EPM_Vea Porotetani_19710102.pdf
- Texte
-
ann66
71 e
Noi
Rédacteur
JANVIER-FEVRIER
Raapoto
S.
VEA POROTETANI
Vea avae no te faaroo
mensuel protestant de
porotetani
potynesie
♦
PARAUOTO
UA POHE 0 MARC B OEGNER
I te avaè
ri,
faaroo tatou
i te
no te pohe-
ua
oto rahi
parau
raa
Marc BOEGNER
o
tua.
Titema i mai-
orome-
Ua haapararehia
taua
parau ra na roto
veà no
te fenua
i te mau
nei, e na
roto atoà i te mau haaparareraa
te
na
te
o
te
reo
reva
na
roto i
hohoà.
No^ te mea^ aita te ta-
tuatapapa-rii-hla te parau
teie
taata
rahi.
paroo
aè
fanauraa
o
te
Ua fanauhia
nal,
o
Parau
mau
i
e
to’na
rahi
ia
haere
no
haapii
faatere
te
i
te
utua-
haapiiraa
Paris.
matahiti,
I te
te
tupu i to’na
no
ua haapae
oia
i
te
haapiiraa no te nuù moana,
haere atura i te haapiiraa
noaà mal
ai
ia’na
toroà paruru
e aore ra,
te tahi atu
toroà i roto
haere i Paris
Ua
aniraa,
e
te faa-
no
tere 1 taua ohipa ra,
mai
te matahiti 1911 e tae noa’
te
mata
e
Paris
no
ua
Faatupuraa
mai oia ei orometua
tu
no
hoê fifi tei
ture
1911,
I te matahitl
te Sotaiete
anl
te
te pae i te
hitià
te râ i Farani. Ua haere
O
te mau
e
hoù ia’ù".
I Epi-
i roto i te hoe
oia 1 ta'na
18
i
oia
Febuare 1881
i Orléans
Ekalesia
farli oia i taua
MARC BOEGNER’
fare
to’Ù
te oraraa amui
no
mau
ra
ohipa ra e titau, aita la i faaruè faa-
ua
no
parau
"I taua taime
;
haapiiraa mlsionare.
O VA I O
21
i mûri
Teie ta’na i
vahi ta taua
hi pae o tatou i Ite 1
ta¬
ua orometua ra,
tel
haere
mai i Tahiti nei i te matahiti 1963,
e
mea tià
ia
no
Drôme, tei riro atoà ei pa¬
roisa matamua
ia’na.
Tei
taua taime ra te tupuraa 1
roto ia’na
te
manaonao i
te "hoêraa" no te Ekalesia.
no
i te matahiti
1914.
0
haamataraa’toà te reira
to’na apitiraa i roto i
te
ohipa a te Sotaiete Faa'
tupuraa Parau no Paris, ua
riro oia ei melo
mlte Faatere
matahiti
teni
hol
roto i
na
49,
e
no
te To-
no
na
e
Pereti-
taua
Tomlte
e
na roto i_na matahiti
30, oia hoi^ mal te
ma¬
tahiti 1938 e
tae roa mai
ra,
e
i te matahiti
1968,
te
i te Hau.
I mûri âè râ, ua
hoê tauiraa rahi i
haapae atura
i te mau opuaraa
ta’na i
opua, e
haere atura i te
haapiiraa orometua i Paris
tupu te
roto
ia'na,
Setepa 1905, ua
faatahinuhia oia no te to¬
roà orometua 1 roto
1 te
paroisa no te tuhaa
no
I
te 14 no
I te hopeà
mal 1914-1916
oia ei orometua
roisa
te Pa¬
i taua titau-
e
roto i taua paroisa ra, ta'
na i faatere na roto
i na
matahiti
e
35,
mai te matahiti
oia
1918
hoi,
e
tae
TAHITI
3
HËI
(HÜHËA aTETË 1S'63).
i
i te matahiti 1953.
Aita râ oia i haapao noa i
mai
roa
te
ohipa paroisa
taua
area
taime
i roto i
ra
atoà râ oia 1 te
Farani
sia
i
mau
amaa
ohipa
raà
Amui
no
sia
o
e
te
,
mau
i’
rarahi i roto
titauhia
no
i te 13 no Atopa
i haamauhia’i oia
i
ra,
1918,
ua
”Passÿ” i Paris.
no
Ua farii oia
raa
te ta-
no
BOEGrBE
ohipa
no
Ekale¬
mau
1928,
pu
i te tahi mau paraparau.1 nià i te tahi mau tu-
anaanatae-
roa-hia e te- taata
E tià
râ ia faahitihia te maha o
^
te tuhaa no
ta’na
te paraparau-
i faatupu
matahiti 1931,
i
rahi_ roa i
to’na manao/
oia
"Eaha te Ekalesia" ?
mauekalesia
te Apoo-
POROTETANI
teie nei ao.
paraü, tei
;
tei riro
TE TAATI RAA NO TE
i roto i te
haamata oia i te faatu-
raa
hoi
i
ua amo
ua
mu
roto
parau
parau
te Ekale-
Mai te matahiti
raa
te tumu
ei tumu
i
te
nià iho
Te val nei i Farani te
hoê taatiraa no te maû Eka¬
lesia Porotetani (Reformée-
Lutero-Bapetito,
etc ...)
faaterehia e
te
hoê
Apooraa Rahi. I te 5 no Ti¬
tema 1929, i roto i te
putei
tuputuraa
hi tei
a
te Apooraa
peretitenihia
Morel orometua,
ua
Ra¬
e
ravehia
hoê
te
melo
e
O
hia
te
no
mau
Tomite faatere,
Marc Boegner tel maitl-
Peretlteni
I roto i
i Nimes te
.
ta’na orero-
te fariiraa
no
i
faalte oia i te
pa
rû te
.Rahl ia
rave
i
raa
no
to'na
réraa
lesia
taàtiraa no te Ekalesia
Porotetani' i
te mau raveà
ohipa; te
mau
imi
i te
te
au
Na
a
no
"Vichy",
no
Porotetani
aore
ra,
no
tahi
mau
e
na,
e
no
iho,
te patoi
areà te
tahi
mau
i te
taime
arepurepuraa
no
te tamai
ra.
Na roto i te mau tuati-
Geneve,
o
raa
e
mai
ia’na te
ua
hoaa
tauturu a te
Apooraa Amui
te rpau Eka¬
ta te tahi noa’ tu
lesia
e
a
amaa,
mau"
o
no
te
tauturu
i te feia i parahi i Fara¬
ni e, i to rapae atoà
te mau mau-auri
hia i rapae.
e
mai
i te
i faauta¬
i
te matahiti
I te 22
pae^ia'
i tupu ai
matamua
te Tahoêraa
no
kalesia.
iritiraa
raa
Evanelia
hoê
te
rahi
faahapa ïa.
na
te
no
te
no
Mal te haamataraa o to’
toroà orometua, ua faa-
ni
parau
te
no
(17/18-26,
mau
parau ra¬
hoêraa
te Eka¬
o
I reira’toà i maiti¬
Peretlteni
na
Apooraa
Boegner te
oia
E-
pure-
ua
loane
a
te
taua pututalo
no
puturaa ra,
Boegner i te
té
roa
te mau
o
I roto i
te
O TE MAU EKALES IA
pae,ua
Atete 1948,'
Apooraa Rahi
lesia.
TE APOORAA AMU I
1948.
no
i Amsterdam,
hia ’i
rave-
Faatereraa-Hau.
te tahi
hinaaro
tauturu i taua
,
fenua
faaotlraa i
te
te
feia tel
te
6
e
Amui,
o
tahi.
Ua
no
Marc
amo
i taua tiàraa Perëftitera,
e
tae
roa
mai
i te
te feruriraa i te
parau e
rave
ia ferurlhia e
Apooraa Amui
tauhia
Hau
Ua mauruuru
mau maltai
amui
Faaroo
Porotetani
Faranij
mau
^
ta Apoo¬
te Taatiraa o
te
te
hia
faainelneraa i te
haamauraa i te hoê Tomite o
te
no
te anlraa
o
oraraa
nehenehe ai ia’na la faa-
tupu i ta’na
parahiraa
te faaafaro i te mau parau
e rave rahi no te mau Eka-
te
e
haere
ua
Ekalesia Porotetani,ua
farerei
oia
i te
Faate-
mau ohii te Apooj'aa
* te horoà
i
au
roto
e
mau
maïtiraahia ei Peretlteni,
ua
1940^ ua faa-
ruè oia i Paris
te
O
ei
raa
I te matahiti
faaapîraa
rahi te
te
te
o
hoê
ia ti-
au
te matahiti
no
1930i.
te
hio-fatata-raa 1 te mau
ohipa no Inldia-Taina e te
mau
roto
fifl rarahi e vai
i te mau Hau.
i
ra
Ua faatere
oia
i
te
ytiàraa Peretlteni
no teie
nei taatiraa no te mau faaroo Porotetani no Faranl
e
tae roa mai 1
te matahiti
1961. Ua monohia oia e
te
hoê tlno
apî, areà râ, ua
maltlhia oia ei Peretlteni
hanahana,
\
TE
EKALESIA REFORMEE
E orometua
ner
mée
te
BoegRefor.
apltl oia
ua
Itoito i
ohipa tel
mau
Marc
Ekalesia
Farani
no
te
ma
te
no
roto
1 te
ravehla
no
1
te hoêraa
faatupuraa
ta’na Ekalesia. I te ma¬
tahiti 1938,
ua tupu taua
ohipa ra. I roto i te putuputuraa no te Apooraa tel
tupu mai te 12 e tae noa’
tu i te 15 no Titema
no
ua
TO BOEGNER PAARIIRAA HIA I ROTO I TE ACADET^IE
ÇAISE I TE 9 KO FOVSMA I962.
