EPM_Vea Porotetani_198408.pdf
- Texte
-
hmminimihmm
VEÀ
mensuel protestant de polynésie
veâ âvaê porotetani
ATETE 1984
NUMERA 4
mm
f
Y'1 1 f f f
t
TT~T~i
EDITO.
Ets Hervé
te
la
ïte
Aita atu
taata.
taata i te
te
fenua
te
ta
te aroha.
t hôhoà ai
taata net
No
e hôroà :
te aroha.
e
riro
va
te
veo
E
marae
ia
te
taata no te taata.
E
paaina ôtuï
la
E
te aroha.
ra ia.
ânavai hanmarü te aroha i roto i te taata.
ta
uî
E
faanehenehe-mau-hia
tarai
Eita râ
fàrerei i te vâhi pape hre.
te
taata
e
aroha
maere
rahi teie.
E aroha
E
aroha.
te aroha i roto i te aau.
piri râ te mata, te vaha e te rima o
la
E
o
AV. VAIRAAT0A/TE 1:2.81.67
i
e haapohe râ i te taata.
ioa i nià i ta na aroha.
taime e te âpi no to na. aroha.
te
pâpai i to
E ani
i
te
urï,
na
Aroharoha aè te maiaa puaa.
Ua
Ua
vâvâhi-apaapa-hia te fenua.
vâvâhi-apaapa-atoa-hia te aroha.
Ua aroha
Ua
reira
to
âpaâpa i to
tahoo riri râ i te
mau
na noa mau taata.
taata no te tahi atu
te aroha e teie
te mata
Tei parau
i te aroha ra, e faatupu ia i te
E mata
E
reo
E rima
No te
o
hpahpa.
uî.
Ua âhurea
hau.
te mata o te aroha.
tâmahanahana te reo o te aroha.
no
te
îmi
here,
ora,
taata nei
te rima o te aroha.
i hôhoà ai te aroha.
hoî
Turo
a
Raapoto
Néoperlîa
.1 RAPAE
Muse
VEA POROTETANI
en
pa^ et
publicité
PROFORMA
B.P 3061,
Papeete, Tahiti, Tél 2.78.52.
Rue aes Kemparts,
Eita
e
Puru i te pape
E paruru i te
toétoé
e te
veàveà
.IROTO
.EITAEURA
Editeur
évangélique de Poly¬
française B.P 113,
Papeete Tahiti, Tél. 2.00.29.
Eglise
hipnessâon
hipminerie S.T.P.
Ame »n 4,600, B.P 600, Tél 2.98.24
.1 NIA I TE MAU VAHI ATOA
nésie
lajnecteur de la
Tirage
7 000 exHTpIaires.
"\feà
I TE MAU
porotetani" paraît diacîje mcâs.
Il est destiné à
ses
abonnés et à
Aininistration
quiconque en fait la denrande.
évangé.lique d ' in¬
formation B.P 113, Papeete,
Tahiti, Tél. 2.00.29.
Abotmement annuel : 230 ECEP.
Abonnement de soutien ; 300 ECEP.
Commission
2
.FAAOHIPARAA OHIE I NIA
pihlication
John Doom
.UA RAU TE HURU
.HOE NOA TUURAA EITA E TAPITI
Prix de vente
au
nunéro : 40 îCEP.
VAHIATOA
UATUITE ROO I
TE FAAITEITERAA
TUIHAA NO PAPEETE
UA TAE MAI TE NEOPERLIA API
FAATAHINURAA OROMETUA
Ua ineine
I
al
teie
te
nei
mau
i
la
roa
1
roto
noa
tahl
ra
fâlto
1
te
te
faite
te
tahl
huru
âpï
Ua
mal
rlro
te
no
la
ra
parau
val
huru
atoà
rau
te
ra
fânau
e
te
mea
1
tatou
tâpab
maltai
no
te
tavlnlraa
a te Fatu.
Elta
bhlpa
plpl
tele
babaraa,
el
parau
na
brometua
hoê.
talme
reira
1
itehla
a
parau
tuatâ-
Mal te mea ra
te tahl hlbraa,
rahlraa
te
tupu
e
Etare-
la
tatou
13.
a
te
rahi
tatou
faatâhlnuraa
te
brometua
1
ta
atoà. 01a hox,
papa
no
i
te
no
1
te
bre.
e
manab
mau
mal
1
mua
O
JEANNINA
Atua.
te
ulul
tua
püraa
anel
to
e
tltau nel
roa
tele
atoà
hou
1
àuhuneraa
huru
Etaretla.
te
la
1
parau
hlaal
tâatoà,
râ
te
no
tlà
faa-
talme
tano
mau
faahou-raa
1
faanaho
te
parau
al
E
manab
mau
tele
la
1
te
tahl
roa
1
e
te
tuhaa
tatou
no
1
roto
tel
hau
brometua,
1
to
râtou
no
te
no
ritou
ei
tatou
te
tlàraa,
aratai
1
brome
la
na
huru atoà
e tltau
là
1
1
huru
la
na
1
to
roto
Parau
te
te
a
faaiteraa
te
te
no
Atua,
te
tlà
na
1
roa
te
o
la
ora
te
hlnaaro
te haaraa
o
la
ite
la
e
faarooraa
na
Atua.
No
tele,
na
PARAU FAAARA
Le
responsable
de
protestante,
le
en
l'Aumô¬
l'occu¬
No
te
bre
ravai
te
tl-
mau
ua
te
pasteur
écoles du territoire
les
partir
de
la
rentrée
pro¬
les
Toutes
tant
personnes
prendre part
tivité
de
souhal
rlro
adressant
nünaa
B.P
sont
113
la
l'Eglise évangéli¬
en
le
Etaretla
te
nei
une
mau
na
i
i
evanerla
taata
te
no
amoraa
te
i
haa¬
e
bhlpa
tele
i
te
tauturu
teie
hô-
à cette ac¬ poià rahi.
en
que
a
pab
tahl
chaine.
roto
tlvlnl
na
rence
priées de contacter
pasteur
nommé cl-dessus
téléphonant au 2.00.29 ou
oraraa,
mau
mea,
mua
à
faufaa
taata
nel,
to
na
to
e,
tele
tâvlnlraa 1 te
Atua, te tltauraa
dans
parau
te
o
la
faaora
haamoehla
te
tahl
1
te
te
no
la
no
nünaa
mau
Evanerla
te
roa,
1
faalnelne
tbroà brometua. Tele
parau
raa
Na
Elaha
atoà
na
1
mua
nel
ulul.
faaiteraa
te
no
te maltai
no
Metla.
parau
te
Atua,
bro¬
tumu
Etaretla
val
te
te
maltai
rave
te
te
te
Aau
te faatâhlnuraa
no
metua.
tahl
hlb-
te
no
te
te
ta
te
o
Arthur Tau- nô e rave nei i te haapliraa
maa,
lance un appel aux béné¬ faaroo i roto i ta tatou mau
tare haapliraa e i roto 1
voles qui voudraient bien fal
mau
tare
re
haapliraa
taa
équipe avec lui pour assu¬ te
rer
l'Instruction religieuse ê atu, te tltau nei te tomlte
tele paha
mau,
1
bhlpa
to
te
a
parau
malte, ma
elaha noa 1
e
o
mau
taata
tlàraa
te
1
Haapliraa faaroo
te tltauraa
nerie
01a
te
mau
nel
nünaa
tivlnl
AUMONERIE PROTESTANTE
DES ECOLES
brometua.
tbroà
te
roto
e
la ’ferurl
tatou
te
1
râ
Tele
1
brometua,
te haapâ
Inelne
mau
hlnaaro
Rue A. Leboucher 8.09.68
1
Ua
te
atoà,
Iho
no
no
ferurl
la
haapab
*1
1
brome¬
tlàraa
na
Tele
la.
o
tlà
na
tlno
la
roa
tlno
la
o
Atua.
e
tua
Paraita. MAMAO
anel
1
te
no
reira
te
e
tlà
Mea
reira
te
noa
tano
ua
Av. Régent
anei
mau
atu
noa
val nel te hoê
te
tlà
taa
a
rururaa
roto
tia,
e
tau,
lettre
à
Niuniu
pa
20
^ ^ lai
029
tua
noa
e
iti
a
rahi
nei
^
mai
i
Etaretla
te
Arthur
"Te
la
te
Papeete.
a
ani
mai
Pü
te
bhi-
(niuniu
i
te
:
brome
Taumaa.
mau
râ
nei
te
te
felâ
e
àuhune
boti"
3
FAATAHINURAA OROMETUA
Ua ineine mau anei
bhipa
tuhaa
tâvlni
te
ine
maitai
mal
ta
eere
Te
noa
manab
e,
malte
te
tae
fifi
reira
teie
atoà
tino
1
atu
ti-
e
brometua
fôroà
te
roa
mau
maitai la feruri
mau
1
bhie.
mea
te
No
mea
nei
te
ra
rahl.
rave
e
1
atu
roa
tau
o
tatou
val
e
titauhia i
Atua, ia Ine¬
la, no te mea
pâatoà 1 ite,
mea
te
o
te
tino
mau
brometua.
