EPM_Vea Porotetani_19690102.pdf
- extracted text
-
TENUARE-FEBUARE
69e
1969
année
Rédacteur
S.
Raapoto
VEA POROTETANI
Vea avae no te faaroo porotetani
mensuel protestant de polvnesie
lESU-MESIA TE MATAMUA
I TE OMUARAA O TEIE MATAHITI API, O lESUMESIA TE lOA MATAMUA E AU IA FAAHITIHIA. lESU-MESIA, O TE lOA IA E AITA'TU TEI FAAITE'HIA MAI I
TE TAATAI RAROAE I TEIE NEI RAI E ORA'I TATOU NET O TE UPO OIA NO TE TINO RA O TE EKALESIA, TE MATAMUA, TE MATAHIAPO NÔ TE FEIAI
POHE RA, IA RIRO OIA El MATAMUA I ROTOI TE MAU MEA’TOA (KOL. 1/15,18)
râ tatou ia'na,
e ei
feia rave
i
ta’na i
TE MATAMUA
rave2 ïe hio-noa-raaEgûm
te
auraa no
ia*nàf
te reoj "te matamaa"?
E raTelaia
teie
reo
"mataîiiua" »
niai te mea
pitij
ej té vai ra te
te toru
e rave rahi
atu â.
Ei
hioraas
mal té mea e, e
torn
ïa mai
anaè';"
hia xa e ;
"te matamua". Mai te mea râ e,
iho taata eita ïa e parauhia : te
matam.uaj> no
te
mea»
aita'tu
ai
to mûri
noa
iho •
TE MATAMUA I
JROTQ I TE
MEA'TOA
'
^
^
I te parauraa Paulo e,
lesu-Mesia te
matamua, ua haapapû atoà oia e : "te mata¬
mua iroto i
te
mau
mea‘toà"
l/l8
(Kolo
v.h;')
TE MATAMUA I ROTO I TEIE NEI
$e ^arau nei Paulo
Aita
te BilDilia e
lij^,^,
haere mai
ua
îésu
.e imi i tei moè
faaora.
Ua • haere
mai oia ei haamataraaj
ei matamua,
teie te
e
auraa
te
hi.
e
î
e
taata
peehia oia
e
rave
ra¬
e, "oia tei
fanau ra
i te mau mea'toà i ha-
manihia" (Kol^
teie te auraa,
1 s 15)
oia te
matahiapô
no
te mau
mea i hamanihia ra. E
ere oia no mua noa ia
Aberahama mai ta'na i
vai ra râ
parau#
te
oia hou te
mea'
toà a hamanihia'i. Ho
mua oia i te haamata—
mau
tei parauhia e te.
raa
buls^
Uenese, oia
te
lesu-^/Iesia te matamua î 0 tatou to mûri
i te peeraa ia*na
no
te
J^^fliaataraa
no
hoi^
te
rai e te fenua. Na'na
i hamani i te mau mea*r
toà
i to'na
ô te parau îa ta
(ioane
1/3).
apiti atu
ora.
te Bihilia
e
faaite
nei. Eita roa e nehenehe ia riro noa
ta¬
tou. ei feia hio noa i
te Mesla, ei feia pee
"Te matamua",
teie
nehenehe
tatou ia fanauhia
no
te hoê oraraa tei
au
te
i
taua Metua rao
auraa
to'na}
e
;
e
nehenehe
tatou ia riro ei tama*-
^
Oià. te upoo O te B-
kalesia,
te Paatere#
no'na te parahiraa matamuà* 0
te
mau mea
ta'na'i hinaaro te au
ia ravehia : to'na ma*
nao, ta'na parau,
na faaueraa.
ta*
TE MATAMUA 1 ROTO I TE ORA
MURE ORE
Oia te
matahiapo
te
feia tei
tià
mai té pohe maio
Ua
ora hoi
Enoha e o B—
lia i te pohe,
aita
roa râ te hoê o
raua
ne/
^^i haavf i te pohe. Na
roto i
to'na tiàfaa—
houraa# ua
riro
E
MATAMUA OIA NO TE MANA
"te manâ'toà i te rai
te fenua,
ua pûpâhia mai ïa e ta'ù Me—
tua tel ia 'ù anaè ". . j
e
e
horoà oia i taua
ra
i ta'na mau
ua
mana
a parau ai
oia
"e noaà
râ to oiii» /
tou maiia i
te Varu©^——
pipi,
et
TE MATAMUA I ftOTO I W- EKA¬
LESIA
/
O
AO
faaite nei
ia
lesu
mai te hoê
taata tei
vai noa oia anaè,
.Te,^
faaite nei râ te
tauhia nei tatou
ia
fanau no te oraraa atua no
te pee ia'na?
Oia té
matani^"
tei
ite i te Atua e na'na
e faaite nei ia tatou
i
.
taata e aore^ra, e ra¬
ve rail! atu â»
te taa^ta 1 mua roa, e parau-
hoê
ua riro
te mea e, te faaateanei tatou ia’na,
mai
te vaiho ia'na
oia
rii na te Atua. E ma—
tahiapo oia
e te
ti—
oia
"ei matamua no te feia
tei titauhia no te ora mure ore.
Oia te matamua, te
matahiapo no te feia
tei tià
mai
te pohe
mai*
Teie
te auraat
te féia'toà
tei pee
ia'na# e tiàfaahou. aràtou mai ia'na..
toà
Té' fâaite
nei
te
Bibilia e,
e matamua
oia üroto
i te
mau
mea' toà* No re ira
,
Maitai"?;. o
E
HO
MATAMUA
TE
HAEHAA
Ua parau oia e; te
marÛ nei hoi au
e te
haehaa o
te
aau"..?
To'na
faahàéhàarâa"
ia'na iho i roto i te^a
ie p.ei ao, o te tapao
ïa.
^ titauhia nei
tatou ia
pee i
taua
eà ra» ia au i tei pa?
rauhia e
Paulo ;
"à
faaahu ia outou iho, i
te haehaa."
E MATAMUA
NO TE AROHA.
To'na
aroha, o te
,
arohà Sa tei hau i tô
rahi,
te titau nei
e
oia ia tatou la aroha
mai ia'na*toà.