19387
maitihia te hoê Apooraa
14 melo ( e1 7 orome¬
FRAN¬
Amui
tua)
e
ua
maitihia
ei Peretlteni.
i taua tiàraa,
ra,
e
tae
roa
Ua
oia
I taua taime
oia
amo
i
i te
haamauhia’i te hoS
pû no
ohipa tauturu, tel
parauhia te "CIMADE"
Ua
Peretlteni
mai
taa
atoà ra,
te
ma¬
mau
.
tahiti 1950.
riro atoà taua pu ra ei o-
hipa na’na i
te
taime no
te tamai e
1 mûri aè 1 te
tamai, oia iho hoi te Pere-
TE TAMAI RAH I
193945
titeni
I te
taime
no
te tamai
roa
Ua
hopeà (1939-1945)
ua
tupu te tahi mau fifl rara¬
rahi
hi d Farani,
1 te pae
no
te mau Ekalesia Porotetani
e
1
te pae atoà
no te feiho. Ua
riro taua mau
nua
fifi
al
ra
taatiraa
sla
no
2
tumu
i nehenehe
faaohipa 1 to*
tiàraa Peretlteni
na
e
ei
ia’na ia
no
te
Porotetani
to’na tiàraa
te Ekalesia
mau
no
no
te
Ekaler
Farani
Peretlteni
"Reformée"
no taua pu ra e tae
mai 1 te matahiti 1968
patoi-etaeta oia
i
te
mau
taime
te
mau
ohipa tel ravehia i
e
rave
rahi i
nià iho i te
,
mau mau-auri
tel faautahia 1 Purutia
e
i te
mau
hamani-ino-raa
tel ravehia i nià iho i te
ati-Iuda. Ua imi oia i
te mau raveà’toà no te tau¬
mau
turu i te feia i tapeàhia,
te feia i
haapûora mal i
Farani,
te
moèmoè noa,
feia i parahi
e tae noa’tu 1
Marc Boegner 1 to’na
no te
matahiti
mûri aè
ohipa 0 te Apooraa Amui no¬
te mau Ekalesia. Ua haamau
Amui.
oia i te
mau
pû ia’na
e
tuatiraa i
te
te
mau
fenua
ao
tel
manaonao
no
Ekalesia
mau
teie
no
1
te
e
nei
parau
hoêraa o te mau Eka¬
lesia. Ua amui oia
i roto
i te mau farereiraa
no te
mau tià no
roto
mai i te
mau
fenua.
I
te matahiti
te Apooraa Amui
Üâ
maitihia oia ei Peretlteni
no
e
tahi
ua
amo
atu
i
mau
Aita râ ta’na
ohipa
no
hoêraa o
te mau Ekale¬
sia i taotiàhia i roto noa
te
i te Apooraa Amui. Ua rahi
te mau paraparauraa
ta'na
te
1^7 ua tae oia 1 na putu_
puturaa e plti i Oxford e
i Edimbourg,
tel riro ei
mau putupatur^ faaineineraa
1954,
1 te
tiàraa i roto i te Apooraa
ro-
te mau taata
roto i
no
,
o
taime e to’na itoito
no
te Tomite
.
Faatere
tel
faaineine i
te
haamauraa
no teie nei Apooraa mai te
matahiti 1938 e tae noa'tu
i
faatupu i Farani e i te
fenua êê, te mau fare¬
mau
reiraa
mau
i
te
mau
huru faaroo
hoi taeraa i
na
tià
atoà,
te
no
to’
e
te toru
e
i te maha o te putuputuraa
no ta Apooraa Rahi no Vatikana II, i tià’i ia’na
ia
horoà 1 te hoê manao papâe
ia faaroo atu hoi i
ma¬
terâ taata
a
terâ
taata i nià iho i te parau
no te hoêraa o te Ekalesia.
nao
o
TE APOORAA RAHI
I te mahana
FARAN I NO TE MAU
te Fare pureraa no
Siloama^
i te
taime
a pûpû mai ai
HAAPIIRAA TEITEI
ACADEMIE
FRANÇAISE
Marc
te tiàraa tel
"Docteur
hoi, te tiàraa
no
papû i te Parau
a
Ua nominohia
tiàraa ra,
faaotiraa
teitei
a
teie nei,
Haapiiraa
Europe e no
taiete
Faatupuraa Parau
Na roto i
haafetià îa
ua
te fetià
i
na
du
"Croix
tei
millénaire
Mont-Athos".
Farani
i
na
Areà
fetia
du
Hau
te
haafetià
ua
te
ia^
parauhia
±a
ia'
hanahana
officier de la
Grand
;
lé¬
vahiné
mai,
lo
met
te
i
ao
faaite ai
i te tahi
mau
rarahi i nià iho i
nao
fifi
mau
teie
no
ma-
te
(te
tau
ihoa râ no te hoêraa
O te mau
Ekalesia) te mau
fifi tei tupu
mai ha roto
parau
i te
i
ite tei
mau
roto
i
te
fenua
no
te
‘noaà mai
haapiiraa
mau
papaa^ te pa¬
a te mau EKalesia, e te parau hoi no
na matahiti e 50 a taaâ ai
rau
te
no
te Hau
ohipa
Ekalesia.
te
e
I te
9
Novema
no
te
mau
hio
te
i
i
ora
nunaa
roto
te Upoo
tatou
nehenehe ia
faaite
puai i roto
to'na
i
to
Polinesia, mai teie atu
mahana, te mana faatereraa
ia'na iho,
e e tià ia'na,
mai
i
teie atu
te
nei,
ia
ohipa faaiteraa
Haapiiraa
hoi, ei melo
Rahi
no
no
Française"
te orometua Porotetani
tamua roa oia tei riro
melo
teie
nei
0
ma-
ei
Apooraa
Farani.
nei
Polinesia Farani nei
e
i
te
evanelia^ i
tae noa'tu
teie nei
Be^sia
e
sia
amuri
e
i
te
roto
noa'tu.
aè i
Amene"
teie
i
tae
mai
Boegner
o
nei
nei Ekalesia,
te
no
te
hinaaro nei i te tuati atu
tou te
apî
haa
iti
ia
.
ou¬
uputa no te ho6 tu_
no ta outou Ekale¬
haapapû vau.i mua i
sia. Ua
te mau faatere
o
Ekalesia, i te
i mairi aè nei,
ta
outou
mau
mahana
i te auraa
to te Ekalesia faatereia'na iho.
raa
TE TE RE I TAH ITI
o
Atua te
ia lesu-
i roto i te Ekale¬
I mûri
ta outou
6
hopeà
Ei te
ao.
hanahana i
no
Ua
te
i
mua
"Académie
rave
e
aoraa
Te mahiti nei i
teitei oia
noaà
no
Farani
te
te
i te Ekalesia Evanelia
parau
mau
ma
lesu-Nesia te
te tahi maa
te
j
te Eka¬
Fatu
o
o
i
nû
ta-
i te
Polinesia
no
to
i
Eiahà
roa
te
hoô Ekalesia tei faate¬
re
ia'na iho
manao
e
hoê
oia iho te Fatu
tià
no
Ua taaê outou mai teie atu
raa
parau
no
Paris
(oia
hoi
te Peretiteni no
iho
te Sotaiete
te Sotaiete
ra].
i
Faatupu.
taua
taime
Ua
haere
mai
oia
na
tumu
ohipa
e
piti
1-
te
no
to
2-
te Sotaiete
ta'na
no
reraa
to
i
:
-lubili 100 matahiti
ohiparaa i
i
no
te
no
te
Tahiti
no
Paris
na
roto
misionare
mau
.
pûpû i te faatete
rima
lo maohi ta
faataa.
