EPM_Vea Porotetani_197002.pdf
- extracted text
-
>
N°
2
70 e
PEBUARE
annee
Rédacteur
S.
Raapoto
VEA POROTETANI
Vea avae
mensuel
no
te
faaroo
porotetani.
^testant de poîynesie
ITE MATAHITI HOE 10 TARA
TE FAR
i
nn...
pâ taua mahana na i
tt ^aiiinaa i tt mau mani¬
Ua
hini
t
haamaunuunanaa'
tt
hoi ia natou. Ua monohia vau t to'ù mau taata
tu
ontno panau
i
tt mau vahi
ohit noa. Auaà ihoa vau
i
^aaintint i to'u mau taata
taua ohipa na,
no
tt
mta, akini o vau
iho tti
^anii i tt taatoà, aont
no
Za i tià. ia'u
noa
ia navt
i tt tahi ohipa t atu i ta¬
mahana na.
ua
"î tt 2
t tt f no VzkwiiL. nel,
i tz HofUL/JO l tt polpol,
i tupui aJ. tt pttl 0 tt tomùfieuL no
tt Va/it puAMm
nO
PapoAa.
oé<U matamua
0 Jté.
niinaa,
\iapo4. ^miofiè) ^tti ioAtiJAr
hloi Â. tt vahi tti Kti/LCL tt
tiÂAajo. tt Pont Haapiifiàa. i
natou ahu maitai mai tt tatua i tt autZ, t ua pâpû maina i tt hot puaà nahi
na tt tavana no Papana.
T
ttit mahana. Ua patuhia. ttit ntl i<vit l tt matahiti
18S9 i_ tt tau a tauana'i
'ÀmiTAÎMAI vahint (t tarnafiint nu tATI mttaa) i nià
^ i na Ttva. t ptti, t t
tivana'toà hoi i Papa/ui;ua
poht HÂ. oÂjx i tt matahiti
H97 t na ta'na tamaiti, o
E
no
mono
nt
ta'na,
mai aoao mai
ppihta na nià iko. I ttit
mahana, ta htohta tt ohipa
iofit,
on.tIta
i
ti
tapao no to natou itoito é
to natou iaanoo. Eita ttit
huJUL ioAJt t ott imJoou 4
to
hatntnaa mai
^antnti
t
t
tt navt
atâ; ti ohipa o-
hit t tt vitiviti tti auhia t tt taata i ttit tau.
Ua tupa
tt onoà tomonaa
matamua no ttit nti i^ant i
tt 4 no Atttt J 904, o Toahiti tt onomttua no Papana
i taua tau na.
Ja au i tt
hot nota tti papaihia t
Tati Saimon
{tt tavana i
taua tau na) i tt hot hoa
no'na i tt ^tnua Uanitt,
ua tat mai tt
mau matati-
naa'toà no na Ttva t piti
i taua onoà na, to Papttit
t tat noa'tu
i to Moonta.
Tt na ô na Tati i nota tt
hot vahi no ta'na nota
2
iaatiàhia Za i
tt {^ant puntnaa
ua
mua'tu i
tahito.
E
5 1200 taata i
nià i tt amuÂoa maa; tt aua ^aanahohia Za ia
i tt ptu papaa t tt ta¬
ioÂoa,
au
hi a^anaa,
ua
^aanakohia.
mau
manihini i
pûpu mai)
ttit Za : t 2 puaatonc,
t
280 puaà nanahi,
200 paaà
iavuxuà, 1200 moa, tt vai
Zà, tt ouna papt, tt
vano, tt papaa,
tt pota,
t 5 tant uiZ, t 5 .tant umana, t 8 tant iti, t 2 tant
na tt
tano. Na to matou Iho utua-
iant ittii Z amo Z
mont
:
1320
tt pat
tana ta matou
natou
i
naa, o tt tià i tt vainaa.
J tt 3
no Atttt,
i tt
Za ia au i tt ptu maohi. E
2800 manihini i tat i taua
onoà na, t tonu ^aanahonaa
tt amunaa maa i hopt ai, t
aita taua nahinaa taata na
poipoi noa, ua tupu tt ^a-
i punana t tat
r
niinaa i tt mau
tt mahana i
Paptttt. î to na¬
tou ntvanaa, i ntina' toà
i-t tahi pat i i^aaineint ai
i ttit
^aatauà-
matatinaa
Ttva, tti omuahia t
Paptani. Ua tat mai hoi
to Paptani i tt 2 no Atttt,
t ua pCipû mai
hoi natou
no
na
to
ô i tt ioa o
Hahtanuu. Aita na tt ntina
i ta natou
no tt mta, ia panahi â hoi o Ttniinui
o
Tahiti i tt panahinaa t au
ia'na,t tià'i. T taua ma¬
i navai,
ttit tau, no jtt ohipa nahi
tt aano]
hi noa Za tti pou. Ei hionaa, ta tu Papana iko i ho¬
noà {tiaha t tai.ohia ta tt
tti i^aahiti i
ni na to Papana,
nti nâ ua tupu tt
tau i oti ai ttit nti
vt, tt tià noa nti ta
mua i tt mou
mata'toà,
anohanaa
to natou oaoa i
hito, aont â to Hoonta i
titauhia aë. nti ti manihi¬
ttnâ
tita_ t nthtntht ta
aOuthta tt itotio t tt ana~
.viki O tt mau tupuna,
Ua
moi natou t ttit mahana,
tt ohipa n ta natou i na-
oti tt puntTt iant tamaanaa {150
avat i tt noa,
60 avat i
naa.
{ISO} ttZ tat maZ Z
taua
mahana, aita natou i itt t,
t mta mita to matou iaanahonaa i taua ohipa na,
i
nthtntht ai ia matou Za ianii Z ttZt nahinaa manihi¬
ni m nota i m mahana t
maha... Ahini, t mta hoo
tt tnau mta'toà, t moni na¬
tt huinaatina
no Papana t
tt hui iaanoo i nota ia'na.
Ua himtnt atoà natou i tt
hot himtnt no tt tau tahito t tt ^aahiti na.natou i
nota i taua himtnt na t, i
tt tau 0 tt mau tavana ta-
tat noa'tu i ntSi, ùa. moS
ns. taua ohipa nthtntht na.
i tt timâ haamanina tti ta-
i
tt hona 11, ua
onoà, t t nino tt 4 no Att¬
tt ti mahana nahi i nota Z
tt panau no Pa^^ia. Ua matnt tt mau
maniUri papaa
ntina na, tt haamatanaa tt
ontnonaa t tt mau himt-
t
Aahi :ùu. naothia
Atttt, i tt
poipoi, i tu¬
pu ai tt onoà tomonaa.