Noa*tu te huru
0
tatou manào ia'na,
vai noa nei oia ei
matamuà* E hg^vte mea,
0
te matamua oia, te
titauhia nei tatou ia
to
te
pee
ia'na i nià i
eà tei iritihia
na
maÉS^
.
(Tuatirao api 6 e 7)
e
te
to*
♦
TE FAATIA FAAHOURAA
TE HAU ISERAELA
I
TUATIRAA”
e
te tupu noa
to'na parau
mai
faataahia e te Atuao
0 taua nunaa ra
tei
parauhia e tte
Atua e :
nei,
nei
tei
ISERAELA tahito
ISERAELA i te matahiti 1948
"0
oe
to'ù.
oe hoi
Iseraela,
e
£a tavini;
b
e
lakoba tei
0
maitihia
e au,
te huaai,o taù hoa o Abera-
(Isaia 41/8)»
hama”
“A hio na
vini ta*ù
e
i taù ta¬
tauturu
taù hinaaro i
nei, i
mauruuru
roa’i taù vahaamauhâa
ei maramarama
ua
rua...
au
oe
e
no
te
ia
42/1-6).
fenua”»(Isa¬
mau
**Eiaha
taù tavini
e 0 oe hoi
ta*ù
i
mataù
e
e
e
lakob^
lesuruina
e
rl^
maiti
(Isaia 44/2).
”Ua
maiti
lehoia làkoba no’na i.
va
kt
ho, ia Iseraela
Iseraelü«^st^
fei ia
faaiteraa
te Atua
.
i
te
mau
parau
fafau
tei hau i te maere n©
te faaoraraa ia'na
e
no te maitai
rahi
e
noaà ia’na. Tei ia Iseraela hoi to'na pa-
i te mau hora
rauraai,
rumaruma roa no
oraraa^
i te parau i
mûri nei
hia oe e
au
raa
mure
remia
I te mau mahana
i
mahem© e
tae roa mai
hoi i
teie nei, te ite nei tatou i te peà-
Iseraeia e te
feaua Arabia i te
peà no
mau
aèia-faiaiïou-raa
e
to
te mau basileia rarahi no teie nei ao fe-
ruriraa i te parau no
teie
mi i
peàpeà mai te ite
mau
raveà
e
tatou i ite e
man6iiàff;anei te mana©
no te Mau fenua rafatoà hoi
rot© i ta ratou
feruriraa o te tupu.i
te mau taime
i
mua
nei» îe mea râ e nehenehe ia tatou ia tiahi
i
turi, e tupu te
ia au i te mau
faaotite Atuao No ta¬
tou te
hui faaroo te
a
raa
^eil teie
tupu ai te iiau i teie
riro
fentia. I teie taiaita tatou e ite
nei, ia au i te manao
no na pae e piti
(Ise-
no
Isetaela,
na
roto i
pae
me,
raela e te
Arabia)
pu
ai te
e
mau
fenua
nafea e tuhaUo Aita*-
hau
2000
na
parau
tei moè
matahiti
tei fiàfaahou mai i teie anotau
e
e
hopeà nei,
ei faafa-
riuraa i to tatou mau
mataii nià i te tiatu-
rirsja rahi
raa
O
mai
o
lesu-Mesia,
te riro i
hoê, ei
te hoi-
no
te
taime
Arii no Iseei Faaora no
raela,
Aiphiti (îsaia 19/22)
e ei Siai
no
te mâu
nunaaf* No reira e hi©
â tatou i te parau ho
Iseraelaj ia au
te Bibilia
i
mai ia tatou.
E parau
hoê
nunaa
nunaa
3l/3).
0 Iseraela tei haafatuhia e te
Atua
i
te hoê fenua,
te fe¬
nua Eanaanao
Aita*tu
e nuaaiâ
i
te ao nej^
tei ia’na
te
horoàraa-hia te hoê fenua»
la hinaaro tatou i
te.ite i te
ohipa
mae¬
rahi no to Iseraëla tiafaahouraa
e te
re
mau
upootiàraa tei fa-
i
fatu no te fenua Palee,
te
mai te tahi
nunaa»
E
faataahia
e
e
nunaa maitihia oia
e
Atua iho, ua fatata e
4000 matahiti
i teie
atu mau
”ua herei te hereore ra"
(leî
ariro faahou ia'na ei
papû roa
laemela
eer©
i ta
faaite
to’na
tina,
a
haamanao ïa
tatou i to'na tumu Atua e te
mau parau i
fafauhia e te Atua ia*
na.
Iserieiav, o te nu¬
naa
ïa
o
te' Atua
e
tof
3
TE EÀATiA F AAH
na
aià It:pBtro nei (te
i|^e1;ina ) o te
hoê îa ^©à hôroà aa
?tià-faâl^u^aa 'ia Ise-'
f eaaa
raela
Atà^ iC^enese 1j/8)o
amaramarama
i te
paraU no te ati-Iuda î
te
ta an'otàu hopeà
nei, té: iieliiâ nei te
I
tahi
tel
mau
api.
Bianao
.
1. te faa>
,tàa‘:. i
te
*^0
X;llfeii^P''é_te_Iaera-apî lio teié malia-]',
ela
Ai.ta roa e faatiàiraa e
vai inei no té
haapap€ i taua manao
na.
üa papaihla
hapé
i roto. i te hoê
te
ve^ i
'1967 te
iaa%îiiti
I mûri nei *
Isà2?aela a Moshé
“E faahoi mai
te mau
tîtî
taata
ra
©
au
i
to®u
no
na
e
na
raton
e
parahi;
raton e
ô
i te ê
vine e na ratou e inu
i te uaina : na ratou
na
e
amu
ai i
i roto ra. lîa*
faaapu a
te maa
ù raton
e
haamau i to
fenuai
iriti-faahou-hia 1 to ratou fenua ta% i hô
atu no
ratoUf te na reira
mair^a to Atua ra o
generalano
,
[teié màhana^ ahiri aita to^na
e
tuatiraa i
te
Iaé;3?aela tahito ?