Ekalesia i
no
te
te mau
ro¬
me¬
Ekalesia i
nei
te
oraraa
no
no
i te hoê
mûri aè
no
hopeà.
te Sotaie¬
Paris tei riro
metua vahiné
roto
roa
to'na
e
i te mana
no
na
ei
outou _na
tenetere, i
Sotaiete
no
Lonedona,
i
teie nei
tei raroaè fa outou i
râ_
8
i te
te
te parau a te Atua
i te mana no
to
tatou
mana
no
lesu-Mesia
I te
taime ta
outou e tomo nei
i roto i te hoê tuhaa apî,
te hinaaro nei au i te aroha ma te here taeaè
i
te
Fatu
no
mahana’toà
ia
Paulo
ia Paulo
te Atua
tiàraa
reiraa i
te
aè
te
i
iporaa
tià oia
Tuhaa
IV,
e
i
mu_
i
te
82 matahiti
te
ma
i te
mana
vahi atoà nef te fe¬
mau
nua
Farani
mau
fenua êê
1 roto i
e
te
rahi
rave
e
(ua parau te tahi pae
e,
hau aè to'na
iteraahia
ta'na i
tera
.
•
tià, Ua-
ua
i te
1 roto
fenua ffë i
mau
to'na iteraahia i te fenua
Farani iho].
oia
hoi atu oia 1
ua
E
te
tià”*
i mûri aè
Papeete,
to'na
ei
Faaroo Porotetani Farani i
te fare faaipo-
k
ri aè i
mau
t
Apooraa Rahi,
i te paraparauraa
faatupu i
maui
ràhi ta'na i
te faahiahia
Ua riro oia
to'na fare-
orometua,
mau
ohip^
mau
i to'na
e
rave
e
ma
"E
:
ta'n^
rahi,
rave
amo
ô mal i
no
:
to matou
ra
I mûri
atoà
Ua ite
i te
haamau
i te
mau
tuatiraa i ropû ia'na e te
mau taa'toà ta'na
e fare-
to'na
rei,
ra
e eita taua mau taata
moè faahou ia'na e te
e
t.
TE HOPEA
Tae
mau
:
te
noa
rave
E taata
rau.
ra
i ta'na ohi¬
te itoito, tei faatu¬
i te maere e te faahia-
Marc Boegner
o
atoà i parauhia.
parau
Ua riro atoà
mai i te mata¬
roa
1967,
hiti
Ua anaanatae
pu
hia no te mau taata e rave
1
rahi.
i te
Te haere
te 21
i
tere
mau
terâ vahi
i farerei ai
oia
gia
rapae, i
ra
i terâ vahi
e
te
rau,
I
.
ia Paulo VI,
i te papa
te
Ekalesia,
mau
areà râ, ua parau atoà ra¬
1 te hoê parau
tei manaonao-rahi-hia e Boegner,
ua
oia
hoi te
raa
i
ta
faaipoiporotopû i te mau taa¬
eere
I
mau
hoê â faaroo
1968,
o
to'na ïa peretiteniraa ho¬
peà 1 te Apooraa Rahi no
Paris
no
reira oia i ani ai ia
hia oia i nià
raa
mono-
taua tià
18
Titema
no
t'aoto oia i to'na taoto
hopeà. Te fatâta ra oia i
o
te matahiti
noaà ia'na i te 21
1971.
no
hunaraa
i te 22
i
roto i
1
reira oia
no
i
Ei faaturaraa
tiàraa ra 1 te feia
Itoito.
^
i
ravehia
i
noaà i te feia
taua taata ra
e
N A
tani
te Veà Porote¬
Farani i parau
"E nafea ia
parau
no
matahiti
itehia to'
ua
here
te bibie
ta'na i
mahana'toà.
rahi oia i
te
te mau Sotaiete Bi-
ohipa
a
bilia
no
te
haaparareraa i
i
roto
i teie
Ua ite-atoà-hia to'
ao.
oto
te mau taata
.
i
porotetani
teie tau tei ore i
faaamu
faahou ia ratou i te Bibi-^
lia
e
taua
tei
ore
Parau
i
ora
ra.
Te
faahou
mau hu,
to'na oraraa, te mau
te mau oaoaraa
itehia ïa mai te huru o
no
tamataraa,
NO FARANI
,
i
peretiteni
mau
mau
manaonao
A PROTETANI
Teie ta
tei
ite
:
i
te
taio i te
MURIAEITONAPOHERAAi
TE VE
tei
i te tahl_mau taime
i to'na iteraa e^
ua rahi
oreroraa
TE I PARAUH IA NO
0 te
rahi
taamuraahla i
na
Paris.
ra
i
rahi,
rave
Ua
ti¬
to'na faa¬
I roto i te Tomlte Bi
roto
nei
to'na iho
taua mahana
faaroo.
maitai
te Bibilia
haapao al 1
alta hoê
hinaaro,
Titema
fare pureraa
ta
te toroà orometua 1
i
oroà
te
e
e tae noa'tura 1 te
taime i valho ai oia i- ta¬
are
Ua faaterehia te
o
la.
aroha,
lia ta'na 1
Febu-
no
Apooraa ta'na 1 pereti¬
teni, e ua vai noa taua me¬
na ra,
tei
apitihia i te
maitai, te maramarama,
te
na
te
o
e
mau
ua
te 90
oia
peretiteni
bilia ta'na
1970,
e
to'na taoto-
putuputuraa
mau
na
te
i
rahi to'na 1 roto i
mana
te
roo.
itiraa.
I
i
E taata
te
hoi
to'na itoito i te
ra
paraparauraa
atoà ta'na
vai apî noa
ua
hoê la
Oia mau,
ara.
maite
i
E
no
i
e
te taata
roa
te pae no te pa¬
ohipa
ua
.
te matahiti
te Sotaiete
parau
tahe noa
te
pape.
i nià
i
to'na roi
te paruparu o te tino
To'na râ tiàraa mau,
ei farereiraa
te
no
e
raa
raua
paraparau¬
i reira, tei
nià ia i_
te fifi
I
tae noa'tu
hopeà. Ta
raa
mau
vahi
mau
haere.
mati 1967, ua reRoma e
i
reira
no
oia i
va
noa
ta'na
oia ei pa¬
orero
faahiahia rahi,
ta'na parau mai
pa ma
e,
pae hopeà no te
avaè
Atete 1963 i Tahiti nei,ei
to'na
e
mau
maitihia
Marc
Boegner
ei melo no te Apooraa Rahi
ua
mai
na
roto i
ta ratou_
haapiiraa, to ratou oraraa^
to ratou mau pohe, ei huano
mau
ratou i
ra
te
tià ia vai
teie
nei
mau
?"
e
ia pahono ratou
tavini
lesu-flesia
tei
te
pûpûraa i te faatereraa
1962^
te ui mai
i reira.
nei
po¬
te
Paris.
sciences morales
oia i
ho-
mau
dee
et
i
i
te
tatou paruparu,
faaite nei au e,
te
reira
ratou
nei tuhaa
Haapiiraa teitei
parauhia :
"Académie
litiques”, i
no
mauru-
tei
no
no
riro,
ro
ia ratou
faatereraa
te Ekalesia...
la
ite
«
1946
maitihia oia ai
ua
e
no
lesia,
matafiiti
teie
vini tane
gion d'honneur".
Mai te
i
teie nei
no
te
rahi i te Atua tei
roà mai
patereareha o Ahénagoras no te faaroo "ortho¬
Te
i
roto i te So¬
na
Paris.
uru
tei
horoàraahia te
rave
matahiti
hanere
tahi
a
te
Amerika.
doxe",
Fara¬
no
rau
na
no
te mau E-
no
i te ohipa
faatupurqa pa-_
i Polinesia Farani nei
,
taua
no
roto i
ioa
Helavetia tei
no
te
taata
tnau
mea
kalesia Porotetani
ni.e
no
:
te
"I
te ite
te Atua
oia
na
8
e
Boeg-
parauhia:
théologie”,oia
en
faatereraa
oia i te
Ekalesia
Ua noaà ia
ner
taua
no
oroà rahi ra,
teie te pa¬
rau ta'na i orero i roto i_
;
ia
Marc Boegner ? Te feia'toà
tei ite ia'na, te haamanao
ua
te taata
Keretitiano
riro oia ei taeaè
mau,
mau
te
taata'toà ei ite haa¬
pao
maitai
ua
no
no
to'na Fatu,
3
oia i
to’na oraraa no'na. Taua vahi ra, o
te hoB ïa no te
mau
vahi
faufaa roa
te nehenehe ia
tatou ia tapeà
ma te haa^maitai i te Atua”.
i
iho ia'na i
Atua
Marc Boegner.
Te
té mau Porotetani
i
ni
tb'na
maramarama,
to’na
ei rei-mua
no
Porotetani
farani,
i
iho i haapao
raa rarahi.
hoê orometua
Ua vai
rito
hoê
taata matamua no
oia mai
raa
e
te
Amui
o
te
mau
no
te
tiiàtiraa
mau
oia i te
Ekalesia
noa
roto i to'na manao
no
ratou i
ta'na
e
pure.
