na roto
te Ohipa Pororaa Eva¬
Pororaa
taua
i te mahana maa
e mea
tatou e
mai
neria
ohipa a te Etare¬
20 no fc.po^€,1988
e
ta
mau
ohipa,
i
tuàti-
no
nei, o te
fa. E faaora ia
ê".
vetahi
vau
te
no
vetahi
letu-Metia. No reira, te
tei
putuputuraa
roa
te
mau
na
hio
tatou
matamua
na
Etaretia
i
ra
ia
o
ratou iho.
Ua tupu te
te
tomite
i
ohipa ra o
tei rave oioihia, o te
âmuiraa
ia
i
te
mau
tomite atoà i haamauhia
i roto i te Etaretia, no
te
feruri e no te faanaho
faahouraa
i
to
ratou mau tuatiraa i te
Faatereraa
Etaretia,
e
e
ta
o
e,
faanahoraa
ratou
e:
fa
teie
ETARETIA EVANERIA
1) Aita i moè ia tatou
ia i te mau
faanahoraa i roto i te
Etaretia o te tià ia hio
faahou e ia faanavai atu
a. Te hoê ra no taua mau
hoi mau
mea
Ohipa
1- TE
Etaretia
ratou
uiraa
Farani.
E faataa
e 4 aè tumu parau:
faahouraa
raa
ta na a e faanaho.
No reira, i mua i
Evaneria
(AFE). Te hoê no te mau
tapura-ohipa matamua i
ferurihia,
o
te
hio
to
mau
taata
Amuitahiraa
ia
tavinihia
Atua,
letu-Metia, o
tei parauhia e: ETARETIA
TERETITIANO
oia
hoi,
titoraa
mai
te
faanaho
eiaha
i te fa
hinaeiro
1987
r*a,
i
faaâpihia ai te mau mero
O
te Apooraa Rahi Amui
a
te Etaretia (ARAE), e
tae
te
tta/turu)
ua
ia
i
ai
i te mau raveà atoà
e te mau raauhaa o ta
o
matahiti
Apooraa Faatere
te
o
û
i
Etaretia e ta na mau
tomite ohipa i haamau e
No
ite
aè
e
Eta¬
outou
taua
te
nei
no
na
faaovaj o te taata ia. No
noa,
ra
noa
atoà,
to na aroha e
no
e
ta
haere
ua
taata o ta te Atua
faatavana i nià i te
fa
ai
putuputuhia
i
ao,
rahu, ua topa ia i roto
i te
àti, te ino e te
pohe. Mai reira mai, te
taua tumu
no
na
i
faaoraraa
a
te
ta na i rave na
Taua
mau
mau
faahou
aha te parau e
atu ? Teie i mûri
ta
ta na mau
fepviflpe na.no te hio faa¬
e
âvaè
E
ra.
? 0 te
na.
tomite ohipa a
Etaretia ra i te âvaè
taua
parau
nei te mau manao.
te
e
i
ra
i
ra,
ta na mau
no
tomite ohipa e ohipa
i roto i te nunaa.
reira,
haere
te
a
fa
Etaretia
taata
ohipa, teie ia te
auraa:
Aita e taa faahouhia ra te fa o ta te
Etaretia
Evaneria
e
te
Evaneria, i te
te Taàtiraa Ui-
E aha te
to
"E
faaora i
tomite
me a
o
O
hinaaro
i
e
e:
ra.
te
ta
Eta¬
faaite
haere i te èvaneria i te
taata
atoà"
(Mareto
16/15, Mataio 28/19-20).
I
roto
i ta na ohipa
E mai
hoi e, te uihia
Apooraa Faatere
Etaretia
e
Faatereraa
ta
O
te
Apooraa Rahi Amui
Ui-Api i
raahana,
no
to oe
hinaaro
te
roto
mea
àti
e
fenua
taua mau
to
ohipa
ra
Taatiraa
te
a
i
ia
mau
te
a
Hou to te Fatu
ia.
i
fa.
fa
tiàturi
o
roto
te
revaraa
te
o
aha
i
tomite
hoa
Atua
faufaa
(ARAE) i te mau tomite
ohipa i pihai iho ia na,
E
te
uiraa
e
fa
i
ohipa
ua haamau te Apooraa
Rahi Amui a te Etaretia
e
Atua
Etaretia
retia Teretetiano
e,
nei. )
te
o
tomite
aita
aita
tei
ohipa
Te
taata.
2- TA NA FA
i
ra
te
mau
mea ;
mai tatou i te
tuatiraa i te Yeà i mûri
taio
E
E
hinaaro
e
no
taata
gâ
te 4 no Tiicnu.'
e
te
0
tei
âpi
ia.
te
no
puturaa matamua o te mau
na
Parau
Farani
putu¬
Etaretia
Porinetia
BASSE SAISON.
HAUTE SAISON.
Contactez dés maintenonf UTA
Boulevard Pomarç à Papeete.
Tél. Informations : 43.63.33
Tél. Réservations : 42.22.22
ou
votre agent de voyage: l'obihtf
7 jeunes de 12 à 26 ans. 3ème âge à partir de 60 ons-
L TTT 'l 1
I 1
1 1 1 f T 1
Jj;^
V
f 1 t ü
M
1^
VEA
POROTETAin
(puoiraa no te api s]
'0 te reo vau o te-hoê e pii haere i te metepara
otoraa
mau
i
te
etv...
aita
ite
Ua
Penetetote,
Noerâ,
tatou
papai-
ra
te
taua puta
nainai
ra.
te reira
mau otoraa o ta ù e
imi
aei no te mea te vai ra
te
taiii
mau
otoraa
e
tuàti
maitai
i tera e
te
himene
i
hia
i
ra
i
0
roto
i
te
hoê
himene,
mau
ratou.
parau,
i
tuhaa
e
roto
i
tera
paroita
i
raa.