No
faufaa
te
râtou
e
mea
tlà
ia
tou
i
ta
hoi,
te
rave
teie parau.
E tano anei
anei hoi au
ineine
ua
te
e,
i
maitai râ¬
tià
mea
faàtura
ia
ra
na
roa
peu
taata
te
na
tahi
ia
ia
na
te
faaue
i
roa
mua
te
reira
te
ra
toe
tuhaa,
E mai
tiàraa.
manab
te
bhipa
te
o
ra
feruri
teie
no
mau
titau
hibraa,
a
eiaha
ia
o
na
manab
teie
i
mauraa
ia
atu
roa
i
ito
e
to
1 to na ra itomea
ua
tlàturi o
te
no
e,
eere
ta
na
e
na
te
Fatu
rahi
ia
o
No
tatou
ua
te
roa
mai
ia
ia
haamoè
ei
Atua
no
i
te
faatlà
I
roto
teie
e
i
Ruta
mai
nei
te
te
te
E
no
la
pa
ra,
ta
na
ta
rahi
1 te huru no te parau
i
Fatu
to
te
o
na
ia
faahou
ràua
1
râua
ia
te
irava
aha
ô nei.
te
To
te
mea
e,
te
mal
te
tahi
to
ite,
27
e
i
roto
te
baba.
ineine
ua
Evaneria
ta
la au
faaite
te
te
no
a
te
no
te
ia
ite-hla
-
nei
Fatu la iteraa
rilIiillffllTIlll 1 ]
na
uiui
noa
mau
anei
Metla
a
hoi
1
te
i te taa¬
fâril
ai
no
teie
Ralph Teinaore
i te tahi
a •¥iâcin
RÉPONSE
&â
TÉL. 2.99.83
B.P.
1 51
i
te faatâhinuraa
ia riro ei tâvinl brometua.
parau
PRÉSENTEZ NOUS VOS SPÉCIFICATIONS. NOUS AVONS LA
i
ta
la
tatou
au
no
te
i te
tlà
parau
^
ere
e
e
parau
parau
eiaha
reira
hibraa,
ia
te
faaiteraa
hou
atoà,
ia
tuhaa
No
tâtou
ia
tatou
tià
e
Atua
aè
noa
no
te
râ¬
maite
haapii,
e
te
o
atoà
e,
huru
te
nünaa
hinaaro
ua
maramarama
râtou
Parau
au-
nei
mea
ta
ia
i
tou
te
foiif taire ayec le Ier
Fatu.
e
te
faaiteraa
E
nei.
tatou
bre i
Fatu
la
bhipa i tupu
faatâtaurohia ai,
a
haapii
la
atu
iteraa 1
parau
mau
ia
ta
mau
oia
Parau,
hib
13-35
faainelneraa
o
na
bhi¬
faaiteraa i
faufaa rahi taua
te
hina
e,
roa
pipi
mau
aè.
i mûri
rave
No
atoà
tahi
te
tatou.
pene
nei
tia
e
1
Emauta,ia
tahi
te
atu
mau
tae
e
nd na pi
24,
tahi
mal
faufaa
hinaaro
te
i
noa
mau
haapâpïï
no
i
ta
mai
au
ia
mau
parau
êà
pi i nià i te
ao
to te Fatu
faufaa roa no
Oia
Iho.
tatou
te
faufaa
pipi
na
no
parau
parau
Fatu
te
mai
teie
mau
i
bhipa
e
teie
tupu
te
faainelneraa i te tâvinl i te
riro
ta
ua
maramarama
o
Fatu
mai
haamoè,
e
roa,
No
rlua
hou
Fatu.
te
na
eita
mau
ite
te
raua.
raa
i
tiàraa
tatou
to
no
ta
hibraa,
to
pipi
tià mau o ia mal te pohe
Teie râ e tià atoà
ia
ia
haapab
o
maite
feruri
no
Eiaha
e
teie
no
no
faaora
e
parau
ua
rave,
ora
faufaa
tià roa
te
bhipa,
la
huru
e
te
no
ao.
tlvini
ei
râ",
teie
tatou
te
nei
hinaaro
nei
teie
teie ohipa
na
na
mai
tatou
mai.
paruparu,
ia
huru
te
e
aro
faaite
ua
i
parau
teie
i to na haa-
roto
na
ore
maramarama
pipi
haereà
E
Fatu,
te
a
te
nei.
ia parau i
to na manab no te faataimeraa
i to na faatâhinuraa ei bro¬
metua.
I roto noa i te tahi
raa
i
na
RARE UTE. PAPEETC
-
TAHITI
-
POLYNÉSIE FRANÇAISE
LE PASTEUR THOMAS TSEN
“Prendre racine et grandir dans le
Les
quelques
paroissiens
trois
du
cents
Jourdain,
dans
Face
se
aujourd'hui
de
bénéficier des ser¬
d'un
pasteur
malais,
personne' de M. Thomas
les meilleurs
à
cette
réjouissent
le pasteur
pouvoir
de
vices
la
en
Tsen.
Celui-ci
dans
janvier
accompagné
de
son
également
pasteur,
leur fille. C'est donc
et
le
de
lui
série
du
territoire
en
dernier,
épouse,
et
décidé
a
arrivé
est
pendant deux ans,
occupera la chaire de la pa¬
roisse
chinoise
de
Papeete,
vacante
depuis le départ en
1980 du pasteur Lan Nien Chin
qui,
Tsen,
de
"s'-tl y a
et
diacres,
autour
dans
sur
véritable
munauté
le
peu
que
person¬
registre
ont sai¬
sens
de
leur
sein d'une com¬
confessant
Jésusau
Christ Seigneur".
C'est
en
exactement
fut
sente
1983.
considé¬
Chinois de
avantage
un
auprès
des
Polynésie.
Au bout
vités
de
dans
le
roisse,
déclaré
a
dre
nouvelle
pasteur
ceci
le
et
C'est
sept mois d'acti
sa
:
Tsen
"Les
pa¬
nous
gens
côtoie éprouvent énor¬
que je
mément
besoin
de
d'affermir
pourquoi,
ensemble
1964,
novembre
en
parle couramment l'anglais
surtout le hakka qui repré
rable
Seigneur"
le
lui-même
beau30up de
engagement
une
racine
-inscr-ites
le
l'appui
avec
paroissial, très
si
Il
"Prendre
reconnaît
nes
situation,
réflexions
:
grandir
Il
pastoral
d'entreprendre
thème
seigneur”
conditions
collègues
ses
:
compren¬
leur foi.
faisons
nous
beaucoup
d'études
le 15 mars
le
Jourdain
que
officiellement
reconnu
partie de l'Eglise évan
gélique. Le 25 mars de cette
année, il célébrait cet évène
ment qui marque en même temps
le
vingtième
anniversaire
comme
de
FARE UTE
de
SPORT
rappeler
l'histoire
sans
Emile
Tél: 2.98.09/3.94.77
LE SPÉCIALISTE DE
L'accord
entre
l'Eglise évangélique de Poly¬
nésie
le
et
"Basel
Christian
Church" de Malaisie
chrétienne
sion
fet
de
ce
penser
issue
ou
de
Bâle,
prévoit
délai.
Mais
que
ce
Eglise
la
ef¬
en
on
séjour
Mis¬
peut
durera
longtemps, eu égard aux
projets du Jourdain.
Un
exemple
:
le
pasteur
Tsen, et son conseil de dia¬
cres
ont
prévu
de
visiter
plusieurs familles chinoises
du territoire, afin de mieux
se
Le
de
28
terme
sa
On
ne
sau¬
cette
phase
du
Jourdain
souvenir
Bach
gine de
L'ÉQUIPEMENT SPORTIF
convenu,
existence.
son
rait
du
pasteur
qui fut à
création.
l'ori¬
Tsen
est
âgé
a
obtenu, au
de quatre années d'étu¬
pasteur
ans.
Il
les
sensibiliser
bilités
de
aux
responsa
chrétien.
Ils
en
déjà rencontrées quelques
unes,
à
Tahiti
et
Moorea.
ont
La
tâche
très
demeure
difficile.
rement
pour
compte
peu
vant
r
le
cependant
Particuliè¬
Jourdain
d'animateurs
assurer
ce
qui
pou¬
programme
-
bibliques.
nous
des
utiles
de
théologiques à Kota Kinaun
diplôme
universi¬
taire :
le "Diploma of Theology". Après un stage d'une
année
dans
son
Eglise,
il
est
consacré
au
même
temps,
à nous rendre
mutuellement,
afin
Pour
s'aimer les
En
marge
tions
M.