Ai ta e ttimu .no te mau
manaô
apî e haaparare—
hia neî i teie tau,
mana© hape te
ore
e
e
tià;J^. tatou ia farii*’
fa ÿaatià
te Atua
ia tatnlrahia to'na nu^
naa
i W hoê taime i
tolma âènua aià. 0 to»
ha
tet faatupu i
te
faschtnàraa
no
te
hâàpuiM&â^a:^na, e ia
hàmâniÆ^hia
oia i
(A
té mau weiiua’toà.
30/
12-15r« Areà râ, aita
taie i te leremia
te Atnà i
faaruè i ta¬
no'na ra (Ro-»
ma
e eita hoi.
e:nehenshe ia'na
lé
ua
nunaa
-11 /2 9 ) o
Ie;Sten' t®t^',iio te faaf aarué
VWI2OO
roa
ratou
lehôva
(amosa 9/14-15)
TE TAPU
0 té Atua
iho tel
fafau la
Iseraela
i
te hot fenua
(G-enese
17/8} K. 6/8) Rh
te
mau
nunaa
tei parahi i reira
i
taua tau ra i
roto i
te
S-enese
15/18-21
tei nao 6 mai e
"üa
i
te fanfaa ia Aherahama
i taua mahana ra,
na Ô maira :
e horoà
vau 1 télé nei
fenua
no to
huaai, e moti 1 té pape ra,i Ai:
phiti é tae noa®tu
i
té papé rahi ra o Eupharate, te fenua o
ati-Keni, e to te
Kenizi, e te Kadamoni,
e te
ati
Heta, e te
Peresî^v e te ati Kàpha, é te ati Amori,
te
Ati lanaana,
®v
Shregasi,
ati
e
te,
lehuéî”*
ati
fo
reira, i te pae
Apatoerau, o te pa¬
pe Eupha^^ate ï-é te oi
I te pae
tei aratai ia Ise¬
raela mai Sinai e tae
noa*tu i
Kanaana
no
te faaite ia
ratou i
te eà (Num. 10/29-32)6
phiti ra,
o te
pape
rahi anei la no Nile,
e
te
aore
Aiphiti
anavai
i
an
15/18,
no
tei parâuhia
i teie mahana
el Arish** ?
la
e
:
“Wadi
naa
tel:
ra,
e
nua
o
tei
parauhia
râ i te gj^vai
(nehalah). No réira,
eere
nehenehe
atura
ia
manaohia e, o Nile te
otià*i te pae i
Apa¬
toà. îeie râ, te otiàno
Iseraela i te
mau
tei
tau
atoà,
ïa i
aita
i
te anavai
no Wadi el
Arish,
e
tei tana anavai ra te
haamau—raa-hia
te
0-
tià
apatoà no Paletii te tau no te Mesia. E riro paha,
o
te afaraa noa
no Sinai tei horoàhia e te
Atua i to*na nunaao
na
tià
ïeie atura ïa na ono teie fenua : i
pae i apatoèrau, o
pape ïa no Eupharate; e i te pae i apa¬
toà, o te pape ïa no
te
te
Aiphiti, oiahhoi,
anavai
n©
te
Wadi el A-
rish*
TE KADAMONI
g
tel parahi i te
medehara
nese
,
no
Suria
FENUA 0 TE TAPU :
1-TEATIKENI
nunaa
tei parahi
domp, g 1 Araha
VW1500
VW1300
Tel. 1027
S
i E-
(Ge-
1 5/l9) 0
nunaa
TE ATI HETA
E
tei faahitihia
49„._taime i
roto
i
^aufai|j toTahito
0
I
losua ha-
te
te 'tau np.
ruraa
i te fenua Kaaa-
ana,
e hau puai rahi
taua hau ra tei tamai
pinepine
üa moè
ia Aiphitio
taua nunaa ra
matahiti
1200
i te
hou lesu,
PERESI
E
nu¬
tel parahi
na
i
te fenua hou
te atiKanaana
(Gen»
13/7}
losua 17/15)
aita te
ati Iseraela i haamou
ia ratou i te riroraa
te fenua ia ratou0 Ua
naa
tupu pinepine te faaipoiporaa i
rotopâ i
te ati
Iseraela e te
P e r e s i1^' ( Tavan a 3/ 5-6.)
üa
TE MAU NUNAA i PARAHI I TE
ma
ra¬
(Beat. 2/12)0
nunaa
®
i
Sei-
hla *te ati Hori,
Esau 1 haavî ia
e
hau atu
na
no
tapiri i te fe¬
te
ati Keni,
parau-atoà-
te Genese
rahi
E nu¬
parahi
nià i té mouà
tou
pape
5-'TE
2-TEi<ENisi
i apatoà,
o te
pape la no Aiphiti. fana pape
no^Ai-
3-4-
24/20-22) 0 te ati Ke**
ni
tia.
fafau Ihora lehova
COMPTOIR POLYNESIEN
4
te
Atua iho'i faataa
i
te mau otià o taua fenua- ra
te
te
ore
e
e
TE FENUA NO
e
Iseraela,
rateu
e
patu i
te mau oîre i pau ra,
e
ratou ra
Iseraela) eeré ïa i te Iseraela :3®
Bibiliao
Ahiri é' ferurihia ta’ua para;a ra, e nehene—
ia uihia e : no{héa Œai te mau ati-Iu—
àa no té
Iseraela
o
2
te ha--*'
"te
faatérsei nuù.
^
ta ïà 1 faaea i
paran.
DAXAK* i(té
\
î raro nei, ai¬
parahi ratou i ro¬
i te tuhaa no Epha*
raima, no Manase (Genese 17/15)
e no luda
(Tavana 1/4-5)e
to
(Num.
VW Automatic
I-JRAA I TE HAU ISERAELA
6 - TE ATI RAPHA
(RephaiÊsoa) O
JS
nunaa
tei para~
taata mraJii
îiiti
lori-
no
14/5? Nuïiera 13/33; Deut»
2/
la^a
vu-enese
17/15).