I
nti
mau
pu tOÂoihta tt mou o^ai
ttit iojLt, tti apapa-
nehtntkt-hia
Atet.t to ma¬
poti t pat. T tt taimt {^aua hatnt mai natou,
ia au i tt pou i matauhia,
t tt tanipanau i mua, t na
taata hopoi ô tti ahi i to
ttlt tti pa^u^la l VapaJui,
tmoAl aè JL t^- ijxKt Kom
TÂTI SALMON i
no
tou haamatanaa i tt f^anii
i ta matou mau manihini. 0
to Hoonta na tti
^aniihia.
Ua tat mai natou na nià i
tt hot pahi tina piti t na
I tt 4 no
Hona 10 i tt
Ua manuia noa ttit
ai o Taunaatua, tt auaha no Paptahana na, i ontno
6
ma'tu. i tt
Atttt,
no
hoi ai to
tt hoi
no
t
i tt mahana
i
muni at, ua tôt noa mai. tt
taata
to matou pat .
I tt Sabati, ua pûpu matou
i tt hot fjOniinaa taat na
mau
natou,
no
no
tt mta,
ti
tt
poipoi at natou t ntva'tu
(XjK,
•
•
i
honoà, t ua navai noa i
taua moni na no tt inau haamau$naa'toà no ttit nti onoà"...
la au i ttit nota
tti
papaihia t Tati iho Z Mani-
tt i muni aë i tt tomonaa
no tt ^ant puntnaa no Papa¬
na,
tt itt nti tatou i
tt
huAu no tt onoà tomonaa
matamua, tt mau panoiia ma¬
nihini i tat t tt maononaa
0 taua onoà na. E nino paha, 0 tt huÂu ihoa Za no
tt mau onoà o tt ^aanoo Z
taua tau na.
I tt matahiti
•
haamata tt
1968, ua
panoiia i tt o-
hipa no tt ^aaapZ-noa-naa
^aaapZ-noa
i ttit ^ant. Ua
hia tt taatoà o
tt iant,
maoni nâ,
tt mau patu no
tt tino iant t to tt iant
5i, 0 na vahi taluto
noa
Za tti tôt no tt iant mata¬
mua ttZ navthia t
tt mau
tupuna Z tt matahiti 1889,
I tt hoptà no tt matahiti
1969 i maini aë nti, ua oti noa tt ohipa iaaapZnaa
i ttit iant. E otinaa mai¬
tai t tt nthtntht tti taui
noa i tt hohoà o tt
iant.
e
ore
e
matou
roa
haere
e
ê faahou".
Ua hau atu
]
te 200 tau-
sani ati-luda tei
haere
mai e hio i te"patu
no te
oto” i te mahana matamua a
noaâ faahou mai ai ierusalema ia ratou, eiaha no te
matai tai noa, ua haere mai
râ ratou mai te mau pereIîna tei
hinaaro I te pure i
mua i taua patu ra.
I roto
i
te hoê
rata
tei faataehia i te faatereraa no te hoê veà, te
parau ra te
hoê vahiné atiluda ; "aita vau e tiàturi
nei e, e nehenehe
te hoê
taata eere
i
te ati~!uda
ia ite i te mea ta matou e
ite nei i
roto
ia
matou
iho,
no
iho
nei, tel roto noa â ma¬
tou
i
te mea,
te horuhoru ta te tu-
te hoê
puraa o
e
matou
o
parau tohu
faatupu".
Te paeau
rahi
no
te mau
ati-luda i teie tau, te pa¬
rau nei ratou e, al ta
ta
ratou e haapaoraa; area te
"Patu no te oto" e vai nei
i Ierusalema o
te
hoê Ta
^apao tei urne mal ia ratou
% tei tahoê.
tei
E
rahi
rave
I taua mahana ra;
P tahi roa a
pure ai,
i
pihai iho i taua patu’ra.
pure
Na roto i
tahitl
na
ma-
pîti, ua pure noa
e
te mau ati-luda
e
teusani
toru talme
î
paietî
mau
mahana
te
te Fatu
ô raa e :
"E
to matou
Atua, to
Atua
to matou mau metua,
hoê, i te
no
na
faatià mai oç
ia
hia te HIero I
to
e
tau ne I.
tavini
Ei
al
patu-
matou
reira matou
e
ia
te faate mau maha¬
oe
tura, mal tei
na tahito ra".
philosopho e e
rabi hol, o Malmonides,te
ioà, ua faatupu noa oia I
Te hoê
roto I te mau
ui ati-luda
tatai tahi I
te hinaaro ï
i
te rave
oia hoi,
i te
raa
te mahana
moè,
te patu-faahouHiero,
ia tae i
te ohipa
noaâ
e
faahou
to’na vairaa
mau
rito i
te eneml. Taua
ai
mai
tei
va Iraa
ra,
tei
roto îa
Iseraëla,
taata
Eldad
ia
re
rahi
no
ea-
pahonoraa hopeà I ta¬
parau
fifl
ra,
e
mea
roa
to Iseraela
au-maltal-raa I te Arable.
Ai ta te Hau loridana i ta-
papû ore
peà i ta'na parau i
I
mua
Hau-Amul
tei farII
i te ati-luda ia haere noa
mau
mau
vahi moè
no
leru-
salema. E nehenehe Iserae¬
la ia faaau I te Arabla, e
na'na e patu faahou i
ta
ratou hiero i te tahi vahi
ê atu, e aore ra,
te tahi
faaauraa taaê atu.
Noa'tu
râ te mea e tupu,
e
mea
papû roa, mai
te
mea
e,
e
tiafaahou te Hiero, e tlà
mal oia I to'na Ihoa
valraa
mau.
Te
ma
mai, l te
faatiè.
tupuraa no te mau to¬
hu no te
Mesia,
i
roto i
hia Ta
ua
aè-roa-
te aau no
aua i
rapae
faataahia
no
te
etene. E
riro oia
ei
te
vahi
e
Ite
na
1-3).
TE TOHU A
tupu ai te tohu a
toopiti. (ApoK. 11/
na tohu, e
tapao Ta e, e
patu-faahou-hia mau
te
Hiero o
lerusalema, i te
taime
Atua
I
ia
faataahia
i
ta'na
mau
la
patu-faahou-hia
te
tià'l,el
tupuraa-
toru o te Hiero e
faaîneineraa i te
te tohu a te Bibilia.
