EPM_Vea Porotetani_197203.pdf
- Texte
-
7
DIRECTION-REDACTION ET ADMINISTRATION
Quai de l'Uranie
-
Papeete
-
2e année
S.RAAPOTO
;
N*3
Tel. 2 00 29
MATI
-
1972
VEA POROTETANI
Vea avae no te faaroo
mensuel protestant de
porotetani
polynesie
HOO ITE MATAHITI HOE 20 TARA
TATOU ATOA
«
0
te mea teie i ite ai tatou i te
aroha, oiai lioroà i to°na iho
0 tatou atoà...
ora no
tatou
:
Ta
Teie
0 outou atoà...
nei ïa i
roto
i to'na faatiàraa i te parabole no te taaSamaria hamani raaitai (Luka 10/25-37) ua parau lesu i te taata haapii ture
: "e
haere atoà oe e na
reira". E i te taime no to'na horohoroiraa i
te avae
I mûri aë
ta
no
ta'nà
tou
mau
pipi, (loane 13/3-15)
"e horoi atoà hoi
:
outou
ua parau
oia ia
ra-
i to outou iho avae".
Eita paha tatou e au maitai i teie parau. E mea au aë na tatou te haapao-noaraa i te mau parau i fafaùhia mai e te Atua, eiaha rS
te mau mea tei ti'tau ia tatou ia rave, mai
tei ravehia no tatou. Te aratai nei to tatou paieti
ia tatou
i nià i te mau mea tei riro ei maitai no tatou anaë.
Outou atoà.
Tatou atoà...
Teie râ, te turai ûei te aroha o te Mesia ia tatou.
Aita oia e vaiho hau noa nei ia tatou. Te faahepo nei
ri ia tatou ia haapao tatou i te ati, te
rohirohi e
te mauiui o te taata e tae noa'tu i te taime e haapeà-
peà-roa-hia'i
tatou e te mau ati o te taata ta
tatou
i ite. Te mea tei haapeàpeà ia tatou i te hioraa i te
ati o vetahi i, te tapeà nei ïa ia tatou ia hopoT ta¬
tou i te raveà.
Eaha te raveà ? Te satauro
o
te
tià i
mua
i to
ta¬
i te hebedoma moà e fatata ia tatou nei, te
faaite nei oia ia tatou i te raveà :
Ua horoà te Me¬
sia i to'na iho ora no tatou, ia na reira'toà tatou...
tatou i to tatou
ora no te mau
taeaè
ri, "te horoàraa i to'na ora",
ê to'na. Hou
auraa
e
Teie na parau e piti, te ite-pinepine-hia
i te Evanelia. A haamanao na tatou !
hofoà’toà
pinepine,
e mea
lesu horoàraa
to
(I loane 3/16).
»
i
to'na ora,
hoê taime i nià
i
te satauro, ua horoà riirii oia i
taua ora ra i
te mau mahana tatai tahi. Te taatoà
o
to'na taime,
ààu,
na
i i
te
mau
to'na puai, te taatoà
te taatoà o
horoà oia
ua
ma
te faaherehere ore no
mahana'toà. E
to'
o
vetahi
reira, i mûri aë i to'na
mai oia i te
no
parahiraa poto i
te fenua nei, ua vaiho
hihi maramarama tei anaana noa.
mau
Teie ri, e mau Mesia anei tatou,
a nehenehe ai
ani-atoà-hia ia tatou ia rave mai ta'na
i rave ?
i te Mesia. E ere atoà
anihia tatou ia rave mai ta'na i
te mea
e,
ua
ia vaiho ri tatou ia'na ia
rave
roto
na
E
mai
eere tatou
parau mau roa,
ia
rave,
ia tatou i ta'
ohipa aroha, ta'na ohipa faaora. Eita roa hoi e ne¬
ia tatou anaë, noa'tu to tatou manao maitai, e
noa'tu to tatou hinaaro, ia rave i ta'na i rave.
na
henehe
Te parau a
loane
;
"ia horoà'toà tatou",
eere
ïa i
hoi faaheporaa, o te hoi ri mea roto, o te nehene¬
he mau ia tupu. A hio na tatou i te hoi amaa vine teie
mau papû i roto i to'na
tumu, ia hotu taua amaa ra i
te maa e tià'i. Mai te reira'toà te taata te
tahe ra
i roto ia'na te tapau no te aroha o te Atua. Taua taa¬
te
ta ra, ia aroha oia ia
nehenehe ia ore oia ia
roa
ore
nehenehe ia
e
vetahi i
na
ore
e tià'i. Eita
roa
reira, mai te amaa vine
ia hotu i
e
te
te maa.
tou mata
Aita roa tatou i tiai i taua parau ra.
To
tatou
? E parau mau, aore e taata tei ia'na te
parau i
to tatou ora, maori ri, o te taata tei
pûpQ i to'na
iho ora, o lesu. 0 te taata ïa e aita'tu,
tei ia'na
ora
i to tatou ora. 0 te auraa ïa no te parau ta'
: "o tei tapeà i to'na ora, ua ere ïa i te
tei horoà ri i to'na ora no'ù nei, e ora ïa to'
te
parau
na
i parau
ora,
o
na".
i to'na iho ora, teie
te auraa :
te
ia'na iho i te ora. la faaroo tatou i teie
Te horoàraa
faaereraa
te manao oioi nei tatou i te feia moà e te mau
tei poheno to ratou faaroo. E te parau nei ta¬
tou : eere no tatou teie parau, no te mea, eere tatou
i te feia moà. Ua hape ri tatou, no te mea, i
roto i
te tuatapaparaa parau nô teie nei ao,
te itehia nei,
te mau taata rii noa tei ore i
faaineine-maitai-hia,
ua riro ïa ratou ei mau taata paroo tei pohe no to ra¬
parau,
To
E
ia
no
tou
tatou
oraraa,
reira, te
no
i
te
e oraraa
auraa no
hoohia mai ïa
patu ma te rohirohi i te hoi
raro
e
te Fatu.
hoohia, eere
haapGraa no ta¬
to tatou oraraa
nei, ei reira tatou faaruru ai ma
te iriti râ i te hoi mea, noa'tu
te manao-
te iti,
tei faaite i te opuaraa a te Atua no to te ao, a riro
ai tatou ei mau tapao haehaa roa tei faaite i te fatataraa mai "no te rai apî e te fenua apî" ta'na e faa-
nao
ore,
no
ineine nei i te vahi moë.
Te auraa no to tatou oraraa, o te fariiraa ïa i te¬
ie nei faaueraa : "ia horoà'toà tatou", e te tapeàraa
i teie nei tiaturiraa rahi ta te Bibilia ë
titau nei
ia tatou i teie mahana. Oia mau, ia
tapeà papû tatou
i te reira e tià'i.
taata
tou
faaroo.
la nehenehe
taeaë, ia
ia tatou ia horoà i
to
tatou ora
i
no
te
te titauraa a te Aposetolo, ia ho—
roàhia mai la ia tatou i teie mau mahana tei
aratai
ia tatou i roto i te hebedoma moà, te iteraa i
to'na
mau
au
aroha, to'na, to tei horoà i to'na
ora
no
tatou.
♦
Te Hebedoma
bedoma
moà,
hopeà'iâ
i
taata
te He-
o
nei. E
haamata taua hebedoma ra
i
te sabati tei
parauhia "te
sabati no
te
mau
amaà, e
oraraa
noa'tu i
tae
raro
sabati
te
Tiafaahouraa, tei
te
no
parau¬
hia "te sabati no te Pasa".
Na roto i taua hebedoma
ra,
te tuù-faahou-hia nei tatou
i mua i te mau parau rarahi
hopeà
hopeâ
te mau ohipa rarahi
a te Fatu, ia nehenehe ia tatou ia feruri
faahou i te reira no tatou iho
e
i teie tau.
No
hebedo—
taua
fatata ia tatou nei, e
feruri tatou, i te mau maha~
na tatai
tahi no taua hebe¬
doma ra, i
te
parau no te
ma
faahitihia
taata
mau
evanelia, mai
na
i
roto
-9
na
i
parau ra
haapiiraa
te
e
mau
e
mea
ia faaite
tatou
au
e
no
he
tei tiafaahou
no
to
e
i
i
ta-
ia
au
no
Fatu
e
imi
te
taua mau
mau
"ou
utuàraa ia
lesu ?
E manao
anei ratou ia'na ta ratou i
arue i roto i te Hiero ?