I
te
mea
pae
Nia matai, e
rahi
te
mau
himene
i
teie
■
rahiraa
ruàu
te
haruharuhia,
feia paari
i
tei-
(vahiné
na
mau
o
ratou
aè
i
te
mai
tae
vahi
Vahiné
TAMARIERA
o
Patio,
no
o
e
TIMEONA
Vahiné
HAAMENE.I
roto
i
te
faanahoraa
no
ta
'ù
.
mau
nota
roto
i
Marite
i
te
roa
himene
te
puta
roa
i
I8l4.
Aita
tera
neneiraa
i
taatoà
o
e
huri
i
tAi.
te
mau
te. nota no himene peretane na roto
otoraa. Ua. iriti i te 'reo Maohi e ua haamai au 1 te. «au nota no ponohia atu i Sydney i
te hoê hihiene ruâü no te Auteraria no
te
nenei¬
papaihia
Parfta > ViuaKirvt i
mai i teie.ruàu.
•
.
TT
/I-
^
/J
r"
raa.
i
himene
E
matamua
tera
~rt
9 himene
puta
■
—1—UJ- =1———
la.pi
1
It
hdu.
te
i'a. a
-
toru
himene
mau
roto
himene
B
roa.
f
E
to
tera
vai
e
j
[S--Su
-i——1—
''to.
tzi-
o
fT-l
i
n’
i
roto
ta
tatou
Tahito;
te
(lehova ta tatou,
e
horaa...), te n*9 (E
aroha to na aroha mau ),
e
te n'28 (Teie e homa,
teie anaè...).
1,
1
J-—
—S-- iP
-
—
—A
-
—
I mûri
iho, ua rave faahouhia te ohipa papairaa
huriraa
e
himene.
neneihia
te
Ua
puta
mau
himene i Tahiti nei i te
m'au
matahiti
:
1818 (e 20 himene to
-
i
mûri
nei
roto).
1820
(e 67
roto)
1927
(e
227
e
1822,
TU
TT
I oi-o.
hoL te
■-J
1«..
1
pi
^
S:
-I
te ! miu.
I
^
h-t—I—rq-
SS
EÊSÉ
-tr
a.
au
laia
ioa
o
na
peretane 98. Ua imi au
i te otoraa no
tera mau
himene
peretane
i
noa
E
rave
rahi te
ü
e
mau
puta himene
tera
tau
e
ua
nota
o
na
te
39.
E
to
o
ratou
feia
nei
maitai.
iteraa
ia
himene
mau
i
te
e
te
otoraa
te
mau
maohi
nunaa
I
tau.
otoraa
i
roto
Porotetani
mà
Timeona
to
no
iho,
hapono-
ua
te
Tahito
Mauruumi
atoa
ia
Reupena,
JeanPierre
e
haameiraMauruuru i te
te
no
mau
te
faariiraa
taatoa
i
roto
pureraa .1
te
Tuhaa
IV,
te
o
mauruuru
roa
ta
no
outou
mau
faanahoraa.
Te
faatae
atoa
au
i
te
tapao
no
to
aroha
e
to
u
manao
mauruuru
rahi
i
orometua
e
te
tae
tei
faarii
te
hoe
i
roto
o
i
Veà
mauruuru
to
mau
e
roa.
haamauruuru
(lehova to
ratou
ratou
i
Puta
mai
u
Mauruuru
au
te
atu
vahiné
ia
te
otoraa
himene
mau
mai
utuafare.
te
nei
taae
Faatereraa
o
te
Etaretia Evaneria mai
to
na
peretiteni
IHORAI
tae
e
peretiteni
o
Jacques
o
atu
noa
MAUARII
orometua.
puta
e
no
ta
i
te
mau
e
56
No
i
roto
I
teie
tau,
i
mûri
te
iho
'1
i
roto
himene
i
tera
neneihia
matahiti
1827,
hoê.
ta
tatou Puta Himene Tahito
mai te matahiti 1924 mai
a.
Te
vai
atoà
ra
te
himene
tuati
tahi
matamua
a
puta himene ê,
ra,
o
te
Puta
mau
Tahito
hoi
puta i ravehia
hia nei
himene
matamua
teie mahana.
te
e
no
te
ruàu
e
tae
te
rave’
tamau
mai
mai
te
i
i
ta
tei
tatou
Tahito.
te
Ua
Puta
ite
Himene
tatou
otoraa
mau
roa
hia
i
i
ite
te
mau
e
i roto i ta u
ohipa
tuatapaparaa
i
Porinetia
nei,
te
imi
tupuna
nei
e
i
au
himene.
Ua
feia himene
mau
himene.
tera
mau
varavara
i
ite
Aita
i
te
mau
au
mau
orometua
vahiné
orometua
maite
te
e
tei
mai
ia
faatae atoa
i te tapao
atu
nei
no
to ù
mauruuini
Ei
mau
outou
tauturu rahi
te
farii
te
te
te tuhaa IV
o
fariiraa
e
u
te
tuahine
tera
nei.
noa
orometua
mau
Te
neneiraa.
tau
te
i
âpi i faaafarohia
no
tp
no
outou
Farani
i
ia
ta
i
noa
mai
no
Ronetona
tera
paroita
1autira, Pueu, Teahupoo,
Toahotu, Taravao, Paea,
Mauruuru
i
Himene
mau
maitai.
navenave
i
Atua).
tatou
raau-
outou
puta
mau
ia
ma,
ua
Himene
vai
Paimore,
ra,
tamarii teie ).
Te
Maupiti,
vahiné,
vahiné,
âvaè
i
roto
haa¬
i
te
no
matamua
1
o
i haapiimitionare
piahia
atu
te
papaâ mau no te
atu
e
papaâ ihoa
faufaà ra
paimiraa, o
te
teie
ta
o
e
feia himene mai
te
e
atu.
hinaaro
no
ia ù
Te
te
i
roaà
otoraa
ratou.
ia
mau
roto
te
-.1832 (e puta âpi teie,
e 9 atoà taramo to roto)
1849 (e puta himene
mûri
mai
otoraa
Mati/Eperera
himene
:—
te
faaitehia
ua
himene)
I
-1 -f-1
1827,
hia
1819
-
hia
T
roto i te puta himene
i neneihia i te
matahiti
i
-
h:
I
outou
faaohipa,
noa
mûri
mau
Himene
te
teie
ia
e
ara
raaramaraa.