11, 20j. losua
Cia haamouhia ratou
e
tiavaruliia e te ati Amona tei parahi i
tfiua fenua ra
i mûri
ua
2/20=21 )o
(Deu1r.
aè
Te feia tei
ora,
ua
horo ïa
i te fenua o
te Pililisetio No roto
(te aito o te
Philisetl) i taua nu¬
naa ra
(II Sanio 2l/l6,
18, 20-.21)o
O
Golia
7 - TE ATI AMORI
nunaa
ra,
Taua
ïa
hofi
te
no
man
nu¬
tei iiau i te pua:
i te tau no Aterahams
tei
parahi i te
te
ti no
miti
Iseraela,
te
■ra
ïa
ratOQi
te
mau
mouà
e
no
paran:..
i
nià
i
Seira
no
(Numo 13/29';
1/7, 19, 20, 44;
luda
Peut.
Nu^. 14/45)0
_8^TE ATI KANAANA
^ te nunaa îa
tei
te
Gene¬
Ua para-
h3J ratou 1 te hiti no
te Miti Eahi e
i
hiti -^o loridanao
13/29)o
mera
te
(Nu-
E nunaa tel
te pae i te
râ
parahi i
tooà o te
I.oridana i te
i
Iserae-
tau a tomo ai
la i Kanaana
(Genese
10/15-16; Iosua'3/l0j
24/11; Neho 9/8)/
10 - TE ATI lEBUSI
paraummoê
rau
te
no
te pâ-
roa
haamataraa
Te
parau tei itehia teie
ïa, ua parahi ratou i
te mau vahi
mouà no
0
teie
(NuMo.13/29; lo-
1l/3c Na
taparahi i
Arii (losua
e
ua
nua
iti.
nunaa
loâua
i
to
ratou
10/23-26)
riro to ratou fe—
ei tuhaa na Benia—
(losua
mina
18/28)
le-
husi,
o
to ratou ïa
Dire, tei riro mai la
Pavida
e ua parauhia
o
faatereraa hau
0
lerusalema, te oine
Ise-
Kanaana,
hou
te
i te mau nunaa
rarahi',
maori râ, e piti e ao—
ra
toru,
e
mai te
ati—Hetao
Te fenua tei horaùhia
t©%a
fenua rahi
ia au i te
te Atua i
e
nunaa,
e
roa
ïa,
mau
otià
i
i nià nei
faaitehia
tei para—
e
hihia e na
nunaa hof
ahuruo
Te vaehaa tel
noaà faahou mai ia I—
seraela i te matahiti
1948, e toru ahuru aà
ïa mai te reira e fai¬
te ai 1 te rahiraa no
te fenua tei horoàhia
mai e
te^ Atua. I te
tau
’*Solomona,
n®
1
noaà®! ia Iseraela ta—
ua fenua
taatoà
ra^
ua tae na hiti atoà e
piti i nià i to'na otià
mauo
Areà
râ
teie ael
fenua rahi,
ora
rahi
1
te
tei
e
oia
ore
mau
iri
ati ramai
poheraa 0 .Solomcasiaf*
e
te tau ia
ua amaha te
i te fe—
fenua a
riro
mai ai
ia Is.eraelao
Eere râ
e
nià ia”na imuri aà i
te mau nunaa ïa
tei parahi na
nua
no
(II Samo 5/6—9)’*
raela
re
9-TE ATI.GEREGASI
sua
riro ai te fen
i
10/15-19.
se
luda
pohe
(Genese 14/7, ^3)4^
a
hia i roto
E
0 te
naa
e
parahi i te fenua Kaoia hoi,
te
mau opû
tei faahitinaana,
ropû
i
Rehohoama,
fenua na
matahiti
te
933 hou lesu,
i mû¬
te basileia no Apatoerau (10
bpû) i to Asura i te
matahiti 722 hou làsuj:
ri
I
aè,
e
ua pau
te matahiti
586,
ua
te basileia no Iir
da ia Babulonia.
Mai
te pauraa na Basileia
e piti
e tae roa mal
1 te 14 no Me
1948 1
mairi aè nei,
aita e
hau Iseraela
faahoUi,
pau
oia hoi
rot©
na
i na
matahiti e 2000o
riro te fenua i te A—
rabia na roto i
teie
tau maoro, e na te
tua iho na roto i
te
hoê ohipa maere,
e
faahoi mai i
te atiluda i
purara
i
te
mau fenua®toà (ei faatupuraa i te mau tahu
e
e na roto i te
ta^
mai e noaà faahou mai
ai
I teie
ia'na^to'na
fenuaS
râ
hoê
te
mahana,
mai
noaa
é
tuhaa tel
noa
ia’na,
toênnei â te
/te
rahiràa^
TE SOTAIETE API NO PARIS
Na
roto
i te maü
matahiti i mahemo, ua
feruri-maite-hia
te
faaapîraa i te Sotaiete
Eaatupuraa
no Paris,
tei
faahou
au
Parau
ore i
i te ohipa
tei riro
ei
tumu
to'na haamauraahia
teie nei
Sotaiete
no
ohipa faatupuraa
pa¬
faahou tei
ravehia e te Sotaiete
no,
Paris na roto i
te
mau misionare ta*na i
tamau ir^a i te tono i
roto i taua mau Ekalesia ra, e ohipa tauturau
i
ru
râ, oia hoi,
no
ve
noa
ohipa
faatupuraa
parau, oia
hoi no te
poro haere i te evane-
re
i
mau
lia
Ekalesia apî i te
amo
(ohipa haapiiraa,
te
i te mau yahi
atoà tei ore.i taeàhia
te maramarama 0
te
evanelia.
Na
roto i
taua Sotaiete
ra, ua
e
tupu te
mau
e
rave
rahi i
i
Madagasa
Ekalesia
ore
te
te
â i
mau
mau
ra¬
misiona¬
ohipa tei
maraa
haapiiraa
e
i
te
orometua.
tuati, taote, etc..o)
taime,ei
Ua riro teie
faaineineraa na
mau Ekalesia i ta
te
ra¬
fao
tou mau rave ohipa no
te mono i
te mau mi¬
sionare i roto i terâ
Teie râ,
ivte mau
matahiti i mahemo, ua
horoà te
sotaiete no
Eita'tura te
tiàraa misionare e"haere
e
Aferika,
i Patiti-
Paris', i tana niaù Ekalesia ra,
i te mana
no
te
faaterpraa ia
,
Mai taua
ratou
-iho*
mahana
maira, aita
e
ohipa
e
terâ
ohipao
imai^
faahou i
te rahiraa,
e hoi B@,ite râ i te i-
tiraa, no te mea te
hinaaro nei te Sotaie¬
te
no Paris ia mono-
hia ta'na mau misiona¬
re e te
mau taatà no
te fenua.