I roto l ta'na episeto!e l te Ekalesla no Tesalo-
no
nia,
faahaamanao Paulo
nlâ î
te mau mahana
hopeà e I
l
ua
ta'na haapliraa I
l to te Fatu fâraa mal
la tae l to'na hoiraa malma te hanahana. Ua
parau
oia i taua tau ra e :
"te
nia
mahana
o
te Mesia".(ll Tes.
2/2 v.h;) Te faaite ra oia
e
;
mua
"o te taiva te tupu na
tae ai I taua mahana
e
ra, e e faaitehia
mai hol
taua taata hara ra...
tel
faateitei roa ia'na
Iho l
te mau mea'toè
i parauhia
e, e Atua, e tei haamorihîa ra, e ua parahi Atua
mai oia i roto
i te Hiero
o te Atua,
i te
faaitera
hua-raa mal Ia'na iho e, e
Atua oia". (Il Tes. 2/3-4).
la patu-faahouhîa
te
Hiero
e
tia'l taua tohu
ia tupu. Ei
hiero ra, e
ra
fata to taua
te feia haamo-
o-
puaraa.
No te
TE BIBILIA
te
e
au
Ekalesla, te riro
nei te tere-oiol-raa
te faa-
Mahometa. Noa’tu
o
ha te
te
:
raa-hla te Hiero a Solorna,
hoê noa iho ui tel mahemo
Mai te reira'toà no
tatou
i teie tau nei",
fa o-
Mahometa, l reira hol,
îa
au I te parau a taua
faa¬
roo ra,
i tupu al te reva-
te hoê
e
o
Mai te mea ei roto
mau
i te Hiero e
tupu al teie
e
i
te vairaa mal
Ta no
te
hiero mahometa i pihai Iho
i taua vahi ra, te
pitf o
te vahi moè
no
te faaroo
I
ra o
rl,
au
-^ae roa
o
te
tuatapapa parau
te
mau
tupuraa I taua opuaraa ra,
ua
al
tupu taua opuaraa ra.
Te fifl
raa
parau
"Ua tae tatou
I
teie ne! i te tau o Davida
a noaâ mal al
ia'na lerusalema. Mai taua taime ra
e
te rima o te ati-luda ! té¬
lé mahana, e e riro ei mea
peàpeà roa no ratou
!
mau
parau
no
no
te
Iseraela
I
teie tau, ei faaoloiraa la'
na i roto i
"te maitaî ra¬
hi etiàihia
nei, oia te
fâraa hanahana mal o
te
Atua rahi rahi ra o to ta¬
tou Ora o lesu-Mes la'.'. (Ti¬
to 2/13) Te Ekalesla,
tel
riro ei hiero varua
no te
Atua,
e
vaiho oia i
to'na
I te hoê hiero
mater!a, no te tupuraa o
parahiraa
te mau opuaraa
Iseraela
no
e
te Atua
a
te
no
mau
nu-
naa.
Te
mau
mea
e
tupu nei 1
roto
ia
lerusalema
tau,
e
te
i
teie
faaîneineraa I
te mau tauhaa tei
faataa¬
hia no te toru o te Hiero,
e haamataraa Ta no te maha¬
haere mal ai
te Fatu
atu i ta'na
Ekalesia (I Tes. 4/16-17) E tu¬
na
e
e
rave
pu te parau fafau
hopeà a
te Fatu : "Inaha,
oioi atu nei au".
te haere
E mal ro¬
to atu i te vaha o te
hulfaaroo o teie nei ao taatoà, e faaroohia teie nei
pahonoraa : "Amene ! A hae¬
re mal e te Fatu e lesu e!"
(Apok. 22/20).
PARAU API
NO TE ARA MAI
NO RAROTOA
mai
Ua tae
nei te hoê
rata na Léonard HAAPII
i te avaè Tenuare nei
ma
no
te faaite mai i to raua aroha
l
teie matahiti apî,
E te faaite nei raua i
te
mau
parau
ua
oraraa
hoi
I
ô
ta raua
e
no
te
to ra¬
huru
ohipa.
te pae ho
te oraraa.
no
l
ril apî
ô nei raua ; "e mea
maital roa matou i ô nei I
Tautu nei. To matou oraraa,
na te paroi sa Ta a haapao,
te
na
ta ratou I
mua
mai.
0
Léonard vahiné e te mau tamarll riî,
e
mea
maitai
atoà Ta, te haamatau nei 1
la au I te
matau mal
peu
te oraraa no teie fenua...
I
te pae no
te
ohipa.
ô nei oia : "... hoê
â te mau fifl ta maua
e
ite nei i ô nei e to Tahi¬
te
na
.
ti
na,
te
mau
oia hoi, te vai nei
utuafare
faalpoipo
ore, e te val nei tei faaipolpo e alta i ô i roto
i te Ekalesla.
Te vai nei
te mau utuafare tei
haapao
majtai l te mau ohipa o te
faaroo, e te vai atoà nef
tel
ore
I
haapao. 0 te mau
ohipa Ta
ta maua e manao
1 te rave i
roto î té¬
lé matahiti apT,
mai
te
tiaturi I
te tauturu a te
Atua. Te vai atoà
nel
te
nei
ohipa i roto l te fêla apî,
i roto atoà hol I te eka¬
lesla. E rave maite maua i
teie mau ohipa, te vahi
e
maraa ia maua"...
e
7
NO
I te avaè
nel ratou
DAHOMEY
Ua tae atoà mai nei
faaruè
te
I te mau parau ril apî
te ohipa faatupuraa pa¬
rau ta ratou
e
rave
maî
nel \ rotopû I te mau ete-
te
ne.
a
Te tae nei, te pupu mîslonare matamua
tel tonohia e te mau
Ekalesla,
i
te toru O te matahitî'
no
ta ratou ohiparaa i rotopû
i te mau etene no te fenua
ne!
me
faaearaa,
te
maoro.
i
Tiu-
oMpa,
ei
hoê matahitl
ua
faatere
no
ite nei
o
te
roto
i
pîti i mahemo,
hia
te
mau
TE
TE
FOYER
NO
PAOFAI
hamani-
ua
47 fare
pureraa apî
reira, e ua haamauhia e
49 paroi sa apî.
e
FENUA NEI
i
patol etaeta I te ohipa
mislonare.
roto i ta tatou mau
pure.
Te hinaaro nel ratou I
te
tauturu a te Atua I roto I
tele talme,
o te nehenehe
la rIro el talme fifl
no
ta ratou ohipa.