••
■■■■-
i
a
reo
-
t',
^
tumu
vai
ruuru
himene to
a..
to
ia hi'o
vahiné,
ra
i
to
Na
i
nehenehe
Tamariera
Puta
u
e
mai
o
E
Tuheiava
noa
mai
manao
to
Tauniua
.
pia atu i roto i ta ta¬
tou Veà e na te paroita
e
mau
huru
Teihotua
te
ripene
mau
te
Dora
te
Ua
na
i
ra
mai.
matamua
matini
feia
tauturu
faaite
mauruuru
te
mau
te
e
peu
roa.
Ë
te mau
matamua
tere,
te
peu i moe ia tatou,
outou i faaite mai
tatou
mitionare
mau
mau
anaanatae.
i
tiaraa.
mau
hiohio
te
no
faahiahia
te
faufaa
itoito
ratou
tahi
puta
i
e
Aute-
âfaihia mai. Na te mau
mitionare peretane ra i
no
te
u.
outou
ua
tahi
te
u
faaohlpahia
ratou
te
nenei-
i
to
haamauruuru
I roto
vairaa
i
te
puta i neneihia i Tahiti
nei, no te
mea, aita a
ohipa, ia oti te haruhamiraa, e iriti vau i te
i
ruau
otoraa
reira,
i
matahiti
no
otoraa
No
Tahitô.
parau i itehia
Ua
neneihia
no
reira
ia
puta i te puta
matamua
e
mea
No
te
Tahiti nei.
peretane
o
:
ruau
tau.
te
puta himene i nenei-
hia
mau
ruàu
i
tatou
roa
vau
mau
te
te
o
himene
e
i
mai
TAUNIUA
toru
otoraa
otoraa
ei
roto
to
ohipa paimiraa,
tau
mea
farerei
i
Maupiti,
i
i
raria
taatoàraa
Vahiné
hia
E
horoà
otoraa
himene
i
Vaihi,
ù
ta
mau
ai
E
te
no
:
Himene
o
i
pae.
teie
Ua
tera
ra
himene
pei’e-
e
vau
tera
feia puai roa
tera
mau
I
te otoraa
o
matau
horoà
te
otoraa.
teie
mau
ruau
ratou.
hia
maohi
riro
maere
otoraa
e
mau
o
mea
No tera
u.
to
ua
nehenehe
e
Eere
e
faa¬
mau.
Puta
te
na
e
tairaa
te
tei
(vahiné
PITI
tumu
Ua
to
himene
mau
marna
e
na
''haamaohi”
ia
i moè
Na
tau.
Raromatai
te
e
ia
roa
,
(otoraa ruàu)
ruàu
e
i paimi ai
i te himene ruàu no to
mea
ia te tuatapapa nei
au i te àamu o te himene
Maohi. I to ù manao, te i
roto
i
te
mau
himene
ruàu o teie tau' te àamu
mau
o
te himene Maohi.
Te
âmui-
ra
aore
e
:
toru na
piti maru
ra e
:
huru
tera
e
auri-
mau
pere
i te taatoà o
himene ruàu. Teie ra
hoê
himene
te
aore
vahiné
Eita
te vai ra te tahi
mau himene ruàu e otoraa
ê
to
tera
vahi
e
e
otoraa
ê
to
te
tahi
vahi, tei te huru o te
haapii
ra
e
*PEREPERE
*MARU TEITEI
*MARU I RARO.
fenua,
feia
himene,
raro)
a
ra
te vai
tei)
Nehenehe
ia
roto i te hoê
aore
himene ruàu,
*VAHINE
parauparauraa, e piti ra
e
âpre ra e toru otoraa
to
i
roa
•FAAARAARA
te vai atoà
ra
te otoraa te ore roa
e
tuàti. Te vai atoà ra
roto
Mai.
himene
peu,
te
houhia ra,
I roto
piti
tane
i
tahito
papaa
faahouhia.
tü
tarava.
atoà
te
vahi,
tera
te
auri
mau
vai
te
e,
himene
roa
mauruuru e
to tatou
no
feirereiraa.
Te
nei
e
au
,
rahi.
ôpaniraa,
mauruuru
u
e,
tiàturi
farerei
a
tatou...
tera
tera
Amy T. STILLMAN.
VEÂ
POROTCTANl
Haapiiraa Tapati no M ahina:
iMoorea.
te mau matahiapo
I
te
mau
atoà,
i
mûri
ôpaniraa
i
au
taio
faataahia
i
ia
mahana
i
Faate-
pu
teie
faatupu te Tomite H.T i
te
hoê haama^uruururaa
te
mau
tamarii
tamahou
matahiti
tae
e
te
no
maoti
te
e
aratai
tua pup-u no
tatai tahi e
ia
oti
mea
i
rato-u
i
I
"Eita
anei
nehe
ia
ratou
i
nei
hoi
âmui
i
roto
ta
hiohia
i
nià
mau
te
èvaneria
o
mai
ihoa te
atu
noa
i
fa
e
te
parau no
e,
reira,
nei
nehenehe
i
te
vai
fetii
te
vai
te
oia
e
te
tamarii,
faaara-
te
metua
mau
nei ratou
te
e,
(te
e
mau
uru,
tei taia
te
la
mau
hioraa
i
te
e
horoà
te
atoà
paha ia,
i
te
tamarii
te
Atua".
te
uiui
i
au
i
te
hoê
mea
ia haapii
i
te
Parau
Oia mau, ua
riro ia te manao no teie
aratai pupu o Ariti v.
a
i
haaferuri-faahou-raa
te
mau
orometua pupu.
