EPM_Vea Porotetani_197203.pdf
- extracted text
-
7 2e
DIRECTION-REDACTION ET ADMINISTRATION
année
S.RAAPOTO
;
Quai de l'Uranie - Papeete - Tel. 2 00 29
N*3
MATI
-
1972
VEA POROTETANI
Vea avae no te faaroo porotetani
mensuel protestant de polynesie
HOO ITE MATAHITI HOE 20 TARA
TATOU ATOA
«
0 te mea teie i ite ai tatou i te aroha, oiai lioroà i to°na iho ora no tatou : Ta hofoà’toà tatou i to tatou ora no te mau taeaè »
0 tatou atoà...
Teie
0 outou atoà...
Teie na parau e piti, te ite-pinepine-hia
i te Evanelia. A haamanao na tatou !
nei ïa i
roto
i to'na faatiàraa i te parabole no te taaSamaria hamani raaitai (Luka 10/25-37) ua parau lesu i te taata haapii ture
: "e
haere atoà oe e na
reira". E i te taime no to'na horohoroiraa i
te avae
I mûri aë
ta
no
ta'nà mau pipi, (loane 13/3-15)
tou
"e horoi atoà hoi
:
outou
ua parau
oia ia ra-
i to outou iho avae".
Eita paha tatou e au maitai i teie parau. E mea au aë na tatou te haapao-noaraa i te mau parau i fafaùhia mai e te Atua, eiaha rS
te mau mea tei ti'tau ia tatou ia rave, mai
tei ravehia no tatou. Te aratai nei to tatou paieti
ia tatou
i nià i te mau mea tei riro ei maitai no tatou anaë.
Outou atoà.
Tatou atoà...
Teie râ, te turai ûei te aroha o te Mesia ia tatou.
Aita oia e vaiho hau noa nei ia tatou. Te faahepo nei
ri ia tatou ia haapao tatou i te ati, te
rohirohi e
te mauiui o te taata e tae noa'tu i te taime e haapeà-
peà-roa-hia'i
tatou e te mau ati o te taata ta
tatou
i ite. Te mea tei haapeàpeà ia tatou i te hioraa i te
ati o vetahi i, te tapeà nei ïa ia tatou ia hopoT ta¬
tou i te raveà.
Eaha te raveà ? Te satauro
o
te
tià i
mua
i to
ta¬
i te hebedoma moà e fatata ia tatou nei, te
faaite nei oia ia tatou i te raveà :
Ua horoà te Me¬
sia i to'na iho ora no tatou, ia na reira'toà tatou...
ri, "te horoàraa i to'na ora",
ê to'na. Hou
auraa
e
pinepine,
e mea
lesu horoàraa
to
(I loane 3/16).
i
to'na ora,
hoê taime i nià
i
te satauro, ua horoà riirii oia i
taua ora ra i
te mau mahana tatai tahi. Te taatoà
o
to'na taime,
na
ààu,
ua
i i
te
mau
to'na puai, te taatoà
te taatoà o
horoà oia ma te faaherehere
mahana'toà. E
ore
to'
o
vetahi
no
reira, i mûri aë i to'na
mai oia i te
no
parahiraa poto i
te fenua nei, ua vaiho
hihi maramarama tei anaana noa.
mau
Teie ri, e mau Mesia anei tatou,
a nehenehe ai
ani-atoà-hia ia tatou ia rave mai ta'na
i rave ?
e,
ua
E
i te Mesia. E ere atoà mai
anihia tatou ia rave mai ta'na i rave,
parau mau roa,
te mea
ia
eere tatou
ia vaiho ri tatou ia'na ia
rave
roto
na
ia tatou i ta'
ohipa aroha, ta'na ohipa faaora. Eita roa hoi e ne¬
henehe ia tatou anaë, noa'tu to tatou manao maitai, e
noa'tu to tatou hinaaro, ia rave i ta'na i rave.
na
Te parau a
loane
;
"ia horoà'toà tatou",
eere
ïa i
hoi faaheporaa, o te hoi ri mea roto, o te nehene¬
he mau ia tupu. A hio na tatou i te hoi amaa vine teie
mau papû i roto i to'na
tumu, ia hotu taua amaa ra i
te maa e tià'i. Mai te reira'toà te taata te
tahe ra
i roto ia'na te tapau no te aroha o te Atua. Taua taa¬
te
ta ra, ia aroha oia ia
nehenehe ia ore oia ia
roa
ore
nehenehe ia
e
vetahi i
na
ore
e tià'i. Eita
roa
e
reira, mai te amaa vine te
ia hotu i
te maa.
tou mata
Aita roa tatou i tiai i taua parau ra.
To
tatou
? E parau mau, aore e taata tei ia'na te
parau i
to tatou ora, maori ri, o te taata tei
pûpQ i to'na
iho ora, o lesu. 0 te taata ïa e aita'tu,
tei ia'na
ora
i to tatou ora. 0 te auraa ïa no te parau ta'
: "o tei tapeà i to'na ora, ua ere ïa i te
tei horoà ri i to'na ora no'ù nei, e ora ïa to'
te
parau
na
i parau
ora,
o
na".
i to'na iho ora, teie
te auraa :
te
ia'na iho i te ora. la faaroo tatou i teie
Te horoàraa
faaereraa
te manao oioi nei tatou i te feia moà e te mau
tei poheno to ratou faaroo. E te parau nei ta¬
tou : eere no tatou teie parau, no te mea, eere tatou
i te feia moà. Ua hape ri tatou, no te mea, i
roto i
te tuatapaparaa parau nô teie nei ao,
te itehia nei,
te mau taata rii noa tei ore i
faaineine-maitai-hia,
ua riro ïa ratou ei mau taata paroo tei pohe no to ra¬
parau,
To
E
ia
no
tou
tatou
oraraa,
e oraraa
reira, te auraa no
no
i
te
hoohia mai ïa
patu ma te rohirohi i te hoi
raro
e
te Fatu.
hoohia, eere
haapGraa no ta¬
to tatou oraraa
nei, ei reira tatou faaruru ai ma
te iriti râ i te hoi mea, noa'tu
te manao-
te iti,
tei faaite i te opuaraa a te Atua no to te ao, a riro
ai tatou ei mau tapao haehaa roa tei faaite i te fatataraa mai "no te rai apî e te fenua apî" ta'na e faa-
nao
ore,
no
ineine nei i te vahi moë.
Te auraa no to tatou oraraa, o te fariiraa ïa i te¬
ie nei faaueraa : "ia horoà'toà tatou", e te tapeàraa
i teie nei tiaturiraa rahi ta te Bibilia ë
titau nei
ia tatou i teie mahana. Oia mau, ia
tapeà papû tatou
i te reira e tià'i.
taata
tou
faaroo.
la nehenehe
ia tatou ia horoà i
to
tatou ora
taeaë, ia au i
no
te
te titauraa a te Aposetolo, ia ho—
roàhia mai la ia tatou i teie mau mahana tei
aratai
ia tatou i roto i te hebedoma moà, te iteraa i
to'na
mau
aroha, to'na, to tei horoà i to'na
ora
no
tatou.
♦
Te Hebedoma
moà,
hopeà'iâ no
bedoma
i
taata
o
te He-
to
lesu
nei. E
haamata taua hebedoma ra
i
te sabati tei
parauhia "te
sabati no
te
mau
amaà, e
oraraa
noa'tu i
tae
sabati
no
Tiafaahouraa, tei parau¬
te
hia "te sabati no te Pasa".
Na roto i taua hebedoma
ra,
te tuù-faahou-hia nei tatou
i mua i te mau parau rarahi
hopeà e te mau ohipa rarahi
hopeâ a te Fatu, ia nehenehe ia tatou ia feruri
faahou i te reira no tatou iho
i teie tau.
TE HEBEDOMA MOA
raro
te
No
hebedo—
taua
e fatata ia tatou
nei, e
feruri tatou, i te mau maha~
na tatai
tahi no taua hebe¬
doma ra, i
te
parau no te
na
e
i
te
pae i mûri aê, oia hoi
Faraide, te mahana faa-
utuàraa ia
lesu ?
E manao
anei ratou ia'na ta ratou i
arue i roto i te Hiero ?