E hoî maî raua I te fe¬
nua nel no ta raua
talme
faaearaa i te avaê Tlural.
e
te haamataraa
râ, te
NO
Te faaite nel te Ekale¬
sla "presbytérienne" no te
fenua Brésil (130 OCX) meio)
e
1 roto I
na
matahitî e
te mau peu e-
Te ani nei Kelly la ta¬
tou na roto 1 ta’na
rara,
haamanao tatou ia ratou na
hoî al te
mau misîonare i
roto I ta
ratou mau Ekalesia tel tono la ratou, no te hoê talmua
I
BRESIL
NO
tauratou ohipa, no te mea,
éliltaua talme ra e haamata'l te mau
tahuà etene,!
no
i
te opua
te faatere
te mau mislonare e,
talme fifl roa Ta I
mal
ral
roa
tene. Tele
hoê rata na Ke11 y mâ
i te
fenua Dahomey, teî
faaite
Dahomey. E i te avaê
I
I
te bapetitoraa no te mau etene tel far lu mal mal
te
"'AFERIKA”
,
Tlural,
I
I
AMERIKA LATINO
E 3 Ekalesla
te"
"Méthodis¬
Amerika Latino
tel
faatere la ratou Iho I te~
le nel ; te Ekalesla no Bo¬
no
livie, to
Uruguay,
e
paarlraa e tel faatere
ratou
iho I
aè
i
te mau maha-
vero
tamuta i te haapapû
î nlà
î te ohipa. Ua oti
te tahua î raro e
te
haamata
to
Pérou. E mau Ekalesla api
tele teî tae
I
to
ratou
,
mûri
(ûâ rahl roa)
tel
tupu aè nel I te avaè Tenuare e Febuare e teî faataupupu roa hol î te ohipa,
ua haamata faahou
te
mau
na
nei
te
mau
matamua
la
manao
tele nel.
i
nei
pou ho te tahua
nfâ i te tià. Te
te
mau
otI
tamuta e
i
te
ihoa
te
ohipa
talme faaoreraa
tele
maltihia Kelly
tele pupu. I
no
no
te pae matamua no te matahlti I mairl,
ua
tau I h la
te faatere. I te mau talme
i malrl aè nel,
ua
maltl
faahou tele pupu
la Kelly
no te faatere la ratou. Ua
riro te le mau tauluîraa el
TE FAAA’O
haapiiraa
te matahîti
i
mua.
TE TUHAA IV
NO
!
mûri
aô
i
te hoêt
tapao faaite e, eere I te
oh le te
faatereraa I
mea
te hoê pupu mal te le te huru : no roto mal tele
mau
tino I te mau fenua e rave
rahl e a!ta to ratou
huru
e ta ratou mau
peu î au ta
te tahl î ta te tahl.
la
au
I taua tumu
ra, eere îhoa î te mea maere la
tupu
te tahl mau fifl mal tele.
ohipa I Uturoa.
Te faaite
nel
tatou I to tatou aroha
ia'na e I
to'na utuafare,
maî te ani
I
te Atua
ia
haamaltalhia ta'na ohipa I
Noa’tu râ te reira,
te
tere nel te mau
ohipa. Tae
roa mal
I tele net, ua faaIte noa te mau
mislonare
no tele
pupu I te evanella,
alfa râ ratou î
bapetîto.
! tele râ area, e
tae
atu
te Tuhaa
-
-A HOPOl TA OUTOU MONI I
_N0
_
T E
F A A H 0 T U
E
H 0 T U
IV.
TINEMBART mâ.
TE VAHI MAITAI
I A ’ N A
NA ROTO I Ti TUÜ R AA IA’NA I ROTO I
C O lÆ P T E
TE
D’EPARGNE
MAI
0 I A
BANQUE DE L’INDOCHINE
PAPEETE
ir
maoro, ua
vai
noa
æ
Tuhaa iV ai ta e faaao,
no
te mea, ua titauhîa BrI M
no te haere mai
I HeremoiTa.
Ua imfhia to'na
mono e
a
tahl nel a tae mal
ai.
E
faaea maî ola
i
te
tahi
talme î Papeete nei
nou
ola e tapapÉ’tu ai î ta’na
me
PIRAE „FAAA- CAMIONNETTE TOUR DE L'ILE_ UTUROA
„
MOOREA
.
JL_ mhznzhz al tz
on.z
M.Z
^zla tzl
jja-.
toà nzl mm manlhinl
l itz la manao z, z
apZ,
no
tz
jjaahanahana l tzlz nzl o-
fLoà tzl liaalnzlnz-maltalhla z tz poAolia no Papa/ia.
I tz Hàfia 10 l tz pol-
pol, ua amul tz mm manlhlni atoà l mia*tu l tz Fo/te
puAZ, z l Kzüux. tz ofLomztûa 0 tz paAolia, o Tzlhotu Rzld, z z
pzAztltznl
hol no tz Tuhaa, l ^oaH
mal al l tz mm manlhinl
atoà na aoto l to'na loa z
l tz loa 0 tz Kpoofiaa Vlakono. I mifU az l tz azha,
tuatapapa mal Lz Gaylz
l tz ohlpa ^m^m ta'na lÜ
ua
Gaylc ma l haapao
ohlpa no tz imijoa. la m l ta'na tuatapapoAoa l tz màhana tomohaa,
Ha Lz
l tz mm
tz val na tz monl tatuhaahla na nlà l tz taata z tz
val atoà na hol tz mm Imln.m taaz ata no tz {^aanavaInaa. Ho tz taà'maltal
o
ta'na ohlpa,
alCa n.oa
tz
Izla n.avz l ilf^l z taz noa'
tuna l tz otlnaa, z alta'
toà hol tz monl l pm,
^
ëoz
nâ.^aatzAzhla tz
Ua
ohlpa no tz ^an.z
W:e toamta nahl,
z
ua
mm
Tlml,
mal tz tm-
^kxÂahla z to'na mm nlma z
panol&a Iko hol.
to tz
to'na anavlhl
tal hol l tz
z
Ho
tz taa mal-
^aatzaenaa l
ohlpa, alla'tuna tz ohl¬
pa l maumm mal tz haamata-
tz
taz noa'ta l tz otl¬
naa z
naa.
.
I tz mahana tomonaa, ua
taz mal tz mm
manlhinl
tzl tltmhla
i^oÂonl z 'na tz Pe^t
tltznl 0 tz A.F^ tz aoaaa
na
Koto l tz fizo tahltl.