E aravihi
te faaûraa
i
te
rahi to’na
i
te mau
pa^
fifd.'rarahi,
rii e té
fifi rarahi, no te mau
rau
e
mai te
mau
mau
mau
parau
taata tatai
ia
arço,
mau
no
tai
e
tahi ta'na
i
au
te
i
Te
hoê faaao faahia-
ati,
mau
pitapiraa,
farerei
reira
:
ua
te
i
no
te
te
mau
to outou
ou-
utuafare
i roto i te ati,
i-
to
tou aroha rahi,
ma
te ani
roto
i
mau
atoà oia
i te
amo râ oia
ma
rahi
to
rahi atoà râ
to’na Fatu
’POROI
te
mau
e rave rahi tei faataehia i
to'na
utuafare^
pae
he ia faaitehia
mau
4
no
te
i
hoê pae
te
rahi
o
maitairaa
ta'na Ekalesia,
hia te tahi
varua.
maororaa
mau
ta'
o
Mesia
e
taamu-
ua
taura i
ro-
pif ia Boegner e te Patereareha no te hoêraa o te mau
Ekalesia tei
riro ei
hoa
rahi no’na.ei paruru e
taeaê"
ei
ra-
EKALESIA :
atoà ta ta¬
tou Ekalesia i te hoê niuniu no te faaite i
to ta¬
tou aroha i to'na utuafare
e ta tatou
haamaitairaa i
te Atua tei horoà mai i ta¬
ua taata ra no te
ohipa i
roto i ta'na Ekalesia.
TA TATOU
Ua faataea
Na
te
MELETIOS
thodoxe
ua
Meteropoli
te Ekalesia
no
Farani
no
or¬
:
"Te
ohipa tahoêraa,
haapao itoito oia i tè
reira,
hipa
te
amo
i
i te
mau
vahi tei-
ma
ra
taua
o-
TE OHIPA FAATUPURAA
PARAU AMUI I TE FENUA
DAHOMEY "AFERIKA"
nia mai".
no
i
te
,
ratou i faarevahia’i 1
i
'
Na
te
Karadinale
MARTY nO'Farani
:
"Ua vaiho
mai
te
no
te
Karadinale
VERDIER,ta’ù
vai
ei
i
Eva-
ao
ta'na parau te
ati o te taata,
i te parau
a
.É
matou
Ua itehia
faaea i te
nei.
e mono
oia no
taata rahi tel
noa
nelia.
na
to’na
o
mai ô mai â i te
e
oraraa,
tau
o
ta-
noa
te maororaa
roto i
oia i
manao
i
te
roto
i
haapao i te
e
aore
i
hopoi ia ratou
te Mesia".
Na
KAPLAN
te. RABI RAHI Jacob
:
"Te taatoàraa
"ua faaite
Marc
noa
Boegner i te parautià
parau mau.
I
mua
1
e
te
te
nu-
nelia
naa
te
ati-Iuda,
mau
tai tei
itehia
i
tau atoà to'na mai¬
ua
i
faaea
i te
ohipa no ratou.
E ore roa
ore,
no
o
te Eva-
te taatoàraa
tino taata”;
o
Togo,
Te
te
i, te taime
mau
e
te
hoi
te
pa
faaterehia
Nomenyo.
e
tumu
no
teie upoo
parau i tuuhia no teie nei
feruriraa manao, teie ia :
pereti-
Faaroo Porotetani
no
:
te
na
no
Aferika
,
mai
(ua tupu
roto i te ohi¬
i taua taime
nei ratou
e,
aita
ekalesia
roa
ta
ratou
e
rave
nei
PAPAIHIA
Georges Rene POROI
ra
iho
i
ohipa pororaa Evanelia,
PUAATORO HUMERA HOE
E
ratou
faatere ai te
faatupuraa parau a te
Sotaiete no Paris,) te ite
te nehene-
taatiraa
a
Ekalesia
ia ratou Iho
no
orometua Aferika
te orometua
o
te parau ïa
tei feruri-hohonu-hia
fenua
:
Na WESTPHAL,
teni
mau
a
taviniraa i te
parau
poroi
teie te tahi
te
Farani
oraraa
na
.
TE MAU
I FAATAEHIA I TO'NA UTUAFARE.
I roto i
ai
no
te
no
roto i
ma¬
to’na
iteraa ia’na e
tomo i roto te hau e te
o
ati-Iuda i hamani-ino-
hia i te tauturu
mau
E maitai
faaearaa
mau
ta-
to tatou
ua
te
te pure,i te haamahanahana no te mau
haana
peàpeà,
utuafare, e
to tatou atoà
hoi i’to'na taaêraa ia ta¬
tou.
Vi¬
i
ua
roa
Na
nei
atu
ààu atoà ia
te
te faaroo.
E oto
no
horoà oia
e
tei
huru
hia.
ua
tou
te hoê orometua mai-^
te
te
Keretitia-
mau
hoô ta'na i faaite
Aferika, no Madagasa
e no
Pa'titifa ta'na
i
farerei
paatoà. Ua vai
ma
B
te
te hioraa
taamu-noa-hia
mau
te haa-
matou i
faatèe
matou
te
e
■Faaroo Katolita.
Ua vai
te Faatereraa Hau
chy
te
te ApooEkalesia
mau
ati-Iuda fa¬
o
ai
te
no
nei
o
no^ te
apîraà mai â, te
no
no
hoê mai maoro,
hoêraa
ta'na
ma
EKalesia, i
mau
:
no te,oraraa taaê
teie taata matamua no
Faaroo
i te hoêraa
a
e
porotetani
Atua
f
manaonao
oi^.
mau
pàpà PAULO Vl
Na te
mauruuru
te here^,
i roto
ia'na '
noa
te
mau
Boegner orometuate taata matamua tei patoi
i te mau ohipa
hamani ino
ore
i te
To
Aita ta’na ohipa i taotiàhia i
to'na
noa fenua
mai to'na
0
Marc
Boegner orometua i mûri aè
te mautià-
ta'na i tavini
maitai
moè i te
rani
"I te faarooraa ma te
ia'na
te
te
maramarama.
peàpeà i te moèraa-
mai-
aau
ïa
faarlro
ua
te
e
pae.
Fara-
To'ria paieti rahi,
fai,
i
au
ia
rapaè atoà.
to
B
ite ai
taatihia
Ua
na.
oto nei
no
oro-
horoà taaê tel noaà ia'
mau
FAAROO PP POROTETAN I
te
te hoê
e
haapii. Ua rave mao-^
ro’vau i te ohipa i pihai
TE TAATIRAA NO TE MALI
rave
hoê hoa
te
metua
TEPERETETININO
"Ua
i teie nei
"Ua ere au
horôà
ua
te
no
te
mea
tou
tiaturi
ua
niâ i
i
nare
te
te
no
noa
ra-
misio-
mau
Sotalete
no
Paris.
I taua taime
haamata ratou
hohonu i
te
i
no
ra,
ua
te feruri
i
te
pororaa Evanelia, mate hio
huru
te
te taata
ai
parau
te
te
e
no
oraraa
tumu
1
o
ore
te taata Aferika
i fa-
taatoaraa
porohia te
ia
te Evanelia
te tino
raa
o
hoi
na
o
te taatoà-
no
taata
roto i te
Evanelia,
RAI, no te paroisa Taunoa,
i FIDI, na roto i te tonoraa a te Faatereraa Ekale¬
sia, ia taati
atu raua i
te tahi mau tino
orometua
e te tahi mau
tino Ekale¬
ai te mau vahiné i
te haa¬
i te Evanelia.
pa’o i ta ratou mau
rii
e
re
ia
te hoB tumu i
B,
ai te
ore
i
taata Aferika, o te
faariroraa hia ïa
tg haate
e
pa’oraa
haapaoraa
Keretitiano
ei
na
te taata iri
uouo,
té
no
haapa'o
±a
no
raa,
paoraa
horoà
?
e
to matou
mau
?
e
oraraa
tumu
i
haapii
hia te mau
tamarii i te taio e te pa-
hia to ra¬
pai, ia utuutu
ma’i
(no te mea
tae roa mai â i
teie tau,
na te tahu’a e
rapaau nei
tou
mau
noa’tu
ia ratou,
e mau
e,
te ora ohie noa
mai
O
mau
taote)j
no
reira
peehia te Evanelia
mea
mau
e
i te
ia a-
teie
tià'i.
e
e
ma¬
no
Hira TEVAEA-
tona taeae o
râ,
te
te Tooà o
no
e
(AUTERALIA)
Lopeti TAUFA ;0rometua
haapii Faaroo i te Fare
Haapiiraa Teitei a te mau
pipi orometua
no
SUVA
-
(FIDI)
Te tumu parau
tei
o
oire pû
no FIDI,
i SUVA, no te hoê
haapiiraa i faaterehia i
te Fare Haapiiraa pipi oro-
tei
putuputu i te
(I).
metua teitel
haapii Faaroo 1 te Fare
Haapiiraa Teitei a te mau
pipi
orometua
i
ENFIELD
Paretane
sia no Polinesia
Na
te
T.E.F.
afata Faufaa a te
Orometua
:
(2) i haapao i te mau haamauàraa’toà no teie tare.