E
amui anei ratou
taata tei pii e
tauro
mau
tatou
lesu-Mesia, tei
potatou.
no
mau AMAA.
pii
.
Hiero
te
Tamaiti
te
tamarii
ra te mau
i roto i
"Hosana
Davida..."
a
:
tamarii,
e mau
tamarii ia
na
te
perelina
no
Galilea
haere mai
no
te
ratere
mau
(teioroâ Pasa)
tamarii no
aore ra, e mau
lerusalema iho. Aita te
e
mau
tamarii' i mairi i taua hora
taaê ra : te
tomoraa no te
Galilea i roto
i te oire moà,
hou te oroà
pasa. Te tomo nei
oia mai
te Mesia Tei parauhia mai e
te peropheta ra e Zekaria.
peropheta
E
mea
mau
atoà
te
na
màhana
te
au
i te
Eita
no
au
oroà,
ratou
na
tamarii
e e mea
te
apeeraa
taata
oaoa.
e nehenehe ia ratou ia
mamü no te faaite i
to ra¬
tou
mau
pupu
faahiahia,
e
mai te mea
feia paari,
te riri
nei te
noa'tu ! eita ratou
e
haa-
i te reira.
pao
E
mea
au
na
te
tou mau
nei
piiraa,
ratou
ia'na
te
faaite
i to ratou
oaoa.
E nafea ratou
2
taua
eita râ
taata ra,
ite ratou
maere
e
ore
e
riàrià !
ua
Eaha to ratou huru
i te
mau matahiti i
mûri
mai ?
Ua faaroo
anei
ratou i te
i te mahana
Penetekose ? Ua ite anei ra¬
aoraa
tou
Petero
a
ua tupu
te mea ta ra¬
tou i ite, ta ratou i hinaaro e ta ratou i
pii i roto
i te Hiero, i
taua
mahana
e,
Penetekose ra ? Hou te
taata paari
a
ite ai,
ite ê
na
te mau
mau
ua
tamarii.
i
roto
rii no Betelehema tei taparahihia no lesu, te mau
ta¬
marii tei hopoihia e to ra¬
tou mau
metua
vahiné
ia
i
te mau tamarii hoi
Atua na roto i
to
ra¬
te
na
maha-
maitatai tei
ta
te mau
sadukea
tià, tei nià i
te mau tumu
eitei nià i
raau
no
te
nei ratou
hiero,
te
e
eà tomo¬
te
farii
te
arue
nei ia
noaà'i
ta
i
roto
na
raa
e
ia moê
ia ta¬
tou, i te mau taime tei ropû tatou i ta tatou mau ta¬
marii, te faaturaraa tei ra¬
vehia e te mau
tamarii ia
lesu i
roa
taua
mahana ra, no
faaroo ratou i
te reo no te Atua tei
ore i
faaroohia e te feia paari e
mea
xa
ua
ite,
e no reira,
ratou i
ta'na
no
aita
i
te
mau
fa¬
ua
i
tono
ta
.
ui-
ta
E
mau
pa¬
e
manao
te
mau
te
te
raraa
e
tei
parau
i te
tiamiraa i
horoà
tiaturiraa
roto i te
oraraa
faaroo
Iseraela.
Eiaha
ia moë ia
tatou
tou
hoê
e,
te
e
ia
no roto
tei riro
no
ra¬
Paulo
hia hoi
ratou
lesu
amuraa
ratou
e
i
ta
maa.
Eaha ta lesu i
nao
ratou
faahapa
ua
e,
te mea,
no
Üa
ratou.
mau
ture
te
"te
Te
nei ratou e
haapao" ^at.23/3)
parau
râ
e
mau
pharisea,
hoi ïa pupu
o
te
faaroo
ati-Iuda, tei haapao e tei
ati papG i te
haapaoraa e
taata
tutuù
parau
Atua,
i
te mau
e
taua mau
mea
ratou
i
manao
i
te
e,
te
faahapa'toà
Ua
ra.
e
ora
i taa-
e o ratou
ta ratou
ia
Parau
te
faaino
haapao
lesu
lesu
haapaoraa-tei tuühia
ua
ture
ia
pharisea
lesu
e
ratou
no
to
ratou
hinaaro rahi i te faaite ia
ratou i te taata e to ratou
manaoraa
e
mea
e,
maitai aë
e mea
rahi aë
ratou
i te
te hui faaroo.
o
faahapa'toà lesu i
tou
etaeta
ta ratou
e
i
roto
haapii
i
to ra¬
i te ture
ra e
ite
i
aita'
hio
ia lesu ei Mesia, no te mea,
i roto i to ratou manao, ei¬
ta te Mesia e
nehenehe
ia
riro ei taata veve no te nu¬
tura
ratou
naa,
tei
parau
te
ia'na iho
e
haamoriraa ati-Iuda.
Te¬
ie ri i roto i na
evanelia,
te faaitehia nei
ratou
ei
feia tei enemi ia lesu, tei
Tamaiti na te Atua e tei fa¬
rii i te pohe mai te hoê ta¬
ata hara. Teie
-te
mau mea
aita ratou i
au ia lesu
e
no te mea ua
riro
lesu ia
ratou ei taata
tei haapeà-
haapao i te
peà i ta ratou
te
tei parau
mau peu rapae,
i
te mau parau
imi ratou
i
mau
te
mau
mau
parau
parau
nei,
ua au
ohipa
te
e
ta tatou
e
ta ta¬
nei,
ua au anei
parau? No reira,
vaiho tatou ia lesu, i ro¬
a
rave
e
i
to
tatou
teie hebedoma
papai i
te mau
vai nei i
e
moà, ia
pharisea
mea
i
t-c
ri
r- tox
•
MAHANA P IT I
.
peu, ua
raveà'
,
KAIAPHA
"Aore outou i manao e e
maitai ia tatou ia pohe
atu te taata hoê ia ora
te
taata'toà ^.ei, eiaha hoi ia
mea
pohe te fenua'toà" loane 11/
50.
0
te
Kaiapha, tahuà rahi,
faatere ïa i
upoo
te
o
haa¬
ati-Iuda, te haapao¬
tahito hoê roa, i reira
paoraa
raa
i haapiihia'i, a
piti tausani matahiti i teie
nei, mai
ia Aberahama mai â, e e va-,
Atua, te
te
rua
here
nei
taata, e e ore roa
e tià ia'na
ia haamori ra¬
tou i te mau idolo.
oia i
to ratou here i
mu-roa-hia i
ra,
ma¬
e
faahapa râ
no
ratou na mua
a
faahapa i
ia ratou ? Eiaha
roto
taua
Te
ohipa
te
te
hi¬
te
haùtihia
?
e
nei,
ta
ei aposetolo,
(ohipa 23/6; Philipi 3/5) e ua titau-pinepine
o
Aita
?
taamuhia i
ia
ore
?
here nei
e
mau
i roto i to ratou otei farii
hoi i te
ture
i
ta¬
ratou
matauhia mai
tatou
tou
i
e,
ra
ia
peu rapae
peu ra
rave
mau
Te vai
nei
au
tatou
anei i
pharisea paieti mau e te
haavare ore, tei faaohipa i
Ua
.
mau
naaro
mau
mai
pharisea'
toà, e eiaha hoi e faahapa
i te taatoà,
mai te mea e,
e feia paieti
haavare anaë
reira
ratou.
huru
peu
mau
mea
ratou mau
rahi.
Eiaha ri
tahi pae
TE MAU
PH ARISE A
e
i te
anei
teiaha ta lesu i
parau
ia ratou ei
faaiteraa i to
ratou huru i te nunaa.
e
M 0 N I R E
tou
rau
te
fatata tatou i te
pharisea, aita anei
Aita anei tatou
ratou pariraa e
faahaparaa ia 'na,
rave
.
ore
tahuà
e
te
no
mau
ta
ratou
te
Eiaha
rii
mai
mau
faaea i te imi i
ia ratou
lesu.
te
te
e
patoi ia lesu,
te
ia'na, te
tià nei ratou i te pae ara-
te
i
tou
e
la hio
i
au
ohipa. Ua amui ra¬
te
mau haapii
ture,
papai parau, te mau
tiaturiraa
tou
raa
râ i
ore
ia'na,
haamamû e no
te
faaino i
to'na roo i mua i te taata.
E taime mauà râ to ratoul
ratou
mau
i te nahoà rahi
no
te mau
ite no lesu, e te mau tama¬
te
e
i
roto
tamarii
feia horoà i te
ora.