Chauffe-eau
solaire
*
ALSTHOM
"TAHITI"
A PARTIR DE
135 000 FCP
Tél:2.4852
En
consolider
nauté.
ministère
-
apprenons
balu,
plus
nombreux
Av. G. CLEMENCEAU MAMAO
B.P: 5079 - PAPEETE. Tél-, 2.63.54,
de
ses
d'accueil.
préoccupa¬
pastorales,
s'est
Tsen
idée
une
commu¬
il faut
les autres."
uns
purement
Thomas
fait
notre
édifier,
de
Voici
aussi
son
pays
d'ailleurs
"J'ai obser
Polynésie une très lar¬
entente entre différentes
ce
qu'il
vé
en
ge
ethnies.
en
dit' :
C'est
réconfortant.
pays est petit et le cli¬
mat n'est pas très différent
Le
de celui de Malaisie".
Souhaiton-lui
qu'à
ainsi
bon
et
epeore,
famille
fructueux séjour.
sa
un
E.
Roe
11 rr~3
TE ETARETIA E jg
“la itc au i te
faahi-t'ùraah'ùa e te tatararaahia te pavau no te hTroà mâhh'L. Eeve no te veve t te
parau i na retra ai-, no te faufaa rahi, râ e vai nei i roto
E
rahi-
vave
tete nei te
i
tai-me
faaea-tàuà-'ore-noa-raa te taata i te
parau no to na iho hTroà, no to na iho vârua. Inaha ua ite
maitai tatou, te taata aita e vârua e taata pohe ia, oia
teie
i
atoà
ua
:
e
pohe atoà.
te hib i ta tatou iho Etaretia mai te
riro anei o ia ei faaora aore ra ei haama
hïroà mâbhi.
i te
nunu
i
tatou
te manab
ui
hiroà tumu, e taata
taata aita e
te
tâmata
E
te
no
e
parau
mâbhi
hTroà
ta
te
tiàturi
oia
hoi ia riro
paâ ei
na te
fenua
e
haapii
i te
taata
i te huru fare e tano ia na
ia au i te huru râau e tupu
i taua fenua ra. E fenua toèE
teie,
pâpü
parau
hâmaniraa taa ê
e fenua veàveà
hoi ra, ua taa ê atoà ia te
hâmaniraa.
Ua
riro atoà te
fare
ei
tâpab faaite i te
toè
ia
e
ra,
here
fare,
te
to
nünaa
hoê
te
o
i
to
na
oia
hoi to na ite e to nà paari.
Oia mau, ia hâmani i te fare
te
vai ra te Ite e te paari
e
faabhipahia no te faatià
fenua
i
i
te
i
peu
bhipa
te
hoi
nià i
:
roto
faaora
i
fenua,
no
horoà
raveraa
atoà
te
reira.
roto i te oraraa
Etaretia, i roto
mau
fare pure e ta
i
Ahiri,
o
ta
tatou
i
ta
na
na
mau
fare
âmuiraa
nei,
te
faaite
ra
i
na
tiàturi
e
i
to
te
paari
to
o
hiroà
te
no
ara,
raa
o
matai.
te
mau
parau
i
to
na
Eiaha
e
SERIPOL
3.89.13/3.8786
oraraa
Ite
na
oraraa
taata
faaroo.
tei
ite au i te hoê taa¬
bomo mai i te pereue
mai te tâàmu i te tahi pëhaa
âhu i nià i te àrapoà,
ua
ite au e no te fenua papaâ
o
ia.
E o tâtou ? Te vai ra
o
la
ia.
ia
ta
e
te
tahi tâpab
Mâbhi tâtou-.
itehia
e
âhu
o te
te au
bre ia âfaihia i te vâhi taa¬
ta.
la hib râ tâtou i te Ha-
faarirohia
Ua
Papaa, na tâtou
iho e faaoti i to tâtou parau
e
faaora
te
Etaretia i te
toètoè ia taata
fenua toètoè
tè
no
ra
Mâbhi
INDUSTRIELLE TITIORO
te
fenua
te
aore
te hoê taata
àhu mâhanahana,
i
au
bomo i
ia
ai
te
to
TE AHU
anei
i
i
pari
imprimerie
faahou
nà
na
mahaha atoà e i roto
mâbhi. E
teie faaoti
la
ZONE
i
roto
i
to
e
te fenua
te hiroà o te
t^ mea
tumu•
te vai noa
ei
te
pa¬
moa
e
râtou
ei
te
i
mea
Fiti
to
te
haamâ
ua
râtou
e
tebteb
faito
ia
àhu.
e hâmani
anei o na
to
mâbhi,
hiroà
te
rave-pâpü-hia
ia
hiroà
Mâbhi
te
mai
î
e
te
huru
te
te
peu
e
Etaretia
te
hoê nünaa
te
a
ra
i
taata
te
Tei
ra.
atoà
vai
Te
peu,
mau
na
fare
taua
reira
o
ta
e
farfoti
Papaâ,
te
te
rahi
la
ra.
ta
maa
taata
Ua
i
tâmau na te Etare¬
tia, ua pâpü roa ia te parau
no
to
tatou
pohe. Faaora i
te hiroà mâbhi,
teie te auraa
e
TE FARE
nià i te fenua
i
parahi
e
na
na
na
here
ite
e
nünaa.
E
te
peàpeà roa no te àau i-".
ite i te pâhonoraa i teie
uiraa. Oia mau, aita te Etaie
mea
tia
ei
i
i
riro
faaora
i
reira pae
hiroà mâbhi.
te
te
rahiraa
haamauà no
te
faatiàraa
i
te
fare te
bre roa e au i te huru o teie
fenua,
te
fare tei riro ei
tâpab faaite e aita ibeâ e
tâuàhia nei te hiroà mâbhi
Ua
faahiahia
mirioni
ta
na
i
te
e
te
Mâohi.
f I
6
Tl
te hiroa
fjfi
maôhi
faara vau”
e
te Mâbhi i
tâtuhaaraa
paha
mau
Iteraera
i
to
teie
te
faaroo
hia
e
te
te
tuuhia
ia
fare
ia
rave-
mâohi
fenua
nià
i
i
te
mau
âmui-
te mau fare
e
pure
anei
bre anei
e
iba
mau
to
o
mana
taata
te
o
iba
E
iba,
mau
i te
fenua
ite
te
mau
fenua.
iho
na
te
o
raa.
I
mua
atoà
te
e
rave
i
te
aè
ê-raa
ia
te
tatou
fâito
E
^hu
te
àhu
to
feiâ
te
i
faataa-
ei
faaroo
atu
broraetua
hoê
i
tiàtono, e fâito to te
Etaretia, e fâito to te ui
âpl. Eere te mea ino teie
mau
faanahoraa, teie ra anei
e
te
faufaa
te
riro
ei
te
o
fâito
te
faaroo.
âhu
te
o
ta
tou
te
pipi : e
haapii e e
e
Aita
a
mau
na
e
faito
âhu
anei
te
Atua
i
riro
e
te
peu
Ua
pae
no
Papaâ
brome-
hoi
e
i
te
te
te
tia
i
nûnaa.
i
Ua
i
te
faariro
mea
i
te
tano
e
fenua
ta
anei
nei
na
te
ia
e
Papaâ i
te
tumu
o
te
-
veà
te
peu
àhu
hoê taa¬
ia te Etare¬
papaâ mai te
te
hlroà o teie
aroha atoà mai te
Mâbhi,
to
na
aita râ i
fâito àhu
TE lOA
Tiroama, Petera,
loritana,
Tiona, Tarirea... Ua hau aè
fârii
i
para
Etare
âfal
ei
na
mana
te
ia
fenua
nei,
i
teie
iba
fare
ai
o
iba
a
amo
âro
te
roà
teie
i
mai
te
te
o
raveraa
iba
mâbhi
Ei
hibraa
ei
:
:
Tamatoa,
o
vai
te
atu
ra.
te
ho¬
iba i
tahi
te
nunaa
tiàmâraa
te
no
mau
riro
i te Eta¬
puta matâmua
tahi mau âito
E
mâbhi
haapiiraa
teie
no
ma-
hana.