E 34 taata, tane e
te
vahiné, tei tae 1 teie haa¬
piiraa :
tuatapapahia
rahi'
e
na
o
oro¬
metua
e toru nei,
tels la:
”Te parareraa te Faaroo Ke¬
retitiano i Patitifa nei e
to
te Evanelia
to
i
aroraa
peu no te Fenua 1
mau
ra,
raraa
te
Tahi-
te mau fifl o te ofaaroo i te tau
ho-
peà nei na roto i
te
mau
ohipa politita e te tauite
raa
1
huru
o
Polinesia,
te
mau
ia
au
fenua
1
te.
ohie
anei
?
teie te
taere ai
te ohi-
Evanelia.
pa fiororaa
tama-
to ratou mau utuafa-
taua
haapa’
vahi
api anei
roaà mai
te
mai ?
taui anei to
e
tou oraraa i
ra
tumu,
te
eaha ta teie haa¬
e
ra,
oraa
nei
haapaoraa
e
rapae mai.
E te piti O
teie la,
aore
teie
mea
o Léon TAEA, oromeHaapiti CMOOREA)
e
maitai ai ta ratou mau maa,
ia imihia te rave’a
e ite
taua taime*
Evanelia i farii-ohie-hia'
ua
reva’tu
tua
Allan LOY
-
,
oaoa mau o te taata, ia
haapao i to ratou tino, ia
imihia te mau raveà e tupu
te
Ua itehia
ra
I te 13 no Tenuara
(parau api oaoa) ia itehia
rii ohie ai
i
TENUAREI97I
p/£>/
oia
j
Te
poro-noa-hia nei te Evane¬
lia mate-
rave-ore-hia
hoB
no
ohipa
to ratou
te
ora¬
(mai te rapaauraa i te
ma'i, te haapa’o noa i
te mau aiu etc...) Teie te
tapao faaite e,
te
taere
raa
mau
nei
te
lia
:
.ohipa pororaa Evane¬
KELLY
üRO:V.ETTJü,
■aSIOLARE MAORI
I
fenua Togo,
70
te hui
te
nià i te hanere o
e haamoriraa etene
noa â ta ratou
I te fenua
Dahomey,
i
I
àPERIKa.
e
raatira
parau ia tei fe¬
hohonu hia e te mau o-
0 te
ruri
.
tei reira te
raa
ohipa
Evanelia amui
poro
i
68
e
hui
raatira e haamoriraa etene
ta ratou, 15%
e Mahometa,
14% e Katolita,
e mea iti
d te
nià i te hanere
roa
te
porotetani.
E teie nei
hui
mau
no Aferika, ua matau ratou i teie nei i
te
te
no
te matahiti
e
mea
mau
1971,
ta moni
te
taata
no
J
mau
mea’
na
e
hia
etee te vai nei
te tahi
hau tei turu puai i te
iho, te faaora
faahou
nei te mau haamaoriraa
ne,
mau
haereraa
raa
no
te mau haamori¬
etene i mua.
ia tatou i
mua
Togo i
te parau atoa
ia teie feruri hÈa no te oe
o
hipa faatupu raa
parau a-
E
nafea
i taua maü
ia ravehla 1
pupu misionare,
roto i te
te orometua,
te taata haa¬
pa’o i te ui-api;
te vahi¬
utuutù mai,
te
vahiné
haapii i te mau vahiné 1
te haapa’o i
te mau aiuj
te taata haapii 1
te taureàreà e te mau ruau 1
te
taioj e te hoê taata no te
Ekalesia Porotetani
no
te
T.E.F.
Tini-
to-Paretane,
Papal parau
rahi no te T.E.F.
-
-
1
B
no
Tonga
:
8
no
Samoa
:
papaa
9 no Fidi
-
4 papaa
4
(tane),
1
-
no
:
i haamau
hia’i
te pupu
2 papaa
vahiné
2
-
raa Evanelia amui,mai
teie te huru, oia hoi,
ia
poro
papaa
tino taata.
I teie ve’a i mu§,
parau no
atu ia vau i
'
e
te
te huru o te haa¬
te fenua
pa’o raa etene i
Dahomey.
ra
B
Islands
(tane)
1
Nouméa
no
Q
:
:
papaa
2
papaa
Tahiti
;
Léon
Ua faaterehia te
tino
e
na
pii
e
toru
-
Hi¬
Thierry TEMAURI
raa
haapli-
orometua haa¬
e
te mau
te
ohipa
Gordon PARSONSON
Teitei
ZELANI.)
no
mau
PARSDNSON 1 te tuata-
O
i
paparaa
te parau no
parareraa te Evanelia
linesia
A piti ahuru
te
i Po¬
mata¬
ohii te tuhaa no
hiti i teie nei to’na
i nià
paraa
i Poline¬
tare oia na roto
i te mau motu e
rave rahi
e ua tae atoà mai i Tahiti
nei no te
paheruraa i
te
te
oraraa
sia,
e
taata
ua
papairaa tahito, ia maramarama’toà tatou i te hu¬
mau
:
;
Dro-
metua haapii
i te’Aamu no
Polinesia i te Fare -Haapii¬
raa
KELLY.
no
3
-
hia te taatoà o te Evanelia no te
taatoàraa o
faahaere
Salomon
no
te
Ua itea te aravihi ra¬
hi
(orometua Katolika)
poro
te
no
Patitifa,
i
te
1
.
Teie te huru e te tu¬
mu
'3
roto
a
•
papaa
Auteralia
i
parau
papai
faaroo”
(vahiné)
-
ohipa faaapu.
oraraa
nunaa
maohi,
1
haamaramaramàraa
papai aamu e te mau pa¬
papal-no te huru mau o
te
7 maohl,
:
mau
mau
rau
maphi
(vahiné)
ohipa ? E teie te mana’o o
te mau
1
-
mui, oia hoi
oia hoi
roto i te tiamâraa o te
mau
mea’toà ; e
na roto i te tiamâraa o te
fenua Aferika, oia hoi
to
ratou faatereraa • ia ratou
toà
Aferika,
né
raatir,a
oraraa
rometua no te fenua
OTAGO
(NIU--
ru
no
E
ta mau nunaa maohi.
toru tumu parau
tei
mahiti mal no roto
oreroraa
parau
i -tana
.
5
15 Te ôraa te
a
roto
1
peu
te
Patitifa
:
te
Paniora
te
mau.
i
peu
orl,
i
te tlta,
tarairaa
tii. E parau maerehia
te¬
ls
te
no
te
aita
mea
te
mau
parau papai huru rau e
hlti nei i teie parau,
faa-
feruri noa.nei_a i te
mau
tumu
mai te
raa
Aita
roa
PARSONSON
e
nunaa
râ
B
no
aore
te
i
i te
ra
te Tooà
o
te
nei oia
;
te
ma¬
roto mai
te Hitià
no
e
Polinesia
no
Hui taata
te
polinesia.
nunaa
o
nei
nao
te
reira mal te fanau-
no
râ
te
o
nunaa
Te
,
no
parau
poline¬
nunaa
sia, mai Tahito mai oia
i
Patitifa,
eere
no
rapae
mai, e nehenehe
ai ia
pa¬
rau ê, na ratou i tere atu
te Hitià o te râ e
i
Tooà
fifl,
faarirohia
nare
ei
Aita
te
ruri
i
te
o
hou
lia.
ture
mau
tei
o
misio¬
etaeta
nià iho
i roo-
hia-roa-hia'1 vetahi
te
e
taparahiraa taata.
ati
3) Te vai
nei
râ te
hoB vahi faahiahia i
roto
ohipa pororaa Evanelia, oia hoi te tereraa te
fenüa iho
taata no te
atoa'i
ratou ei mi&ionare. Na
te
nunaa tahiti i omua i teie
i te taime 1 riro
hanere tiahapa
Ua
ohipa.
tei faaratou aià no
te
misionare maohi
ruB
i to
taitai atu
o
i te Evanelia i
te tahi atu mau nu_
roto i
mai Samoa, Rarotoà
tae roa'tu i Niu-Zelani
e
naa
la
au
mau
na
teie
.