Atamu
(e
i
e, e aita
i tè hoê
E
e :
i
roto
tupu
"Mai
e
manaohia
miai
e
i
atoà
tera
TRACQUI & FILS
Tomite
te
matahiti,
tei
mahiti
roto
mai
i
raa,
bia hoi:
te
mai
na
âmui-
mau
âmuâmuraa
e
reraa
ta'uihaa
i
tamarii
tatai
ôpe-
tahi
te
te
no
tamahoxi matahiti matamua
atu i
tae
e
tamaraa
-
3
No
Moorea
e
3
matahiapo
te matahiti.'
o
te
tupu ia taua
i
te
m^ahana
i
E
ra.
tere
te
ra
17
no
pae
i
atu
Moorea
203
i
ra.
matahiapo
pupu
âmuiraa
te
tere
3 pupu m.ato-a
taua mahana
-
BRANDI
matahiapo,
mau
ua
Tiunu
2,
pupu
te
no
e
1,
pupu
te
na
i
tere
mahana
1, 2
te
te
i
pup'O
matahiapo
no
Peterehema
i
âmuiraa
te
maa
18
mai
ia
no
Tiunu, ua âmui
matou
pupu
na
manao
te
manao
nei
ia
oaoa
te
atoà te
tahi
e
mata¬
hiapo no Peterehema, ua
riro
atoà ia te
taime
te
te
ei
mau
area
i te
faaineineraa
haùti rau no te hora
taime
po.
la au i te
ohipa i anihia i te pupu
tatai tahi, e imi mai ia
te mau tamarii. i te ioa
na
peu
mai e
himene mai
toparaa
e
pupu,
e
haùti
aore
ra e
ia au i te
Te
ioa.
fa
faanahoraa
taua
feruri
himene
no
ra,
te
no
te
tahi
ia
feruri
te
mea
ratou.
i
Ta
ohipa,
i
tamarii,
roto
i
te
i
manaohia
e
te
orometua
ratou aè
e na
aore
e
ra
333
L
.
KELVINATOR
69 500 frs
ua
àravihi
mau
haùtiraa
itehia
tamarii
mau
397
L
84 500
frs
e
(esprit d'initiative),
te
e
haùti
te
i
te parau-
no
i
roto
te
manao
tamarii
te
i te
pupu
Ü'
tuàti
i
roto
i
te
tatai tahi (esprit
participation),
de
Vahi paruparu:
papu ore e na hea ia imi mai i te mau
ohipa âpi aore a i itehia (manque d'es¬
prit de créativité),
-
ua
haama vetahi
(mea iti ra).
pupu
o te tauia,
eiaha
ra
no
te horoà-roa-raa
atu i to na anaè maiiao.
pupu
I
manauia e te
ia au tei tapao-
te
(talent de comédien),
ra,,ia nehenehe ia
tamarii
tatai
mai
Itehia te tahi
raa
-
maoti
ra
KELVINATOR
nehenehe i te
ua
e
araraa
ta
matau
Vahi manui:
-
o
vai
te
paruparu no te mau pupu,
hia mai i mûri nei:
pupu
miti
tamarii.
te
a
âmui,
hioraa
-
hopuraa
ia
e
tahi.
i mûri aè ua haamata ia te
pure, e
haùtiraa
mau
-
No
tamarii
mau
te
e
3 atoà i te hopuraa miti
i te tahi aè pae i Kia
Ora.
FRS
Ua ômuahia te reira i te hora 7 na roto
pupu matahiapo 3
te matahiti i Haapiti.
I te poipoi aè mahana
o
64 500
L
patoi no vetahi. Mauruuru ra no
farii i te mea e, te hinaarohia
te
i
1-,e
e
320
FRS
Te faanahoraa:
Paopao,
-
64 500
no
Tiona
Teavaro,
-
PHiLœ
L
Na
roto
mai
i
ta
ratou
mau
haùti
e
aore
BRANDI
himene, te mau parau rahi i mahiti
mai, teie ia i mûri nei:
ra
-
turu-noa-raa
te
mau
parau no te metua
ino tei faatina noa
te
i te
ohipa.
vahiné hupehupe e
i
ta na
tamahine
330
L
84 SOOfrs
3 MAGASINS :
Rue Bambridge - Mamao Rue Leboucher - Quartier du Commerce
TEL. 42 87 28
TEL. 42 02 35
V.
taio mai te tuàtiraa
âvaè i mûri nei)
te
ra
maitai
tamarii.
i
i
mea
mua
te
a
eita
ia
hioraa
i
tamarii.
tano
o
faaoaoa
or orne tua
mau
pupu, te vai ra
e
tei faahaama
te
i roto i te haùti
paari
ra
no
te
ei
hoê nunaa,
te tuàtiraa no te feia
manao
te
e
faufaa
e
-
i
aratai,
te
-
raa
No
moè,
reni
te
a
parau no
tamarii),
tei
horuhoru i to ratou àau
no
te hoê o to ratou i
ùtuafare
te
-
ia
e
te
e
(te metua vahiné),
ia
mai
m.anao
teie,
roa
tei
te
-
iteraa o ia
i te faufaa rahi no te
hoê metua vahiné i roto
i te ùtuafare ia ore o
tamaiti
maton
po"? E
araraa
maitai
atoà
ivi
arearea
te metua
tauà i te
ohipa haapiiraa a ta na
nehe-
e
no
parau
tane
H.T:
te
no
tei
te
teie
-
atoà
fariihia
mai
i
ra,
lia
haapao i te pupu tamarii
liO
Tiona,
oia
hoi
o
Christine Ilaoatai, pere-
ia,
orome -
po
le
ia
No
putupul/a
teie
mai
tetini
te
-
araraa
âmuirau
te
roto
ani
.:a
po
tàua
tuàtiraa.
ra
te
araraa
No
teie
vauvau
e
H.T.
hoê
Tomite
te
e
Mahina
matahiti,
na
pupu
pupu
3 o te mata¬
faanahoraa
i
hiti.