E
amui anei ratou
taata tei pii e
tauro
mau
ua
tahi
faahitihia
taata
mau
evanelia, mai
i
roto
-9
mau
"ou
e
taua mau
parau ra
haapiiraa e
te
mau
mea
ia faaite
tatou
au
e
no
he
tei tiafaahou
no
to
e
i
i
ta-
ia
au
no
Fatu
e
imi
te
tatou
lesu-Mesia, tei potatou.
no
.
pii ra te mau tamarii
i roto i
Hiero
te
Tamaiti
te
"Hosana
Davida..."
a
:
maere
e
mau
tamarii,
tamarii ia
na
perelina
no
te
e mau
ratere
mau
Galilea
(teino te oroâ Pasa)
e mau tamarii no
haere mai
aore ra,
lerusalema iho. Aita te
e
mau
tamarii' i mairi i taua hora
taaê ra : te
tomoraa no te
peropheta no Galilea i roto
i te oire moà,
hou te oroà
pasa. Te tomo nei
oia mai
te Mesia Tei parauhia mai e
te peropheta ra e Zekaria.
E
mea
mau
atoà
te
na
màhana
te
au
i te
Eita
au
oroà,
ratou
na
tamarii
e e mea
te
apeeraa
taata
oaoa.
e nehenehe ia ratou ia
mamü no te faaite i
to ra¬
tou
mau
pupu
faahiahia,
e
mai te mea
feia paari,
te riri
nei te
noa'tu ! eita ratou
e
haa-
i te reira.
pao
E
mea
au
na
te
ora
riàrià !
ua
Eaha to ratou huru
i te
matahiti i mûri mai ?
Ua faaroo
anei
ratou i te
aoraa a Petero
i te mahana
Penetekose ? Ua ite anei
tou
tou mau
nei
piiraa,
ratou
ia'na
te
faaite
i to ratou
oaoa.
E nafea ratou
2
i
ra¬
ua tupu
te mea ta ra¬
tou i ite, ta ratou i hinaaro e ta ratou i
pii i roto
i te Hiero, i
taua
mahana
e,
Penetekose ra ? Hou te mau
taata paari
a
ite ai, ua
ite ê
te mau
na
tamarii.
i
roto
rii no Betelehema tei taparahihia no lesu, te mau
ta¬
marii tei hopoihia e to ra¬
tou mau
vahiné
ia
te mau tamarii hoi
metua
Atua
te
i
roto
na
to
na
maha-
maitatai tei
tou
e
sadukea
i te
anei
eitei nià i
raau
no
te
nei ratou
hiero,
te
e
eà tomo¬
te
te
farii
arue
nei ia
faaea i te imi i
e
noaà'i
ta
ratou
ia moê
ia ta¬
tou, i te mau taime tei ropû tatou i ta tatou mau ta¬
marii, te faaturaraa tei ra¬
vehia e te mau
tamarii ia
lesu i
roa
taua
mahana ra, no
faaroo ratou i
te reo no te Atua tei
ore i
faaroohia e te feia paari e
rii
mai
mea
xa
ua
ite,
e no reira,
ratou i
ta'na
raa
e
e
aita
i
te
mau
mau
ratou pariraa e
faahaparaa ia 'na,
mau
ta
ta
rahi.
E
mau
pa¬
e,
mai
pharisea'
toà, e eiaha hoi e faahapa
i te taatoà,
mai te mea e,
e feia paieti
haavare anaë
reira
e
manao
te
mau
Te vai
ratou.
mau
te
ra
raraa
e
tei
parau
i te
tiamiraa i
horoà
tiaturiraa
roto i te
oraraa
faaroo
Iseraela.
Eiaha
ia moë ia
tatou
tou
o
e,
te
e
no
hoê no roto ia ra¬
ei aposetolo,
(ohipa 23/6; Phili-
pi 3/5)
e ua
hia hoi
titau-pinepine
lesu
e
ratou
amuraa
ratou
i
ta
maa.
Eaha ta lesu i
roto
ua
fa¬
i
tono
ua
e,
mau
ture
faahapa
te
.
Atua,
ture
lesu
"te
Te
nei ratou e
haapao" ^at.23/3)
parau
râ
e
mau
pharisea,
hoi ïa pupu
o
te
faaroo
ati-Iuda, tei haapao e tei
ati papG i te
haapaoraa e
taata
taua mau
ratou
i
manao
mea
i
te
e,
te
faahapa'toà
Ua
ra.
ora
i taa-
e o ratou
ta ratou
ia
Parau
te
faaino
ua
haapao
ratou
no
to
ratou
hinaaro rahi i te faaite ia
ratou i te taata e to ratou
manaoraa
e
Ua
.
i
mu-roa-hia i
ra,
te mau
e
haapaoraa-tei tuühia e
ratou na mua
a
lesu
tutuù
parau
mea
e,
maitai aë
e mea
rahi aë
ratou
i te
te hui faaroo.
o
faahapa'toà lesu i
tou
etaeta
ta ratou
e
i
roto
to ra¬
i te ture
haapii ra e aita'
i
ite
i te hio
ia lesu ei Mesia, no te mea,
i roto i to ratou manao, ei¬
ta te Mesia e
nehenehe
ia
riro ei taata veve no te nu¬
tura
ratou
naa,
tei parau ia'na iho
e
haamoriraa ati-Iuda.
Te¬
ie ri i roto i na
evanelia,
te faaitehia nei
ratou
ei
feia tei enemi ia lesu, tei
Tamaiti na te Atua e tei fa¬
rii i te pohe mai te hoê ta¬
ata hara. Teie
-te
mau mea
aita ratou i
au ia lesu
e
no te mea ua
riro
lesu ia
ratou ei taata
tei haapeà-
haapao i te
peà i ta ratou mau
te
tei parau
mau peu rapae,
i
te mau parau
imi ratou
i
te
mau
?
e
haùtihia
te
hi¬
te
taua
Te
mau
parau
parau
nei,
ua au
te
i
t-c
ri
r- tox
•
MAHANA P IT I
.
peu, ua
raveà'
,
KAIAPHA
"Aore outou i manao e e
maitai ia tatou ia pohe
atu te taata hoê ia ora
te
taata'toà ^.ei, eiaha hoi ia
mea
pohe te fenua'toà" loane 11/
50.
0
te
Kaiapha, tahuà rahi,
faatere ïa i
upoo
te
o
haa¬
ati-Iuda, te haapao¬
tahito hoê roa, i reira
paoraa
raa
i haapiihia'i, a
piti tausani matahiti i teie
nei, mai
ia Aberahama mai â, e e va-,
Atua, te
te
rua
here
nei
taata, e e ore roa
e tià ia'na
ia haamori ra¬
tou i te mau idolo.
oia i
to ratou here i
no
tahi pae
TE MAU
PH ARISE A
ma¬
e
ia
ratou no te mea, e pharisea
ratou. Üa
faahapa râ lesu
nao
e
M 0 N I R E
faahapa i
ia ratou ? Eiaha
ia
tatou
tei riro
Paulo
Aita
?
taamuhia i
mau
i roto i to ratou otei farii
hoi i te
ture
ore
peu ra
?
here nei
e
matauhia mai
peu
vai nei i
e
pharisea paieti mau e te
haavare ore, tei faaohipa i
te
i
ta¬
ratou
ohipa ta tatou e
rave nei, e te ohipa ta ta¬
tou e rave nei,
ua au anei
i
ta tatou parau? No reira,
a vaiho tatou ia
lesu, i ro¬
to i teie hebedoma
moà, ia
papai i te mau mea pharisea
teiaha ta lesu i
parau
ia ratou ei
faaiteraa i to
ratou huru i te nunaa.
Eiaha ri
ia
peu rapae
tatou
anei i
rau
te
mau
naaro
ui-
ratou mau
nei
au
Aita anei tatou
mea
rave
.
ore
no
huru
ta
i
roto
na
te
Eiaha
te
tahuà
mau
patoi ia lesu,
ia ratou
lesu.
te
te
e
ra¬
te mau tumu
fatata tatou i te
pharisea, aita anei
te
te
no
mau
ia'na, te
tià nei ratou i te pae aratià, tei nià i
la hio
i
au
ratou
tiaturiraa
tou
raa
râ i
ore
ia'na,
ohipa. Ua amui ra¬
tou i
te
mau haapii
ture,
te mau papai
parau,
te mau
ta
mau
i te nahoà rahi
no
te mau
ite no lesu, e te mau tama¬
te
e
ua
tamarii
feia horoà i te
ora.