PAR-
reo
o
te
tanoraa
teie ohipa. Eiaha e
te misionare papaa anaè,
no
te
na
i te
mau
atoà râ
misionare
maohi
haaparare i te Eratou
tei ite papû i
te huru o
e
vanelia.no te mea o
ratou
to
ohieraa
atoà te.
ratou
tei ia
e
nunaa,
no
o
mau
a
fetli,
tatou
:
Eita roa ia
no
eita te
peu e
vai
noa ma te taui ore. Ua ite
hia te tauiraa o te oraraa
o te taata,
e taui atoà te
mea
i teie
to
Teie tana*
raa
^
A
te peu no
te farerei-autaeaè-raa
no
terê mataeinaa, no terft motu e terâ motu, o tei riro
ei
ohipa tumu i te mau fenei mai Tahito mai
a
roa'i te
tonoraa misionare mao¬
nua
No reira i
mau
.
ohie
Evanelia. I te tau hopeà nei,
hi
no
te pororaa i te
nei te mau tino mi¬
sionare no
Fini
i te mau
te vai
te vai
hoê misionare
fenua NELANESIA,
atoà nei te
e
tei
_
tapeà
farii al
a
râ ia,
ri
?
0
te faatereraa
nu¬
riro te
mai te
i te
peu
riraa etene.
e
Te vai atoà ra te
tahi
rave-
hia te fnau faufaa no te fe¬
mai te raau, te maa
hoohia i rapae. Ua ti-
nua,
B
,
ua
tauhla te tahi
tino
mau
ra¬
ohipa
na rapae
mai ç o
tei riro ei
haafifiraa
i
ve
te
oraraa
rii
no
reira,
peu
te
mau
te fenua iho.
roto 1
na
taaê
6
o
e
e
nei,
taata
E
no
teie
mau
ravehla nei
ee
roto
i
oire
mau
Polinesia
tel riro ei vahi
o
rohia
nei te
rahi
rave
ho-
te
e
taata, mai
te
mataeinaa mai, e
mai
mau
te
motu mai.
mau
Mai
teie
huru i roto i
* te
atoà te
oire i rapae i Poline¬
roa te faaea¬
i reira
no te mea
ua
te
roa
nohoraa
taata
to
tou
nei,
mea
taata
e
ra
te
varavara
ratou
hoa
e
fetil
e
1 reira
fifi te
e
I ô ta¬
.
haere 1 te oi¬
aita to
e
aore
aita
e
ratou
mau
mau
.
i
oraraa
te
marii
haapilraa i te
no
reo.
i te fenua AFERI-
TAHITI
+
Lopeti TAUFA i faananea i te parau no te mau
peu i te mau
fenua maohi
Na
Patitifa. Te ui nei oia
Eaha te peu
Na roto i te
te oraraa taata i te
o
hopeà nei, te ite-atoà-
hia nei te tahi
Ua ô roa mai
te
manao
fenua nei.
Eita
e
o
te taa¬
nehenehe
e
faataaê te peu i te oraraa
taata. E no reira,
te vai
mau nei te mau peu i mata¬
rohia
e
te mau
nunaa
maohi
Patitifa nei.
Tels râ,
te ui faahou
nei te manao o TAUFA :
Ua
riro anel te
peu ei ohipa
no
ai te
mau
hlraa
te
te
no
tahi
oraraa,
manao
e
peu tumu
mau
mau
no
tel
o
pohe
te
la ferurihla te
mea
E parau mau
teie,
aita ihoa te rate
o
i
1
mau
metua i
te
mau
haapii-
Te
itehia
teie tau.
te nunaà.
eere
E tapao teie
tatou
i
te
te
haere i
45
aroha.
la
i
parau
hopeà, e
te parau no te
aroha te papaa,
paa i faariro 1
tino ei haamâraa
tatou,
tai
tatou
maitai,
i tapol hia'l i te mau aa_
hu foroâ e te veàveà. I
a
atoa mai ai
hara
i
te tane
te
manao
no
te
roto i te hereraa
e
te
vahiné.
râ 1
mua.
Ei
hio tatou
B
;
CE ia ob5
poipoi mal-
avatea maitai,
ahiahi
pô maitai.. la
aro¬
ha tatou i Polinesia nei
parau tatou
nei au ia oe
0
to
oe
mauruuru
e
hoê nunaà
pohe, te hlnaaro nei
parau oia ê
Mahana maitai,
na
ma-
hlnaaro haapii i
roto ia tatou ei maitai no
parau no te
haamâraa, te
ite nei tatou e
na te pa¬
to
rahi
ua
faatere ia
e
nei râ te
fifi.
i roto i to ta¬
papaa
roto i
oraraa
taui.
tau
tou nei mau
riro ei mau
te
^
raa
? - Teie
te pahonoraa :
te hoê la
tuhaa ohipa 1 matarohia
i
nei.
râ
te mea
raa
25
♦
ta
aau
tamahanahana
faahape nei
ramarama
KA.
:
farii
te
te
te metua
roa
EUhU I SUVA.
+
+
i
e
taata rapae.
ratou.
e
Ua
i
fetil.
mau
Te val
no
peu
terâ motu.
ho-
e
papaa i ta tatou huru faa¬
tereraa 1 ta tatou mau ta¬
AUAHA MO EOLIFESIa 1
TE MA”
tumu rapae,
i
*
m
mau
e
to ratou
Te
à-
mau
tu
1
•
m
no
oia hoi te
iino
1 râvehia
e
te papaa i roto i terâ mo¬
ua
aita
te mau Ekalesia.
E riro
atoà ta tatou
mau tamarii
1 te faataaê roa
ia ratou
i ta
•
politita,
i te haamo¬
Europa,
i
tae
'
pororaa
Evanelia
hoê raveà haamouraa
mau
fenua
hoà tahoêraa fetli
ite tatou
< '
i te pas
te tereraa
te
papaa, Marlte,
ite papû vau e,
i
I
te pae materia e ite pae o
te oraraa utuafare iho, ua
Mao¬
1 te pae o te
faaroo etene.
E inaha^ ua
e
peu
i matarohi^a
te oraraa papaa
Noa'tu
papû
ua
;
te teroraa
no
te haapii
tamarii i
mau
to'ù faaearaa i
B
te
hoê hui taata
hui raatlra
maitai
mau
re
te
nahonaho maitai
1
te pae
o te hui arii e i te
pas o
te
te
e
i Tahiti nei
iteraahia te
I fceie nei,
ta tatou
raa
maoro
-
ra-
E
.
hoêraa fetli.
rahi
1 te Evane¬
Eaha te tumu
fetii
sia. Ua fifi
Ce 30 matahitl te mao¬
”5 i tona faaroo
etene,
lia.
raa
mau
mao-
i
Te
metua
mau
mau
Tei
,
riro atoà te tahoeEkalesia mai te hoê ta-
roto i
Evanelia
.
e
peu tumu ei ohipa
faahia¬
hia ia turamahia e te mara-
te
tamarli
mau
te
pae e
reira
nei
roa
hou
raua
roa.
patoi
Faaroo Keretltiano
ro
ta
15 Ua
paari to tatou
i faarii ai
tatou i
te Evanelia, e no reira
e
matara atoà
ta
tatou mau
hi’o na tatou i
papaa
utuafare
ia
roto atoà te
manao
no
hoê
te
o
roa,
B
:
marama
to
roa
tei dre i taotià.
hia i nià 1 na metua fanau
pahono-
mau
taaê’
mea
aano
.
i
Polinesia_
tahiti
sia
?
nei
e
huru i to te
Te utuafare fetil i Poline¬
peu. E no reira, e mea tià
ia ui tatou e : Eaha'turaia tatou
la ferurihla te pa¬
oraraa utuafare
te"
no
nei oia
peu e te _mau
te maohi
Te¬
hoê tumu
ail
rau
te
i te
mau
35
ia
na
te parau no te huru
taata i Polinesia,
te
te
naa
papaa ha(nani ino i
i te mau misionare,
mau
Te
misionare i fe¬
mau
haamoriraa
ro
te
e
faauê-
tae
ua
Tahito, te tià
no
tapeà-noa-hia ?
poro ai 1
te Evane¬
Ua haafaufaa
ore
ra¬
i
ie
mau
E
anaè
o
mau
a
tou
tahi
te
Evanelia
te
a
Po¬
roto i te haa-
na
paariraahia te
raa
nunaa
mau
Ua itea
linesia.
mau
te
te
o
te
teie inoino i te
roa
SONSON,
tumu
te tamataraa ia te
Te plti
parau,
Evanelia i
te taata maohi.
i te
té'râ.
o
25
ua tupu atoà
inoino i roto i te ààu
te papaa,
mau
tino
oe,
Te
;
no
te maitai
(Tonga5
te
e
faalèiè
ora
ra
;
la
oe.
CFiji). la
i nià la
rana
oe
rahi te aroha
{Vaihi} ; lao(Tahiti). Te
ite
08
nei tatou
huru
e
na
aroha
a
i
roto
te
te
pa-
faahiti-noa-hia
paa, te
te
no
aroha
oraraa
Na teie
tou S,
paa,
e
faaite ia ta¬
e
taaê to
pirihao o
te
ao
e ao
pa-
tei
faafariu i
te taata i nià
ia'na iho.
