EPM_Vea Porotetani_19690102.pdf
- Texte
-
TENUARE-FEBUARE
69e
1969
année
Rédacteur
S.
Raapoto
VEA POROTETANI
Vea avae no te faaroo porotetani
mensuel protestant de polvnesie
lESU-MESIA TE MATAMUA
I TE OMUARAA O TEIE MATAHITI API, O lESUMESIA TE lOA MATAMUA E AU IA FAAHITIHIA. lESU-MESIA, O TE
TE TAATAI RAROAE I TEIE NEI RAI E ORA'I TATOU NET O TE UPO OIA NO TE TINO RA O TE EKALESIA, TE
POHE RA, IA RIRO OIA El MATAMUA I ROTOI TE MAU MEA’TOA (KOL. 1/15,18)
TE MATAMUA
Egûm
te
auraa no
"mataîiiua" »
pitij
ej té vai ra te
te toru
e rave rahi
atu â.
Ei
hioraas
mal té mea e, e
torn
rave2 ïe hio-noa-raa-
tauhia nei tatou
ia
fanau no te oraraa atua no
te pee ia'na?
Oia té
matani^"
tei
ite i te Atua e na'na
e faaite nei ia tatou
ua riro
ïa mai
anaè';"
i
.
taata e aore^ra, e ra¬
ve rail! atu â»
te taa^ta 1 mua roa, e parauhia xa e ;
"te matamua". Mai te mea râ e,
iho taata eita ïa e parauhia : te
matam.uaj> no
te
mea»
aita'tu
ai
to mûri
hoê
rii na te Atua.
tahiapo oia
e
te mea e, te faaateanei tatou ia’na,
mai
te vaiho ia'na
oia
niai te mea
noa
iho •
TE MATAMUA I
JROTQ I TE
MEA'TOA
'
^
^
I te parauraa Paulo e,
lesu-Mesia te
matamua, ua haapapû atoà oia e : "te mata¬
mua iroto i
te
mau
mea‘toà"
l/l8
(Kolo
v.h;')
TE MATAMUA I ROTO I TEIE NEI
$e ^arau nei Paulo
Aita
te BilDilia e
lij^,^,
haere mai
ua
îésu
.e imi i tei moè
faaora.
Ua • haere
mai oia ei haamataraaj
ei matamua,
teie te
e
auraa
te
hi.
e
î
e
taata
peehia oia
e
rave
ra¬
e, "oia tei
fanau ra
i te mau mea'toà i ha-
manihia" (Kol^
teie te auraa,
1
oia te
no
te mau
mea i hamanihia ra. E
ere oia no mua noa ia
Aberahama mai ta'na i
vai ra râ
parau#
te
oia hou te
mea'
toà a hamanihia'i. Ho
mua oia i te haamata—
mau
tei parauhia e te.
buls^
Uenese, oia
te
te
15)
matahiapô
raa
lesu-^/Iesia te matamua î 0 tatou to mûri
i te peeraa ia*na
no
s
J^^fliaataraa
no
hoi^
te
rai e te fenua. Na'na
i hamani i te mau mea*r
toà
i to'na
ô te parau îa ta
(ioane
1/3).
apiti atu
ora.
te Bihilia
e
faaite
nei. Eita roa e nehenehe ia riro noa
ta¬
tou. ei feia hio noa i
te Mesla, ei feia pee
"Te matamua",
teie
nehenehe
tatou ia fanauhia
no
te hoê oraraa tei
au
te
i
auraa
to'na}
e
;
e
nehenehe
tatou ia riro ei tama*-
te
taua Metua rao
ti—
^
Oià. te upoo O te B-
kalesia,
te Paatere#
no'na te parahiraa matamuà* 0
te
mau mea
ta'na'i hinaaro te au
ia ravehia : to'na ma*
nao, ta'na parau,
na faaueraa.
ta*
TE MATAMUA 1 ROTO I TE ORA
MURE ORE
Oia te
matahiapo
te
feia tei
tià
mai té pohe maio
Ua
ora hoi
Enoha e o B—
lia i te pohe,
aita
roa râ te hoê o
raua
ne/
^^i haavf i te pohe. Na
roto i
to'na tiàfaa—
houraa# ua
riro
E
MATAMUA OIA NO TE MANA
"te manâ'toà i te rai
te fenua,
ua pûpâhia mai ïa e ta'ù Me—
tua tel ia 'ù anaè ". . j
e
e
horoà oia i taua
ra
i ta'na mau
ua
mana
a parau ai
oia
"e noaà
râ to oiii» /
tou maiia i
te Varu©^——
pipi,
et
TE MATAMUA I ftOTO I W- EKA¬
LESIA
/
O
AO
faaite nei
ia
lesu
mai te hoê
taata tei
vai noa oia anaè,
.Te,^
faaite nei râ te
E ma—
râ tatou ia'na,
e ei
feia rave
i
ta’na i
ia*nàf
te reoj "te matamaa"?