Eere anei
lesu i
te
taata tei faaora ?
tei ho¬
roà i te ite i
te
matapô,
tei faatià i tei
pohe, tei
faahoi mai i te feia i haapaehia i te Atua râ ? I te¬
ie mahana, na roto i ta ra¬
ora
"a faasa-
:
i te mau ohipa
i ravehia i nià
ia'na, ua
ua
a
mau
mau
lesu ra,
(Mat. 21/15).
Teie
te
I taua mahana ra,
TE MAU TAMARII
Te
i
atu, a faasatauro atu!
Aita ratou i
SABATI NO TE
te
pae i mûri aê, oia hoi
Faraide, te mahana faa-
e
te
e
tahi
toà no te aro
TE HEBEDOMA MOA
lesu
to
no
te
Ua ite
utuà
na
Kaiapha e ua faapinepine te Atua i to'
nunaa
e
ratou
e
rahi,
rave
na
mau
mau
i
Kaiapha i
Eaha
mea.
oia te faatere
atij^Iuda,
raa
toj
taime
i te rima o to'
te mau
enemi.
Ua ite
ra
faaora
ua
hoi ia
te
tiai
te
ati-Iuda.
feaà oia i
ai,
haapao¬
te tahuà rahi,
ore
te
no
te
no
te rei¬
e
parau
Teie
te mana
moà
râ,
no
no
ua
te
A-
tua.
Aore oia i huna i te mau
Semeio a lesu
e tae noa'tu
hoi i te tapao rahi
no
te
tiafaahouraa o Lazaro ! Ao¬
re oia i huna
i
te faufaa
taaê e vai ra i roto ia le¬
su i te pae haapaoraa e
i
te
pae
morale
i nià iho i te
e
to'na
mau
mana
tiàà taa¬
ta, aita râ te reira i faatupu i te tiaturiraa i roto
ia'na e na
te Atua i tono
mai ia
lesu e te
ohipa ra
oia ia au i te hinaaro o te
Atua. Hoê noa iho mea ta'na
e ite ra
: ua fatata 100 ma¬
tahiti to
te ati-Iuda- vai-
i
raroaê i te raana
Roma. E nehenehe lesu ia
riro ei taata moà, ei Taata
noa-raa
parautià,
na
e
te
mana
ohipa ta'na i
enemi.
te
no
hinaarohia ïa
haavî i
te
no
hoê taata materia
noa, aore
faaroo i te Atua, e na roto i to'na ereraa i te faa¬
nehenehe
te
O
iho i te
e
nunaa
ta'na haapaoraa,
oia ia taparahi hia
lesu,
ia au i
ta'na parau";..."e
maitai ia tatou ia
pohe
mea
atu
te
taata
hoê, ia ora te
taata'toâ nei,
e eiaha
ia
pohe te fenua'toà".
mea,
ia
ra,
te
pi
rave,
e
na
nia i
te
te
e
eâ
no
te Mesia
te
o
mea
Atua,
haere
hopoià,
e
ta'na hara.
parauhia
ati
tupu i nia
ati-Iuda e
ua
farii
te
na
e
te
oaoa
satauro
tià'i. Teie râ noa'tu te¬
ie faataaraa i
faaau-ateahia no te taata
e hoo i te
Fatu, te vai taatoâ nei ta'
reira, te itehia nei
Kaiapha, te faatere no te
haapaoraa ati-Iuda, mai te
to'na mataùraa i
ia
e
No
roo,
noaâ
mea
tatou, e mai te
teie râ aita ta'
nuü
mau
’ia i
Fatu aita
na
no
pa,
E
nehenehe ia
ta'na tatarahapaha ïa i te tatae,
eere
rahapa
ite oia i
ua
Teie
râ, ua pa¬
rau mau oia
:
"ua hara vau".
Te iteraa i ta'na
hara, ee¬
re â paha ïa i te
tatarahamau.
pa mau,
te
e
haapapGraa
I roto i te hebedoma moà
fatata nei ia
tatou, e ao
to tatou, mai te mea te
apiti nei tatou i te mauiui no
Petero no
ta tatou iho mau
e
hunaraa i te Fatu.
tatou, mai
nei
i
roto
te
ia
tatou
te
mea
tatou
raa
sileia
o
ao
horoà
iho,
tei
to
i
ba-
nia i
te
no
Kaiapha !
faaararaa ia
hoê ia
te
o
tatou te feia
la ara tatou o
tatou ei feia
Keretitiano,
a te
Atua,
o
te
hoê
ïa peàpeâ aau tei faatunoa i
te
ahoaho,.eiaha
faatiamâraa.
te riro atoà
hara na roto i
te ereraa i
te faaroo i te
Atua ora tei
ore i faaea i te
ohipa,
Fatu mana, te Faaora no
taata'toâ ! A ani
mau
1
te
ia
Atua
te
te
tatou
horoâhia mai
te
anei tatou ia luda i te
pae;
"ua hara vau" ,
i
anaë
i
roto
to'na haehaa.
te
MAH AN A
TO RU.
lUD A
"Ua hara.vau,
o
tuù i te taata hara
i
vau
ore
nei"
(Mat. 27/4)
;
parauhia te ioa o lu—
da, te manao-oioi-hia nei
ta'na haavare, na moni ario
e toru
ahuru, te hoiraa i
roto i te 6 i
Getesemane.
Te manao-atoà-hia nei to'na
poheraa na roto i te tari,
te
te
taime
ino
o
a
ite
ai oia i
to'na ohipa.
Te
moè nei
râ, e hou oia
pohe ai ia'na, oia te
hoê roa,
i
Apî, tei
parau e
vau".
a
haa-
taata
i te Faufaa
roto
:
"ua hara
(Te
vai nei hoi
te
parau no te
taata i roto i
te
parabole tei
na
metua e
:
te
Atua
te
o
i to'
parau
'ua hara
rai
e
vau
ia
ïa i
pu
hoi"). Eaha mau tei tu¬
? Mai te mea ua tatarahamau oia, eaha oia i toto-
"Haere
uiui
roa
I
nia i
ra
a
pa
?
ua
te
taata
Atua i
te ha¬
te
maitai
riro
parau no
tatou
e,
raa
Te
mau
tumu
to'na hooraa i to'
ra,
i
Simona,
ra
te aposemai te papa
rahi
mau
tatou
na
euheraa rû
ore
!
E ara
hio
E ara i
e
!
noa
e
e
te
i te
mau
râ,
te
roimata
no
Petero, e roimata ïa no te
tatarahapa. I roto i na pa¬
hia
no
toêtoë
haapiiraa rahi
Area
parau aro roa, e
aore
roa
paha e taata e nehenehe ia
hohonu
p6
fafauraa parau
rapae noa !
I mûri aè i to'na hiàraa
te
titau nei
Petero
ia tatou
ia ore tatou ia tiaturi noa
i nia ia tatou iho.
rau
haamaramarama.
rahi".
oto
hoê purumu iti fai te aorai o Kaiapha,
oto
E
luda ei
te
te
tolo aueue
ore
e
tei tapu e, e pee oia
ia
lesu e tae noa'tu i te pohe.
tei tataraha-
Ua ite
aéra i
i rapae, ma-
te
tata
feruri
te
atura
taua
pu
faaore nei
.
(Luka 22/62).
te
va'i ia'na ? Aita
anei
te
Atua i faaore i ta'na hara ?
E eaha i
parauhia'i e, te
pohe".
te
SIMONA-PETERO
atoa
pa
faatu¬
haamaitairaa tei
parau¬
Fatu i nia
i te
te na 6 nei oia : "e
to tei oto, e faaoaoahia
e
te
mouà,
ao
ratou". E ite Petero i
taua
ture
no
te
Ua faa-
ra.
hiti i
mataitai,
piihia nei oia
i
te
e
ina-
e
te
faauehia
te
e
i
roto
satauro
no
teie taata tei paruparu roa.
No
ta
te
mea,
ua
'tu ïa ta'na
faauehia, ai¬
te
o
auraro
noa.
te
area
e
MAHANA MAHA.
i
oe
teie nei ao,
o
te
amo
te
faehau
nei ia amo
tae
e
e
mau
faatupu
i te
tatarahapa
noa'tu i
te ora
ta'na
ha te
a
la
oto
la
i
tei
ta tatou oto
i te
luda ? Ua parau te aposetolo e: "o te oto hoi e
au i
te Atua
ra,
e
oto
i
o
i to'
amo
feia tei
te
te
hau anei
.
i
15/21).
i
au
nuû oia 1
Atua
faatià faahou e
faaore i te
hara.