E
to tatou,
e
feruriraa
aano
ao
o
s>
retetiano
e
te aroha
rapae no
te faariiraa i te taa¬
no
+
Na roto
tatou i te
reihia
no
i
na
mau
roto i te
na
ao
tuatapapate ite, nei
fifi e fàre-
na
piti nei,
e
piti
e
aroha
te
;
ao
polinesia.
papaa e
te ao
Eita anei teie
mau
fifi
Ekalesia
oraraa
?
E parau
e
te
rahi çoa teie
atâ ia tatara
i
rave
roto i teie
haapotoraa mate orometua AÏan
Na
nao
^
LOY i faatere i
te aravlhi
ma
hla
na
i tatara
:
tiamâraa i
to te taéta e
rapae
i te Atua
hamani ia'na.
tei
te
No
te taata i te faatiamâ ia’na naroto i tona
onoono
o
iho manao,
ua
feruriraa
o
hia'i i roto
te papaa
ua
:
i
te ao
pohe te
Atua.
hoê
hape rahi
i roto t te Faaroo pa¬
maori râ ia te faateite
mau faaroo atoà o te fenua
nei. Ua ite - papû-hia te
reira na roto i
te ohipa
pororaa Evanelia i ravehia
paa
teiraa ia’na i nià è 1
B
te mau misionare papaa.
3)
lia
Eere
hoi
te Evane¬
te papaa,
na
lesu
flesia râ. Aita roa te Faa¬
roo
na
Keretetiano i
hau atu
te tahi
i te maitai i
mau
Faaroo rapae, mai
te Faa¬
roo Inidia.
No roto mai to’'
na maitai i to’na maitiraate Atua.
hia
e
tai
ra.^ o
lesu Nesia
eere
politita i roto i
e
Nam
B
raa
Hau
i
o
te
E taua mai-'
lesu Mesia ia. 0
te
EKalesiajL
Ekalesia te
•
Me-
te
i
terâ Hau,
temai
Viêt-
i te Fenua
ra te mau orurei' te fenua
Marite
aore
o te ohipa politi¬
ta te tumu. E tano anei ia
Apato’à,
tapô-
te feia Faaroo ke-
noa
retetiano i to
ratou mata?
Eita roa ia, no te mea
e-
hoê
te
te Ekalesia i
ere
tino tei hio noa i roto ia’
na
fariu atoà râ
ia
iho,
nià i
ohipa tano ore e ra¬
vehia nei 1
roto
i
teie
nei ao, no te faatitiaifaoia i to'na mata i
i te
roraa
taata
politita
mau
.
nehenehe i
e
te Ekalesia
na
i rapae
nei
ia faaatea ia’
i te mau fifi
na
e
roto i te taui-
no
te
oraraa
ta
hoi
te
Ekalesia
na
roto
raa
noa
i to’na
ru
i
te
.
Ei¬
ora
tapeàraa
tumu, to’na hu.
tona faaroo,
te
tumu
.peu
tona
no
E mea tià
ia
nu-
feruri
atoà oia i te parau no te¬
ao Natini o tei
faahuruê i te
oraraa taata, na
roto i te faaravairaa i te
ie
tahi pae, e i te
haaveveroa-raa i te tahi pae.
rahi
te veve
roa
ta,
te rahi
no
taata
noho
e
ie tino fenua
ua iti roa te
terla.
mau
Inidia,
E
o
ua
te taa¬
te
o
ra
i
;
e
mau
hui
nià
i
te¬
inaha,
raveà
ma-
reira, ua î te
purumu i
te
tamarii
rii
0
no
tei
imi i
te
mau
ra¬
tamaa'i ratou, na ro¬
to i te taparuraa i te mau
taata ratere. Eita anei ta¬
veà
B
tou
peàpeà
e
ia
mai- te hoê tamarii
faatoro
nainai
pararai roa i tona ri¬
tino
ma, no te ani mai i te
turu ? E nehenehe paha
tou ia ui ê ; Eaha mau
tau_
ta¬
te
te Atua ia hio oia
i teie mau ati ?
E pahono
manao
vau
na
e
o
:
te oto nei te Atua
roto i teie
mau
tamarii
tià ia haamanao
mea
iti haihai
tau
mau
toà ia i
i
roa
roto
i
taeae nei, aore
ana reira mai ia'u"
Aita te Fatu
teria
te
e
ai
VBVB^ e mea
te
tià’toà ia fe-
miria taata.
noa
te
ma
hepohe-
aau
po are i mua i te ati rahi
o te mau nunaa veve ? E pa¬
te feruri nei te Ekalesia i
teie
mau parau
mau
rau
roto i
na
te
tuatapa-
mau
(Inidia)
Teie râ,
paraa i New-Dehli
e 1 Upsal
(Suède).
taaê te tuatapaparaa, e parau taaê te faaohiparaa i te mau manao maiparau
tatai i ferurihia.
faufaa i roto
te
te
i
iteahia nei e,
paa 0 tei rahi
oia hoi
ao
te
pa¬
mea
ta
e
hoê taata
to i
tumu no
ia
ra
te
ma
te
E
tamaà
teie nei
ao
fanao,
Faaroo Keretetiano.
te
mau
teie
te
te^ao
mal
te
ra
paia 'i
ao,
te
ro¬
poia
piti. E parau peàno te mea
te ao
noa teie e paia nei,
e
peà taie
papaa
no te
rima
mea
tei roto i to’na
piti tuhaa i nià
e
i
te toru, no te faufaa taatoà o teie
nei ao ;
aita
oia
i
B
hinaaro nei
te opéré i
la
mau
la
haapii
faufaa
faaohipahia i roto i te
nunaa
veve,
i
niste
la nehene-
mau
papû maitai teie
te
o
mau
tei
nunaa
pa¬
haamata i
nunaa
te
te
mau
veve.
taa noa’tu al te
parau no te opereraa i
faufaa, te
mau
tauturu
ma-
I te
ma-
e
la tae i taie
te ora¬
e mou
ore.
maa
I Polinesia,
rave
e
ra¬
hi te mau utuafare tamarii
rahi.
o
te
E
na
roto i te
fifi
i te tau
hopeà
oraraa
nei, te vai nei ta te Eka¬
lesia tuhaa ohipa i nià
1
te- parau
no te_ taotiaraa
i
te fanauraa
rii,
ia
ia haamara-
:
rama’toà oia
i
taata
te
haapii ia ratou i
haapao i ta ratou utaa
pûpûhia i roto i
tamarii i
to ratou rima.
tuatapapa
i te
mau
râ
fifi
riro ei tau
rahi,
tlà
e
teie
o
hopeà
nei
o
tel
te tauiraa
no
te feruri
ma
ia
te Ekalesia
noa
teie tau
1
ao
ore
i
te parau no to’na iho Faa¬
roo. I Polinesia
tià la
mea
nei^
e
feruri-faahou
hia te parau no
te natura
P te
Haamoriraa i
te
mau
Atua,
na
reraa
e
Eere
e
roto i te
mau
pu-
faaterehia
hoê
anaè
nei.
iho huru
hohoà pureraa, oia hoi
te
hohoà o tei horoàhia mai e
te mau misionare
papaa.
a
Te pureraa,
te
te Atua 1 roto
ohipa
i
te
ààu taata, na roto ia lesu
Mesia, ia ati mai i
tana
Ekalesia.
Eere
e
te Ekale¬
na
sia
e
faaohlpa i te Evane¬
lia
no
te faaôraa mai 1,to.
(Faaroo Katolika)
te ao
-
te
te
no
raa
-
politita i roto 1
2.000,
huru faito,
la
Commu¬
nei.
ao
hau atu 1
te 6 miria. E 1 te rnatahl.
tl 2.100, e
taeàhia e
36
nunaa
i te ati veve.
aro
Ua
rau
e
ta’na^
he atoà i teie
tahiti
te
la numerahla
e
mau nunaa
rurihia te parau no te taotiàraa i te fanauraa. I te¬
ie nei, ua
hau
e 3 mlria
reira, e nehenehe anei i te Ekalesia ia
faaea
raveà
ei
ruperupe
taata i te
no
tauturu ti¬
mau
maramarama
no
i
opanipani
ia’na i roto i te Ekalesia,
tei roto oia i te ao o
te
taata e te oto nei oia.
e
e
reo
taata,
_
taata
87)A )Eita
rii. E
ÂLLaF LüY.
te Ekalesia i
te
parau a
Nataio 25 : "o
outou aore
i na reira i te
hoi taeae
te mau
I te fenua
2) Te
roa
râ Hau
E
te taata i pa¬
o
i te Eka¬
te mau fifi rarahi i
tau hopeà nei i roto
naa
reira, aita e mana faahou to te Atua i roto i te
au
ite nei râ tatou e,
Te
mau
no
e
te taata.
faariro roa
ei atua.
oia ia’na iho
rau
Eita
lesia ia
tupu
1) Aita
o
te faahia-
Teie te mau parau ta-
.
ia’na.
teie tuhaa
e
ohipa tu-
Ekalesia te
tahi, na roto i te faaohi-
e
riro ei
haaparuparuraa i
te Faaroo i
roto i to ta¬
tou
te
:
te
(Saraa i te Evanelia i roto
+
+
e
na
te Tamai
ta rii.
raa
mau
tei
haamataro ia tatou i te fariuraa i
parau nei te rate feia Faaroo Ke-
o
faaoraraa i te taata tatai-
(4).
hia nei
Aÿua i nià i te
65)Eita )E
hiraa
mu
te faahiti
te
o
Faaroo atoà.
mau
ra
te parau no
te
tau. Areà
i ô tatou, te maitai no te
tino, oia hol
4)Te
sia. Na roto i to te flesia
faariroraahia e te Atua ei
tino taata, ua tae roa
te
Eere atoà
vanelia
e
e
na
te E-
faaohipa i te
E
/-
kalesia
no
i to te
ao
faaôraa mai
(Faaroo Parote_
te
tani).