Te
fer-or ihia
no
na
matamua
i
atu
matahiapo
H. T
te
o
Te
te
H.T (29 no Me
matahiti),
e
te
o
te
e
i
H.T,
te
no
te
reraa
matahit.i
aè
Centre Commercial - Moana Nui
SERVICE APRÈS VEtfTE 431616
TEL. 43 38 38
MEPi
POROTETANl
TIAAURAA
TE
HAAPIIhAA
FAA'^P-
PI Pi!':. A
REHTA
E
T
PUTUPÜTURAA
TE
MAU
I
TE
TIA
VAHINE
TB
FTT;
TE
A
PATITIFA
NO
FENUA
NO
(ATOPA
TONGA
87)
■:
oarauhia maoti
i
te
iteraa
ô
na
nel
loê
te
orometua
peretane
é
taata papax puta àravihi
atoà
hox,
Hans
O
Bible
'(Experiments
study): Teie
parau
tnjnu
WEBER
tià
a
ia
toru
e
Rudi
with
o
faaohipah-ia
haamatahia
ai
te
faaotihia
ra.
NA
VAI,
tatou
la
nehenehe
mau
te
e
i
j
ia
e
t,e
te
tahi
ia taiohia te
te
mau
ti’àtiraa
la
i
te
roa
e
il e
la
te
Atua
o
te
nehei.ehe
ia
o
te
reira, e
haapapu faa-
i.a
ao
ia
te
i
No
parau
t. ::re
oia,
roto
i
Rahu
i
tvarui
te
vai
.
ma\i
nei,
teie
faanahoraa
to
no
parau
Atuia ■ riroraa ei
te
te
no
na
o
mau
nei
i
te
te
m.atamua
Atua
‘t.e PüNA
Tei
ia
te
na
te
na
toru
teie
ia:
âàmu
i
horoà
te
e
ra".
e
te
e
te
oe"'
e
nei
i
i
vai
ihoa
te
ru
papu
o
o
nei
te
26-27,
ua
tahi
te
rire
Para:
roto
1,::àtiraa
taua
rot op’a
ia tatou te taat a
te
natura
mau
mea
e
ra
te
te
Atua
aha
e
i
tano
ùpa,
tumu
o
oia
hoi
ohipa,
ia
ia
e
tere
haapaoraa faahou to te
ùpa. E ore roa atoà ia
te navenave
o
te
pehe !
Oia atoà to tatou tuàti¬
raa
i te Atua.
la vai
âveià.
te
ma’U
atoà
te
tuàtiraa
e
rave
rotopu
"te
nota"
At«a
e
ta
vai
mau
faat-ai-
at.oà,
tatou
"faa-
na
t e
ùpa". Ta tatou
faatororaa
te
"nota"
tatou
i
ia hoê
Atua,
aratairaa
ta
hoê
ne
rave,
tahi hioraa
:.o
ohipa
o
ta tato\i
o
te
e
faaino
te
:iehe
Iho.
I a
e
Taaore
tuàtiraa
i
o
te
e
faa-
e
nei
a
tatou
te
i
Te
te
ra
reni
e
Na
mea
ta te
tatou
ta
mau
o
nià i
o
miaoti
to
ta
hoi
i
te
faatairaa
e
Atr.xa,
nehe-
aore
ra
o
t;aui
e
aore
atoà
tatou
te
pupu
i
aè
vai
ta
raa
e
hamani.
i
na
tuàtiraa
aita
Pirae)
nei
i rotopu 1 te feia
ùpa. la ore anaè,
faatai
ora
natru-a.
e
vai
tuàti¬
la
te
ORA,
manao,
atoà,
'’aatere".
m.au
0
na
mea
Te
faatai ùpa.
:haa ohipa i te taata:
"i.^ ma'.ia oe i nià iho i
mau
Ei hioraa:
pupxx
I
te
tupu mai.
hoê
te
i
fifi
e
te
te
Atua
te
anaèh i a
fenu".
o
ir.
hoi
ê
e
rolljc mai
no
oia
hahi
raa
TE
parau
te
t-e
ihora
NO
e
taata
Tenete
te
rai
te
tuahine no
ma::
atoà.
mea
"Hamani
1/1:
Te
te
atoà,,
te
no
la
ia
i
taata, faatura
At^ia.
maoti
(pupu faatai upa a te mau
noa
faatuj?a
m.anao
te
hi-
Atiia.
te
o
1 e
a
te
ra
ia
reira.
teie
e:
hamani.hia
i.
auaa
aroha
ia
i
No
teie
au
atoà
mea
mea
na
te
atoà
tiàauraa ia
te
Nui, o ia te Atua m.au.
piti o te manao e vai
o
i roto
ite
na
aita teie
naaro
Te
ia
âàm.u
vai i hamani
na
na.
te
riro
te
tià
taata,
i nià nei, ia
tiàau na mua
manao
ia
Tenete
te
ua
faarirohia
TIAAU, e ia au
ei
ite
i
au
le
haapaoraa
m.a\i
houhia
ai
Tenete,
pi.ita
mianao
atoà
te
o
te
Atua haamaniraa
mea
i
ma::a
i
faaohiparaa hoi
e
e
na na,
i
te
.
j.
tatou
vahiné ma-.:, oia hoi
vahiné
taatoà.
Oia
to
teie
horoà
mea
e
ma:;,
no
o
E
to
Atua.
no
na,
to
te
±
hoi
hoê
e
t.;ata-
i
Atua, no te
hamanihia oia
ei
aha
au
Atua
taata,
e
tuàtiraa
i
ia
Atua.
te
aha
vahiné
atoà
atoà
parau
iho, i reira
ai
hoê
te
ta
e
i
mea
e
taata
te
o
mea
e
Atua
ai
ia
TATOU
reira,
e
e
te
ra
tatou,
TAATOARAA
m.au
mana
te
Te
te
ra,
na
Tumu parau no te haapii¬
raa:
TE TIAAURAA
E TE
i
Teie
hamanihia.
t'umu
m.aitai
taata.
ia
hoê
e
atoà
VAI
e
taa
nei
ia taio oe te Pipi¬
ria, te taio atoà mai ra
te Pipiria ia oe,
3) Ei.aha e maro i te
Pipiria.
taime
ite
tatou
i:e
m.ana
hinaaro
mea
maite,
papa
tatou
taua
e,
mai
ra
tahi
faaohipa
tato::
O
E
i
horoà
te
haaàti
haamanao-noa-hia
te
te
ia
te
e
ua
e
e,
I
ê
ha-
ite
ua
e,
IHO.
hou
pure hou a taio atu
te Parau a te Atua,
2)
la
1/26-27,
te
ite¬
i
haapotohia,
NA HEA,
te NA
te
VAI
tatou
la
i
natutra
haapiiraa Pipiria;
1)
Atua
la
eiaha
Te
te
VAI
Atua,
Te
TAATOÀRAA
laoà
mau,
e
noa at.,;. e
hamani atoàhia oia
te
ao.
ra,
NA
e
mani.