Ua hmmm Balcod l to'na
manao l nl l
tz panm no
Slona [tz loà o tz ian.z)
mal tz ^mhaamanao z, z ^zla natzAZ noa tatou l aoto
l tzlz nzl ao z tz ual nzl
to tatou olAz liai ta tatou
z tltm nzl, Aazà tz aofiaa
tz Kzo
haammohlpa a
tz mm tupana, tzl ^aaapZhla z ta Aotou mm haaal,
a
tz
PzAZtltznl,
hla la l nl l
ua
tz
zl tapao no tz pzznaa o tz
ul 0 tzlz tm l tz iaaaoo
xionA
to tz tuhaa
:
V, tz panolla no lonldana,
Paza, to Matalza,
tz
mm Apoonaa Vlakono
no tz
tz Tuhaa II, tz mm mlôlonaJLZ, tz pmol&a Katotüta
no Papana Uio, z tz mm manlhlnl hazaz noa no tz mm
to
vahl atoà.
Ua taz atoà mal, tz Papal-panm nahl no tz Hm
no tz mono I tz Tavana Ra-
hl tzl fizva l
Tavana Hm
nia matai;
no
Panonl;
tz
tz mm Fznua
tz
Pen.etltznl
tz
Apoonaa Pznaa;
tz
Député, 0 Pnancl& San^ond;
tz Sénatzun. o At^azd
PÛROI;
no
tz mm
Paatznz no tz mm amaa ohlpa a tz
Hm, tz mm
on.omztua
ztz... Ua
haapll ■
tamanll,
taz mal tzlz a-
^aatzaz :
tz
mm
monl l
noaà mal,
tz mm haamaàAnaa z tz monl tzl toz mal.
I fizlna tz panolàa no Paza
l hlmznz al l tz hlmznz to¬
monaa,
z na tz Pz'Lztltznl
0 tz Apoonaa-PaatzAz I lai-
tl l tz opanl, a tomo ata
al tz Hul-mana z tzjmu .mdnlhlnl atoà l n.oto,
alta
nâ tz tahl paz l 5.
Ha Panai onomztaa no
Paza, Tlhonl on., no Taatl-
Samizla Rzld no Taanoa
TaoAoa no Tzahupoo, l
haapao l tz paz matcama no
tz pun.zAaa, Ha Bnlcod on.o-
na,
z na
mztaa tz
aonaa na
fioto
l
z
tz tlatunlnaa
o
to'na
tupana. Ha Konlago on.o¬
mztua tz punz tzl opanl l
mm
taua tuhaa nahl na.
Hol tz iaxz puAznaa, ua
haznz a^aao tz mm manlhlnl l nlà l tz amuAC' .noa
tzl ^aalnzlnzhla z tz pa-
n.ol6a,
ua panahl tz mm ma-
nlhlnl atoà z tz ^zla hazAz noa, z
alla tz aminaa
l api? Ua amu tz mm
manlhinl atoà z ua val noa
mm
tz cminaa
l tz hopzà,
0 tz hunu a tz hunu, no tz
^aalnzlnz
maltal
panoléa la'na no tz ^a-
mza, ua
tz
nll l ta'na mm manlhinl.
1 tz paz ahlahl, ua
^m-
koi
tupalvLa. te.
au^aanjoa
tet marnUa Aoa. lia ^aatnatne. mattal mai tt mou pafLot&a mantkùu. tzÀ. haojie,
mat t teÂ.e. ofioà ta aatoa
tko, ota'toà
tt mou Apoo~
Vtakono no tz tou paaotia tzt oKz t txz mat. 1
muÂt aë t tz aa^au/iaa tzi
naozhta ma tz oaoa, aa ^anaa
ntt-^aahou-hta tz mou mant-
htnt t nid. t tz mcua cmifiaa
tzt ^aaLnztnz-{^aahou-
maa
hta, Z t KztAa tz taatoà t
puÂona’t mat tz oaoa z mat
tz kaairnttat
Atua,
no
t
atoà
tz
tztz oaoa nzkznz-
kz Koa tzt omit ta aatoa t
tz koz taimz ttt,
t tz va-j
ht koz, no tz hamaùtai ta
na.
TE TINO NO lESU
Te ô nei tatou i roto i
te tau no te poheraa e
no
to tatou
Fatu.
Ei
faaiheineraa îa
tatou no taua tau ra, a ferurl tatou mal
te le
atu
nei, I te tlno no to tatou
Fatu, ta tatou e haamanao
nei 1 te mau taime
atoà e
far 11 ai tatou
i
te oroâ
te tiafaahouraa o
moà, ta'na iho 1 porol mai.
I roto 1 te papalraa tahito aè a te mau aposetolo
i te parau no
te oroà, te
ra
O
rui
i
lesu i te
pane
i te
haavarehia mai
al
oia, e oti aéra
haamaltal
hi
la’na
te
1 te Atua, vava-
ihora, na ô atura : a
mal, a amu, o
tau
"TINO" teie e ofatihia no
outou nei, e na reira
outou
ei
manaoraa
ia’û".
(I
Kor.
11/23-24) 0 Marcko
teie parau :
"e na reira
outou ei
manaoraa
ia'u".
tatou e
Areà te huru
:
1
te
mea
no
te
oroà
e
e,
faatlàraa, mai
haamanaoraa
mau.
I
roto
i
te Mareko
14/8,
te faatahinuBetania, te haamarû
te parau no
raa
ra
i
lesu
î te
manao
no
te
pipî tel faahapa i ta¬
mau
ua
(ta’na te papalraa tahîto
aè) aore oia
1 faahiti i
ta’na
au
rave
faahaamanao nei
Paulo
la
"ua rave te Fatu
"pasa" ta’;'ta e ^'aatià nei,
tapao-roa-h1 a Ta,
ia
ua
vahiné
hoo rahi
ra
no
ta’na
i
te parau
"ua rave hoi
1 tiâ ia’na,
oia
ateà
i
e
noa
te monoi
haamauà,
ra oia ia ratou:
oia
ua
i
to’ù nei tanuraa".
la
au
i teie parau te
toro oioi
nei to tatou manao i nia i
te tino pohe no
lesu, no
te mea,
te tino
lesu
e
faahaama¬
nei ia
tamariiraa
te hopeà o
tatou,mai to’na
te arataî
nef
noa’tu i
tae
e
to’na
oraraa,
te
tute satauro. E no te
Ta
i
sia
no
mea
hoi, te rlro nei te sa¬
no tatou,
ei heheu-
tauro
te '"ihi
raa
roto
no
no
nao
faarovai
taù tino
mea’toà ta
te mau
mea
i
te aroha
i
ta’na
tiâ roa, ei
o
te Atua
Tamaiti,
raveà
i
,e
e ma-
ramarama’î tatou
nelia,
I
te
eva-
ia
faahoîhîa teie
parau i mûri, oia hoi, mai
te
poheraa
noa’tu
Ua
î
o
lesu e
tae
to’na
fanauraa.
reira te mau
papai
evaneîia i te feruri-maiteraa
i roto i
to ratou aau
i te oraraa o
na
lesu, i
î
mua
te maramarama no te
pohe¬
raa e no te
tiafaahouraa.