Aita
iba mâbhi
e
te
te
faariro
ia
na
te
i
ta
ei
mâbhi,
atoà
te
iba
ta
i
na
te
fare
ia
ra
rima
te
hiroà o
no
e
fare
âmuiraa.
i
mau
Etaretia
te
tamarii
mau
râtou
haapohe
na
mau
atoâ
anaè teie.
mâmü noa,
ia
noa,
te
horoà
te
ta
no
tâpab
E
faaea
i
i
taata
mâbhi
to
faaea
te
pureraa,
iba
mau
î i
:
ô
te
te
e
nià
iij ts
te
e
na
tapae
Heitarauiri
roto
f I
iba
mouà
te
mai
ai
tei
hlroà
ï
ei
Te
e
râtou fenua
0'to
la
ï
mau
pure
çiaraa
i
mau
o
tamarii.
f
peu
teie
mai ai te
te vâhi i papetitoPômare, te vâhi i
neneihia
mâbhi
e
i
Evaneria,
hia
te
1 l
teie
tuu
pure.
vâhi
nei
^ ^ is! isj ^
te
fare
amo
mai
vâhi
1^ ^
i
parau
anei
Eita
retia
i
i
mai
no
tatou
mouà.
to
te
taata
anei
âmuiraa.
fare
tià-
te
nei
mau
roaa
te
o
no
te
ua
taata
Aita
atoà
hoi
te
taata,
iba.
fenua
mau
horoà te hoê
iba i nià i
teie
raveraa
ho
ra
âhu
a
i
roto
haamâ.
parauhia
e
i
na
turu nei
te
hlroà
haapohe
ei
ia
tià
ia
te âhu. E mai te
faaite atoà mai te
hlroà
ta,
Mâohi
te
a
Aita
ra.
no
Metia i
haere râpâpetito.
i
mua
fâito
tia
atu.
Eita
i
Atua
poroi
pure
nià
hi
faahepohia i te
tua
ia bomo.
Ahiri, ia bre
teie
taata
i
haapeu
papaâ
ia
na,
eita
anei te varua
o te Atua e parau mai na roto
mea
ia na.
Teie
te
te
atu
teie
iba
riro
na
i
ia
raa,
na
Ua
ia
to
tahi
te
»
ra,
i
taata
i
te
tei
Mâbhi
mea
te
tuu
aore
pure
nià
i
ra
e
i
te
HÎROA MÂÔHI
TE ETARETIA E TE
“la ite au i te fifi
faara vau”
e
TE REO
...
E
tâpao
e
ia
to
papaâ.
E noaa
Mabhi i
te
O
na,
na
ei
ria
te
e
mea
reo
mâbhi.
reo
Teie
POUR IMMORTALISER
ra,
LES GRANDS MOMENTS DE LA VIE.
parau tatou e Mâbhi, eiaha
moehia e te vai ra te Pau-
ia
ia
te Rimatara,
te Rurutu,
motu,
Tupuai, te
Rapa, te Maareva, te Matuita.
la haamoehia te reo o te tahi
te
haafaufaa-bre-hia ra ia
to
na
ite e to na paari.
Ua
feruri
anei
te
Etaretia
i
Raivavae,
te
faufaa
Mea
i
i
roto
Ua
tomite
reo
a
te
ta
e
bihipa
te
haamauhia te hoê
i roto i te bhipa
aita râ e taa-
tauà
i
nei
ta
brometua,
te
tae
i
atu
noa
-
BAPTEMES
-
COMMUNIONS
bhipa,
na
tiàtono
te
taata
te
Centre Vaima-Papeete
OUVERT SANS INTERRUPTION DU LUNDI
mâniania
vaha,
te
hiroà
hoê
na
hea
A
e
tiare
tumu
râau
o
i
taime,
te
ai
mâbhi
te
ite
üaa
ia
Etaretia.
te
teie
tiarehia,
e
itehia
e
te
e
mâahia ai.
e
paari
roto
o
AU VENDREDI DE SH A 18H ET LE SAMEDI DE 8H A
te
reira o
te hoê nünaa.
eita
na
hea
te
paâ
mutamutahia
e
te
Te
Eta¬
te
a
reo
Etaretia,
e
mai
anei
mau
te
retia.
MARIAGES
te
reira.
te
3.61.11
UN PHOTOGRAPHE PROFESSIONNEL
hurihla te Pipi-
ua
e
photos couleur en 1H.
Sur simple appel au
tebtebraa
te
Vos
e
na,
mai te mau nünaa
paari
‘to
to
ite
e
miohi,
nünaa
teie
to
reo
I
i
teie
"ite e te paari
faaünaîina nei i
pa¬
te
12H.
e
faaara vau.
i te tahi taata,
eiaha
e
haere
i
ô, e topa
tera
râau i ô.
la bre o na
ia faaroo e pohe te roaa ia
na
i
to
na
faaroo bre.
Te
i
au
la
fifi,
te
parau
vau
peàpeà roa atu râ,
e
faatupu to na âti i te mauiui
vâhi
e
tai
te
atu
i
i
roto
tahi
te
taata.
mau
pa-
1oita.
E
e
tâpao teie e aita
pohe nei i riro ei
atoà
faa
O
la
ê
ri
Oia
teie
ra
reo
ta
te
mono,
ia
te
e
na
ere
ite ê te mono
e
i ta na Pipiria
ra
i roto i
roto
mâbhi,
hib
te
Pipiria papaa.
te
hea
Tei
atu
i
te
reo
O
te
Etaretia.
atu
ra.
tia
ia
ta
te
no
aè
ui
tâpeà
i
e
i
te
reo
te
to
to
te
na
mata,
na
la bre,
tià mai a nanahi
reo.
na
i
parau e
to na reo.
mau
te
:
te
râ
aita
ànaànatae
te
te
âihere
i
te
te
roto
i
âihere.
te
Te
te
ora
o
tei
roto
pâhono
bhipa
raa
mai
Ite
e
i
reo
tahi
noa
ua
tei
rahi
reo.
Eere
faarirohia
te
paari mâbhi mai te
huru. Haamanab râ,
Etaretia,
ite e te
rave
e
na
i
i
Etaretia
bhipa
hoê
bhipa. Teie anei ta
no
oraraa
morohi noa
maitai te Etare
i
ta
faaoti
rave
i
Te
te
titauraa
na
Ua
e
mea
vaivai
eita
e
E
àraàra
faufaa
te
ra
roto
O
bi
8
aita
fau¬
e
i
ia bre te hoê brome¬
mâramarama i te tahi
i
parau
o
reo
faarue i te reo e paa¬
mau,
tua
ite
e
na
O
ra.
Etaretia
te
na
raa
te
peàpea-
i
i
o
te
Mâbhi
e
te
Etaretia
i
roto
paari
mâbhi,
rave-faahouia
na
mâbhi
ei
roto
i
mau
atoà
tia
i
i
to
na
uiraa
te
te
o
pohe
tâatoà
nünaa
te
i
pohe
te
riro
E
ia
te
haapae
teie
ora
Eita
râ
teie
pâhono
parau
te
tumu
mâbhi.
ta
na
no
ite-mata-hia
na. E mau uiraa
Etaretia/.
la ite
na
te
topa
pohe.
i
e
Etaretia
anaè,
te
no
te
te
no
A hea
aniraa
e
a
ta
na
Etare¬
hiroà
pâho¬
ai.
noa
te
Turo
a
Raapoto
^
NOTES ET COMMENTAIRES... POUR RIRE
Rêve
On
lit
dans
dépêche de
l'AFP, datée de Paris, 3 juin
1988... Le président Mitterand
à
la
sortie du Conseil coiisti-
tutionel
qui tenait
hebdomadaire,
brant
de la
élu,
%
une
sa
rendu
a
vi¬
un
hommage
au
président
République (nouvellement
comme
des
sait,
on
suffrages
par
58
exprimés),
déclarant notamment
en
réunion
lors¬
:
qu'on juillet 1984, j'ai choi¬
si
de
le
à
chasser
surtout
le
pousser
Fabien,
j'avais
projet d'émettre
dans
les
France.
pas
onde choc
une
profondeurs
Notre
pays
de
la
manque
ne
de grandes têtes bien fai-
tes
politique-fiction..
bien
et
était
une.
tait
lui.
pleines
jeunesse
La
La
c'en dent Mitterand...
c'é¬ tion.
:
:
modernité
RAUHANI]
INDUSTRU î
TEL:2.61.3Ir
lui.
La courtoisie,
qui
s'était réfugiée chez la
per¬
fide Albion, il l'a rapatriée.
de
et
Le
la
fille
chance
:
lui.
encore
:
Le
Ponce-Chirac
Le
socialisme
et
encore
de
encore
tre
coup
lui.
Le
con¬
encore
lui.
liberté
en
enfin toujours
Fabius
président,
sera
a
lui.