No taua tumu ra,ua
manao
te mau faatere
no
te
Sotaiete e, e’
mea tià
ia faaapihia
te huru no te Sotaie¬
Sotaiete ia rave.
(0
Marurai orometua
tei
haere atu
ei tià no
te, eiaha oia ia riro
Sotaiete, e 40 melo e
ravehia
no te Tomite
Faatere. I roto i ta¬
mau
ni
Sotaiete
ei
noa
e
na
te
Ekalesia no Parano Helevetia,
ei
tatou)o
la
au
i te mau faa¬
apîraa jiipi faaapîraa
tei faaS^a i rot©
i
faatureraa no teie
te
mau
ua
melo ra#
maitihia
e
ïa
30
e
Sotaiete
atoà
râ na
te mau Ekalesia no Aferika, no Madagasa e
no Patitifa*'
No reira'i te avaè
e
Novema
ka, Madagasa e Patiti-fa, e 10 melo,
e mea
maitihia ïa e te Apoo¬
no
te m-atahiti
i
mairi, i
te taime
no te Apooraa
Eahi a
te
ua
Sotaiete
titauhia
no
te
Paris,
mau-
tià
no
te mau Ekale¬
sia
no
Aferika^ no Ma<
e no Patitifa
i taua putupura,
no te haate Tomitè apî e
mea
Ekalesia no Farani, no Helevetia e
tae noa“tu hoi i. te
te
mau
mau
raa
JSkalesia no Aferi¬
Rahi
a
te Sotaie¬
te. >Ç_rot© i teiemau
melo apî, 10 e mau malo ekalesia noa ïa, e
e
3 vahiné i rot©
ia
Uhgasa
ia amui
ratou;
turaa
maù i
no te faataa hoi i te
mau ohipa e au i teie
I te 2 no Noama,ua
itte
putuputuraa
e
9 melo,
no
rot© ïa i te mau Eka¬
lesia apî.
,
5
TE SOTAIETE APf NO PARIS
e te Sotaiete ta^
hito O
Te vahi
pâ
e toe
e mana ïa
n©
na
matahiti
e piti*
Na
poto i taua apea tai-
mai
nei,
MBENPE orometaa no te
ra,
e -haapa© teie
Tomite i
te
teperaa
no te Sotaiete e e feruri
hoi i
te
tahi
mau tauiraa te
au ia
ravehia
i
roto i te
fenua Camepoun^ na pe-
mau
retiteni-monoî o Pré-
mea, ' ua
O
te faataaraa
ïa i te ohipa ta teie
Sotaiete e rave. E tamau oia
i
te
ohipa
tauturu e 3?avehia nei
e te mau misionare
i
roto i
te roau E'^alesia apî,
areà ra, e
vahi te ore e au faahou i^teie tau, ia au
i te mau tauiraa
tei
ia rave.
ï(£a1?;^i|i a ie Tomite api
pî,
leij mailîi i te fe-
ia tôroà i;roto ia ratou s O Jean COTFRVOISlJfiH (eere- i te orome-
me
tua^ te peretitenij o
Eugène HOTZ orometua
Helevetia
no
e .©
déric
'tua
Paul'
orome-
Parani, te pa-
no
pai-papau. Areà Haapao-Paufaa, aore â ïa
i
faatureraa, no te
raîii te mau
tupu na roto i te mau
matahiti
i
haerehia
mai1i,thia*"
.Tei4 nei îomite a-
feruri atoà oia
i te
ohipa apî te au ia'na
Taua vahi ra,
fe¬
aita ïa i oti i te
ruri, e putuputu faahou râ te Tomite i te
avaè Mati i
e
mua
reira oia
ei
e
nei,
haa-
papû ai i te mau ohi¬
pa ta'na e rave
i te
matahiti
mau
i
mua
nei, te huru o te ohi¬
pa e te vahi e haamauhia'i taua mau
ohipa
Ua riro te mau ta¬
uiraa tei tupu i roto
i te Sotaiete
no Pa¬
ris ei faaapî-roa-raa
i to'na huru e te hu¬
ru
o te ohipa
te au
ia'na i
rave i teie
tau i roto i teie nei
ra.
8.0 o
lESU MESIA TE MATAMUA
TE MATAMUA I ROTOPU IA
TATOU.
JB nehenehe
ia ta¬
tou ia ite i te reira
i roto i
te tahi atu
hioraà- te hioraa fatata ae ia tatou, ta*
na
pipi.
mau
I
i
roto
mea*toà,
te
mau
nei
tatou
ia parahi
mai te hoê taata i pihai iho
ia
tatou no
te taurumirumi ia ta¬
tou,
e aore ra
no
parau mai ia tatou
i
te hoe parau mahanahana.
la maihia te hoê
tamarii,
te
hinaaro
matamua
oia i rotopû ia tatoui
nei
E ere anei
pihai iho
ia'na,
te 'Iiaapa© ia'na;
e
oia i
to
Y -tatou hoa matamua ? E
anei oia na tei apoha mai ia tatou
e
ua hau atu to'na aroha ,i to te mau taata*
toà ?
E
vai noa oia
ere
ei
matamua,
te
no
mea
eita to*na huru e taui.
I roto i te oraraa
nei, te vai nei te ta¬
hi mau hora fifi.
Ua
ite te feia
faaroo e
te mau huru taata*toà
i te reira. E mai ino
anei*
e
aore
pohe:*
e
àûre ra hoi ë
aau,
e
aore
peàpeà
ra
e
ati^
hoi e raveà ope i mua
i te tahi mau fifi
e
farereihiao
la roohia
t^e mai*.-
te
tatou e
hinaaro
te
oia ia parahi noa
to *na raetua
vahiné i
n@
ua
hau aè
to'na tiaturi
i to*na metua
vahiné
i te tiaturi i te taote •
I taua taime
no
te
àti rai, hou te hoê ta¬
ata
ra
e
tae mai ai i
pihai iho ia tatou e
hou
te taote iho, te
vai nei to
tatou
hoa
matamua roa,
o lesu,
tei hau i te marû, te
aroha e te mahanahana»
Oia na te tae mai
i
pihai iho
ia
tatou,
mai te
e,
ua
mea
hi-i
naaro^^^ ua pii tatou;
I roto i te piha i
nià, i reira te mau
pipi i
putuputu ai i
te^ ahiahi
Patu,
i
no
te
te
o
ratou
mau uputa no
te
ua opani
mataù
i te ati-Iuda.