Ua ani
losepha no Arima¬
ta io
ia
Pi lato i te tino
lesu.
no
la oti
haapapûraa e,
oia,
"ua
horoà'tura i te ti-
ua
rave
vehî
losepha i te tino,
i
te hoê ahu teae ua tuù atura i roto
tea,
I
pohe mau
ua
Te faatià ne! Mataio
e,
no.
ua
ta Pi lato
te hoê menema
apî
(27/
59, 60)". Te faatià nef Lu¬
ka e, I te poipoi no te ma-
te mau
vahiné tei
haere mai mai
Ga1!!ea mai,
aore i
itea
ia ratou "te tino". (24/3)
E 4
talme,
ua
parau
tiafaahouraa,
hana
loane
"te
:
tino
no
lesu
19/38-40, .20/12). A haamaatoà tatou
1 te parau
ta lesu îho i parau no to’
na tino mai te mea e, o te
hiero Ta o te
Atua Uoane
2/21) la ohîe noa ia tatou
te taatuàtiraa i to’na manao
i
nao
roto i te pane
no to’na tino,
ei faaitete basifeia
i
te
o
ia ta¬
ia faahiti i te mau pa¬
rau e rave rahi no te tino
taata no lesu : te aiu îti
tel vehîhia i te ahu e tel
tuùhia i roto i
te valraa
maa a te puaa
î Betelehema;
lesu I te
haapaeraa I te
maa e te tamataraahia
i to’
tou
na
i
poiaraa; to’na poîhâraa
te apoo pape
i Sikara;
lema
i
e
Lazaro.
te mata
nia
i
i
mua
i
ia
te
lerusamenema
A haamanao tatou
no lesu tei
hio
o
1
î
taata taoè rahi,
îho ia
Petero i to’
te
nia
na
I
mua
hunaraa
ia’na,
rave
e
amo,
e
i te Atua.
i te pureraa I to’na Metua.
Te vaha no lesu, te otoraa
naaroraa
o
to’na
fâfâ, tei faarai te hopeà, tei pati-
toro, tei
hi,
e
tihia
nia
î
Eita
e
mau
mea
i
satauro.
te
hope i
te parau
faahitihia e
i
te
na
papal evaneiia, e tei riro
mau parau tuati
i .te pa¬
ei
te tino o lesu
i terâ vahi
no
rau
fera
vani,
taaêraa
e
i
e
to’na’toà hoi
hoê
te
i
to’
:
taeraa
na
taîme
(Mar. 1/32; Luka 22/41) to’
vai fatata-noa-raa,
te
amuraa ï te
maa e te tahi
atu mau taata,
to’na mau
na
pohe, to’na faaoromai, ta’
na mau semeio, to’na
maitai, te mau tamataraa ia’
na, to’na utuafare, to’ na
metua vahiné, to’na mau tere, to’na mau
araraa, to’
na mau taotoraa, ta’na mau
uiraa, ta’na mau faaararaa,
ta’na mau faaitoitoraa, ta’
na mau aniraa, to’na mamuraa e ta’na
mau piîraa...
Te
mea’toà
mau
lesu,
e
i
roto
ia
tapao anaè Ta
mau
to te Atua vairaa mai.
no
No
te titau nel
mau meîo no ta’
reira,
i te
Ekalesia tei
lesu
na
I
nia
E
turu
mea
e
hopoi
e
i
amu
te
Atua
i
faufaa ore te hifaataaê i ta te
Imanuela,
‘'a^amcâhla
reira,
i
roto
na
2/12).
tus la
no te tino o lesu,
i pûpûhîa hoê taime
(Hebera 10/
10).
Teie nei tino
tei
mai ei
aiu no NoSla,
pupunî I
nîà
Basileia
o
Atua, to’na
tapao hoi, no
te
tupuraa mau o taua Basi¬
leia ra î rotopû ia ratou.
E mal te mau parau ejtoà
te
no
noa
su
te evaneiia tei
tuati
i te tino taata no le¬
(ahiri aita, e ore oia
nehenehe ia riro ei Atua
i rotopû ia
tatou
Atua no tatou) te
tatou
e
amu
ei
e
ta
nei, te faahaapane
nel Ta ia tatou i te
tino taata
(to tatou)
ta
lesu i
haere mai e apitî,
eere râ o te
reira ' anaè.
manao
reira
nlà
tino ? Eaha te tohu, ea¬
ha te parau
no
te nunaa
maitlhla o te
ore e
noaà
to’na faahororaa 1 reira ?
Eaha te parau no te evane-
i
fafau
e aore
te faaîtoîtoraa +ei ore
tapaohia i
i
reira
i
te
i
ani
ai
teie
oe
pohe ai no’ù i
satauro, no ta’ù
Ma te
apiti
î to’ù
oe
e
te
ta
oe
faaite nel
au
to
aroha
roa
i
haere
oe
e,
i
ua
tae
te
pohe
satauro. A haere mai
e
tau-
ia’ù, la ite atoà vau
te pohe ia’ù iho, a pohe
turu
i
atoa’I te hara
oia tioi
i roto ia’ù,
te hara tei faasa-
ia oe.
Ua horoà mai
î te tià ia’ù, no te farîlraa e to’ù mau taeaè a-
tauro
oe
toà, i ta oe parau. A haapi1 mai oe ia’ù ia ite au
i
te rahi
te aroha
o
e
te
tlaturiraa, ia
na
lla, eaha te parabole, ea¬
roto
faaora, te fai nei
au e, no ta’ù hara rahi
i
pohe ai oe. Na roto i te amuraa 1
teie nel pane, te
paruparu no tatou:
te pane ta tatou e amu nei,
te faahaamanao nei
Ta
ia
haapapûraa i roto i to'
e,
no’ù
e,l para-
ia bapetitohia oe 1 raro i
te pape i lOrldana mai
te
tiai i te
bapetitoraa ei
tino tei
ra
au
oe
e
Eaha te parau no te
o te ore e noaà to’
lesu e,
i teie
e
te ite nel
taeaè
I te ouma o
roto
na
nei
amu
î fanau mai ai
hi mai ai oe i
nei ao, no’ù i
mai
te
mau taata’toà, e
te
ri ri hae o te mau tavana o
to’na nunaa, poârahla, pa¬
ha te parau
e
tei
.