Giscard:
contre
:
J'ai la certitude
dent
savoir
encore
contre-crâne
de Barre
du
que
un
ajouté
s
:
lui..
le présl
très
le
grand
prési¬
Avions, Transports et Remaniement
Sur
dlen,
1984,
même page
une
le
il
d'un quoti
vendredi
20 juillet
est annoncé
:
d'une
que la Société Air Poly¬
part,
nésie était
liards
en
à
rement
croire,
ce
qu'on
il n'y
a
Quand Hong-Kong rit jaune
aurait
rela¬
aucune
De
pu
cy
quête de 5 mil¬
acquérir
quatre
Avions de Transport de Rempla¬
cement,
d'un
module
défini
bien que 'pas encore né, mais
dont
l'accouchement
serait
les
lois
usuelles
de
la
d'autre part,
;
;
de
comme
gence
Territoriale
truction
venait
directeur,
de
de
^u
Déjà
appelé
à
Naturellement,
et
de
la
du
Peninsula
Field
tout
à
;
Lane
concourt
et
à la grande équipée.
ira prospecter ail¬
Les
douanes,
choses,
des
juste
re¬
regagnent
Et les millions
sujets
de
cette
colonie
la Couronne squattérisent
Buckingham.
Ironie de l'histoire
son
gleterre
d'antan
d'autres
tion
contrai¬
du
l'Angleterre.
de
l'A¬
éminentes fonctions.
et
;
à
Race
on
leurs.
Recons¬
perdre
Victoria
Mandarin
thé
conspire
gros¬
que
à
du
impériale du Hyatt Regen
du sauna du Regent au
Crawford:
même
programmé
qui
bouleverse
sesse
bar
salon
tour
imminent,
et
un
rythme
Kowloon
célèbre
suite
pour
à
P^na^
:en
core
L'espérance,
fin de cita
ces
entre
ATR
cette
ATR-ci
là.
et
Pinai
retrouve
:
dustrieux
à
celle
et
sa
!
L'An¬
vocation
d'un pays
colonial,
rebours.
in¬
mais
Pinai
L'ASSUREUR
ASSURANCES
AUAP
CHICHONG
RueTepanoJAUSSEN B.P:505.PAPEETE
J,
f
^^
1»;^
f
lllflff
1^
f]
1ël:2.80.70
-
WWW
m
m
¥
f
f
f f f
t f f 1 J
9
OPUARAA A TE PAROITA O TAKAPOTO
I
âvaè
teie
aè
nei,
tiunu
Marna
E vahi
o
Pepe Ata i Tahiti nei.
matau-maitai-hia
ne
i
roto
inaha
nei
o
i
tahi
te
na
bhipa
te
a
teie
e
tauturu
te
paroita
i Tua¬
porotetani o Takapoto,
motu
i
evaneria,
Etaretia
te
mairi
i
mai
tae
ua
.
BATEAUX ALUMINIUM
14 Pieds
16 Pieds
10 Pieds
IZ Pieds
CHANSON MAURICE
TEL:8.87.40/B.P:397 XARIIFITI
Derrière le
Taa
atu
noa
faaipoiporaa
Ruamotu
ma
te
Jean-Pierre
o,
e
magasin Roger Sienne
André Tearoha ma,
o
atoà
ite
mai
ua
Marna
o
faa-
Pepe
e
paroita, o Taka
poto, na roto i te mau râveà
a
to • Tuamotu,
i te moni no
nei
te
imi
te
h'Smani
e
i
tahi
Te
hoo
i
te
ta
imiraa
te
mau
faatautauraa
Aita
fare pure.
i
manabhia
paèpaè niuniu
parau.
te paroita o Taka¬
fare pure e teie ta
Pepe i haaplpïï mai
:
poto
ta
e
Marna
"Te
na
te
haapao nei matou i te
i raro aè i te tâmavu
te
fare hau o Takapoto.
fSrii to matou tâvana i
reira
huru
faanahoraa.
Te
mea
pureraa
o
Ua
uru
ia
nei.
ta
te
aau
e
mauru-
”
tià ia tatou
paatoà ia faatae i te paroita
No
o
e
i
reira,
Takapoto
te
poroi
roto
►jJ ^ ^
i
ta
^
e
i
sauce Apt .ROSB®
(MAGASINS
ciKl
®*^aciutesoe!W!ÎÎ^
tâpab aroha
faaitoito ia 'na
te
na
rue I
bhipa.
15^ 1^
^y
TÜW®
1^ ^
TE PURE ARAI A lETU
PURE TAA E
"0
ràtou
ta
ù
e
net.
pure
o te feià rà ta oe e
(loane 17, 9).
ao,
Aore au i, pure t to teie nei
ho mai
ù
no
ra no
he hoi râtou".
E
aha
te
parau
parauhia
no
te
teie,
pure,
I
te
tatou
e
ta
hia
ia
e,
mau
r'â
te
I
no
roto
iti
roto
i
e
te
i
te Evaneria a loane, te fàrerei nei
a letu. Hou o ia a haerehia mai ai'
mua
i
te
aro
o
te
haavâ.
E
tia
mau
a
parau
letu i
11,
25-27
e
parau
e
te Mareto 14,
36 te farereihia
piti tau pure poto ta letu i pure atu i to
reira
te
vai
tei
atoà
atoà
ia parau
vai nei i te pene 16, teie
atu i ta na mau pipi. Teie
rii nei te mau parau e vai nei i roto i teie
te mea e pure teie. E pure na letu i to na Metua
te mau tuatâpaparaa,
e tià ia parauhia e,
mea
faahitiraahia te mau taime to'Ietu pureraa. I
hôpeà
te Mataio
Na
oia
i
te
roa
i
au
parau
taa ê
17,
pene
arataî
te
no
te
nei
pene 17 1-11 o
i teie pure arai
i
nei
roto
teie
i
te
pure
parau-atoà-hia, te
loane
11,
41-42
na
Metua.
12, 27. E
nei i teie mahana,
e
te
ta tatou e 'ite
pure arai a letu Metia.
mai
ia
i
e
la
hib
ô
te
mai
hiti
i
i
e,
te
ô
i
1
temane.
E
Teie
maoti
tïpapa
i
pure
e
ia au
faa-
te
huru
i
te
pure
vâhi
te
râ,
taa
aita
ia
raro
14,
35
atu
o
Aita
o
i
te
o
mai
au
i
i
mai
au
faaite
e
nei
ta
huru
ia
ia
I
la
faatiàhia
to
îe
tâparu nei
o
I
ta
teie
tou
i
te
mea
hor
parau
e,
i
hinaaro
nei
ra,
Metia,
te
hinaaro.
na
ia
i
fârii-
ia
e
17,
e
te
ite
tià
hoê
nei
ia
nei
taa
pure
tatou
teie
o
pure
te
tahi
ta
huru
te
letu
'
09 94
FARE UTE
1^ y
1^ ly
i
ra
teie
atu
taime
i
rte
ê rii
noa.
tatou
teie
i
ta¬
ia
aparau-
HA AMAITA'I
ATU'ATU
TEL
te
tatou
hinaaro.
pene
te
Oia
na
roto
pure
i
haehaa
aita
aniraa
na
taua
ani
to
ite
Te
te
hia
rave
faateahia
âua.
nei
i
ta
o
na
haehaa
te
Ua
na
Metua.
e
hora,
ma
Tetetemane.
na
letu
teie
ani
e
ô
to
roa
nei
ia
ia
I5J15^
ia
o
ra.
reira
^^^^
i
e
ê
ô i Tete¬
te
aha
Mareto
ta
nei
i
pure
Oia
te
tatou
taa
ê.
i
i
reira
mea
pure
letu
ta
Metua.
na
tatou
Tetetemane,
14, 36
ra,
ai
O
to
Mareto
ta
te
âparauraa i rotopü
letu
mau
la
teie
o
rlro teie pure
ua
hoê
te
tià
e
huru
«
i
raa
rotopû
Metua,
na
haapipû
e
Irava
te
Na
vai
mai
ia
te
pavauraa,
va
i ta
ua
e
i.