Ua
o
ioa, ia
te
satauro" (Mar.
rava
i nia iq
i nia râ i
tatou,
o
eiaha
"Ua faaue atura ratou
hoê taata no Kurene,
haere noa na reira iho,
te
sabati.
roto i te
oire, te faaroo nei oia i
àue, e aore i mahia te ite
nei oia
i te hoê-tiàà rahi
te haere maira na te
purumu.
I mua
roa
te haati
ra te
mau faehau roma
i
te
hoê
taata i faautuàhia tei haafefe i raroaë i te raau ta-
rauraa
hio,
SIMONA NO
KUREN E
faaineineraa i
I to'na tomoraa i
tatou
i
te
feruriraa i nia i te pa¬
rau fifi rahi no
luda, e a
ui tatou ia tatou iho
e, ua
ite anei tatou
i
ta tatou
hooraa i te Fatu, e
ua hau
te
.
te
A vaiho râ
ma
tapara-
e
tapeàhia'i
a
FA RA I DE.
faaapu, ia
mau
ia tatou te
iteraa ia'na e
to'na huru mau
tei hunahia
mau
I taua mahana pae ra, ua
hoi oioi mai
Simona na
te
tatararaa
hara
pu
te
no
lesu.
Simona
noa
0
p6 mahana maha
na
te
ai
hihia oia no te faaroo,
te
mea aita oia i
ineine i te
mau,
horoà
te
la
riro
e
te Ekalesia,
pou o
te
Fatu.
te
a
i te mahana
oia mai te
hoê
na
taua horoà
veà no
to'na Metua.
mau
faaamuraa i
te
maraoe"
tae
tatou, ia riro
no
ei
ra,
te
tatarahapa
roto
na
E
tatou
i to tatou Fatu
ia'na iho
hi "no
mau
tatarahapa i
i haamauhia i
ore
ia riro oia ei pi¬
ra,
aueue ore.
farii mau anei oia i
i teie hopoià, e ao¬
Ua
oia i to'na Fatu.
Ua rûrû oia
i mua i te mau
uiraa a te hoê tavini vahi¬
né i roto
i te àumoa i 5 te
Ua huna
tahuà rahi.
E ite mataù noa,
iho parau tei nehe¬
nehe ia'na
i
te
parau :
hoê
noa
Aore au
i
ite i
teie
nei taata".
Areà ia hio te
Fatu ia'na i mûri aë
i
te
aaoaraa moa,
te ite nei oia
i te ino rahi no ta'na huna¬
raa.
I to te Fatu hioraa ia
Petero
i
taua
p5 ra aita
oia i mau faahou,
ua haere
i rapae
ua
i
oto ma
Areà
te vahi
moëmoë,
e
mauiui rahi.
te
râ,
e
roimata haa-
maitaihia tei nanii no roto
mai i to'na mata o te taui
roa ia'na
ei
taata apî. E
eita
oia e hoi
pihai iho i to'
parau mau,
oioi mai i
Fatu.
la
faasataurohia
te
amo
re
ra
ua
amo
noa
te mea
no
faauehia ? E
parau mau,
aita oia i ite e te tauturu
ra oia i te
Faaora o to te
ua
! E mea papû roa râ e, o
aroha tei tupu i roto ia'
i te hioraa i teie taata
ao
te
na
i raroaë i taua hopoià teite mea i farii ai
oia no te amo i to'na satau¬
maha ra,
ro
.
Eita
e
i
ore,
taime
te
te
faasatauroraa, tei
reira'toà oia, e i reira oia i fariu ai, inaha hoi ta'
no
màül tamarii
e o
Rufo, e
na
ro
retitiano
I
mahana
tatou
pae satauro
na
roto
na
Alesanede-
tau
taata Ke-
raua.
teie
eaha ta
o
poheraa,
i te
? E haamori ia'
i te faahaehaae
rave
lesu, e tià noa oia i te atea ê, areà râ
te tupu noa
ra i roto ia'na te hoê ohi¬
ia tatou ?
E parau! mau
roa. Teie
râ,eita^ anei e ne¬
henehe ia tatou ia
opua'toà;
mai ia Simona,
i te amo i
pa maui rahi,
faa rahi râ.
na
oia
te
hoê
no
e
la
ohipa fau¬
te
poipoi aë,
roto
na
taata mata-
mau
i te menema.
la faatia-faahouhia oia,
e
horoâhia ia'na te ohipa ra¬
mua
o
te
tae
raa
satauro
i
te
o
te
amuiraa
Mesia,
i
na
to'na
pohe ? Na roto i te fariiraa i te faaite i te evanelia e te
faaruëraa
i ta
tatou
mau
hara.
3
Ua
papai
te
e
ao
faaroo
:
hoê taata
tei pio i
i ta'na tu-
mai ia Simona,
haa
E
Satauro.
te
no
o
te rave
no
rare
to
ao
tei farii i te amo
i roto
i
to'na tino i te
mau mea rii toe, i te mauiui i to’na mauiui, no te Etaata
te
kalesia, te tino
sia i
Me-
no te
nei.
raro
faautuàhia e ua faasataurohia. No reira, mai te mea
te toe nei â
te
hoê ohipa
ua
te taata
to
ohipa
taua
Ua ani oia
mai
.
tino
te
hoê
te
ia Pilato i
te
tino no
lesu... ua tuù atura i roto
i to’na menema apî i paohia
e ana i
roto
i te mato...
30 matahiti
ra
losepha
no
hio tatou i
riro paha e
manao tatou e, e ohipa faufaa ore taua
ohipa ra, e e
riro
i
tatou
eaha oia i
te
i
ore
hoê ohipa no
te
taime
Teie ri,
te
huru
te
ohipa i
:
parau
ai i
rave
i
te Fatu
ora
ia
te
no
oia ?
ra
hio tatou i
te
tupuraa o te mau
ravehia
ite
i nia
ia
aita
e taime no losepha no te ra¬
ve i taua ohipa ra, no
te
mea, ua tupu taua mau ohipa
ra i te hoê taime poto roa
:
ua haruhia oia, ua
haavihia.
Xesu,
e
mua
no
i
taeraa
evanelia
fenua nei.
te
te
tei
te
to
te
"DUFF"
"TARAPU" i
o
te
fenua
na
ra
ooà
fi
fi-
to’na nunaa
? Teie râ, mai
ao
te perehahu nei te
manao i roto i
te
te
e
parau
i
te Atua
te mea,
aau
e
! Ua faaruë
taa ore
i to te
apî,
Tamaiti a
faaruëhia e te
te
pohe. E
te
te
e
taata
pêuri, te
rave noa ra
ri¬
virite
i ta’na .ohipa ; ua
hia te tino i roto i te ahu
lino teatea,
faataotohia i
ma
i
roto
nei,
nei
te ruhia
te menema,
te mea te
fatata
mahana faaearaa,
te
no
te
sabati hopeà,
te
mau hora
hopeà no te Faufaa-Tahito,
teie
te
tino
lesu here
no
!
5
no
Mati
I mûri mai
tei ravehia
i
ohipa
te
losepha
e
ma
te
àtuàtu, e ma te faatura, ei
tapao hopeà na’na, te faaineine
ra te Atua,
i roto i
i nià iho i taua pahi ra,
ua tonohia mai ratou
e
te
sotaiete Faatupuraa Parau
re
no
Lonedona
ratou
tei
18
no
roto
vaihohia
mai
:
Tahiti nei,
ia
i
10 tei afaihia
i Tonga e e
no
ua
te
mai i
taeraa
nei) tei
to’na
e
pahi evanelia,
(mairihia ia
taua maha¬
taeraa mai
i roto
tutau
i Ta¬
i te
Matavai, 175 matahi¬
ti i teie nei.
E
30 misiona-
faaoromai,
e na roto
te
a
tauturu
te Atua
hoi i
ta
ra¬
tou
i tiàturi, ua huritumu-
hia
te
mana
"
MARIA I
MAGADALA
"Te
i
tu
aore
hia
no
haamauhia
te
te
pSuri,
e
maramarama
nei
oto
au
hopoi-ê-hia
au
tiairaa faahou, aita e tia¬
turiraa ! ua pohe
lesu, e
Maria e ! Te imi ra oe i to’
na tino
? Eita e itehia
ia
oe te tino
pohe ta oe e hinaaro na !