Eere anei
lesu i
te
taata tei faaora ?
tei ho¬
roà i te ite i
te
matapô,
tei faatià i tei
pohe, tei
faahoi mai i te feia i haapaehia i te Atua râ ? I te¬
ie mahana, na roto i ta ra¬
te
ia'na,
mau
a
Teie
taua
taata ra, eita râ e ore
ite ratou i te mau ohipa
lesu ra,
(Mat. 21/15).
mau
i
roto
I taua mahana ra,
TE MAU TAMARII
Te
te
"a faasa-
:
i ravehia i nià
SABATI NO TE
mau AMAA.
i
atu, a faasatauro atu!
Aita ratou i
ma
na
toà no te aro
haamamû e no
te
faaino i
to'na roo i mua i te taata.
E taime mauà râ to ratoul
te
Ua ite
utuà
na
Kaiapha e ua faapinepine te Atua i to'
nunaa
e
ua
hoi ia
ratou
i
e
rave
rahi,
na
mau
enemi.
Ua ite
ra
mau
Kaiapha i
Eaha
mea.
atij^Iuda,
te
tiai
te
ati-Iuda.
feaà oia i
te rei¬
ai,
haapao¬
te tahuà rahi,
e
ore
te
no
te
no
toj
taime
i te rima o to'
oia te faatere
raa
faaora
te mau
parau
Teie
te mana
moà
râ,
no
no
ua
te
A-
tua.
Aore oia i huna i te mau
Semeio a lesu
e tae noa'tu
hoi i te tapao rahi
no
te
tiafaahouraa o Lazaro ! Ao¬
re oia i huna
i
te faufaa
taaê e vai ra i roto ia le¬
su i te pae haapaoraa e
i
te
pae
morale
i nià iho i te
e
to'na mana
mau
tiàà taa¬
ta, aita râ te reira i faatupu i te tiaturiraa i roto
ia'na e na
te Atua i tono
mai ia
lesu e te
ohipa ra
oia ia au i te hinaaro o te
Atua. Hoê noa iho mea ta'na
e ite ra
: ua fatata 100 ma¬
tahiti to
te ati-Iuda- vai-
i
raroaê i te raana
Roma. E nehenehe lesu ia
riro ei taata moà, ei Taata
noa-raa
parautià,
na
e
te
mana
ohipa ta'na i
enemi.
te
no
hinaarohia ïa
haavî i
te
no
hoê taata materia
noa, aore
nehenehe
te
atu
te
hoê, ia ora te
taata'toâ nei,
e eiaha
ia
pohe te fenua'toà".
ia
na
nia i
te
hopoià,
parauhia
ra,
te
pi
rave,
e
mea
Atua,
no
te
e
haere
eâ
te Mesia
te
o
satauro
e
ite oia i
ua
E
nehenehe ia
ta'na tatarahapa, eere paha ïa i te tatarahapa mau. Teie râ, ua pa¬
e
taata
mea,
ta'na hara.
ati
tupu i nia
iho i te nunaa
ati-Iuda e
ta'na haapaoraa,
ua
farii
oia ia taparahi hia
lesu,
ia au i
ta'na parau";..."e
mea maitai ia tatou
ia pohe
te
na
faaroo i te Atua, e na roto i to'na ereraa i te faa¬
e
O
oaoa
tià'i. Teie râ noa'tu te¬
ie faataaraa i
faaau-ateahia no te taata
e hoo i te
Fatu, te vai taatoâ nei ta'
reira, te itehia nei
Kaiapha, te faatere no te
haapaoraa ati-Iuda, mai te
te
ia
e
No
roo, to'na mataùraa i
noaâ
mea
tatou, e mai te
teie râ aita ta'
nuü
mau
’ia i
Fatu aita
na
no
e,
oia : "ua hara vau".
Te iteraa i ta'na
hara, ee¬
re â paha ïa i te
tataraharau
mau
pa mau,
te
e
I roto i te hebedoma moà
fatata nei ia
tatou, e ao
to tatou, mai te mea te
apiti nei tatou i te mauiui no
Petero no
ta tatou iho mau
e
hunaraa i te Fatu.
tatou, mai
nei
i
te
ia
tatou
roto
te
mea
tatou
raa
o
to
horoà
iho,
tei
i
ba-
to'na Metua.
haapapGraa no
nia i
te
Kaiapha !
faaararaa ia
hoê ia
te
o
tatou te feia
la ara tatou o
tatou ei feia
Keretitiano,
te riro atoà
hara na roto i
te ereraa i
te faaroo i te
Atua ora tei
ore i faaea i te
ohipa,
Fatu mana, te Faaora no
taata'toâ ! A ani
mau
1
te
ia
Atua
te
te
tatou
horoâhia mai
a te
Atua,
o
te
hoê
ïa peàpeâ aau tei faatupu noa i
te
ahoaho,.eiaha
te faatiamâraa.
anei tatou ia luda i te
pae;
"ua hara vau" ,
i
anaë
i
roto
to'na haehaa.
te
o
MAH AN A
TO RU.
lUD A
"Ua hara.vau,
o
tuù i te taata hara
i
vau
ore
nei"
(Mat. 27/4)
;
parauhia te ioa o lu—
da, te manao-oioi-hia nei
ta'na haavare, na moni ario
e toru
ahuru, te hoiraa i
roto i te 6 i
Getesemane.
Te manao-atoà-hia nei to'na
poheraa na roto i te tari,
te
te
taime
ino
o
a
ite
ai oia i
to'na ohipa.
Te
MAHANA MAHA.
"Haere
uiui
roa
I
tata
vau".
:
"ua hara
(Te
vai nei hoi
te
parau no te
taata i roto i
te
parabole tei
na
metua e
:
te
Atua
te
o
i to'
parau
e
ia
oe
hoi"). Eaha mau tei tu¬
pu ? Mai te mea ua tatarahapa mau oia, eaha oia i totoatoa
va'i ia'na ? Aita
anei
te
Atua i faaore i ta'na hara ?
E eaha i
parauhia'i e, te
faaore nei
ra
a
pa
?
ua
te
te
te
taata
Atua i
te ha¬
maitai
riro
parau no
tatou
e,
E
raa
te
Te
mau
tumu
to'na hooraa i to'
ra,
i
Simona,
ra
te aposemai te papa
rahi
mau
tatou
na
euheraa rû
ore
!
E ara
hio
E ara i
e
!
noa
e
e
te
i te
mau
râ,
te
roimata
no
Petero, e roimata ïa no te
tatarahapa. I roto i na pa¬
hia
no
toêtoë
haapiiraa rahi
Area
parau aro roa, e
aore
roa
paha e taata e nehenehe ia
hohonu
p6
fafauraa parau
rapae noa !
I mûri aè i to'na hiàraa
te
titau nei
Petero
ia tatou
ia ore tatou ia tiaturi noa
i nia ia tatou iho.
rau
haamaramarama.
rahi".
oto
hoê purumu iti fai te aorai o Kaiapha,
feruri
luda ei
te
te
tolo aueue
ore
e
tei tapu e, e pee oia
ia
lesu e tae noa'tu i te pohe.
tei tataraha-
Ua ite
i rapae, ma-
te
oto
'ua hara vau i
rai
aéra i
taua
nia i
i te Faufaa
atura
(Luka 22/62).
hoê roa,
roto
.
SIMONA-PETERO
râ, e hou oia a haapohe ai ia'na, oia te taata
i
faatu¬
haamaitairaa tei
parau¬
Fatu i nia
i te
te na 6 nei oia : "e
to tei oto, e faaoaoahia
e
te
mouà,
ao
ratou". E ite Petero i
taua
ture
no
te
Ua faa-
ra.
hiti i
mataitai,
piihia nei oia
i
te
e
ina-
e
te
faauehia
te
e
i
roto
satauro
no
teie taata tei paruparu roa.
No
te
mea,
ua
ïa ta'na
ta 'tu
faauehia, ai¬
te
o
auraro
noa.
te
area
e
ïa i te pohe".
pu
moè nei
Apî, tei parau e
teie nei ao,
o
te
amo
te
faehau
nei ia amo
tae
e
e
mau
faatupu
i te
tatarahapa
noa'tu i
te ora
ta'na
ha te
a
la
oto
la
i
tei
ta tatou oto
i te
luda ? Ua parau te aposetolo e: "o te oto hoi e
au i
te Atua
ra,
e
oto
i
au
feia tei
te
te
hau anei
.
ioa, ia amo i to'
15/21).
te
nuû oia 1
Atua
faatià faahou e
faaore i te
hara.