Para.: 5iii\iaraa:
teie
fa::faa
ia
raa
eere
roa
E MEA NA HEA te
e
hamaniraahia
vahi
ra
faufaa
mea
E TE
tara i.a
m.au
nei
to
natt.:raraa
i
anei
i
te
m.au,
:ia
tauiraa
'huru
o
to
ratou
Ur
hamanihia
a:;aé
ereere,
mai , ua
ua
û
huru
ra,
hioraa, tei
i.
taime
mau
ia
a::,
rapae
roa
"nota".
i.e
ei
(couleur).
te
rau
Taua
i-e
rô ...r ;.
hoi
tahi
te
e
roto
i
ia faura
ùteûte to
ua reàreà to te
hoê,
te
tahi
marna
rat-o.:
Ua
te
ia
hape
ro.a
E
na
hea
i
ic.
i*-
iu te notai
Te
uiraa:
t.ahi
te faatuàti
huru i -nià
tatou
tatoii
hi'naaro
Atua?
te
o
i
,
navenave
ùpa
a
i e
E rave ia mai
tahi taata i rave,
Pahonoraa:
te
t.a
i roto i. to Via
hoi,
oia
e
na hea
nehenehe ai, e
ite te reni. aratairaa o
ta te Atua e
tita\t nei.
feruri-noa-raa
ra
ia
i
i.a
o
e
rave mai oia
hioraa uio te
na, ua
huru
te
tairaa
o
mafatu.
Mai
to
f:uitano nei
to
mua
f «CS?
ta
iis ZWAN ig
ZWAN
'"épaule DE PORC
•MMBON CUn
AVEC COUFNNf
te
MEAT
liliOî
WA
ZWAK
•■UNCHEON
ZW»H
MEAT
vitiviti
roa
anaè
haaûtiûti at.oà
mafatu, e'mai te roaà
ai.:
ai
pe:: e tama::
1atou i te horo...
noa
fifi
e
mai,
te
tahi
i
PÀ«06FO«
..
e
te
a.:.'u
roa
atoà
tereraa
no
pae
a:i.ae
atu
^ c
hioraa:
àre
te
mi 1 i
l.ahatai.
T.u
r.aereà
mai.
te
cire,
te
hoiraa
te
aita
Distributeur COUTIMEX -Tél : 42.00.71
o
e
mai
Te
J ZWAH
ora.
m.ea
m.au
i ham.a'ni, ia
faatuàti.
atoàhia i nià
i te hinaaro o te Atua.
te
LUNCHEON
ierorria
Atua
te
tato'u,
ZWAN
t.e
mafat.:, ujU
t'.ato::
ohipa i.
ta
i
la
SwÂH'
e
te
tatou
atoà
ZWANj
«MBON CUIT
tal-ou
faaohil-ato:;, nei,
i
yaraa
o
to
ti.no i nià i
o
iho
na
ia
o
ai !
Mea
a::
faaroohia!
Ta
maitai
ia
■puai
anaè ra te iire,
te taata,
e eHa
e
roa
i'uro
VEÂ
POROTETANl
tiare
te
t'a ■ 10
e
oie
tape a.
ta
hioraa,
ir.au
tatou
uepc
faataa
o
ta1 ou
te
paraJhiraa
(eiaha ra
hio
te
maoro
haereraa
Tenete
i
te
mai
te
peu e
tatou
i
nià
e
faaauraa
hinaaro
2,
teie
O
Eva i
Ataràu
o
te
rave
roa
raua
i te
iho.
I taua taime ra,.ua
taui
roa
faahou
pehe! Ua taa
te
te
roa
i
.tairaa.
roto i te
faaau
i
Aita
rarranihia
!n,:r :
Atua. _I
mûri
ia
roa
mai
te
mai
reira,
te
raa
atoà
te
te
titau
Atua,
tu
e
a
i
ir.au
m.au,
i
au
hohoà
te
e
moè
ia
te
o
ra,
nota!
taata
te
te
ua
E
ôpua-
mau
no
tiàraa
"hamaniraa
Papera anaè ia".
i
te
Faufaa
mai
le tu
e
te
(Mareto 12/30)
TE FAATERERAA
TE VARUA
(Efetia 3/17)
o
n
muiu
A TE MAU TUATIRAA
FAAETAETARAA
TINO
,
tei.e
la plénitxnio
et
mai
mau
tali
te
nehenehe
ravehia
1 e
TE OHIPA E TE
i lu.a
i
puohuraa
hohoà
nehenehe
atoà
i
tatou
e
o
le
e
TE TT NO;
Eiaha
e
faa-
TE FERURIRAA;
hur ;
te
taata
faaohi-
e
pa rahi roa i te
E rohirohi te noaà
mau
ra
te
tei
roa
no
marna
hohoàhia
roro
taata
m.aitai. Te na ô nei te
hoê parau paari a te tinito : " à taliara
te
m.au
i
oraraa.
orometiîa
pao
maitai
i
te
raa.
Eiaha
e
faaea
papai
peretane
te
hoê
i
(Pastoral
counselling)
na
teie
TE
i
care
e
te
i
topa
tei
pul.i
and
ioa
nià
haapii
vai
j.
riraa.
te
"TIARE
(Flowei'
o
taatoàraa
te
o
TAATOARAA
hohoà
i
e
araara
wholeness).