:
ratou, e
vaihoraa-
mai¬
Maria !
e
(loane 20/13, 16).
Eere anei
ia riro
te
i
ite
te
tià
mea
matamua no
tiafaahouraa, ei taata
paieti e te ite, ei taata
itehia, mai ia Petero e o
loane, tei hohoro i te mene¬
ma i
te poipoi roa ? (Ua hohoi râ hoi raua i te taeraa
ihoa i te menema, e i te iteraa e, aita e tino). E ne¬
ua
maiti ri
te
vahiné,
ei
Atua i
te
ite
taua parau
no
hoê
Aita’tu
i
rahi
taata
e
taime ra i
maori ri o
i
mua
mau
ra,
tià nei te
hoê
taata e
ui nei ia’na :
"eaha oe
i oto ai e teri ra vahiné ?
0 vai teie taata ? 0
te
te
e
e te parau
imi
e
nei ia'na
:
MAria !
I te
taime, aita e tiatu¬
faahou, e aita e tiai¬
raa faahou,
te horoàhia nei
ia’na, eiaha te tino
pohe
ta’na e imi nei, o lesu ora
ri, ma to’na huru mau.
Ua
tià-faahou-oia ! Ua upootia
riraa
!
Atua
te
hia te
horomii-roa-
Ua
pohe ! E tae mai to’
basileia ! Teie
na
nei pa¬
rahi, teie nei parau
apî tiai-ore-hia i teie poipôi, na Maria e faaite i ta¬
ua parau ra, oia tei maiti-
ra.
i taua
tei ite
hamani maitai
rahi
a
te Fatu ia’na.
Aita
oia e
tiai nei i te hoê meà i mua
i teie menema,
aita’toà e
tiaturi nei i
te hoê ohipa
taai o
te tupu mai, te hi-
hia
Atua.
te
e
te
naaro
noa
nei
faaoti i te
e
hoê ohipa tei ore i ravehia
te miriraa i to’na tino, ei
na’na. Aita ri
reira, aita e
tapao hopeà
tino ! No
e
no
Evanelia hanahana
te
lesu-Mesia,
Faaora
ratou
o
to
atoà
Fatu
te
te
Ua
ao.
te
ma
no
te
e
pohe
reira,
parau no
faaruë i
ua
nei i
te parau noa
ia tatou ia
mea
e
tià
tuatapapa
teie
tupu i te Hau
te fenua nei
atoà. Te aito
fenua
e
faaAtua i
no te
o te
e
roa
i te
aito, tei
mau
to ratou
pûpG ia ratou
ra¬
xa.
i Patitifa
no’na te
pa¬
ta tatou e
tuatapapa,
i roto i teie veà e
i roto
rau
HUMERA HOE
tei
ite i
e
te
taua
i teie mahana, mai
ia Maria i faaitehia i
mahana,
ua
maitihia
faauehia
nei,
tatou mau
hara,
e
ia faa¬
no
ta
tei tia-
faahou ei Faaora
no
Ua tiàfaahou oia
luia !
ao.
taua
tatou
ite ia lesu tei pohe
-to
:
te
Ilale-
i te mau veà i mûri nei,
o
Tihoni Viriamu ïa, te aposetolo no Patitifa.
faaroo, te
ohipa ri tei ravehia e
tou,
0 tatou
parau ra
Ua fanauhia Tihoni Viria¬
i te 29 no
Tiunu
1796,
oia hoi, te matahiti i reva
mai ai te pahi
o Tarapu no
te haere mai i
Tahiti nei.
To’na oire fanauraa, o "Tomu
tenham
high cross"
la,
e
oi¬
fatata i Lonedona. E metua tane huru faaroo ore to’
re
areâ te metua vahiné,
vahiné faaroo
mau ïa
e
na'na i haapii i
te pure i
ta’na mau tamarii,
na’na'
toà i aratai ia ratou i
te
na,
e
Atua
PUAATORO
tino ta’na
te
rau
te menema,
Maria,
lesu,
no’na
nei,
te
henehe roa,
inaha, i taua taime
ia fariu oia i mûri,
E
taù Fa¬
Ua parau
lesu ia’na
ra
no
e
i ite i te
ratou...
e
No
mau taata i vai¬
hohia mai i te fenua nei, e
na tei mono mai
ia ratou,
na roto i te
ati rahi e te
Ua
TE PA SA
2 i Matuita.
Na taua
1797,
hiti
to
mai i
Oia mau,
ra
sabati mata¬
te
mati, ei sabati haa-
manaoraa
Atua tei
na
te hoê
te hoê
tatou e,
5 NO MATI
Ua riro
te
i
:
no
tanu nei i te
e
hoê
te
no
Atua i
e
taoà
Arimataio.
la
ta’na ohipa, e
tino
anei
(Mat. 27/57,60).
taata
ua
paari
Arimataio, o
losepha te ioa, ua ani atu-
E
o
tiaturiraa rahi
taata
no
SABATI NO
horoàhia
lesu. Aita e
hopeâ riaria
E
a-
te tia-
no
ia
to’na iho menema apî i pao¬
hia i roto i te mato.
AR IMATAIO
toà
o
pohe oia.
ua
to’na
no
faahouraa.
ta losepha i
rave no
te faaiteraa i to’
na tiaturiraa ia’na, noa’tu
horoàhia !
ua vehîhia
i
te ahu, e ua
tuuhia e losepha i roto
i
lOSEPHA NO
"üa haere maira
ravehia,
roa
ra
haafifiraa,
MAHANA MAA.
taata
ia
nehenehe
te
vahi moë
te
roha, i te poipoi
ra.
E tamaiti apî roa o Tiho¬
ni, i faaroo ai oia i te pa¬
no te tapena tute (capi¬
taine Cook) e to’na mau ta¬
re haati i te ao nei e rave
rahi.
rau
PAPAIHIA
Te vai
oire
E
4
Georges Rene POROI
ra
i
roto
i to’na
iti, te hoê vahi
au
roa na’na, maori ri,
te piha ohipa a te
taata
tupai
AURI. Te auahi,
te
pupuhi
matai, te auri tupairaa, te
auri veàveà i ohipahia e te
te mau pura auahi
tei pee haere i nia
i mûri
aê i te mau tupairaa, e mau
hamara,
Ua
hipa i reira
rahi
faahiahia anaè ïa ia'na.
la hio oia i te taata tupai
auri i nia i ta'na
chipa,
mea
te
nei
parau
aravihi
ri e" !
oia
te
o
:
taata
"Auê te
tupai au¬
tamaiti huru itoito
o
Tihoni i te fare haapiiraa,
area râ te mea ta'na i anaE
anatae
ïa
e
mea
mau
te
roa,
o
te
hamanihia
iti to'na
te anaanatae.
e
itoito
te
ma
Ua
mau-
faatere
te
reira pi-
te
o
chipa
mau
rima. E
auraa
i te
e
te
ro
ra
no
haapao maitai e
Te vai
na
te
hinaa-
ra
hoi
ia
ohipa
fatu
te
■H/'
te paieti.
hoê hoa no
hoo
te
i
ta'na
ra
oia i te
fare
tau-
ê
rave
na
ua" i te mea tià
hoê
tei parauhia e lesu.
I te
14
ha ; no reira,
uà riro oia
i mûri aë ei
taata aravihi
ra-
roa
to'na matahiti
i
te
Tonkin m3,ei ta¬
rave
i
hipa'toà
ra.
Ua hau
ite i
te
teo
fare toa
mau
maiti
haapii ohipa. Te maoi reira, e hitu ïa ma¬
tahiti, no te rahi o te mau
ohipa i haapaohia i roto i
taua fare ra. la hope râ na
matahiti e hitu, e papû roa
ïa to'na ite, e e nehenehe
roraa
reira
te
oia
noaâ ia'na
e
Te hooraa i te
21 matahiti.
tauhaa
mau
haapaoraa
te hooraa
raa
'tu,
e
hoi ia
auri, te tu¬
hamaniraa i te
auri
atoà,
te
i te mau buka no
mai
e
taà maitai
ohipa'toà ra
matahiti e hitu.
taua mau
pe
na
Toys TERRAINS
i faateo-
te
Tihoni i
Te vai
e mea
paruparu.
ore
roo
e
te
anei
o
ra
?
anotau
faaroo i
paha te
ia'na,
roto
te
taua
ra
iti râ
e
E mau hoa faa¬
paieti
ore
ta'
amui ra e te huru moë
ia'na te pure e te taio
parau. I te Sabati, aita oe
na
ia i haere
pinepine i te puaita'toà i haapao i
putuputuraa hebedoma
mau
Te oto
né
tua
ra
te
e
no
to'na
pure ra
metua
i
te
ta'na tamaiti
te
mea
te
pohe.