Ua
o
i
o
satauro" (Mar.
rava
i nia iq
i nia râ i
tatou,
i
sabati.
roto i te
oire, te faaroo nei oia i
àue, e aore i mahia te ite
nei oia
i te hoê-tiàà rahi
te haere maira na te
purumu.
I mua
roa
te haati
ra te
mau faehau roma
i
te
hoê
taata i faautuàhia tei haafefe i raroaë i te raau ta-
rauraa
eiaha
"Ua faaue atura ratou
hoê taata no Kurene,
haere noa na reira iho,
te
faaineineraa i
I to'na tomoraa i
tatou
i
te
feruriraa i nia i te pa¬
rau fifi rahi no
luda, e a
ui tatou ia tatou iho
e, ua
ite anei tatou
i
ta tatou
hooraa i te Fatu, e
ua hau
hio,
.
te
A vaiho râ
te
tapara-
e
SIMONA NO
KUREN E
faaapu, ia
mau
ma
mau
I taua mahana pae ra, ua
hoi oioi mai
Simona na
te
tatararaa
hara
ia tatou te
iteraa ia'na e
to'na huru mau
tei hunahia
FA RA I DE.
Simona
noa
0
te
no
lesu.
na
te
ai
p6 mahana maha a tapeàhia'i
horoà
te
la
riro
hihia oia no te faaroo,
te
mea aita oia i
ineine i te
na
taua horoà
e
te Ekalesia,
pou o
te
Fatu.
te
a
i te mahana
oia mai te
hoê
tatou, ia riro
no
ei mau veà no
ra,
sileia
te
ao
faaamuraa i
te
maraoe"
tae
tatarahapa mau,
roto
na
E
tatou
i to tatou Fatu
ia'na iho
hi "no
mau
tatarahapa i
i haamauhia i
ore
ia riro oia ei pi¬
ra,
aueue ore.
farii mau anei oia i
i teie hopoià, e ao¬
Ua
oia i to'na Fatu.
Ua rûrû oia
i mua i te mau
uiraa a te hoê tavini vahi¬
né i roto
i te àumoa i 5 te
Ua huna
te
amo
re
ra
ua
amo
noa
te mea
no
tahuà rahi.
faauehia ? E
parau mau,
aita oia i ite e te tauturu
ra oia i te
Faaora o to te
hoê
ao
E ite mataù noa,
iho parau tei nehe¬
nehe ia'na
i
te
parau :
noa
Aore au
i
ite i
teie
nei taata".
Areà ia hio te
Fatu ia'na i mûri aë
i
te
aaoaraa moa,
te ite nei oia
i te ino rahi no ta'na huna¬
raa.
I to te Fatu hioraa ia
Petero
i
taua
p5 ra aita
oia i mau faahou,
ua haere
i rapae
ua
i
oto ma
Areà
te vahi
moëmoë,
e
mauiui rahi.
te
râ,
e
roimata haa-
maitaihia tei nanii no roto
mai i to'na mata o te taui
roa ia'na
ei
taata apî. E
eita
oia e hoi
pihai iho i to'
parau mau,
oioi mai i
Fatu.
la
faasataurohia
ua
! E mea papû roa râ e, o
aroha tei tupu i roto ia'
i te hioraa i teie taata
te
na
i raroaë i taua hopoià teite mea i farii ai
oia no te amo i to'na satau¬
maha ra,
ro .
Eita
e
i
ore,
taime
te
te
faasatauroraa, tei
reira'toà oia, e i reira oia i fariu ai, inaha hoi ta'
no
màül tamarii
e o
Rufo, e
na
ro
retitiano
I
mahana
tatou
pae satauro
na
roto
na
Alesanede-
tau
taata Ke-
raua.
teie
eaha ta
o
poheraa,
i te
? E haamori ia'
i te faahaehaae
rave
lesu, e tià noa oia i te atea ê, areà râ
te tupu noa
ra i roto ia'na te hoê ohi¬
ia tatou ?
E parau! mau
roa. Teie
râ,eita^ anei e ne¬
henehe ia tatou ia
opua'toà;
mai ia Simona,
i te amo i
pa maui rahi,
faa rahi râ.
na
oia
te
hoê
no
e
la
ohipa fau¬
te
poipoi aë,
roto
na
taata mata-
mau
i te menema.
la faatia-faahouhia oia,
e
horoâhia ia'na te ohipa ra¬
mua
o
te
tae
raa
satauro
i
te
te
Mesia,
amuiraa
i
o
na
to'na
pohe ? Na roto i te fariiraa i te faaite i te evanelia e te
faaruëraa
i ta
tatou
mau
hara.
3
Ua
papai
te
e
ao
faaroo
:
hoê taata
tei pio i
rare no te rave i ta'na tu-
mai ia Simona,
haa
o
E
Satauro.
te
no
to
ao
tei farii i te amo
i roto
i
to'na tino i te
mau mea rii toe, i te mauiui i to’na mauiui, no te Etaata
te
kalesia, te tino
sia i
Me-
no te
nei.
raro
faautuàhia e ua faasataurohia. No reira, mai te mea
te toe nei â
te
hoê ohipa
ua
te taata
to
Ua ani oia
mai
tino
te
.
hoê
te
te
hoê
losepha no
hio tatou i
riro paha e
manao tatou e, e ohipa faufaa ore taua
ohipa ra, e e
riro
i
tatou
eaha oia i
te
i
ore
hoê ohipa no
te
taime
Teie ri,
te
huru
te
ohipa i
ai i
i
te Fatu
ora
ia
te
no
:
parau
rave
oia ?
ra
hio tatou i
te
tupuraa o te mau
ravehia
ite
i nia
ia
aita
e taime no losepha no te ra¬
ve i taua ohipa ra, no
te
mea, ua tupu taua mau ohipa
ra i te hoê taime poto roa
:
ua haruhia oia, ua
haavihia.
Xesu,
e
mua
no
sabati mata¬
te
mati, ei sabati haai
manaoraa
to
taeraa
mai i
te
tei
te
to
te
"DUFF"
"TARAPU" i
o
te
fenua
na
ra
ooà
taata
apî,
e
Tamaiti a
faaruëhia e te
te
! Ua faaruë
to’na nunaa
? Teie râ, mai
i
te Atua
i to te
ao
te perehahu nei te
manao i roto i
te
te
e
hoê
tanu nei i te
taa ore
te mea,
aau
te
pohe. E parau fi-
te
te
e
na
pêuri, te rave noa ra te ri¬
ma i ta’na .ohipa
; ua virihia te tino i roto i te ahu
lino teatea,
faataotohia i
roto i te menema,
te ruhia
nei,
nei
te mea te
fatata
mahana faaearaa,
te
no
te
sabati hopeà,
te
mau hora
hopeà no te Faufaa-Tahito,
teie
te
tino
lesu here
no
!
5
no
Mati
I mûri mai
tei ravehia
i
te
ohipa
losepha ma te
e
àtuàtu, e ma te faatura, ei
tapao hopeà na’na, te faaineine
ra te Atua,
i roto i
i nià iho i taua pahi ra,
ua tonohia mai ratou
e
te
sotaiete Faatupuraa Parau
re
no
Lonedona
ratou
tei
18
no
roto
vaihohia
mai
:
Tahiti nei,
ia
i
10 tei afaihia
i Tonga e e
no
ua
te
taeraa
nei) tei
to’na
e
pahi evanelia,
(mairihia ia
taua maha¬
taeraa mai
i roto
tutau
mai i
i Ta¬
i te
Matavai, 175 matahi¬
ti i teie nei.
E
30 misiona-
i
tu
aore
hia
faaoromai,
e na roto
te
a
tauturu
te Atua
hoi i
ta
ra¬
tou
i tiàturi, ua huritumu-
hia
te
mana
no
haamauhia
te
te
pSuri,
e
maramarama
nei
oto
au
au
tiairaa faahou, aita e tia¬
turiraa ! ua pohe
lesu, e
Maria e ! Te imi ra oe i to’
na tino
? Eita e itehia
ia
oe te tino
pohe ta oe e hinaaro na !
taù Fa¬
Ua parau
:
e
mai¬
Maria !
e
(loane 20/13, 16).