1
teie
o
faa
tete
net
aè
nana
i
na
:"la
i
mata
na
reira
ia
letu
va
TE PURE AR
to
e
tatou,
ô mai
na
aè
letu
matamua
tei
pene
oti
ia
va
nvà
i
j
t
o
i
te
I
N fl
ra^
i
1
Ua
nanâ
nià
i
nei
parau
tatou
i
te
hoê
tatou
E
i
raro
e
âfaro
i
to
No
reira
parau
ta
letu
te
reira
tatou
mau
e,
e
ta
tatou
faa
e,
e
hinaaro
nei
teie
o
mau,
taime
e
" Aove
ta
ia
na
ani
i
i
fau¬
to
e
na
lA HAAMAITAIHIA TE TAMAITI
fârerei
nei
ta
i
tatou
roto
1-8
irava
irava
I
ti
ra
teie
i
teie
te
e
matamua,
te
piti
te
mai
taa
noa
vai
atoà
faa
roa
te
o
hiti
vâhi
tei
tatou
atu
nei
oia
i
mai
na
taua
V
vte
ia
oe
faavoo hov vâtou
i
te
teie
e
te
faahi
na
parau
Te
" Ua
fâ
na^
e
e
be
na
E
aha
ta
pipû mai
teie
ua
reira, te
fau¬
ta
letu
te
faarahiraa
parau
hoi "Ua tae i te
riro
ere..
ite
teie
e
Te
to
teie
nei,
ani
te
Fatu
e
nei,
hinaaro
te
ao
na
i
au
nei
atoà
i
-
^^^
^S^
ra
te
e
i
te
e,
reira
Te
na
vâtou
ta
ô
au
nei
ta
v puve
te
o
te
i
roto
feiâ
ù
no
va,
(ivava 9)
faaite
na
16;
to
nei
te
to
nei
E
to
ao
te
te
hovaa mai i
te
te
ta
na
E
te
ao,
to
na
hoi
Atua,
ao.
tae
ua
e
te
i
"I avoha mai
te
ao.
inaha
hoi
i
hoi
aita
no
noa
aita
ra
atoà
râ,
atoà
here
au
faahitihia i
tei
to
i
taata.
pue
to
e
irava,
hitimaue,
Atua
nei
pure
teie
te
maoti
haapab
te
mai
e
eiaha
iho,
e
"0
i
i
te
e
tahi
ua
ua
mea
haapab
mau
haamaitairaa
ia
f
teie
no
hô-mai
i
tâtou
te
Fatu
haa¬
maoti ri
parau
i te parau
ao,
taib tâtou
riro
te
tono mai",
nei
ite
hova".
12
8.
i
parau
Aove
nei
oe
no
e
pavau va
e
mai ô
hov
mau
au
:
e
e
huru
faa-
e
irava
vaiho
i
he hov vâtou".
la
ia
tatou
te
E
teie
"TO TE AO"
te
rei¬
te
letu
ta
-
teie
ta
:
nei.
puve
mau
o
ia
na
ô mai
na
vStou
ua
mai
te
te
ihoâ
Na vai
parau
nei
i
mua
râ,
to
3,
vâhi matamua,
nei te Fatu i ta
te
ta
mai
maoti
i
no
i
haapipû
e
e
haamaitairaa
ô
ra.
ù
va
a
taibraa.
taibraa
na
Oia
loane
Atua
voa
i
lamaiti
fanau tahi, ia bve ia pohe
tei faavoo ia na va, ia voaa
no
e
va
te
ova
muve
bve".
ia
huru
m-w-w-w
flflllfffTflfj
^ lai ^ ^
^
r
n
te
tuhaa
te
o
tâtou
to
e
hoi,
e
no
Metua
e
9-11.
faufaa
e,
vlhi
te
atoa,
e,
te
na
Te
parau.
i
Oia
i
c
te
irava,
atoà
riro
piti
haamaitai-
te
no
nei
pipi
Sj
23
tatou
E
te
faa-
i
na
o
e
mahana.
va
haa-
Tamaiti, te haapipû
te Atua,
i mua i
te
viv
tuhaa
e
ta
i
rahi
roto
nia
Atua.
te
o
te
i
reira
i
hib mai tâtou
e,
te
i
nei
te
na
tatou
mau
o
ù
e
ia
tâtou
parau
12,
te
huru
te
tae
Tamaiti.
te
roto
toa
i
ta
i
taime
i
taata
mai
mai
au
Oia
vai
e
i-ho
faahib
rahi
to
mana
na
Evaneria
i,
ia
e
ia
1.
Teie
raa
ia
o
roto
13,
te
na
Fatu
te
tae
v
hova".l teie ri taime
faufaa
parau
a
pipü nei
hinaaro
haapipû
e
papai
faahitiraa i
atu
Metua.
na
te
Fatu.
rave
na.
ia
piti
to
hoê
e
e
te
rotopû
parau
te
loane
nei,
i
mai
ta
mea
te
o
faufaa rahi
te
te
o
te
no
haapipû
e
pure
no
i
E
i
tatou
e
Metua.
E
ia
ia
Fatu
e
mai
teie
reira
te
na
hiti
te
faufaa
parau
hora
mau
teie
mau
E
mea
tatou
Metua.
mau
a
c
tè pure
ia
haapipû
te
F
n
o
roa
na
nei e ani i to
E na te reira
ia
ia
parau
e
teie
fâriu
nià
huru
pure
to
e
mai
tià
te
e,
tatou
e
e
na
eita
taata
i
e,
ia
tâpiri
mea
te
mata
tauàraa
ia
upoo
paraparauraa
tatou
e
te
e
te
ia
tatou
ia
eita
taata
paha
mai
ia
I
ri tatou
atoà
No
te
eita
mea
2
to
to tatou
pib i
e
eita
atoà
faaroo
1
tatou,
i raro
i
mau
mata.
eita
ia
letu
tatou
paraparau
e,
te
2
e
upoo
tatou
t'âtou
i
o
pure
tatou
ia
atu
roa
r
teie
noa
mau
noa
ia
vêtahi
te
bibi
roto
mata
i
roto
taa
Hib
to
mata.
tana
paraparauraa
tâpiri
i
I
nei,
pib
e
e,
rai.
e
Metua.
na
va
tei
e,
te
aè
jgli^
^
ARAI A lETU
la
ta
TEI HEA TATOU
to
na
na
e
ia
ta
ri
O
te
Àtua
i
te
ao
te
mau
parau,
no
na
ta
16,
O
ia
ia
O
ia
i
faahlti
8-11
ite
ta
ritou
e
na
maiti
i
te
ho
ia
ia i teie
o
faaite
te
i
te
e,
parau
ratou
mea
atoà
i
hinaaro
te
tatou
na
atu
noa
ta
na
nei.
Teie
ao
haapipü ai
1
nei
atoà
te
e
tià
ua
te
to
teie
Fatu
nei
la
nei
pipi
mau
te
te
no
o
na
I
hoi
mea
i
ao
roto
te
mea
ora
anaè.
aro
maitai
te
vai
noa
e
noa
i
ia
o
te
to
ma
te
ao
Ua
e,
bre
te
maltai
mau
to
no
Atua.
te
ra
ao
haamanab
te
ma
turi
te
noa
i
teie
maitai
vai nei
nei
te
hoê
te
ia
e
feiâ
te
mûri
i
te
râtou
here
o.
te
te
a
atoà
tei
eita
i
Atua
te
i
te
la
râtou
fârii
ua
nia
vâhi
pee
nei
râtou
ia
faa-
tel
i
to
te
te
ao
Atua.
te
vau
net
No
outou
râ
reira
a
tei
te
mua
Fatu,
ia
e
ao
o
i
e
i
to
E
ao.
te
ta
tei
ia
e
here
o
:
"J pat
tete
hauhta
ta
net.
tau
itoito
te
outou
rtro
ta ù"
ao
haapabraa
bpani
ta
tete net
ta
nei
tatou
te
ma
te
noa
Ta
nei
te
parau
ù
vai
ratou
nei,
Irava
vau
i
atoà
Fatu.
teie
roto
ta
outou t
ito
parau
atu
mau
net
te
i
ra
mai
e,
pororaa
ia
pâatoà
reira
te
vai
teie
nei
Fatu.
tâtou
i
haere
e
tâtou
i
te
la
te
roto
ao
i
tiâ
te
tuhaa
tâtou
e
ao
te
tâtou
roto
no
i
roto
ia
i
ri
tano
e
Tei
roto
roto
nei
Atua.
vai
i
teie
titau
e
tel
Fatu,
te
e,
reira
ê
taa
Fatu
-
atoà
mea
bre
te
taa-ê
ara
râ
ora
tià.
tâtou
la
areà
vâhi
te
tei
ra
te
i
Areà
na
parau
aore
na
tià-
e
i
la
hoT
anei
e
hio
e
tâtou
tâtou
Ua
tuu
râtou
tou
ia
Fatu
nei.
roto
faaara
nei.
ao
eere
te
noa
nei
rave.