WONTACmES
LÉGER
vahi¬
oia i te A-
haere
nià i te eà ààno e
no
HAHHGERIOOIV
CAMION
to'na
ohipa'
rave
atoà ra.
E Tamaiti faaroo
te
ia'na
ia ho¬
VALLEES
feia
o-
reira,
e haehaa
to'na i rotopG ia ratou
no
reraa,
te hoo¬
no
to
taua mau
ra
huru fare toa,
pairaa, te
te
toà, aita râ oia
o
ia'na ia faatere i
i
roa
"
i 3 ai Tihoni i roto
a
;
ua
te
mau
tiai â
e
e taata. Ua inoino roa
Tihoni i to'na mau hoa,
no
te
tiairaa. I ta¬
te
maoro
ua
taime ra, te
ra
te
o
taata
haere
noa
p3,
i te pureraa
mataù
te
o
Te ui
Tonkin vahiné.
a
haere atu ai
inuraa",
o
matou
ta Ti¬
ra
!... E
hara
Tihoni, aita roa'tu oia
i puta i taua mau parau ra,
te au roa ra oïa
i te mau
ao.
No
mau
iino
hoa
o
i
tae mai i
faaauhia ra,
ua
tei
o
ore
hora i
te
parau aëra oia : "e tiairaa
roà to'ù i roto i
te pSuri
e
te
tae
o
toëtoè, e aore ratou i
mai, e haere atoà vau e
Tonkin vahiné i
te
pure¬
QUATRES
ROUES
Tei
^ts Georges RENE POROI
to'na ri
ïa.
rapae
Te faaitoito
te orome¬
ra
i
ta'na
aoraa ma te puai. E inaha,
te tiatonu nei o Tihoni
i
te tavini o te Atua, te pu¬
i
tua
ta
te raveraa
to'na tarià i
ra
hoi
te
i faahiti-pinepine-
reo
mau
na
"tapeà i to'na
faaerehia i te ora ...
pohe te taata, ia ere i
ora"... "tapeà"..."faaeNo te pinepine o
te¬
miau' parau, i puta'i
to'
tarià, e i haamata'i
i
te
faaroo i te
hia
e
:
ana
ora,
ia
te
re
...
ie
i
orometua
te
aoraa
Teie
orometua.
nei fau-
taata
ao,
i
ia'na
mea'toà oteie
mau
re
ta
"Ea¬
:
faa, ia roaà noa'tu
te
te
a
irava
te
tatara
ha hoi ta te
nei
ia pohe oia iho e ia ete ora" (Luka 9/25).
Inaha, hiti maira te
ma-
o
te
evanelia, te
maramarama
no
lesu i roto i
to'na
"Ua mairi
ihora
te hoê mea
no
ramarama
aau.
i reira ra
nià i tana mata, mai te poa
ïa ra te huru", ite
ihora
oia i te
maramarama no nià
mai... te ite nei oia e,
e
mea tahuti noa
e te faufaa
ore te mau
mea'toà o
téie
nei ao, areà te ora mure ote mea faufaa rahi ïa
tià i te vairaa e amuri noa'tu. Aue te poupou
e
te fanao e ! Te tumu i hama¬
nihia 'i te taata gei,
eere
re,
o
te
o
ïa
no
tiai atoà ratou i roto i
te
te
taoto
pSuri
no
te
fg.ahanahana râ i te Atua!
rua
"Ua iritihia taù mata vai taua taime mau ra, pa-
te
e
ia tae mai ratou,
toètoë". Eere
e te
anaanatae
o
to'na
haere ai oia i
te
aau
i
pureraa,
inoino râ i to'na mau
atura
oia e
o
Tonkin vahiné
i
te pure¬
raa i taua pS ra.
no
te
hoa.
pure,
Haere
tae
i
roto
i
te
fare
te parahi nei
oia i
hcê valii huru pôuri, e
vahi huE-j—«xjsa i te puri^xte
te
e
e
te
no
inu,
haùti,
te
amu
pG atura to'ù manao
rave i te ohipa i te
hana 'toà ia noaà
no
no
te
e,
mau ma¬
mai¬
te mau
tino, e mea hape ïa, e
te ohipa noa na roto i
te
hebedoma taatoà, ia haapao¬
hia te mau peu haùti
i te
sabati, e mea hape atoà ïa.
tai
No
reira i
ua
pGpQ atu
te Atua
e
no
raa
mai
taime ra,
taua
ia'ù iho
vau
no
no' ta'na ohipa.
Ua faaroo
reo
e
MOTRI
to'na ti-
roto
fare pure,
te
varuà, tei
ra
A
i
Tihoni i
te
i
te parau"Hô mai i
to
o
te Atua
e
:
ààu ia'ù nei
CROSS-COU NTR Y
haapao nei
aohia ra e te
parau e
e
e
raa,
la
' ’
teie nei
to'na râ inoino i to'na
mea
oia i
atu
aau
raveraa
huru etaeta
to
here,
tae
te
e
oia
roa
orometua.
no
aita
rearearaa
E taata pai¬
Tonkin
e
ta'na
Ua
aita
ie, te mahana o
te Fatu ;
na te Atua i faataa i
teie
mahana ei mahana no'na e te
faariro nei oe ei mahana a-
haa auri atoà.
eti mau o
toà vahiné.
i te hora, e
hoa i tae mai
Ua tae
ava.
honi ïa pahonoraa. Auê oe e
Tihoni iti e ! e Sabati te-
toa,
mau
hoê fare inuraa
i te fare
apî ei tauturu no'na.
I roto
te
no'ù,
metua, o "Tonkin" te ioaj
imi haere ra i
te
hoê
taata
aita
i
nei Tonkin vahiné, "te
aha
nei oe i 6 nei" ? "Te
tiai
néi au i te
tahi mau hoa
ta'na tamaiti,
riro ïa oia ei
e
e
pa,
ohipa'toà, aita e peàpeà", o ta'na ia pahonoraa.
mau
i nià i te purumu.
Te oaoa
nei oia i
to ratou
peàpeà,
haere
vai taua vahiné
ra ? 0
te
vahiné iho a to'na fatu ohi¬
Eaha râ te ohipa e hinaarohia ra e Tihoni ?
"Te
e
pu-
ratou i te
arearea i roto i te
e te manao nei oia i t©'
hoa e tiai ra
ia'na
mau
ua opua
mahia, te tià nei te hoê va¬
hiné i mua ia'na, e te ha#mata nei i te paraparau.
0
toa.
metua vahiné
ti,
na
tahi
te
no'na i nià i te
hoa
te
ra
ra Tihoni o te itehia mai oia
e
taua feia
ra... E inaha
!
aita
i
hi. No taua tumu ra i manao
ai na metua no'na i
te tuù
ia'na i roto i
te hoê fare
te
te
rumu,
,e
mau
Ta
toètoë,
Tihoni Viriamu i
mau
i
tiai
hoê p8 sabati
te
anotau
ruuru roa te fatu i ta'na ohipa. la tae i te taime e
faaoti ai te ohipa e
e hoi
ai te taata i
to ratou iho
mau fare, te nee haere ra o
Tihoni
i
te piha tupairaa
auri e te
haapii ra oia i
te rave i te tahi mau ohipa
e
I
o-
i haapiihia i ro¬
haapiiraa rara-
parau
i te
Tihoni i ta'na
rave
e
taù
tamaiti",
reira oia, riro atu¬
oia ei tavini no te Atua,
ua
na
ei tavini
itoito,
maitai
te
haapao
tu
i te hopeà.
te
I te 30 no Tenuare
i riro ai
oia ei
puai
e tae
e
noa'
1814,
taata
no
5
Atua ; ua
tae i te 18 o
to'na matahiti. Te tahitohito nei to'na mau hoa ; eita
oia e ati faahou
ia raton.