Tau.a
orometua ra, o Clinebeii
of
howard to
na
te
noa
to
tapoi
fare,a faaore
papai f are, te
15
max;
patu, ei
na
te
haaferurie
i
te
tam.au.
la
te
fer;:-
e
FAATERSRAÀ; Te parautià, te haapi.iraa, e haa-
TE
te
mau
reira e tupu ai
txiàtiraa".
na
mua
roa.
onipa,
ia
te
ia
aupurx:-maite-hia,
te NATURA: Ta
ia. parxiruhia,
té
ù iho na
ia
àlAtr-bja,
ia imiha'a
faanàt.oi'aa ta-nb
taiii
maitai.
te OHIPA E TE FAAETAETAR;'ii'i TINO:
la m.aitài' ta
oe
ni.à
mata
-
roto
o
No reira,
haapao
mai.
tamau
"encyclopédies*'
la àtu-
ia
maitai
tino.
E nehenehe
e
TE MAU TUATIRAA:
àtu
atoà, te tane, le
vahiné,
te
feia
âpi .
Teie hohoà, na te hoê ia
te
"aao
TE FERURIRAA
parau. Te tiàauraa
te
taatoàraa
(La
gérance
i
te
i
mua
humaine), teie
NO
i to tatou imir.na
i
ra
m.ua, i pihai iho,
e i mûri ia tatou.
roto
no
rave
ora o
ta te Atua i
hamani,
o
to tatou
La
faaohiparaa
i
te
mau
horoà atoà o ta te Al la
iho i tuu mai i roto, i
i
tahi hioraa âpi no
tautururaa ia tatoxi
raveà
TE NATURA
mea
ta
te
E
m.au, ei taata taatoà,
ei t.iàau mau i rotopu
te
i
TE TINO
etv...
te
raveà c
tatou ei taata
ai
riro
t'umu
taata
la
reira,
nota
ei
mea
te
fenua roa,
matamuahia.
mau,
raua
na
i-
parau
no
te
taaiia
Tamaria
hamani
raaitai,
te tamaiti i haere i f.e
El
tel roto noa
a
raua
i
te
tiàraa
tiàau. I raua ra, ua riro
Parau
e
«A
O TÉ.
1
taata tupu.
aore
tiàraa Atua, oia hoi, na
raua aè e aratai ia raxia
ê
tatou
na,
i
TE
■
titax;
nehenehe
o ta te Fatu i horoà mai
ia tatou. Te vai nei f,o
No
ùpa, mai ta tatou i ite,
ua
ia
ia
i
rahi mau hioraa
faatairaa
te
no
To
tatou.
tatou
faaea noa
i
Atua
tatou
tuàtiraa
faatupurn.i
i
te
tuàtiraa i rot ou ■
i.a tatou tatai tahi e t;o
te
pene
te
tiraa
mataitairaa, eiaha atoà
hoi e hio noa...)
la taio tatou te âàmu a
te
ia
ro1;o
roa
e
te
..
tatov:
no
ia
i
ia
tahi mau taime uo
te hio haere i te nat/ira
e
haaàti nei ia tatou.
E rave rahi mau hioraa
e roaà mai i roto i teie
natura o te Atua iiio i
horoà mai
no
tatou ei
i
ia
■'
roi
faahohonu
e
E
atu.
roa
^’aal'ouraa
nete-
te taatoàraa
no
Var.ra
avatal i te taatoàraa.
Na
VARUA:
TE
te
e
e maitai atoà
t'.aatoàraa o t,o -oe
oraraa. Oia atoà te tj.no
e
tupu m.aitai oia.
ioa.
:
O£POiyMËSl0
MruiUE
Une banque jeune
et dynamique
.42.86.88
AGENCES
•
^
.ILE DE TAHITI
PAPEETE - Boulevard POMARE - Tél. : 42.86.88
PAPEETE - Shopping Center BRUAT -Tél. : 42.45.46
PAPEETE - Av. Clémcnceau - MAMAO -Tél. : 43.84.19
¥AAA - Immeuble FANOMAI -Tél. : 42.58.46
MAHINA - Centre Commercial P.K. 9,8 -Tél. : 48.17.30
Parau
êpaniraa:
nei
te
paari:
"la
o
hoê
ia
nehenehe
ia
ora
hoê
oraraa
2)
E
no
natura
hamani.
noa.
te
atoà
i
roto
i
ta
o
te
hiohio
te
i
te
i
te
te
Eiaha
A hio
na
Materi pene
te
Atua
i
horoà
e
i
tahi
i
te
ro
a
6...
Lesila Ratiqa.
reo
maohi e
(Hxirihia ei
T.E)
PUNAAUIA - Centre Commercial MARINA -Tél. 43.84.20
PAEA - P.K. 21,800 - Tél. : 58.34.92
PAPARA - P.K. 36 - Tél. : 57.40.93
TARAVAO - Immeuble FARE MOANA - Tél. : 57.15.46
PIRAE - Immeuble Van Bastolaer - Rue Afarerii - Tél. ; 43.19.32
PUNARUU - Zone Industrielle de la Punaruu - Tél. : 58.41.48
.ILE DE MOOREA
PAOPAO - Baie de Paopao -Tél. : 56.14.59
.ILE DEBORA.BORA \AITAPE'Iël.67.70.7li
.ILE DE RAIATEA
UTUROA - Centre Commercial PUCHON - Tél. 66.34.42 ÿ
M IM
/
i
noa
ohie noa".
f aataa
taime
roto
ohie
oraraa
na
parau
i
ora
tè
tahi
1) Te
tahi
1^
veA
POROTETANl
ÉGLISE DANS LE MONDE.
QUOI DE NEUF?