Eere anei
ia riro
te
i
ite
te
mea
tià
matamua no
tiafaahouraa, ei taata
paieti e te ite, ei taata
itehia, mai ia Petero e o
loane, tei hohoro i te mene¬
ma i
te poipoi roa ? (Ua hohoi râ hoi raua i te taeraa
ihoa i te menema, e i te iteraa e, aita e tino). E ne¬
maiti ri te
vahiné, ei
taua parau rahi ra.
Atua i
ite
no
ua
hoê
te
Aita’tu
i
taata
e
taime ra i
maori ri o
i
mua
mau
ra,
tià nei te
hoê
taata e
ui nei ia’na :
"eaha oe
i oto ai e teri ra vahiné ?
0 vai teie taata ? 0
te
te
i taua
te menema,
Maria,
tei ite
hamani maitai
rahi
a
te Fatu ia’na.
Aita
oia e
tiai nei i te hoê meà i mua
i teie menema,
aita’toà e
tiaturi nei i
te hoê ohipa
taai o
te tupu mai, te hi-
lesu,
no’na
nei,
te
henehe roa,
inaha, i taua taime
ia fariu oia i mûri,
E
i ite i te vaihoraa-
ratou...
e
lesu ia’na
ra
no
hopoi-ê-hia e ratou,
e
tino ta’na
te
e te parau
imi
e
nei ia'na
:
MAria !
I te
taime, aita e tiatu¬
faahou, e aita e tiai¬
raa faahou,
te horoàhia nei
ia’na, eiaha te tino
pohe
ta’na e imi nei, o lesu ora
ri, ma to’na huru mau.
Ua
tià-faahou-oia ! Ua upootia
riraa
!
Atua
te
hia te
horomii-roa-
Ua
pohe ! E tae mai to’
basileia ! Teie
na
nei pa¬
rahi, teie nei parau
apî tiai-ore-hia i teie poipôi, na Maria e faaite i ta¬
ua parau ra, oia tei maitirau
hia
Atua.
te
e
te
naaro
noa
nei
faaoti i te
e
hoê ohipa tei ore i ravehia
te miriraa i to’na tino, ei
tapao hopeà
tino ! No
e
no
na’na. Aita ri
reira, aita e
Evanelia hanahana
te
lesu-Mesia,
Faaora
ratou
o
to
Fatu
te
te
Ua
ao.
atoà ma te
tou,
reira,
nei i
parau no
faaruë i
mea
e
te
pohe
ra¬
xa.
tià roa
i te
tuatapapa
teie mau aito, tei
to ratou
fenua
e
pûpG ia ratou no te faatupu i te Hau
o te Atua i
ua
te
fenua nei
atoà. Te aito
e
i Patitifa
no’na te pa¬
ta tatou e
tuatapapa,
i roto i teie veà e
i roto
rau
0 tatou
ite i
ia Maria i faaitehia i
mahana,
e
te
ua
maitihia
taua
faauehia
nei,
tatou mau
hara,
e
ia faa¬
no
ta
tei tia-
faahou ei Faaora
no
Ua tiàfaahou oia
luia !
ao.
taua
tatou
ite ia lesu tei pohe
-to
:
te
Ilale-
i te mau veà i mûri nei,
o
Tihoni Viriamu ïa, te aposetolo no Patitifa.
Ua fanauhia Tihoni Viria¬
i te 29 no
Tiunu
1796,
oia hoi, te matahiti i reva
mai ai te pahi
o Tarapu no
te haere mai i
Tahiti nei.
To’na oire fanauraa, o "Tomu
tenham
high cross"
la,
e
oi¬
fatata i Lonedona. E metua tane huru faaroo ore to’
re
areâ te metua vahiné,
vahiné faaroo
mau ïa
e
na'na i haapii i
te pure i
ta’na mau tamarii,
na’na'
toà i aratai ia ratou i
te
na,
e
Atua
PUAATORO HUMERA HOE
tei
i teie mahana, mai
parau ra
faaroo, te
te parau noa
ia tatou ia
no
e
ohipa ri tei ravehia e
No
mau taata i vai¬
hohia mai i te fenua nei, e
na tei mono mai
ia ratou,
na roto i te
ati rahi e te
Ua
"Te
2 i Matuita.
Na taua
1797,
hiti
evanelia
fenua nei.
te
Oia mau,
ra
fi
:
tatou e,
5 NO MATI
Ua riro
i
Atua tei
Atua i
e
taoà
Arimataio.
la
ta’na ohipa, e
te
no
anei
(Mat. 27/57,60).
taata
ua
e
30 matahiti
E
o
paari
ia Pilato i
te
tino no
lesu... ua tuù atura i roto
i to’na menema apî i paohia
e ana i
roto
i te mato...
ra
tino
"
MARIA I
MAGADALA
horoàhia
lesu. Aita e
tiaturiraa rahi
Arimataio, o
losepha te ioa, ua ani atuno
TE PA SA
hopeâ riaria no te hoê
taata
a-
te tia-
no
ia
to’na iho menema apî i pao¬
hia i roto i te mato.
E
to’na
no
SABATI NO
pohe oia.
ua
AR IMATAIO
toà
o
ta losepha i
rave no
te faaiteraa i to’
na tiaturiraa ia’na, noa’tu
horoàhia !
ua vehîhia
i
te ahu, e ua
tuuhia e losepha i roto
i
lOSEPHA NO
"üa haere maira
ravehia,
roa
faahouraa.
ohipa ra
taua
haafifiraa,
MAHANA MAA.
taata
ia
nehenehe
te
vahi moë
te
roha, i te poipoi
ra.
E tamaiti apî roa o Tiho¬
ni, i faaroo ai oia i te pa¬
no te tapena tute (capi¬
taine Cook) e to’na mau ta¬
re haati i te ao nei e rave
rahi.
rau
PAPAIHIA
Te vai
oire
E
4
Georges Rene POROI
ra
i
roto
i to’na
iti, te hoê vahi
au
roa na’na, maori ri,
te piha ohipa a te
taata
tupai
AURI. Te auahi,
te
pupuhi
matai, te auri tupairaa, te
auri veàveà i ohipahia e te
te mau pura auahi
tei pee haere i nia
i mûri
aê i te mau tupairaa, e mau
hamara,
Ua
hipa i reira
rahi
faahiahia anaè ïa ia'na.
la hio oia i te taata tupai
auri i nia i ta'na
chipa,
mea
te
parau
aravihi
ri e" !
nei
oia
te
taata
o
:
"Auê te
tupai au¬
tamaiti huru itoito
o
Tihoni i te fare haapiiraa,
area râ te mea ta'na i anaE
anatae
ïa
e
mea
mau
te
roa,
o
te
hamanihia
iti to'na
te anaanatae.
e
itoito
te
ma
Ua
mau-
faatere
te
reira pi-
te
o
chipa
mau
rima. E
auraa
i te
e
te
ra
no
ta'na tamaiti,
ia
ohipa
fatu
haapao maitai e
te paieti.
hoê hoa no
Te vai
na
te
ra
hoi
te
ta'na
i
fare
■H/'
toa,
I te
14
roa
ha ; no reira,
uà riro oia
i mûri aë ei
taata aravihi
ite i
fare toa
mau
maiti
haapii ohipa. Te maoi reira, e hitu ïa ma¬
tahiti, no te rahi o te mau
ohipa i haapaohia i roto i
taua fare ra. la hope râ na
matahiti e hitu, e papû roa
ïa to'na ite, e e nehenehe
roraa
reira
oia
noaâ ia'na
e
Te hooraa i te
21 matahiti.
hoi ia
auri, te tu¬
hamaniraa i te
mau tauhaa auri
atoà,
te
haapaoraa i te mau buka no
pairaa, te
e
'tu,
e
taà maitai
Toys TERRAINS
VALLEES
Te vai
taua
ra
i faateo-
ia'na,
roto
anei
o
ra
?
anotau
paha te
e mea
faaroo i
iti râ
e
paruparu.
E mau hoa faa¬
te
paieti ore ta'
ore
roo
e
amui ra e te huru moë
ia'na te pure e te taio
parau. I te Sabati, aita oe
na
ia i haere
pinepine i te pureraa, aita'toà i haapao
i
te mau putuputuraa hebedoma
tua
no
to'na metua vahi¬
oia i te Ata'na tamaiti here,
ra
te
e
pure ra
haere
nià i te eà ààno e
no
i
te
te
mea
te
pohe.