pûhia i roto î te tahooraa
na
ia’ù
hara.
a
Bîbiîia
ia’na
te pure :
"E te
Fatu
mau
to’na metua vahiné i te horo-ê-raa ia Heroda i Aiphlti, tei apitî i
te oraraa
oere o ta’na mau pipi,
pû-
tatou.
parau vau
i
riro
tara, faasataurohia, ua po¬
he e ua tanuhia, teie
nei
Metua, e e
e
oe,
No
tatbu
te
maa
nei pane ta oe i horoàrmai
la matou ei haamanaoraa ia
amo hoi te Mes la iho i
’ta
tatou mau hara î roto i to’
na tino I ni à i te raau ta-
(t Petero
amui ai au
a te Fatu,
e
te amuraa
mai
e ea¬
pahono atu ia’na?
te taime
I
i
na-
apiti^aa
taua amuraa maa ra,
ha ta’ù e
te Atua i rotopû ia tatou,
no te faaora
la tatou ! Ua
to’na mau taata,
tapao no te
riro ei
i
E
ra,
fea Ta vau
to’na atuaraa. Na
roto
i
te vaihoraa i te pane o to’
na tino i
ta’na mau pipi,
ua titau
lesu ia tatou, ia
féruri tatou
1
te semeio
no to’na rlroraa
mai
ei
rava
taua taime
1
te
i
iho
Tamaiti, no te mea, ei¬
ta e nehenehe
la parauhia
te tino no
lesu i rapae i
:
taata -raa
tatou, te
oia ia tatou
parau ma ira
ta’
pa ihia, tuhahia i te huare,
faaheihla 1 te raau
tara-
rotopû i
i to’na pârahimai 1 rotopû ia
na
taata,-oia hoi
te Atua,
te talme
e faahaama¬
nao mai ai
lesu ia’ù,
na
roto i- te
oroà moà na’na,
e
tahoê i roto i
o
I
i
pane no te oroà, ia haama¬
nao ratou
i to’na
huru
i
tei
ioà
e
To’na tau ri¬
reo.
tel haamaitai, tel faa-
ma,
râ oia
haere atoà mai
ua
mua
e
te otoraa
tiàà
mau
A-
tua.
E nehenehe atura
te
e aore ra, to’na ma¬
ta tei hio i
ni à i te rai
tapeà i to’na mau
te
taata, na
raa
i
iho
rahi,
satauro
ore to
oe
ia riro ei mea fau¬
faa
ore
no’ù. 0 oe tei fa-
rii
ia riro
faa
ore
Fatu hoê
ei
ù
oe
no’ù,
e
i
ei
ia
roa
i
mea
roto
taù mau
reira matou
roto
fau¬
riro oe
î
ia’
tae¬
aè ! Ei
e
ite
ai i te aroha, mai ta oe i
aroha mal
ia
matou !"
Amene.
TE HIERO NO lERUSALEMA
I
rau
mur!
e
rave
Porotetani
te
aè
i
te
rahi
i
mau
pa¬
ta te Vea
tuatapapa no
Faatia-faahou-raa i
te
te
Hau
Iseraela
mau
veà no te matahiti
68i mûri aè i te upootiarahi no taua
Hau
itl
69)
raa
ra
i
roto
(a hio
l te tamai
i
no
mahana
6
i
te matahiti
1967, te ite nei
mai
roa
noa
tatou e,
taua mahana
ra
e tae
I teie nei, te vai
â teie peàpeà i ro-
mal
nei
pû ia’na e te mau fenua Arabia. Oia mau,
peàpeà i hau,
mau
na
e
raveà tei
aita
teie
noa'tu
te
imi
hia
e
te
basileia rarahi
mau
o
teie
tau
hopeà nei. Te vai etaeta noa nei na pae atoà
e
pJti, e aita tatou I
ite
eaha râ te hopeà o
teie peapea, tel vai noa i
te
upoo o te mau parau apî
i
teie
mau
mahana.
Ua hio râ tatou
I
roto
1
te maü
veà I raairi, i +a "
te Atua i faai¬
te Parau a
no te nunaa’ Iserae¬
la, ta’na I haapurara i ro¬
to i teie nel ao,
mai te
te mai
faaere roa
ia’na
i te
fe¬
i tapuhla la Aberahama,
e tel
hoi faahou
i teie
tau 1 roto I taua fenua ra
nua
5
nei
no
re,
e
la
au
te
phipa paturaa fatel taraIhla na mua
I
te
hohoà I faa-
mau
inelnehla,
riro Ta e,
e
faautah'la aè nei
ela, mal te
Isera¬
vahl faatomo-
pahl atu
raa
I
ua
I
New York,
te uahu numera 26".
"Te faalte atoà
To te Atua.^
parahiraa
mai i roto i taua nunaa ra
(te tumu no to'na ora)
ua
itehîa Ta na mua I
roto i
te sekene a Mose, e I mûri
aè,
tele
ra
ia*na (Deuf. 7/8).
apî e, te mau ofai'tiavâ, ola hol te mau
ofal no te poro, tel
faalerusalema,
ro
o
na
Ta
atu
te toru
no
ê
tae
ua
Iserëela.
Te tahl
tauhaa î faataahîa
l
mau
tel maltihia e te Atua
Iseraala, I ô al l roto
I te tuatapaparaa parau no
taua nünaà ra
e te hlero,
no
te hlero, te faalneinehia nei Ta I te
vahl moè,
mal te mau matahitl e rave
rahl I
mahemo aè nei.
Te
manaohia nei e, na
te mau
hohoa
no
la
roto i te véa "Certitude"
no
rau,
au
i
(i murî àê i na matahitl e
2000)
la au î tel tohuhla
e te mau peropheta.
la au
tel noaà mal
la Iseraela H-teie mahana,
te Ite ne! tatou e : î
te
I
te mau vahl
tahl pae, ua hau roa’tu te
mau vahl
I noaà mai
la’na
I
ta te Atua'
î
faataa
te parau mau". Noa'tu
râ to tatou taa ore i
te
papûraâ o taua parau ra,
tlà
mea
la tatou
e
la taio i
te parau
ta tele veà i haa¬
parare, mal te hlo i ta te
Blbllla
ua
e
faalte nei
no
ta¬
parau ra.
E PATU
te
eI ta’toà
atu,
hau
e
mau
te hlero
no
faatahehia Ta.