te
faaapîhia
Ua
taatoà
rau
feruri
te
no
e
oraraa
putuputuraa maitatai
te mau
atoà
to'na
te haere nei oia i
;
i
i
i te sabati,
te pure
no
te
hebedoma,
te
baere tamau
Pa-
te
e
na roto
nei oia
i
te fare pure,
te papai nei
oia i te mau parau i aobia,
te feruri nei i te Bibilia,
baapao maite nei i ta'na
te
ibo pure poipoi
i te mau
mabana'toà. Te amui nei oia
i
Ekalesia,
te
nei i
te
baapii
tamarii i te saba¬
te
ti, te farerei haere nei
te
ruau
mau
i
feia pohc
te
e
taiete
e
ua
fariibia oia ei
baapiiraa, e toru ïa matahiti, aita râ,o Viriamu i haapiihia
e
toru matahiti, no te pinepine O te mau rata a te mau
pipi. Te
te
maoro no
i 3 te Etene i
te
titau-onoono-maite-raa mai
ia tonohia
te mau orometua
baapao
apî. No
reira,
ua
pinepine
Te paraparau
i
orometua
te
paieti
ta
mau
o
Viriamu
i
avatea
ne
i
aoraa
mau
te
no
e
tereraa
te
te Ete¬
parau no
Eva¬
te
o
nelia i 3 ratou, e i te pureraa i
te
ahiahi sabati,
taiohia
te
i 3
tua
anatae
i
mau
te
roa
aroha
te
o
i
ana-
Viriamu
reira
te
Tupu aëra i roto
parau.
ia’na
^oromeUa
ra.
aau
raa
i
rata
te mau
e
Etene
te
faaroo
te
te mau
ra
papaihia mai
r.ahi
i
te
ra-
hiraa tausani taata tei faaea noa i roto i
te p3uri no
te ite ore e
no te hara
i
roto i te mau
fenua
etene
atoà ra. I te p3, i nià
i
to'na roi, te ori haere noa
ra to'na manao i 3 te mau e-
e na" orometua e maba no
ïa
fenua
mau
Patitifa. Tei
no
te Moana
roto
Viriamu
i taua pupu
taata
piti
apî roa i
ratou
atoà
oia te
rotopû ia
ra,
ra.
to'na faatabinui faaipoipo ai oia i
iraa,
vahiné, ia Mary Cbauner,
matahiti, e 20 to
Viriamu, e ua faaineine rate
19 to'na
na
la
raa.
mau
au
te
raua
reva—
raua
i
te
aahu e te mau mea'toà e
ia raua ia afai atu
e i
17 no
Novema
i
ineine
E
taime
taime huru peàpeà
no
nei te
nei na
reva
ea
te
no
Ua hoo haere
roa'i.
te
ibo
te
taà
ore
e
Ua tae i
revaraa
tamarii,
metua, te
!
Te
te faamau
hoa
hi.
tei nia
raua
Te
tai nei
te
te
i
roto
ra.
i
na, ua pure ihora oia
Atua i te na 3 raa e :
te
Atua,
oe
i to
a
oe
fe¬
taua mau
I te hoi maha¬
i
te
"
e
faaite papQ
mai
hinaaro ia'ù nei,
ia hinaaro oe ia'ù ei tavini no oe
i 3
te Etene,
a
haamau roa oe i te reira ma¬
nao i roto ia'ù, ia vai ta¬
mau
roto
te
maite te reira manao
i to'ù aau i te
rui
ao,
tura
oe
e
aita
i
te
ra,
te
oaoa
faaite aéra i
metua, i
ua
no
te
ta'na
papai atoà oia
i
Moana rahi Patitifa ta
te
tapapa nei no te poro-haere-raa i
reira i
te
Evanelia hanahana no lesu !
raua
e
i te pa¬
rahi
no te poheraa
Teihotu orometua no PapaUa
rau
o
aë,
faaroo tatou
tei
na
te mau
tamarii i
ta
ta¬
Atua ia'na.
Ua fanauhia
Papeari, i
1900.
E
te
taata
10
no
Papeari
Mati
mau
i
raua
oia i
to
ia'na
no
roto i
i
L'UNION
de PARIS
faaite
te
hoi ati
Atua titauraa
te
te
ra.^I roto i
oia
e
aita
faaea, te
I
matahiti 1927 i
te
faaipoipo ai
hoa ia
Teihotu
Papeari ihoa,
to'na
vahiné, i
i mûri iti
oia
e
i
te
reo
no
ia'na. Ua
na
o
mai,
des
Atua tei parau
faatae oia i ta'
te
aniraa i
te mau Faatere
Ekalesia tei farii mai-
te
na
te hoê
rata
6
ite
titauraa i
ite noa ra oia i
ASSURANCES
Agent général; Pau! YEOU
CHICHONG
Rue Bréa-tél.
na ma¬
ua
taua
i
Mai taua mahana
maira,
ua titau papG oia
i te ite
ia noaà...
I mûri aè,
ua
tae mai
te pahono a te So-
ta'
ua
orometua e
i
te
farerei, i ite ai
tahiti i mûri
oia.
Teihotu i
o
i te hoê parau
papai,
titauraa
oroà iti ra (maori ri to
te atea)
e tei mûri
iti aë
i te taime taotoraa, ua ra¬
te
i roto i
toroà orometua.
Aita râ oia i ru noa, ua tiai oia ia papû maitai
taua
ua
ve
iho i
oia e,
puhia no te hitu-ahuru-mapiti-raa o to'na matahiti.
Ua amui
raua
I roto
matau maitai-hia i
roto i te Ekalesia. Ua faaruë roa oia i te 10 no Mati
nei i te p5, i mûri aë i te
oroà iti utuafare tei faatura,
S
ua
Ekalesia.
oto
e
i te mau faatere no te
Sotaiete
rahi, misionare i
Lonedona
i te
avaê Tiurai
1816.
te
tupuna, te hio ra
to
raua
i mûri, i te fenua e i
te fetii atoà i faaruêhia e
raua... I teie
nei ri,
te
hio nei to raua mata i mua !
Viriamu,
reira i
pa-
mata
faaatea
a
te
purumu paruparu o te moana.
Te atea ra te pahi i te aià
reira manao ia'
ù nei". No 3 mai i
te Atua
ra te reira manao. Rahi roa'
roa
e
farara nei te matai, te tere nei te pahi i nia i
te
haaparare i to'na ba-
etene
nua
ai,
pu...
tene, aita ri oia i ite
e,
hinaaro ra te Atua ia'na
sileia i
te
e
te mahana reva¬
e
te
no
vahi
e
te mahana
roa
farerei faabou
taime no te roimata !
tau
raa,
la oti
fetii atoi,
te mau
e
TEIHOTU REID OROMETUA;
ra
sabati i
te
te
e
aravihi e te maramarama,
i tià'i ia ratou te faatabinu ia'na
e
na pipi
apî e
vaù i te hopeà o taua mata¬
hiti 1816 ra. Ua
faataahia
na rorometua e pae no Aferite
i ta'na
roto
baapoto-
bia te taime no
Viriamu
i
roto i te haapiiraa. Ua ite
hoi te mau faatere e, e taa-
te Atua.
no
te
orometua
mai e te paruparu, e e rave
rabi atu â mau
obipa ta'na
i
ka,
2 80 70- 2 80 71-2 80 73
i.
tai ia'na ei
pipi orometua.
reira, i tè 31 no Eperera 1931, ua 6 raua i Heretnona, o te
piti ïa o te ui
pipi i Heremona, no te mea
ua haamata
te
Haapiiraa i
E
no
(mai Moria mai) i
Heremona
matahiti
te
1928.
te
tonohia i Pai reira oia i faatahi-
orometua,
para,
nuhia'i
e ua
toroà orome¬
tua i te 16 no Tiunu no taua matahiti ra.
Mai
reira
mai to'na
faatereraa i
te
no
te
paroisa Papara
e
tae
roa
mai i te matahiti
1971
i
mairi aè nei, i reira oia i
faaturahia’i i te 8 no Atete, e
na
ta'na iho hunoà,
na Tahuâ Tupai
tei haamauhia i taua mahana ra, i mo¬
ia'na i te faatereraa i
ta'na paroisa.
Tomite Heremona,
tei
feruri i te
te
no
Tomite
te
Haapiiraa
te
ohipa
parau e te mau
mau
taime i haamauhia'i
faatere i
te
Tomi¬
te
haapao
te
no
I te
orometua.
te matamua no
e
maitai
te mau
tihia ei Peretiteni
Tomite ra.
no
taua
pinepi-
te
Tomite-Tamau,
to'na tonoraahia i
i
ua
ti, mai te Tuhaa IV, te Tu¬
haa V e tae noa'tu i te
Tu¬
haa VI.