WONTACmES
HAHHGERIOOIV
CAMION
rave
te
Tihoni i
te
to'na
ohipa'
Ua hau
feia
o-
reira,
e haehaa
to'na i rotopG ia ratou
no
Te oto
ia'na
taua mau ohipa'toà ra ia ho¬
pe na matahiti e hitu.
raa
te
taua mau
atoà ra.
E Tamaiti faaroo
né
te hoo¬
no
to
i
ra
huru fare toa,
mai
rave
toà, aita râ oia
teo
te hooraa
te
hipa'toà ra.
to'na matahiti
i
te
Tonkin m3,ei ta¬
te
i
roa
"
o
ia'na ia faatere i
;
ua
te
mau
tiai â e
e taata. Ua inoino roa
Tihoni i to'na mau hoa,
no
te
tiairaa. I ta¬
te
maoro
ua
taime ra, te
ra
te
o
taata
haere
noa
p3,
i te pureraa
o
Te ui
Tonkin vahiné.
a
haere atu ai
inuraa",
matou
ta Ti¬
o
LÉGER
ra
oia i
tae
' ’
atu
te
e
!... E
hara
aau
raveraa
huru etaeta
Tihoni, aita roa'tu oia
i taua mau parau ra,
te au roa ra oïa
i te mau
to
i puta
teie nei
ao.
No
to'na râ inoino i to'na
mau
iino
mea
hoa
o
i
tae mai i
faaauhia ra,
ua
tei
o
ore
hora i
te
parau aëra oia : "e tiairaa
roà to'ù i roto i
te pSuri
e
te
tae
o
toëtoè, e aore ratou i
mai, e haere atoà vau e
Tonkin vahiné i
raa,
e
te
pure¬
i nià i te purumu.
Te oaoa
nei oia i
to ratou
peàpeà,
e
aita
i
te
te
e te
to'na ri
varuà, tei rapae ïa.
te
ta
ra
ROUES
to'na tarià i
"tapeà i to'na
faaerehia i te ora ...
ia pohe te taata, ia ere
i
te ora"... "tapeà"..."faaere
No te pinepine o
te¬
ie miau' parau, i puta'i
to'
na tarià, e i haamata'i
i
hia
e
:
ana
ora,
...
faaroo i te
te
i
orometua
te
^ts Georges RENE POROI
aoraa
Teie
orometua.
nei fau-
taata
ao,
i
re
ia'na
mea'toà oteie
mau
ta
"Ea¬
:
faa, ia roaà noa'tu
te
te
a
irava
te
tatara
ha hoi ta te
nei
ia pohe oia iho e ia ete ora" (Luka 9/25).
Inaha, hiti maira te mao
te
evanelia, te
maramarama
no
lesu i roto i
ramarama
to'na
aau. "Ua mairi
ihora
i reira ra te hoê mea
no
nià i tana mata, mai te poa
ïa ra te huru", ite
ihora
oia i te
maramarama no nià
mai... te ite nei oia e,
e
mea tahuti noa
e te faufaa
ore te mau
mea'toà o
téie
nei ao, areà te ora mure o-
te mea faufaa rahi ïa
tià i te vairaa e amuri noa'tu. Aue te poupou
e
te fanao e ! Te tumu i hama¬
nihia 'i te taata gei,
eere
re,
o
te
o
te
fg.ahanahana râ i te Atua!
rua
"Ua iritihia taù mata vai taua taime mau ra, pa-
o
to'na
te
aau
i
pureraa,
roto
i
te
fare
te
amu
e
e
te
no
inu,
haùti,
te
no
no
pG atura to'ù manao e, te
rave i te ohipa i te mau ma¬
hana 'toà ia noaà
te mau
mai¬
tino, e mea hape ïa, e
te ohipa noa na roto i
te
hebedoma taatoà, ia haapao¬
hia te mau peu haùti
i te
sabati, e mea hape atoà ïa.
tai
No
reira i
ua
pGpQ atu vau ia'ù iho no
e no' ta'na ohipa.
taua
taime ra,
te Atua
Ua faaroo
reo
no
raa
mai
e
MOTRI
hoi
te
i faahiti-pinepine-
reo
mau
ra
QUATRES
te raveraa
toètoë". Eere no
te parahi nei
oia i
hcê valii huru pôuri, e
vahi huE-j—«xjsa i te puri^xpure,
te orome¬
ra
i
ta'na
aoraa ma te puai. E inaha,
te tiatonu nei o Tihoni
i
te tavini o te Atua, te pu¬
i
te
inoino râ i to'na mau
atura
oia e
o
Tonkin vahiné
i
te pure¬
raa i taua pS ra.
i
Te faaitoito
tua
taoto
Haere
tae
to'na ti-
roto
fare pure,
te
Tihoni i
te
i
te parau"Hô mai i
to
o
te Atua
e
:
ààu ia'ù nei
CROSS-COU NTR Y
A
i
no
te
la
Tei
orometua.
no
te
anaanatae
hoa.
haapao nei
aohia ra e te
parau e
e
ïa
haere ai oia i
no
oia
roa
e
ia tae mai ratou,
tiai atoà ratou i roto i
pSuri
e te manao nei oia i t©'
hoa e tiai ra
ia'na
mau
aita
rearearaa
i 3 ai Tihoni i roto
a
aita
honi ïa pahonoraa. Auê oe e
Tihoni iti e ! e Sabati te-
ra
ua" i te mea tià
hoê
tei parauhia e lesu.
i te hora, e
hoa i tae mai
Ua tae
ava.
ie, te mahana o
te Fatu ;
na te Atua i faataa i
teie
mahana ei mahana no'na e te
faariro nei oe ei mahana a-
oia i te mau tauhaa auri atoà. E taata pai¬
eti mau o
Tonkin
e
ta'na
toà vahiné. Ua rave ê na rahoo
te
hoê fare inuraa
i te fare
apî ei tauturu no'na.
I roto
haere
no'ù,
metua, o "Tonkin" te ioaj
imi haere ra i
te
hoê
taata
no'na i nià i te puratou i te
e arearea i roto i te
ua opua
rumu,
nei Tonkin vahiné, "te
aha
nei oe i 6 nei" ? "Te
tiai
néi au i te
tahi mau hoa
hinaa-
riro ïa oia ei
tahi
te
hoa
mau
pa,
ohipa'toà, aita e peàpeà", o ta'na ia pahonoraa.
mau
ro
Tihoni Viriamu i
vai taua vahiné
ra ? 0
te
vahiné iho a to'na fatu ohi¬
Eaha râ te ohipa e hinaarohia ra e Tihoni ?
"Te
e
na
mahia, te tià nei te hoê va¬
hiné i mua ia'na, e te ha#mata nei i te paraparau.
0
toa.
metua vahiné
ti,
ra
te
te mataù ra Tihoni o te itehia mai oia
e
taua feia
ra... E inaha
!
aita
i
hi. No taua tumu ra i manao
ai na metua no'na i
te tuù
ia'na i roto i
te hoê fare
te
te
toètoë,
,e
mau
Ta
i
tiai
hoê p8 sabati
te
anotau
ruuru roa te fatu i ta'na ohipa. la tae i te taime e
faaoti ai te ohipa e
e hoi
ai te taata i
to ratou iho
mau fare, te nee haere ra o
Tihoni
i
te piha tupairaa
auri e te
haapii ra oia i
te rave i te tahi mau ohipa
e
I
o-
i haapiihia i ro¬
haapiiraa rara-
parau
i te
Tihoni i ta'na
rave
e
taù
tamaiti",
reira oia, riro atu¬
oia ei tavini no te Atua,
ua
na
ei tavini
itoito,
te
puai
e
te
haapao maitai e tae noa'
tu
i te hopeà.