üa
te hohoà
no
la
te hiero
e
te auraa
mau
apî;
a
lomona, e malrihia â
pou e pitl I
te
loà
"lazina"
na
I
:
So-
na
ioa
no
pae
no
haamauhia
i
Davida,
nlà
ra:
te
tel
î
te fa.ufafau
la
FAAHOU
E PU NO TE
ISERAELA
t!
1967, ua faaroohia
te
parau no te faatià-faahouraa 1 te Hlero no lerusalema.
Ua
Ite hoi
tatou e,
tel te matahitl 70 o te Fa-
tu, I haamou-roa-hla'I
te
Hlero, e mal reira mai
e
tae mal i tele nei, aIta e
hlero faahou l lerusalema.
Na te
Hoê Veà faaroo no te
xfenua Paratane I
I taua parau ra.
mûri aè
I
haaparare
Tele râ I
te parareraa te-
Ua rIro te
IERUSALEMA?
no
Tele ta te veà faaroo Paratane l papal no ta¬
ua
parau ra
"la au I te tahl mau pa¬
rau tel faaroohia aè
nei,
e te au roa la
tiaturihia,
ua anl
te
Faatereraa Hau
no
Iseraela
tane ofal
i
e
60
tausanl
te fenua Marî-
aè
6
val
roa
l
Bradford, tuhaa
no
Indiano, no te paturaa
i te Hlero apî no lerusale¬
ma.
e
mal
Iseraela te tuhaa oire
no lerusalema tel faaterehia e te
Hau
lorldana el
raveà e nehenehe al la Iseraela la patu
faahou l
te Hlero i nlà I to’na valraa mau, e
la faanehenehe '
faahou î
te pu no te oraraa o te nunaa atl-luda. E
haamata anei te atl-luda i
Ua
manaohia
e,
e
500
pereoo ofal
no
Bradford,
te ofal maltal aè i
te ao
tele nei
i te patu-faahouraa I te toru o te Hiero ?
E eaha te Hlero
no te nunaaiatl-luda ?
Ùa val mai te nunaa Ise¬
raela, no te hlnaaro Iho o
te Atua o tel
maiti
la'na,
,
elaha no te mea e nunaa ra¬
hl ola (e nunaa Itl haihai
roa
o
hol ola)
no
haamou-roahia' I
e
te auahl
e
te
nuù
mau
ro-
mau
pipl
(Mataio 24/1-2).
Ua
rave
faalte
te here râ
te Atua e no to’na aroha
i
nuù
te mau
la
te, te ofal nehenehe
ie parau, ua pahono te tonitara no Iseraela 1 Lonedona e : ^eere
taua parau
noaàraa
e
ta’na
l
o
na
faatlàhîa
j te matahitl 10 o te
Fatu, la au I ta lesu
iho
ma l.
I mûri aà I-te tamai no
mahana e 6 no te matahi-
Hiero, tei
ma,
NUNAA NO
TE HIERO NO
Te
faatlà-
hope^, no te 6 o te telesu. Te pitl o
hou ola
e
11i
Ta.
Zerubabela.i
te
matahitl
515 hou lesu,
i
nlà I te
vairaa ho te Hlero matamua,
ua hau Ta I
te
rahl e te
nehenehe. Areà te Hlero no
te tau o Heroda, tel haam'atahla 19 matahitl hou lesu,
o te hoê
Ta
faanehenehenoa-raa no te Hlero I faatlàhia e Zerubabela.
Taua
tatalraa faahiahla roa ra,
ua oti roa Ta e 6 matahl-fi
faa ta te Atua i
Davida (I Samuel.7/8-17).
HIA ANEI
te
o
pû poll-
netere hou
e
opû arli
tahuà Ta; e te
hia e Solomona, ua vavahlhia Ta e Nebukanesa
I
te
na
o"Boaza". Tele
I taua
îritl-ture,
mau
o te Hiero
Hlero matamua tei
"haamau lehova"
te auraa; Boaza : "tel ro¬
lazina
Atua el
tlta,
i
au
riro te
pû no to'na faatereraa. To'
pa¬
pitî
e
tel
nunaa
to la'na te puai". E
tapao
taua na pou ra no te
val
tamauraa e no te mana o te
el
otià no to’na fenua; î
te
tahl atu pae, te toe nei â
te tahl mau vahl tel ore â
I taa I ni à i te otIà,
la
au â I te faataaraa
a te
^'Atua.
Te mea te nehenehe
la tatou la
parau
I te le
mahana, tele Ta : e tae Iseraela 1 nlà I te mau otlà no to’na fenua ta^
Atua l faataa,
elta râ e
te tahi
na pou veo
faataahîa
I
■ra
ua riro
Iseraela el
"theokaratia", ola hoi, el
mal,
no
amo
e
'l!E,_*»MAQÜErPTB” NOTE HI] 3RC NO IERUSALEMA
l riro al
el pû no'na.
A
haamanao tatou e,
mal mua
te fenua Marine! i te paeau rataua ohîpa ra.
atl-luda
i
ma,
no
te
hi
te Hlero
e
la, tuùhia to'ù
ra Ioa
I
reira"... (Il Paralelpoineno 6/6) No reira lerusale¬
te hle¬
o
i
Bolomona,
te
parau ra hol te Atua : "ua
haapao vau la
lerusalema
mau.parau
taahia
I roto
faatiàhia
î
roma
te mau
taoà o te Hiero e te mau
ùnaùna e ua hopoi i Roma.
Te hoêraa mau no te nu¬
naa atl-luda tel
haapapûhla na roto i te Hlero, ua
faahohoàhla Ta e te fêla
pata hohoà na roto
I
te
faalteraa
I
te
atl-luda,
ma
te ahu tamai,
I
mau
faehau
aè I to ratou upoo-
mur I
tlaraa, te hol anaê
ra
I
parauhia te
"patu no te oto", te toeâ
hopeà no te Hlero tel faaapîhla I te tau o Heroda.
te "Patu" tei
Te t là ra? te Généraia faa.U.,..
SJBSP'
tere
I
te
mau
nuù
a
Isera¬
ela I pihal Iho 1 taua
pa¬
tu ra, ma te
taupoo auri i
nlà I tana upoo, e te
pa¬
rau ra I te loà o te nunaa;
"Ua tae faahou mal matou l
te l e ne i I te vah i moà roa
demandez
PUAATORO HUMERA HOE
PAPAIHIA
E
Georges Rene POROI
UIIIIMIIIIIIMIinillllllllllillllillilIlill
vw i2oa
VW1300
COMPTOIR POLYNESIEN
TeL 1027
VW 1500
VW Automatic
Fait partie de Vea Porotetani 1968-1970