I te taime manao-^ehia e ratou,
ua
tae
mai te
Patu i rotopû.
ia ratou
e
ua parau
marf. ia ratou e, "eiaha
e mataîi".
Eita e nehenehe ia
parau
aê
a
i te maitai ta-
te mau tamarii
te Atuao
I te piino
matamua, te pahono nei te Patu,
no te
mea, eita oia e taotoÿ
raa
e
ore
ua
oia
parau
haere
e
papû mai
ê,
ra
**ei pihai
atoà iho vau
ia outou
e-tae noa'tu i te hôo teie nei ao”o
oia
e
î
lesu,
ïa i roto
ati',
mau
mau
,
o
te matamua
i
to
tatou
i roto i te
Imamat araa
tahia^ tatou o
toà te matamua
tama—
e
Oia*
i
te
pureraa no
tatou. Te
pure nei oia no tatou,
hou tatou
e manao ai
e, e pure.
Te parau
ta *aa: i. parau ia
PUAATORO HUMERA HOE
PAPAIHIA
E
te maha-
tiafaahouraa
na
Georces Rene POROI
Pet#<!|
ro,
e parau
ïa tei pa-
rauhia mai
i tatou t
Satani e ueue ia outou mai te sitona e ueuehia ra,
i
"i
ani
na
pure na râ vau no oe".*
la
itoito
tatou,
no te mea,
aita tatou
parahi moèmoè noa
nei, te vai nei râ te
hoê i pihai iho ia ta¬
tou, ô lesu, to tatou
hoa maitai,
te matamua i rotopû ia tatou^^
e
M
TE MATAIvIUA
E
te
NO TA-
maitai roa e
rahi to'na riei matamua i ro¬
laea
oaoa
roraa
topû ia tatouo
Areà
râ, ua hinaaro oia e
ia hau atu
â oia i te
te mea, ua
oia ia riro atoà oia ei matamua no
reira> no
hinaaro
tatou, ia au i tei parau-papû-hia mai
e
Paulo
e,
"e matamua
oia i roto
mea*toà"î
no
te mau
reà
râ,
tei ore i
te ite ia
i
te mau
tatou e
mea*toà. Ano
e
rave
rahi
hiji^ro
i
Iês^,^i ma-
tgmayii no rut ou.
loane no
ra?s
"Ua
faariro
raton i te Atua ei liaavare* o ratou aore i
f aar O^
i -^ e Par an» a
tatou i
rau
te uiraa tei
uihia ia Petero:
rahi anei to oe hinaa*
ro ia*!ÎL i to ratou ?”
toa e i
ta'na ïamaiti, ta
te
-Atua
i faaite maira"
la riro oia ei
tamua no to
E ara ia tatou,
mau
o
e
tai—hia
5
no Atopa
i mairi aè nei,
ïe fare matamua
faatlahia
ïa i te
matahiti 1944, e fare
raau noa râ.
Areà teie nei fare
hiti.
ua
la haamaitai
te Patu
i teie paroisa iti
e
te
apî,
ia'n^'
te 30 no Tetepa 1967*'
0 Hane îoofa te tamu-
I
ohipa ma
te mcmi ore\, I rotopû
i te mau melo paroisa
tei arao i te ohipa, e
nehenehe
ia faahitihia o Moe
Van Bastolaer no ta'na tauturu
horoà
"groupe” mori
ta*na
;
ho%
uiraSI
Ua tere maitai noa
ohipa e
tae noa
rahi
toà
no
0
no
te
mau
vahi
:
a-
Ie«
B e t e s e da î?
Ua tae. te mau melo nO
te
-
Apooraa-Paatere
e
raton i faatere
i
te ohipa no
te topio-
na
raa, tei
roto i te
opanihia' na
hoê aufan—
tei
manuia roa,
ei tauturu i te Paroi¬
raa
sa.
I mûri aè i te
nO
,
( Huahine}'^'o
ia imihia
-
a
na mua
ei
mua
oia i
i to tatou ora-
roto
to-
moraa,, ua fariihia te
mau' manihini na
roto
i te hoê tamaaraa ra-
i
te
ioa
"Oliveta” ei vahi haere-pinepine-hia e te
amuirm no te
pure e
no te faaroo i te parau a te Atua.
mairihia
I mûri aè i te pureraa,
na
haapaohia
te hoe
anfanraa iti,
no te tantum i te a-
muiraél^'
©
ua
manuia
Ua fariihia te
mau manihini
i ^muri
aè i nia i te hoê ta¬
roa.
la haapii mai
te
Varna-^aitai ia taton,
ia riro
le su-Mesia ei matamua i roto
i te mau mea'toào
la
tantur^ mai te Varua—
Maitai ia tatou, i ro*»
to i te tau apî ta tai^
ton e tomo
nei,
la
riro noa
lesu-Mesia
ei matamua
i
roto i
te mau meaHoà...
faaineinehia e
te amuiraa, e i te a-
farii
ua
B® no te
e te
haamaitai
Atua.*^
i te
,
E taata
rahi
tei
tae mai i teie oroà t
te Tavana hau e to'na
mono, na
te fenua
ere noal
orometuà no
e
te feia ha¬
mau
tomoraa,
mai Tumata
amuiraa i
pâplt
i
te taviri
oia hoi o Terito
orometuaf^
Ua
farii
mai oia na roto
i te
ioa o té A.T. e ua ho¬
roà i te Biakono o te
Amuiraa e na'na i iri-»
ti i te fare i te taime a
himenehia'i
te
himene
tomoraa
e te
paroisa Tefareriic
Na Terito orometua
i te aoraa
parau
no
te
Oliveta
tei
i faatere
i nià i te
haere—pinepine-hia
ta'na mau
pipi
e
no te
la riro atoà te
fare'l i tomohia e tei.