N,a
te
e,
lo-
i mua la
hib e e
ia
e,
Maoti
vai
e
to
e
ihoâ
ao
tae
e
ohipa
i
mai
e,
atoà
nei
haamau
te
ta
ao
hâmani.
i
taata
i
au
nei,
parau
te
te
manaoraa,
te
ie
rotopü i
i
ane
au
i
raa
parau
i
râ,
e
teie
ta
mal
nei, e aha ia
te Fatu i parau ai "to te ao"
E tià la pafauhia, na roto
i teie parau, te hinaaro nei
te
Fatu e haaplpû e, i roto
i
to
mai
au
faaite
e
to
pohe to
E faatto
rë
tete
o
(loane 16,
ZZ).
tatou
na
tâ-
Ralph Teinaore
te
ta
ei
ta
ve
TOUJOURS PRESENTE AU BON MOMENT
là
2,
'
1
»
>
OFFREZ VOUS LES SERVICES
D'UNE GRANDE BANQUE
:a
x
)i
E
LA PREMIERE
;e
>.
la
BANQUE
s
)i
U
a
FRANÇAISE
le
ta
i
DU RIVCIFIQUE
i
■e
:a
Succursale
rx "i I
^
I
fl
:
2, Place Notre-Dame
-
Papeete
-
Tahiti
-
Tél. 2.75.26
r 1 1 11 ï 1 T f 1 11 1 1 f l'T'i J
y
s
FÂRIII
E
râ
E
peàpeà
hepohepo
te manao -i te ferurt-noa-raa
e,
ta vno roa aè pai ta te tamavtt, ta tthatt-roa-hta mat
O ta
mat vota mat t te haapttraa tua tahtj
e aove ta, tua
rua, t retra tatou e haamata at t te tuatâpapa t to na parau
e t te huru
haapttraa e au ta na.
Te parau ta ta tatou t haamata mat t te tâtara.
E haere
a
tatou t mua, na roto t te ht'oraa mat t te taht mau tumu
parau e aratai atoà net t te haapttraa a te tamartt t roto
t
tete
e
mau
e
mau
a
pu.
TE TA
to
te
maori
i
e
râ,
te
Mlohi.
na
i
tau
te
pu.
rahi
e
to
teie
e
te
â
i
to
i
mai
roto
utuafare
na
Mâbhi
tae
e
paariraa,
ua
noa
ma-
bhipa tâpula rave-âmui-hia te bhipa
mima
Na
Mai
oraraa
atu
e
matauhia
peu
faatupu
autaeabraa
e
te
te
i
te
hopoià
atoà
bhipa
te
a
te
bhipa
tàpupu
te
atoà
ù.
tumu
ia
la
maitai
atoà
ra
tupu ;
râtou i
ra
la
oti.
hoi
aroha
te
taata
mau
riro
e
haapaari
e
e
taata.
maitai
te
tâatoà,
atoà
e
maitai
te
na
te
reira
na,
taata
te
ei
ua
tatai
te
te
i
i
roto
na
ia ite maitai mai tatou,
aita
ra
raa
i
pupu
rèo
huru
ia
vai
i
teie
ra,
reira
mea
maitai
atoà
tahi.
Aita
te
rii
hepetoma,
te
bhipa.
to
te
na
faalte
e
mai
Te
roto
i
hia.
Te
bre
te
i
bre
te
bhipa
te
te
te
e
au
farii
i
o
taua
horoàraa
te
taui
faahou
i
i
rave-âmui-
faahoperaa
manab
te
tere
ra
i ' te
ra,
taora-
faaino
te
hoê
faahaparaa
ia
te
faahapa
tià
faahapa
te
aoaoa,
e
tino
ite
ia
eiaha
te
parau
bhipa
no
te
turu
bhipa tâ-
"PfVCÎFi’CABl
^ito
PcoP®tt
RAVEMAI
TOUTES MARQUES DE VQITURES.
tama¬
manab.
mau
;
i
roto
taata.
-
tâ-
te
te
ra
te
manab baba
haapoupou. Te vai atoà
râ te manab faahapa. Eiaha
faahapa na roto i te tâhi-
ora
REMORQUAGE
i
reira
vai
tohito
na
-
I
nià
te
ra
LOCATION
i
tahi
tatai
i
Te
ACHAT-VENTE-
reo
putuputuraa
e
tâpabhia
tei
e
I
tairaa
reira, ia oti te bhipa
faataa-âmui-hia
i
roto
i
rii
îîoutef
te
:
No
i
ai
de$ Hempart^.Pont de i£$t.
rei¬
"A parau mai,
faaroohia atu nei".
pura
Rue
i
ia : "Mâmû e a
!" Areà i ô nei,
brometua
te
ia
manabnabraa
I
tatou.
e
brometua
te
o
ê
e
e
haapii
mau
aita ta
te
tamarii,
râ, te mâmû noa. E te
o
ia
te
matauhia
tumu
ra
rave-âmui-
e
faanahoraa
i
roto
ù
manab
i
hia,
mai
to
tamarii
te
o
bhipa
te
faaroo
ra,
pupu
i
e
au
ia
te
te
roto
maori
E
i
anaè.
pupu
reira,
OHIPA RAVE AMUI
faufaa,
e
roto
na
manab
Te
hoê
taata
TAVERE
-
-
HO'O RAA
-
PEREOO TARAHU
MOUHURU PEREOO ATOA
NO TE PEREOO E UIRA API.
PÂTOi
MARII IA
ei maitai
pupu,
tâatoà-
te
no
Eita
mai
ia
"A
:
e
mai
maamaa
tamarii
na
te
i
te
brometua,
e
te
pouri
ite
é
i
atu
ê!
i
tumu
tâmata
ia
i
ara
noa
maua
i
te
E
aa
tatou
to
i
te
b
aha
i
i
ara-
i
te
te
parau
i
roto
taa
ê
anei
noa-raa"
?
Mea
Mea
hoi
E
i
haapiiraa
teie
anei
?
taui
Ua
ia
tou
tahi
taui
tatou
uiraa
mau
tatou
parau.
parau
huru,
ora
e
noa
te
ua
faaroohia
i
reo,
ua
tano
"I
na!
ia
au
tuu-
E
te
te
faatomaraa
e
E
hape,
e, ,ua
ia
?
oraraa
reira
na
E
i
te
mea
biu,
e
i
roto
tamarii
te
o
te
faatitiaifaro
e
"eiaha e
na
ô râ!"
mai
te
i
te,
te
mau
atoà, e hib atoà e,
faabhipa-mau-hia anei taua
mahana
mai
te
matai
i
ino
reira
Eiaha
mai
parau
mau
faa-
mau
i roto
ia
te
te
tatou
ra
anei
te
te
pa¬
haa-
ui
roa
i
te
atu
!"
na
tatou
na
ra,
te
Mai
aha
e
râveà
atoà-raa
tatou
matai
parau". E hib poà maite
mai
parau
hoi
e
ra
te
E tupu
te
e,
te vai
vai
te
ora
parau.
parauhia. E no
papü i te manab, e
na
;
"A tâpiti mai
parau
ta .ù i parau
rau
tuuraa
parau
"haapii"
"i
faaroo-
mau
anei
anei
aita
E
ra.
ia
ta
tatou
faanaho ia riro
i
faabhipa-
ei
parau
?
ta
tatou
ite
e
te
ra,
"haapiiraa i te parau",
ite-pâpü-matâmua-roa-raa
i
ia
e
te
te
ù,
faufaa
e
püpü
o
ta
i
ta
faufaa
o
Ite
te
o
ù
ù
e
ia
roaa
hinaaro
huaai.
taua
manabnab atoà ai
i
te
au
ite
i
te
nei
E
ra
no
i
huru
»
i
"parau-
te
ê
taa
feruriraa atoà
te
te
e
te
tano
anei
"haapiiraa i
te
Aita
maitai
tipab
ua
nei.
parau
i
reo,
apohia mai e
inaha, ua fifi
huru.
te
roto
tairaa
te
tamarii?
te
o
te
ie
teie
tamarii,
e
faaroo
e
anei
tàno
ua
faufaa
na
haapaariraa
feruriraa
te
to
e
te
i
te
E
e
feruriraa,
teie
ia, te haapiiraa i te parau.
E mea tià anei ia haapiihia
te
tamarii
i
te
parau
? E
i
roto
i
aoaoa
ra
no
mai
ia
Eere
bhiparaa
aratai
ia vai
manab.
e
o
tua-
tumu
teie
tumu
te
Mâbhi!"
te
e
i
tamarii
te
tià
ia
roto
te
i
tamarii,
te
manab
Te
i
a
faanahoraa
teie
ra
te
tatou
maite
raa
tuu
tapitihia mai,
;
na-ô-raa
taàa
ia
maitai
e
na'- hbi
hoi
noa
ri
bre
E
reira
na
te
rltou
te'
"Aita
paari ? Afai
huru haapiiraa
nei
i
parau
tamarii
te
aè
faanahoraa
E
e
ai
i
faahapa
tena
itehia
fàpapa
hia
vai
taata
te
Aita
ra
na
e
i
0
e
ri
fifi
atoà
reira
te tamarii
o
metua
inaha,
haapii
mâramarama.
te
hoi
anei
atu
i
te
la
nei.
haapab
te
e
rahi
parau
fârii
e
faanahoraa
huru
1
pae
te
e
!
hoi
tae
taata
tena
tahi
te
ore
e
tâhitohito,
te
huru
Ua
raa.
i
i te parau?
haapiiraa i
atoà
anei
iho?
Teie
te
aratai
ia
e
i
roto
te parau?
anei to roto
tatou
ta
ta¬
tua-
tâpaparaa.