I te 30 no Tenuare
i riro ai
oia ei
1814,
taata
no
5
Atua ; ua
tae i te 18 o
to'na matahiti. Te tahitohito nei to'na mau hoa ; eita
oia e ati faahou
ia raton.
te
faaapîhia
Ua
taatoà
rau
feruri
te
no
e
oraraa
putuputuraa maitatai
te mau
atoà
to'na
te haere nei oia i
;
i
i
i te sabati,
te pure
no
te
hebedoma,
te
baere tamau
Pa-
te
e
na roto
nei oia
i
te fare pure,
te papai nei
oia i te mau parau i aobia,
te feruri nei i te Bibilia,
baapao maite nei i ta'na
te
ibo pure poipoi
i te mau
mabana'toà. Te amui nei oia
i
Ekalesia,
te
nei i
te
baapii
tamarii i te saba¬
te
ti, te farerei haere nei
te
ruau
mau
i
feia pohc
te
e
taiete
e
ua
fariibia oia ei
pipi. Te maoro no te baapiiraa, e toru ïa matahiti, aita râ,o Viriamu i haapiihia
e
toru matahiti, no te pinepine O te mau rata a te mau
i 3 te Etene i
te
titau-onoono-maite-raa mai
ia tonohia
te mau orometua
baapao
apî. No
reira,
ua
paieti mau
ta
o
Viriamu
i
i
avatea
ne
i
aoraa
mau
te
no
e
sabati i
te
te
tereraa
te
te Ete¬
parau no
Eva¬
te
o
nelia i 3 ratou, e i te pureraa i
te
ahiahi sabati,
taiohia
te
i 3
tua
anatae
i
mau
te
roa
aau
aroha
te
o
i
raa
Ua
ra.
ana-
Viriamu
reira
te
Tupu aëra i roto
parau.
ia’na
i
rata
te mau ^orome-
e
Etene
te
faaroo
te
te mau
ra
papaihia mai
r.ahi
i
te
ra-
hiraa tausani taata tei faaea noa i roto i
te p3uri no
te ite ore e
no te hara
i
roto i te mau
fenua
etene
atoà ra. I te p3, i nià
i
to'na roi, te ori haere noa
ra to'na manao i 3 te mau e-
e na" orometua e maba no
fenua
mau
ïa no
te Moana
roto
Viriamu
Patitifa. Tei
i taua pupu
piti
taata apî roa
i
ratou
atoà
oia te
rotopû ia
ra,
ra.
la oti
to'na faatabinui faaipoipo ai oia i
iraa,
vahiné, ia Mary Cbauner,
matahiti, e 20 to
Viriamu, e ua faaineine rate
19 to'na
na
la
raa.
mau
au
te
raua
E
taime
te
reva—
raua
i
te
taime huru peàpeà
no
nei te
nei na
reva
ea
no
aahu e te mau mea'toà e
ia raua ia afai atu
e i
17 no
Novema
i
ineine
roa'i.
te
ibo
Ua hoo haere
te
revaraa
tamarii,
metua, te
!
Te
te faamau
hoa
fetii atoi,
te mau
e
taà
ore
e
Ua tae i
te
e
tei nia
raua
hi.
Te
tai nei
te
i
roto
ra.
i
na, ua pure ihora oia
Atua i te na 3 raa e :
te
Atua,
a
oe
i to
oe
fe¬
taua mau
I te hoi maha¬
i
te
"
e
faaite papQ
mai
hinaaro ia'ù nei,
ia hinaaro oe ia'ù ei tavini no oe
i 3
te Etene,
a
haamau roa oe i te reira ma¬
nao i roto ia'ù, ia vai ta¬
mau
roto
te
maite te reira manao
i to'ù aau i te
rui
ao,
tura
oe
e
aita ra,
i
te
te
oaoa
faaite aéra i
metua, i
ua
no
te
tupuna, te hio ra
to
raua
i mûri, i te fenua e i
te fetii atoà i faaruêhia e
raua... I teie
nei ri,
te
hio nei to raua mata i mua !
mata
i
Moana rahi Patitifa ta
te
tapapa nei no te poro-haere-raa i
reira i
te
Evanelia hanahana no lesu !
raua
e
i te pa¬
rahi
no te poheraa
Teihotu orometua no PapaUa
rau
o
aë,
faaroo tatou
tei
na
te mau
tamarii i
ta
ta¬
Atua ia'na.
Ua fanauhia
Papeari, i
1900.
E
te
taata
o
10 no Mati
Papeari mau
ta'
i
raua
oia i
to
ia'na
no
roto i
i
ua
faaite
te
hoi ati
farerei, i ite ai
Atua titauraa
te
te
ra.^I roto i na ma¬
tahiti i mûri
oia
e
aita
faaea, te
oia.
Teihotu i
i te hoê parau
papai,
titauraa
oroà iti ra (maori ri to
te atea)
e tei mûri
iti aë
i te taime taotoraa, ua ra¬
te
te
toroà orometua.
Aita râ oia i ru noa, ua tiai oia ia papû maitai
taua
ua
ve
iho i
oia e,
puhia no te hitu-ahuru-mapiti-raa o to'na matahiti.
Ua amui
i roto i
raua
I roto
matau maitai-hia i
roto i te Ekalesia. Ua faaruë roa oia i te 10 no Mati
nei i te p5, i mûri aë i te
oroà iti utuafare tei faatura,
S
ua
Ekalesia.
oto
I
matahiti 1927 i
te
faaipoipo ai
to'na
hoa ia
Teihotu
vahiné, i
Papeari ihoa, e i mûri iti
oia
i
te
reo
no
ia'na. Ua
na
o
mai,
ta'na
papai atoà oia
Atua tei parau
faatae oia i ta'
aniraa i
te mau Faatere
Ekalesia tei farii mai-
te
L'UNION des ASSURANCES
de PARIS
i
na
orometua e
i
te hoê
rata
Mai taua mahana
maira,
ua titau papG oia
i te ite
ia noaà...
I mûri aè,
ua
tae mai
te pahono a te So-
6
Agent général; Pau! YEOU
CHICHONG
Rue Bréa-tél.
ite
te
e
i te mau faatere no te
Sotaiete
rahi, misionare i
Lonedona
i te
avaê Tiurai
1816.
ua
titauraa i
ite noa ra oia i
taua
Viriamu,
reira i
te
purumu paruparu o te moana.
Te atea ra te pahi i te aià
faaatea
a
pa-
farara nei te matai, te tere nei te pahi i nia i
te
reira manao ia'
ù nei". No 3 mai i
te Atua
ra te reira manao. Rahi roa'
roa
te
pu...
haaparare i to'na ba-
etene
nua
e
te mahana reva¬
raa,
tene, aita ri oia i ite
e,
hinaaro ra te Atua ia'na
sileia i
te
e
farerei faabou ai,
taime no te roimata !
tau
te
no
vahi
e
te mahana
roa
TEIHOTU REID OROMETUA;
i ta'na
roto
e
aravihi e te maramarama,
i tià'i ia ratou te faatabinu ia'na
e
na pipi
apî e
vaù i te hopeà o taua mata¬
hiti 1816 ra. Ua
faataahia
na rorometua e pae no Aferite
pinepine ra
Te paraparau
orometua
te
baapoto-
bia te taime no
Viriamu
i
roto i te haapiiraa. Ua ite
hoi te mau faatere e, e taa-
te Atua.
no
te
orometua
mai e te paruparu, e e rave
rabi atu â mau
obipa ta'na
i
ka,
2 80 70- 2 80 71-2 80 73
i.
tai ia'na ei
pipi orometua.
reira, i tè 31 no Eperera 1931, ua 6 raua i Heretnona, o te
piti ïa o te ui
pipi i Heremona, no te mea
ua haamata
te
Haapiiraa i
E
no
(mai Moria mai) i
Heremona
matahiti
te
1928.
te
tonohia i Pai reira oia i faatahi-
orometua,
para,
nuhia'i
e ua
toroà orome¬
tua i te 16 no Tiunu no taua matahiti ra.
Mai
reira
mai to'na
faatereraa i
te
no
te
paroisa Papara
e
tae
roa
mai i te matahiti
1971
i
mairi aè nei, i reira oia i
faaturahia’i i te 8 no Atete, e
na
ta'na iho hunoà,
na Tahuâ Tupai
tei haamauhia i taua mahana ra, i mo¬
ia'na i te faatereraa i
ta'na paroisa.
no
Tomite Heremona,
tei
feruri i te
te
te
Tomite
mau
parau e te mau ohipa no
Haapiiraa orometua. I te
te
taime i haamauhia'i
te matamua no
te
Tomi¬
haapao
te
faatere i
te
e
maitai
te mau
Ekalesia, oia tei raai-
te
a
matahiti
1934, ua
mahiti raua i
te Haapiiraa
I
melo
tihia ei Peretiteni
Tomite ra.
no
taua
Mai te matahiti 1957 mai,
te matahiti i maitihia'i oia ei melo no te
A.R. e no
pinepi-
te
Tomite-Tamau,
ne
to'na tonoraahia i
i
ua
ti, mai te Tuhaa IV, te Tu¬
haa V e tae noa'tu i te
Tu¬
haa VI.