E
tere
mau
•
rave
1
Tuhaa,
*
A.
roto
i
ua
ohipa ta'
te mau
e
•
na
•
A.
teie mau
i
riro ei taata ite-
maitai hia i roto i te Eka¬
lesia.
i
To'na huru ? Ua ite
ïa
te mau taata'toà tei
matau
ia'na. E taata haehaa oia,
te marû e te faaoromai ;
o
to'na ri faaroo te tumu no
te reira. Na roto i na
mata¬
Aita Teihotu
i
i
te
paroisa
faatere
rahi râ te
ta'na i rave, e
mau
anaè,
pa
ohipa ta'na
?
rave
noa
mau
ua
Papara
ohi¬
rahi
ua
atoà hoi te mau toroà ta'na
i amo, i roto i te Tuhaa II
e i roto
i te Ekalesia. Mai
matahiti 1934 e tae roa
mai i te
matahiti 1957, ua
te
faateçe noa oia i ta'na ohi¬
pa orometua i roto
i ta'na
paroisa. Area râ, i taua ma¬
tahiti ra i haamata'i oia i
te rave atoà
i
te ohipa i
rapae
i ta'na paroisa.
hiti
e
rave
rahi
no
to'na ooia i te
raraa, ua
tavini
Atua i roto i
ta'na
sia,
na roto
ta'na i
rave
i te
te
a
Ekalesia.
no
no'na
te mau
ra
i roto i ta'na iho
I.-
i maitihia'i oia ei
Peretiteni no te Tuhaa II
ta'na i faatere e tae roa
mai i te matahiti i mairi,
oia hoi i te taime i faaturahia'i oia. I te reira'toà
matahiti i maitihia'i
oia
ra
hoi
:
motu, e Maareva. Ua faatere
oia i
taua
Tuhaa ra e tae
roa mai i te matahiti
1967.
I te matahiti
1963,
matahiti i pûpû mai
ai
te
te
Sotaiete no Paris i te faa¬
tereraa no te Ekalesia i ro¬
to i te rima no te Apooraa-
4.-
Volkswagen
i titauhià'i
ni. Ua horoà
matahiti
i
te
toà
te
i te mau Tomite a
Ekalesia tei haamauhia
no
te
ei
te
te
mau
te
hou oia
oia
ta'na i
E haamaitai
Atua
Ekalesia.
Hoê ahuru ta'na tamarii,
e e too maha i roto
ia ra¬
tou tei rave e
te rave nei
t i te ohipa i roto i te Ete
tou
e
to
ratou
no
te manao
i ite i
tua
:
roto
te
no
e
e
i
ana
to'na utuafare : to'na
ta'na mau tamarii, te
faatae nei tatou ia ratou i
I
hoa
te
ra¬
e
aroha
tatou
to
nei i
hana
te Atua
ia
e
e
te
pure
ia haamahana-
faaitoito ia
ra¬
Ua moë oia !
e
parau
mau. Areà râ te
mau
ohipa
ta'nâ i rave, tei oti e tei
ore i oti,
to'na huru, to'
tou.
tavini ta ratou
i to ratou me¬
te Atua, ta¬
vini i te Ekalesia. Hoê tamahine (tei pohe aë
nei)
tei riro ei
papai parau i
roto i te
faatereraa no te
l 300
te
nehenehe
i te Ekalesia.
roto
tavini i
TE MAU
i
tatou
oraraa
ohipa i ravehia
mau
utuafare,
:
te
no
teie nei tavini
o
metua, no te
ta
ratou
i
faaroo
i roto i
te
oraraa
ora
A.R.
a
hau.
e no
^^lesia. No te aha ? No
haapiiraa i haapiihia'i
te
no
faaturahia'i. E 8
avaë i mûri aè, ua
rave te
Atua ia'na i
roto
i to'na
ohipa'
mau
toroà
i te Peretiteni
a
taua haehaa no'na
ra i riro ai oia
ei
taata
rahi e te herehia i roto
i
amo,
iritiraa i te Apoo¬
Rahi, e na'na i haamau
pureraa
oraraa
taata haehaa
i
ta'na i
Ekalesia,
tupu ïa i
te avaë Atete
1971. Na'na
i faatere i te
tavi¬
e 40
ohipa
i te
ua
raa
to'na
hopeà
roto
faaroo,
te
vai noa nei
ïa i roto i
te
manao e
te
na
no
te
taata
TAATA
I
TANO
aau
TE
e
rave
rahi.
:
Melle GUILLOUX Moea
(Tevaitoa)
Irëne POU
(Papeari)
IB 505
Mme
43 010
M.
20 534
Melle STIMSON Kotirau
TEUIRA
Gaby (Papehoo)
(Mahina)
Renault 4L
27
7.-
Vespa 125
27 885
8.-
Poste TV
37
655
Erita
9.-
Poste TV
2
258
Germain Alexandre (Papetoai)
Poste
11
.-
Cyclomoteur
12.-
Cyclomoteur
13.14.-
932
48 781
TV
lO.-
TANO
4 908
Valérie
1
Mme Paulina
Titioro
no
U.C.J.G.
Paroisa
no
no
Faaa
Taunoa
(Mataiea)
MAPUHI Gaston
Vélo solex
22 015
Teriitahi ROUA (Tahaa)
Vélo solex
3 890
solex
NO TE
11
226
47
459
5 300
Bicyclette
18.-
Tifaifai
35 969
19.-
Tifaifai
23
20.-
Mme VAHIRUA
46 003
17.-
faatere i te tahi mau
riro oia
Teihotu
o
no
E
e to
Ekalesia
ratou
no
roto
e
te
no
i
rave
6.-
1 roto
ua
oraraa
ohipa
Te
tei
16 082
te
ohipa,
paari i toe mai,
pûpû i to ratou itoito
taata
roto
„.,„.NUMERA
Bicyclette
amaa
ohipa mai ia'na i
Ekalesia.
te
mau
5.-
-.
1
sia,6
e ua
amo
oia
i taua
mai i
pae
mau
te
i
128
Vélo
roa
tahi
tamarii ei
rave
i roto i
ta'na Tu¬
haa. 0 te hoê oia no te mau
e
107
Fiat
riro
ua
ta'na
roisa
20
3.-
te mea,
no
504 Peugeot
404 Peugeot
ua
opua-
oaoa
pàrau i faaotihia, ua faaohipa oia i roto i ta'na pa¬
TITETI
2.-
te Ekalesia i Utuoia i te mea e
haamaitai
i
te Atua, i
a
Ua
roa.
te mau
;
TE
TANO
Rahi,
oia tei maitihia
ei
-.
5
1
Peretiteni mono no te Ekale¬
tiàraa ra
e
tae
matahiti 1967.
mau
Ekalesia
te
a
Tuhaa
Matuita, Tua¬
oia i te
turu
:
TE
Apooraa Rahi, e ua maiti
Apooraa Rahi ia'na ei mé¬
lo no te Tomite-Tamau
o te
reira tau ; I taua matahiti
VI, oia
te o-
ohipa
te
te
e
a te Eka¬
lesia. Ua itehia taua manao
ra
te
no
ta'na
Ua manaonao
rahi oia i te maitai
raa-Tuhaa ia'na ei auaha no'
ei Peretiteni
ohipa
paroisa, ta'na Tuhaa e i ro¬
to hoi i te
mau ohipa amui
Oia mau, i taua matahiti
1957 ra, i maiti ai te Apoo-
atoà
Ekale¬
mau
i roto i
piiraa
te Atua.
^
no
Eaha te
pa mea anaanatae e te itoito. I roto i te Faatereraa,
(1931-1971)
teie
i
roto
na
Ekalesia.
E
piti tamarii
i roto i te toroà orometua.
Hoê tamahine e haapii nei i
te tamarii i roto i te Haa¬
ratou
roto
tuhaa atea i Tahi¬
te mau
e i roto atoà hoi i
ta'na Tuhaa. Aita oia i faaea i te faaara e i te faaitoito ia ravehia te mau ohi¬
raa
Mai te matahiti 1957 mai,
te matahiti i maitihia'i oia ei melo no te
A.R. e no
ne
paroisa
ua
Ekalesia, oia tei raai-
te
a
matahiti
1934, ua
mahiti raua i
te Haapiiraa
I
melo
_IAVIRIRA^
246
I. Maire
(quartier Purea)
?
Paroisa Tane (Patio)
Rata diakono
(Papeete)
Teiho tino (Tahaa)
Tufariua
Jacqueline
(Raivavae)
644
Taputu Mareto (Taunoa)
1
PRIMA
Fait partie de Vea Porotetani 1971-1973