TE HAAPIIRAA I TE PARAU
Parau
ê
ê
taa
mea
mau,
"parau-noa-raa"
;
mea
te
taa
"haapiiraa i te parau".
te
Eiaha
râ
i
mea
te
parau
no
manab
e,
faahitihia
te
tatou
ua
e
"haapii"
te
ra.
e
bhipa ia te reira na
mau brometua
haapii anaè.
tuhaa
te
Aita
E
atoà
faahou
ta
manab hape
ta
te
tatou
mau
metua
i reira.
ia.
i
E utuà
roto
i
haapiiraa i te parau. E
râ, eiaha tatou e parau
noa,
mai te tauà bre i te
te
ara.
Il J 11
tifTtiftittffitiiin
15
to
O
aporaahia
na
mau
tamarii.
i
parau"
te
la
tooraa
atoà.
tatou
i
:
"Aita
e,
feruri
te
ra
faanahoraa
a
tupuna
ua
taui
O
te
i
to
ù
raa
ra
râ
hôhonu
o
mai
na
e
ra
nanahi.
ora
a
rahi
te
e
ta
i
atoà
faahemaraa
taata
;
râveà
ua
i
teie
i
te
rau
tau
manao
te
haaparuparu
e
faatarapape i te ite
no
te
no
mai
roaa
tatou
mea
mau
ra
e.
te
no
roto
tupuna.
no
te
mai
E
i
to
mai
ravai
te
bre
mau
te
ia
tatou
mau
i
roa
Te
eere
teie
te
i
tau,
oraraa
"haapiiraa
faahou atu
haapii-noa-raa
i
te
e ta ù i rave i
tau,
te
faaara-atoài te ui-âpî i te mau
tupu
aita
a
O
metua,
Ua
mau
orahia
manao,
"haapiiraa
Areà
parau",
mea
i
te
i
ite,
mai
anei
te
to
nünaa.
te
ra
mea
e
mau
teie te huru
e,
te
no
parau".
te
mau
noa
mea
i
la
tatou
tatou
tatou
ua
te
taime
paha
aita
oraraa
i te tamarii".
la
te
to
tau-
e
mau
anel
ai
noa
te
e
e
atoà
i
ore
bre
parau
mai
te
no
uiraa
parau
tâuà
haaraa
E
haafaufaa
mai
"haapiiraa
Te
e
E PARU I TE TA
a
i
nanahi,
atoà-raa
ia
ia
tupu,
te
na
e
tupu
faaineinei
te
hoê
SUPER CHOUETTE, LACCUEIL DU
^
^
I
%wiîîptoir wornuiercial de 1
Mloorea
LA SEULE ET LA VRAE QUINCALLERIE DE MOOREà
MAHAREPA_MOOREA_TEL: 6.16.20
ri 1
16
f
PÂTOi
MARII IA
faaineineraa, mai ta tatou
aè
nei,
ua
tïpee
te
faahiti
i
i
terâ
i terâ
manab
taata
te
noa
terâ peu,
peu
e
terâ
e
manab.
rahi
Ua
oraraa
i
tatou
to
mahana
uiraa
rau
ta
na
e
Eita
te
te
ia
tatai
atoà.
taime
mai
mau
nei
tahi.
pâhonoraa i haaia tâtou e tano
mai
mau
atoà
teie
te
mai
taata
mau
piihia
i
atoà
ui
nià
i
aratià
mau
te
ta
nei
mai
ua
te
fifi
raau
;
tâtou,
i
te
tuu
e
nei
te
Te
titau
ia
oraraa
tâtou
i
raa
tei
feruri-hohonu-hia
e
e
tâtou,
tei
fifi
te
taata tatax tahi,
i
te
huru
te
mai t ai
au
.târava
e
hoê
i
ra
aha
i
i
nià
i
faaoti
i
ia
i
na
paari
ia
e
te
te
no
te
no
te
horoàraa
taime atoà
i
te
mau
faaite
i
i
patoi
nahoraa mai
to
tâtou
ta
te
manab
na
mea
e,
ua
manab
Eiaha
mai
maitai
hau
mau,
na
ia
te
tatou,
roa
atu
i
aha
e
te
tâtou
e
i
aè
raro
peàpeà
au
i
te
Parau
i
ta
metua
:
roa
tatai
na
to
no
i
mau
mâbhi,
Samedi matin
- B.P. 1686
no
te
pae
nahoraa
Tél. 2.86.33
te
e
atoà
hoi
te
ta
e
ihoa
teie
terâ
a
to
e
haapii,
na
ia
i
te
bre
^
y
i
te
e
râ-
ia
noa.
ia
parau
metua,
ra
e
ere
te
te
here
te pupu
na
aroha e e haamai-
e
la
na.
tâtou
tau,
ra
i
tamarii
tai
tamarii,
â
vai muhu
ia
tâtou
râ te tama¬
ere
atoà
piti :
reira mai o ia
e
tei pâruru ia na i te mau
âti atoà, te metua e ta na
mau
haapiiraa.
I hea ia te
te
na
mea
no
pupu
e
tiàturiraa.
e
e
ai
haamau
Na
i
tâtou
to
na
pâatoà
pâhono.
Tirara
na
parau
J.M Raapoto
11
Sy
reira
nei
â
nei
nünaa mâohi.
nr
155
na
rahi o te mau metua
e riro paba, e faa¬
tumu
nünaa.
ua
noa
tamarii
manab
pararl
te
titau
aura-
manab
ua
purara
mau
to
e
râ mahana,
mau
tahi i roto
reira,
teie
rii
atoà".
to te mau mea
tâtou
ù
No reira
paari e
parau
ta
to
ia
pupu.
mau
tiàmâraa
e
te
noa
parau,
i
te
haavî
!"
atu
i
paha
âpu
I
to
tiàraa to te taata atoà
roto
tou
mana
faatere
e
te
no
Te
faanahoraa.
DU BRICOLEUR AU PROFESSIONNEL.
^^
nià
i
faatereraa
na
rohia
OUINQAILLEFIE
au
mau
e
na
pupu,
mai e
faanahoraa,
tatai
i te huru
au
pupu,
te
parau
ù
aita
E
na
teie
tamarii
utuafare.
Te
-
te
mana
e
i
te
ia
I
taata
te
i roto i te pupu
hôpeà. la
o
E
"E
mai
parau
moe
te parau e,te faa-
pupu
âano
i
ta
parau
otiraa
ana.
b
e
te
na
mai
reira.
te
tahi
ta
te
ta
e
E
tahi
faa-
te
ore
i
e
roto
te
na
paha
te
vau
to
âau.
riro
manab,
O
to
hol
ia
âmui
aita ta te tamarii
i roto i te utuafare
atoà
aita
na.
na
i matau, e
tâtou i teie
parau
râ
mau
te
e
nià
ia
noa
tâtou
ia
mau
atoà
oraraa
Parau mau,
tâtou
Eiaha
tâhoo
i
roto
metua
ia
mea.
ta
faatura
e
farii-ore-hia
manab
E
e
faatîtî
utuafare
Ouvert du Lundi
no
fâito
here
tamarii
i
hoê
haapii
tâtou
hea ia patol
E here
reira
te
mahana.
na.
te
faanahoraa
i
tei
bre ia
no
e
au
e
teie
ia
ra.
te
nünaa,
tei
e,
na
tâtou
tatou
mai
mea
teie
ta
to
atoà
te
râ
faatureraa
mau
mai
tumu
Teie
tamarii.
no
ra
aita
Fare Ute
mataù
Eiaha râ tâtou
bpani ia na i te râveà no
te patoi. E tâpab hoi te rei¬
"I
gTAÜITia
na
e
ite
fifi
te
na
râ,
faanahoraa
te
to
e
te
a
e
na,
bhipa
taua
hape
taata
te
mua
otiraa
i
i
tâtou
patoiraa
te
Te
la
tamarii.
te
o
mataïi
e
huna
atoà
Parau
i
tâtou
feruri,
ia
tei
manab.
faa-
tâtou.
Eiaha
tei
taata
i te râveà no te parau,
au,
mau
râ
atoà
oraraa
na
roto
i
na,
rave-âmui-hia.
maite
to
na
na
mau
i
e
E
noa.
feruriraa
bhipa atoà
to
faaineine
E
âau
tàmau
te
faabhipa ia i
ia
taata
i
haapii atoà ia i ta tâtou
tamarii i te feruri, ei-
E
mau
peàpeà
te
e
ia
mua
tâtou.
CENTER)-TEL: 2.47.52
RUE DU MARECHAL FOCH ■( FACE MAGNUM
pâhono¬
horoà
^
1
1
111
^
1
1 î 11 l'j
f f 111
Fait partie de Vea Porotetani 1982-1984