pureo
Adoaia
te
mahihini
tei tae
i tana oroà ra, e ^
orometua
no te haàpiiSahati "C'est,
vers la Cime”';
I mûri aè i te pu¬
re, ua faaterehia -te
opereraa Rê e
te mau
orometua i
raro aè i
te peretiteniraa a na
Orometua
Paroisa
o
HUNIER eo TOPAI oPoUa
amui atoà mai te
Pa¬
roisa i taua Oroà faa-
raa
hiahia
rii
or.
a
no
te mau tama¬
te
haapiiraa
Sahati®
maaraa
.s
ï té hora
nua,
rave
Papeete
r us alema
amuiraa "OliVetà"
té
paroisa Pare.
te
p%pâ
Tau
e
no Novema
i mairi aè nei i tupu
ai te -orci^à
tomoraa i
te faré pntuputuraa a
te fare
i
roto i J
te riîsa o te orometua
no te paroisa,
e na'
na i
atu i roto
i te rima no te Peretiteai o te Tomite fe*
t
noa
-
hiahi,ua purara
te
taata’toà ma te oaoa'
no
Pueu, TOahotu,
te
D® no Paaone, e.te f
ia haere
rot©
I te .30
ua
mai na
raa, ua tae
roisa
lï»
i
FARE
mai
te otiraa. E fare
henehe roa e te naho
nahoip
Ite mahana
'k
ohipa
mau
e fare
patu ïa*^
üa haamauhia te niu i
e
ia hiftaarohia na
mua
■
ua ite»»itoîto
maitai—hia te
o teie
paroisa
iti
tei a^i maitai i raro—
aè i ife faatereraa
a
te Apooraa
Diakon©«
piti teie no te
fare paroisa no Afaa-
rave
te paroisaf*
oroà oaoa roa,
te
ta rahi, tauturuhia e
to»na iho taeaè e ta*
e
Ua parahi, te mau matai*
hini atôà e aita te a*^
muraa maa i apio
Ifa roto i teie nei
te
mau
faaineine-mai—
hi tei
tomohia'i
te
Pare
Paroisa no Afaahiti,^
na
taton
raa»
PARAU API
i
0
no ta tatou ohipa
no to tatou mau tai«
faaearaa ohipao Ei
matamua oia
i roto i
to tatou oraraa utua-
^ TOMORAA FARE
1968
ta
na mua
me
taton i roto
i te
mea*toào A faaroo
I
ma-
tatou tai-
me,
^|s
ore tatou o te faa¬
riro ±a*na ei matamua
no
ohiparaa i
monii E no te mea oia
te màtamua s
ia tavinihia oia
-
(I loane 5/l0).
^
fare* ei matamua
hoi
i roto i ta tatou faa-
I mûri aè i te ope¬
Rê,
reraa
ua
faatere-
atoa-hia te Oroà Noë-?
la a
te
mau tamarii
na roto i te tahi mau—^
hautiraa
taata
ora
tei faaineinehia e te
fmau tamarii
e ta ra¬
tou. atoà mau orometuaî
Te aroîia 0 Ve hoê metua vahiné — Te Tamalti moè
Te Noela a
,te hoê tamahine
aore
o'na e metua — e e te
Panauraa o te Mesia®
e
te
mau
Rè
Mea mauruuru
NO
NOUMEA
I
15
te
T96 b
no
î
üa tupu
raa
Rê
rii
0
na, té
Titema
~
te operemau
tamU'
te
Haapiiraa Sa
hati no Nouméa nei, i
roto i te Para Putuph
turaa o Betelé'^hema e
oaoa
hoi no te
operehia
na
tamarii
tei haa-
pao
i te haapiiraa Sa-
tae
noa'tu i
hautiraa taata
ora. E oaoa rahi atoà
to te Paroisa i ta'na
hati
te
e
mau
tamarii.
mau
I te
te Oroà
Moela^toà
a
te mau
tamarii ia au
i te mau matahiti
a-
T96TT"
t oà
te
o
Ua amui mai te mau
tamarii o
te^ Haapii—
raa Sahati no
Plum e
to Nouméa atôà i taua
ahiahi ra,
(na raeà
hia e 200 tamarii).
Ua omuahia teie o.
pereraa Rê na roto
i
te pure e
te haamaitairaâ i te Atua i te
ê reo himena tej. faneinehia
Cln
teie
tei
mau
4
NO Tennare
Üa tupu te tere no
mau
tamarii
®
te
haapiiraa Sahati i té
tahpra pape no Bumheà.