E
tere
mau
•
rave
1
Tuhaa,
*
A.
roto
i
ua
ohipa ta'
te mau
e
•
na
A.
•
teie mau
i
riro ei taata ite-
maitai hia i roto i te Eka¬
lesia.
i
To'na huru ? Ua ite
ïa
te mau taata'toà tei
matau
ia'na. E taata haehaa oia,
te marû e te faaoromai ;
o
to'na ri faaroo te tumu no
te reira. Na roto i na
mata¬
ohipa ta'na
?
rave
noa
mau
Aita Teihotu
i
i
te
paroisa
faatere
Papara
rahi râ te mau ohi¬
pa ta'na i rave,
e ua rahi
atoà hoi te mau toroà ta'na
i amo, i roto i te Tuhaa II
anaè,
e
ua
i roto i
Ekalesia. Mai
1934 e tae roa
te
matahiti
mai i te
matahiti 1957, ua
te
faateçe noa oia i ta'na ohi¬
pa orometua i roto
i ta'na
paroisa. Area râ, i taua ma¬
tahiti ra i haamata'i oia i
te rave atoà
i
te ohipa i
rapae
i ta'na paroisa.
hiti
e
rave
rahi
no
to'na ooia i te
raraa, ua
tavini
Atua i roto i
ta'na
na roto
te
a
Ekalesia.
Ua manaonao
rahi oia i te maitai
ra
no
te mau
I.-
Apooraa Rahi, e ua maiti
Apooraa Rahi ia'na ei mé¬
lo no te Tomite-Tamau
o te
reira tau ; I taua matahiti
i maitihia'i oia ei
Peretiteni no te Tuhaa II
ta'na i faatere e tae roa
mai i te matahiti i mairi,
oia hoi i te taime i faaturahia'i oia. I te reira'toà
matahiti i maitihia'i
oia
ra
VI, oia
hoi
:
no
te
motu, e Maareva. Ua faatere
oia i
taua
Tuhaa ra e tae
roa mai i te matahiti
1967.
I te matahiti
1963,
matahiti i pûpû mai
ai
te
te
Sotaiete no Paris i te faa¬
tereraa no te Ekalesia i ro¬
to i te rima no te Apooraa-
2.-
404 Peugeot
3.-
Fiat
4.-
Volkswagen
te
i te mau Tomite a
Ekalesia tei haamauhia
no
te
riro
ua
tahi
te
i
pae
pàrau i faaotihia, ua faaohipa oia i roto i ta'na pa¬
no
ta'na mau tamarii ei
mau
rave
ohipa mai ia'na i
roto
roisa
i
Ekalesia.
i roto i
ta'na Tu¬
haa. 0 te hoê oia no te mau
e
paari i toe mai,
pûpû i to ratou itoito
oraraa
i titauhià'i
ni. Ua horoà
matahiti
i
te
toà
Teihotu
o
oraraa
ohipa a
E
taata haehaa
i
te
mau
te
toroà
i te Peretiteni
oia
ta'na i
E haamaitai
Atua
Ekalesia.
Hoê ahuru ta'na tamarii,
e e too maha i roto
ia ra¬
tou tei rave e
te rave nei
t i te ohipa i roto i te E-
ratou
no
te manao
i ite i
tua
:
roto
l 300
roto
i te Ekalesia.
te
no
i
ana
e
aroha
tatou
to
nei i
hana
te Atua
ia
e
e
te
pure
ia haamahana-
faaitoito ia
ra¬
Ua moë oia !
e
parau
mau. Areà râ te
mau
ohipa
ta'nâ i rave, tei oti e tei
ore i oti,
to'na huru, to'
tou.
tavini ta ratou
i to ratou me¬
te Atua, ta¬
vini i te Ekalesia. Hoê tamahine (tei pohe aë
nei)
tei riro ei
papai parau i
roto i te
faatereraa no te
128
e
ohipa i ravehia e
to'na utuafare : to'na
ta'na mau tamarii, te
faatae nei tatou ia ratou i
tavini i
TE MAU
te
nehenehe
I
utuafare,
:
i
tatou
oraraa
mau
hoa
metua, no te
ta
ratou
i
faaroo
i roto i
te
oraraa
ora
te
no
teie nei tavini
o
^^lesia. No te aha ? No te
haapiiraa i haapiihia'i ra¬
to
A.R.
a
hau.
e no
e
te
no
faaturahia'i. E 8
avaë i mûri aè, ua
rave te
Atua ia'na i
roto
i to'na
te
tou
iritiraa i te Apoo¬
Rahi, e na'na i haamau
hou oia
taua haehaa no'na
ra i riro ai oia
ei
taata
rahi e te herehia i roto
i
amo,
ta'na i
Ekalesia,
pureraa
ohipa'
mau
i te
tupu ïa i
te avaë Atete
1971. Na'na
i faatere i te
raa
te
hopeà
roto
ua
tavi¬
e 40
to'na
no
i
rave
e to
Ekalesia
ratou
no
roto
e
te
no
ohipa
Te
tei
taata
te
faaroo,
te
vai noa nei
ïa i roto i
te
manao e
te
na
no
te
taata
e
TAATA
I
TANO
:
aau
TE
rave
rahi.
Melle GUILLOUX Moea
(Tevaitoa)
Irëne POU
(Papeari)
IB 505
Mme
43 010
M.
20 534
Melle STIMSON Kotirau
TEUIRA
Gaby (Papehoo)
(Mahina)
16 082
6.-
Renault 4L
27
7.-
Vespa 125
27 885
8.-
Poste TV
37
655
Erita
9.-
Poste TV
2
258
Germain Alexandre (Papetoai)
TV
lO.-
Poste
11 .-
Cyclomoteur
12.-
Cyclomoteur
13.14.-
TANO
932
Valérie
1
Mme Paulina
Titioro
no
U.C.J.G.
4 908
Paroisa
no
no
Faaa
Taunoa
(Mataiea)
46 003
MAPUHI Gaston
Vélo solex
22 015
Teriitahi ROUA (Tahaa)
Vélo solex
3 890
solex
NO TE
11
226
47
459
5 300
Bicyclette
18.-
Tifaifai
35 969
19.-
Tifaifai
23
20.-
Mme VAHIRUA
48 781
17.-
faatere i te tahi mau
ei
te mea,
e
„.,„.NUMERA
1 roto
riro oia
oia i te mea
i
te Atua,
oaoa
haamaitai
5.-
te
ua
te o-
Ua
roa.
ua
opua-
te mau
;
107
Bicyclette
mai i
Ekalesia
te
20
-.
1
sia,6
e ua
amo
oia
i taua
ohipa,
a
mau
504 Peugeot
Vélo
amaa
raa
oia i te
TITETI
Rahi,
oia tei maitihia
ei
-.
5
1
Peretiteni mono no te Ekale¬
roa
turu
Tuhaa
Matuita, Tua¬
tiàraa ra
e
tae
matahiti 1967.
ua
TE
TANO
te
te
piiraa a te Ekalesia i Utu-
:
TE
raa-Tuhaa ia'na ei auaha no'
ei Peretiteni
e
ohipa a te Eka¬
lesia. Ua itehia taua manao
no'na ra i roto i ta'na iho
Oia mau, i taua matahiti
1957 ra, i maiti ai te Apoo-
atoà
Ekale¬
i te mau ohipa
ta'na i rave i roto i ta'na
paroisa, ta'na Tuhaa e i ro¬
to hoi i te
mau ohipa amui
sia,
pa mea anaanatae e te itoito. I roto i te Faatereraa,
te Atua.
^
no
Eaha te
Ekalesia.
E
piti tamarii
i roto i te toroà orometua.
Hoê tamahine e haapii nei i
te tamarii i roto i te Haa¬
(1931-1971)
teie
i
roto
na
roto atoà hoi i
ta'na Tuhaa. Aita oia i faaea i te faaara e i te faaitoito ia ravehia te mau ohi¬
ratou
roto
tuhaa atea i Tahi¬
te mau
paroisa e i
_IAVIRIRA^
246
I. Maire
(quartier Purea)
?
Paroisa Tane (Patio)
Rata diakono
(Papeete)
Teiho tino (Tahaa)
Tufariua
Jacqueline
(Raivavae)
644
Taputu Mareto (Taunoa)
1
PRIMA
Fait partie de Vea Porotetani 1971-1973