Evanelia râ e
ohipa i roto i te ao,
la
Na .te
-
atl mal i te EKalesia.
reira, eere atura
ia te Faaltoitoraa
te
pû
E
no
a
no
te pureraa, te porau rS
te Fatu na roto i
tana
faauèraa, oia hoi
te Ba-_
:
petizoraa e te Oroà Euhari,
la haapaohia.
E piti hebedoma e
te
afa te maoro te faatereraa-
haapiiraa, na
reo paratane
o
hepohepo o tei
pii ia matou te mau tlno orometua e ia outou atoà te
feia Faaroo, la ara tatou.
E faaea tatou i te hio noa
hoê
te
reo
i nià iho i
te pito o ta
tatou Ekalesia o
ta tatou
iho
i faariro
Ekalesia mau e
fi huru
rau
a
roto i te
no
na
Aita
i faarii-noa-hia
auaha maohl e toru.
mau
parau.
roto i
te
feruri ore,
ilea na roto râ i te mau uina
teie ohipa i
i nlà i
ulraa manao
te faahaereraahia
te maramarama.
i teie
haapiiraa, e mau orometua
haapii anaè ia i roto i te
mau aua pipi
orometua
E
riro paha ratou i te aravlputuputu mai
,
hi maitai i te haapiiraa i
i ta ratou mau
te Evanelia
pipi. I nià râ i
parau hohonu roa
B
taata rii
no
to
teie mau
aita rea
■
tatou fe-
tii taata maohl 1 faaite i
to râtou mau manao
to¬
e
;
maha e
o
taua mau taata rii
nei â-,
riea na roto mai
1
te mau
ru
e
aore
ra
e
tlno orometua papaa
uiulraa huru
reraa
e,
mai.
rau
te mau
i te hae-
Eita paha e ore
alta’toà te
mau
tino o-
rometua machl i ravai mai¬
tai i te tuatapaparaa i
ie mau parau hohonu no
oraraa
tau
tete
taata 1 roto i teie
apî ta tatou
e ara
E
te
no
nei teie
reira,
mau
râ,
ao
nei.
riro
haapiiraa.mai
atl mal i
ia
te Ekalesia.
Mira TEVAEARAI.
Tatararaa
parau
(1l)
i
i
te tahl
i nià nei
mau
:
o
Thierry TEMAU_
RI.
(2)
(Faufaa
te
no
Haa¬
mau
piiraa Ohipa Faaroo)
(3)
mai
(No
te
fenua
te
Haapiiraa
FatH:ifa ;
o
Thierry TEMAURI e to'na utuafare
e
Lopeti
o
TAWFA.
haere mai oia
te
Ekalesia
matahiti
Hioraa
e
ua
farêrel
Tahiti
i
i
te
parau
no
te vai
te aroha^ no te
mau
arpha o
E pa¬
atoa nei ta te
huru
tel tuea i ta tatou
iGross Gott
(zu dir)^i
te
aroha o
te
Atua (ia oe); e ^arau
te
God bless
you
la haamaital
mai
te Atua
ia
oe
s
;
e
te Farani
parau
:
tatarahia mai
te
atoa hoi
teie
tino parau :
va bien, oia
Le
0
(larurai
orometua
Piraê
tei haere
atu i
taua tere ra, no te mea
e
no
auaha oia
Ekalesia,
mau
mau
te mau
ua ma-
ratou, ua paraparau
i te parau no terâ
Ekale¬
sia B terâ Ekalesia, a rl-
tau ia
'ro-ai
raua
mai
i
i
to
ropû 1 ta tatou Ekalesia
e
te tahl
atu
mau
te
e
raua
reo
ta
ua
raa
mata
raua
mau
e
e
i te
mau
tahl
mau
tuuhia'tu i
roto.
veà i mua nei, te
parau
no
roto mai
Hoê tere 1 Suva
i
te
parau
no
Fidi)
(A hio
.
raua
la
au
te hoS
reo
pa-
i te faatere-
te Ekalesia,
e
haa-
i teie nei i
ta
taime haapaariraa.
raua
(TE ?AI ATURA SA... NO ŒE
VEA I MUA NEI l)
-
A SUIVRE bans le PROCHAIN
NUMERO -
salut
Mea
oe
A HOPOl TA OUTOU
!
MONI I TE VAHI MAITAI
I A' N A
NA ROTO I TE TOU R AA lA'NA I ROTO I T E
CO ]VI P T E
D’EPARGNE
NO
T E
f.AA H 0 T 0
EHOTU
MAI
OIAE
BANQUE DE L’INDOCHINE
PAPEETE
-
PIRAE _FAAA- CAMIONNETTE
pa¬
hiopoàraa hopeà
rioaà ia
no
noa'tu i
paratane
Ite huru ravai i te
ratane.
tae
e
Tenuare. E
i tels nei putuputuraa,
ïa i roto i teie
haapiiraa) ua manula raua
B
10
raa,
reo
i ‘ba raua
Ad-
(fenua Etiopia)
rarahi tel ferurihla 1
roto i teie nei
putu'putu-
fifl tei farereihla
i te
haamataraa
i
te pae no .te
tupu te putuputu-
rau
haapiiraa, noa'tu
mau
mau
(o te
i
no
teie nei
teie matahiti i
te' 22 np
Ekalesia
raua
no
mai te
Patltlfa.
no
o
te putuputu hoê tai¬
mau matahiti atoà.
o
dis Abeba
i
i
Apooraa Amui
Ekalesia
Ua
hqê taura
te Tomlte Ta-
i te
raa
hoi-
raua
te fenua nei
teie nei, mai' te
me
no
te
a
ao,
Salut ! o tei
roto mai
i
hoi.
tano maitai te ora ia
te
na
^
te Purusia
Paretane
Pa-
piti tare tei tupu
pla.
matahiti ra, ua
amui raua
i te mau pipi
no
roto
1
raua
(4) Aita i
tano roa te
tuatapaparaa
a TAU^A i te
rau
no
Na roto i taua
Ua itolto
:
popaa
Hubert Brémond.
Ekalesia’toà
mau
1968)
mea
o
E
i te avaè Tenuare nei ;
Hoê tare i
te fenua Etio-
E 3 matahiti raua i roto i
teie Haapiiraa tel farii i
te mau pipi no roto mai
i
raa
JONGA
IRAPAE
va,l roto 1
orometua no
te
(Oia te Fare Haapiiraa
haapiihia ’ i o Hubert
e
TE MAU TERE
Ua hoi mal nei na pi¬
pi tei tonohia aè nei i Su-
titifa.
BREMOND
Te rahiraa o te mau mé¬
lo i
te
Eere_
;
te Ekalesia,
no
SUVA
I
E
o
LOY orometua
te Evanelia
e
aita’tu
teie nei ao..
E haamanao tatou i
te pa¬
rau
NA PIPI I TONOHIA
.te
faafariu i to tatou mau ma¬
ta e i to tatou mau feruriraa i nià iho i te mau fi-
hia teie mau
tel mataro-rii-hla
mai
noa
Af J
TOUR DE L’ILE
LTTWA
_
MOOREA
AllMENTATION GENERALE
7o(u votM mo^uke
oa
foai mt ccllutivlU
ARUPA
LES VIVRES LES PLUS FRAIS
Légumes
•
Fruits
LES
CAMION
Viandes
^
-
Poissons ■
Charcuterie
MEILLEURES
CONSERVES
LÉGER
CROSS-COU NTRY
A
QUATRES
ROUES
■
MOTRI
j^ts Georges RENE POROI
Fromages
•
Crustacés
•
Volailles
TEL2)03.51 OUm97
demandez
Fait partie de Vea Porotetani 1971-1973