::',esfcres-'dans 'ia “police'gênevdise '
Deux
'
'
L'épouse de J.C.
de
la
police
l'école".
taient
en,
prison
ration
Par
une
qu'il aurait
parce
enfants
trias
Duvallier, ,l'ancien dictateur de Haiti, a obcen;.
autorisation de séjour "parce que ses enfants v fréciu''"contre, un demandeur d'asile zaïrois, Alphonse Maza, a été .tüî
genevoise
mis
en
sont
nés
à
caution
et
dont deu.x
immédiate
sans
iu’ûhGrien
-'.'Gaue
vie
La
Gomez,
une
SâlvciQox
au
de
est menacée par les
"la sécurité du pays". Maza est père de
danger
Genève
Un
:
comité
autorisation de
de
soutien
séjour
pour
demandé
a
sa
Iji.é-
la famille
a ancrer
l'évêque luthérien du Salvador, Medardo Érnesi,.
"E-scadrons de ' la mort". Il est impératif eue roui' '
les
Eglises luthériennes prennent parti pour lui et soutiennent sa positior.
des témoignages de sympathie et des invitations. C'est ce au'ont déclaré
les memlDres a une délégation oecuménique
Paix et Justice" oui revenaient d'séjour dans ce pays.
par
Selon cette
travail
social
délégation, les
Salvadoriens
s
' engaaea'';r
et
auprès des jeunes subissent des pressions crandissantes. ~‘
est probable que ce terrorisme.des "Escadrons" soit couvert
indirectement car
les pouvoirs publics. L Eglise lUthéri.enne (comprenant 7 000
rnembres,'
essaje
dr- venir en aide aux, réfugiés dont 600 000 sont-des
déracinés dans leur r.-:;Pr(
pavs.
Le
MELLE VITTORIA SPELTA, MISSIONNAIRE AU SEUIL
DE 100 ANS.
C.O.E.
Je
suis
cela
bien
va
mais pour te reste
Spetta qui habite à
peu sourde^
dit Vittoria
un
Villa Elisa (Terre Pellice,
suis
née
Vallées Vaudoises).
la
trouvait
à
1007o,
directrice Mme Lantaret
seconde Mère.
une
de
naissance
la
Bible
et
ma
ma
Dieu
conversion
Je
n'en
22
ans,
S
.
A
C.C.E,
nouveau
les
,
décidé
évêques
qui
secrétaire général du C.O.E., propose
assurerait "un meilleur service à l'unité
Castro,
La chrétienté universelle
a
besoin de
l'appui
la créativité de nombreux théologiens.
anglicans
pour
femmes
des
l'ordinat:
de
soumettre
lors
de
conférence de
l'Eglise anglicane aux U.S.A a
la
prochaine Conférence Lambeth à tous les resl'onsables des Eglises anglicanes la nosM.ibi lité d'accession des femmes à
l'épiscopat. C'est la pxeii,,ière fois que cette préoccupation a été aussi cu•'^ertement revendiquée afir
,de parvenir à une décision rapide.
ans.
ai
un
Une
au
prend pas avant, dans 1 an
Je suis née le 20 avril 1889.
aucun
mérite, c'est So-n oeuvre. A
j'aurai 100
former
.
Rome
I
me
ne
de
cern-
Protestantisme.
Si
C. O. E. ".
U
chrétienne
lui dois
Je
du
que nous recherchons tous".
de toutes les Eglises et de
à
à
La
Emilie
Palvanova, près de l'Autriche.
Ma mère est morte après mq naissance ; mon père
avait Âéjà S jeunes 'fils, m'a mise en nourrice
dans un Collège pour enfants orphelins où se
Je
communauté
Le C.O.E. a invité l'Eglise catholique à une colla¬
question brûlante de l'unité des Eglises est à nouveau
Pour l'éclaircir, "il y a une place réservée pour Rome au sein
boration directe.
ouverte.
la
propose
je me suis offerte à la Mission, cela
m'intéressait beaucoup. Je pensais à l'Afrique,
contraire
ïin homme averti en vaut deux.,.
fus envoyée à Tahiti comme
enseignant missiannaire. J'ai voyagé en bateau
jusqu'à New York, 2 ou S jours en train à
travers toute l'Amérique du Nord jusqu'à San
Fràncisco, 12 jours encore en bateau et finale¬
au
je
l'arrivée à
ment
J'étais
très
R4üT ACMETEÇ
Papeete,
isolée.
Local {
suis
Je
restée
40
ff
\/iEü)C.'!!
ans.
parlais correctement l'anglais, l'allemand
français, mais j'enseignais en français.
Il était important que je -parle le tahitien,
pour m'occuper de- l'Eglise.' En 40 ans. Je suis
venue seulement 2 fois à Paris à
la Société des
Missions.
Puis,
à 56 ans je suis retournée
définitivement mais cette fois par avi'an ; lé
voyage m'a beaucoup plu. Si quelqu'un me le
payait, je-partirais tout de suite.
Je
et
le
Comment
avez-vous
l'Italie
trouvé
?
p
‘.Transformée.
.Et
vos
élèves
?
Certains,
braves
et
d'autres
la visite d'anciens élèves
d'alors.
D'abord j" 'habitais
seule quand
j'allais mieux. Depuis, je vis à Villa Elisa
; je ne suis plus une jeunette.
Ensuite, elle
a regardé
le lit... Si je m'écoutais, je ne me
lèverais jamais. Je me sens fatiguée, fatiguée.
Pourtant, elle lit sans lunettes, elle est
coquins.
J'ai
reçu
très
lucide.
elle
Elle
porte t-oujours
essaie
un
de
bien
chapeau
s'habiller
comme une
;
femme
tout.
Les meubles locaux sont
Propos recueillis dans le joux-nal l'Ecu
del chisorne du 10
mars
chez Jeannina
1983.
35, rue Leboucher - TéL 42 «9 62 / Raiatea - Ta 66
Av. du Récent ParaiU - 43 98 29
rifiiiti
a
VI
fl
T
f
y 1^ y
f
f
1
i
y
369sTTh A IVNTTNr A
T i ^ 11
J
1 jr i 1 1 t n f f t
I5JI ^ 15^
Ijij
jHii^
y
Fait partie de Vea Porotetani 1988