ia au i te mau matahi¬
ti atoà ei haamauruururaa i
te mau tama¬
rave rahi
te
tamarii tei tae i ta¬
ua tere ra e tae noa'
tu i to ratou mau metua® Ua faaterehia te
mau hauti huru
rau î
Huti taura
foo'^hâli
rii, e
7
volley laalX »• Pétan4ue «
No te hi©p»àraa
i teie mau
liaùtiraa
ua' f^ataa ïupai Oroi
té ;mau
tin.® îiiopoa %
John Teinaore#
Coco
Pothier, Tarepa^ Tematua, ;Hç>noj:e» Puea, eo
-
Jean
I
te mau
hau i ratai,
i manao
ai ratou e,
.e horoa'
MAHANA
toà ratou i te hoê tu¬
haa no
ta ratou
iho
no
moni O
I YOUaOSLAYIEw
Te
amui nei
na Ekalesia
Lutero e toru no taua
fenua ra,
no te haamau i te hoê taatiraà
hauti#aa^:-tta hâere te
no
mau
o
tamarii e hopu i
te pae i raro aè i te
faàtereraa etaeta roa
a. Jean
RuaJia e tae
noa*tu i
te tahi mau
tino orometua © te haapiiraa Sahati e te
mau me tua ih.0 no teie
mau ta?îa.rii ià ore te
hoê, iifi ia tupuo E
oaoa e te maUruuhoi te hmai n© te¬
ie tere no te mea aita roa te
hoê fifi i
mea
ru
tupu* üa riro atoà te=ie tere
ei
opaniraa
i te haapiiraa sahati
a ti.ai atu
ai i
te
haaï^taraa no te matahiti l969o
teie na
Ekaiesia,
te faaterehia
e te
hoê taata ta
ratou e
maitio
Te
mau ohipa
roto,
te Ekaiesia tatai
tahi ia'na iho^
ïa
•y ■
I MARITEo Te Peretiteni mono tahito no
te
fenua
Marite, 0
Hubert HUMPHREY,
tei
ere i to’na
tiàraa,
te riro nei ïa i teie
matahiti, ei orometua
haapii i te Pare haa¬
piiraa teitei a te Ekalesia "presbytérien”
i Minnesota (fenua Ma-
rite) 0
RUAHEo^
Mai tei
f te tuhaa nà Bas¬
se
(Parani)
Ardèche
hoohia i roto i na
matahiti 10 i maari s
e 2000
hihlliaf e
ua
no
te p8 g
na te
mau tamarii» B mataitai ratou
i
te mau
MAHANA PAE i
e
ratou,
no te tautanu
4. té mau fenua ravai
pô faataahia
hautiraa huru rau, faaine inehia
e
te mau^
fenua,
tamarii no te fare ha-
te hoê ïa
fenûa e
tauturu maitai nei
i
te
mau fenua
ravai
o
apiiraa e te tahi mau
pupu feia apî»’ Te vai
nei
ra
tel© mau taata e, aita te
tauturu a ‘te
Te
manao
ra
tè
te
mau
amuamuraa e
mea'toa no
te
mau
reira paeo
TERRAINS
VALLEES
MONTAGNES
HAHINGBITOOAP
CAMION
LÉGER
CROSS-COU NTRY
À
QUATRES
Ets
hamani-rima-
tauhaa
hiao
mai 'ai te
mau pàpù o
te noaà ia
ratou
te
auà tei faaineine¬
mau
hia
o
E vai mahiti
te
mau
poij,
ui api atoà, e e
tupu te mau hautiraa
huru rau
i
rotopû i
te mau pupu t volley,
taoraraa poro
e
te
ping-pongo .tJa faataa¬
ohipa *toa
I te pô
rahi hopeà
na te feia
hia te
mau
auà
na
te
pupu o te upootia
i roto 1 teie ta-
mal
E tupu te hau¬
tiraa mai te poipoi e
tae hoa'tu i te ahiatauraao
hi, ei reira.e
taa®i
mau pupu o te haru
te auà i te sahatio
Hora 11 f taUa faaineinehia te maa no taua ma¬
hana ra î maa papaa é
I te
e
,,
hautiraa
î
faataahia
paari^'
pupu
mau
noa
tàe noa'tu i te p6râa
o taua mahana ra‘‘*
'■
reira*toà poie tae mai te mau
I te
itea
ei reira e
maa,
tifaifai,
:
coussins, peue, tauP00,
e
te mau huru
te
maa
ROUES
MOTRI
Georges RENE POROI
tinito, te pua-
atoro tunù p.aa, etc 00
Te hoo no -, te maa i20
e
4A tarao
.
üa faaineinehia te
ohipa huru rau e
au i te tamarii e,
te
au atoa i te feia'paari no taua mahana ra.
E
tere
noa te ohipa
mau
maa
faaoti la horoà ÿatou
i te hoê
tuhaa (3^)“
no te moni
e no^ ia
oreO
mau
Pebuare, i te
mahana maa e i te sabati 1 e 2 no mati^o
Mai teie te faana- .
horaa no te taurua no
teie matahiti §
HEDEVETIAi 1080
helevetia tei
To ratou
ta tatou
28
3500 puta huru rau,
2500 puta na te ta¬
marii, e e 2000 pehe»
I
taurua
fare
haap^raa i te mau mahana matamua no Matio
I teie matahitiV e tu;pu ïa i te mahana pae,
e
taata
matarohia,
tupu nei te
no
BIBILIAJ^^
roisa
t hau¬
te mau
pupu ui-api tei upootià mai
i
te mahana
I te Hora 2
tiraa rahi na
TAVIRIRAA RAHIti Ei ta¬
ua
pô
no
te
té hopeà
i
ra,
tupu
rahi
faaineinehiaf.
E
ai te
taurua,
e
taviriraa
tei
20 tano tei faataahia:
6 pereoo
e
uira no na
1
3 postes té-:
tano matamua e
vespa,
e
lévision no na tano i
mai, è''2 mobylet¬
mai,
e
3
solex, e 2 pereoo taataahi
e e 3 tifaifai
no na 'tano hopeà ' jroao
mûri
tes
i mûri
maaraao
te
HOQRAA
haapiiraa
re
i
NO TE ARA MAI
’
tamarii no te fa¬
e
tae
noa’tu i ta te mau pa-
mau
te
TE TAURUA FARE HAAPIRAA
Papaihia : Jean
iritiraa
te taurua* E haamatahia i reira te hooraa no te
mau tauhaa
i faainei'nehia
e
te
faatere—noa
e
hora IG i
poipoi î
te
e
pô noa'tu*
I te pô,
hautiraa
rahi faaineinehia
na
te feia paari,
0
te
te aua
te haapiiraa
a te
tupu i roto i
no
mau
titeti
e
te hoohia
nei ïa i te piha ohi¬
pa
a
te Ekaiesia i
Paofai
e
i
te Fare
haapiiraao
B tupu ihoa te taviriraa i te
pô sabati, e na te
reira e opani i ta ta¬
tou taurua no teie ma¬
Te.
toe
mau
nei,
tahiti o
E anihia nei tatou,
ia tae rahi mai
i ta
tatou taurua,
mai te
haamataraa e tae noa®
tu i te opaniraaf*
Na
tatou e faarupeirupe e
e
haamanuia
tou
i ta ta¬
ohipao
tamaroao
SABATI, hora 11, e
mahiti faahou
te-mau
ohipa*toa
hooraa
tauhaa,
hooraa maa,
■^taviriraa, etç,^
TAUTURU
TE VEA
Tutomos200Fo
Papeete
:
Paris
Prévost:
:
Amuihia
Mauruuru
:
:
600
roao
4OOF0
Frs
o
Fait partie de Vea Porotetani 1968-1970