E raTelaia
teie
reo
lOA IA E AITA'TU TEI FAAITE'HIA MAI I
MATAMUA, TE MATAHIAPO NÔ TE FEIAI
oia
"ei matamua no te feia
tei titauhia no te ora mure ore.
Oia te matamua, te
matahiapo no te feia
tei tià
mai
te pohe
mai*
Teie
te auraat
te féia'toà
tei pee
ia'na# e tiàfaahou. aràtou mai ia'na..
toà
Té' fâaite
nei
te
Bibilia e,
e matamua
oia üroto
i te
mau
mea' toà* No re ira
,
Maitai"?;.
E
o
HO
MATAMUA
HAEHAA
TE
Ua parau oia e; te
marÛ nei hoi au
e te
haehaa o
te
aau"..?
To'na
faahàéhàarâa"
ia'na iho i roto i te^a
ie p.ei ao, o te tapao
ïa.
^ titauhia nei
tatou ia
pee i
taua
eà ra» ia au i tei pa?
rauhia e
Paulo ;
"à
faaahu ia outou iho, i
te haehaa."
E MATAMUA
To'na
,
NO TE AROHA.
aroha, o te
arohà Sa tei hau i tô
rahi,
te titau nei
e
oia ia tatou la aroha
mai ia'na*toà.
Noa*tu te huru
0
tatou manào ia'na,
vai noa nei oia ei
matamuà* E hg^vte mea,
0
te matamua oia, te
titauhia nei tatou ia
to
te
pee
ia'na i nià i
eà tei iritihia
na
maÉS^
.
(Tuatirao api 6
e
7)
e
te
to*
♦
TE FAATIA FAAHOURAA
TE HAU ISERAELA
I
TUATIRAA”
e
te tupu noa
to'na parau
mai
faataahia e te Atuao
0 taua nunaa ra
tei
parauhia e tte
Atua e :
nei,
nei
tei
ISERAELA tahito
ISERAELA i te matahiti 1948
"0
oe
to'ù.
oe hoi
Iseraela,
e
£a tavini;
b
e
lakoba tei
0
maitihia
e au,
te huaai,o taù hoa o Abera-
(Isaia 41/8)»
hama”
“A hio na
vini ta*ù
e
i taù ta¬
tauturu
taù hinaaro i
nei, i
mauruuru
roa’i taù vahaamauhâa
ei maramarama
ua
rua...
au
oe
e
no
te
ia
42/1-6).
fenua”»(Isa¬
mau
**Eiaha
taù tavini
e 0 oe hoi
ta*ù
i
mataù
e
e
e
lakob^
lesuruina
e
rl^
maiti
(Isaia 44/2).
”Ua
maiti
lehoia làkoba no’na i.
va
kt
ho, ia Iseraela
Iseraelü«^st^
fei ia
faaiteraa
te Atua
.
i
te
mau
parau
fafau
tei hau i te maere n©
te faaoraraa ia'na
e
no te maitai
rahi
e
noaà ia’na. Tei ia Iseraela hoi to'na pa-
i te mau hora
rauraai,
rumaruma roa no
oraraa^
i te parau i
mûri nei
hia oe e
au
raa
mure
remia
I te mau mahana
i
mahem© e
tae roa mai
hoi i
teie nei, te ite nei tatou i te peà-
Iseraeia e te
feaua Arabia i te
peà no
mau
aèia-faiaiïou-raa
e
to
te mau basileia rarahi no teie nei ao fe-
ruriraa i te parau no
teie
mi i
peàpeà mai te ite
mau
raveà
e
tatou i ite e
man6iiàff;anei te mana©
no te Mau fenua rafatoà hoi
rot© i ta ratou
feruriraa o te tupu.i
te mau taime
i
mua
nei» îe mea râ e nehenehe ia tatou ia tiahi
i
turi, e tupu te
ia au i te mau
faaotite Atuao No ta¬
tou te
hui faaroo te
a
raa
^eil teie
tupu ai te iiau i teie
riro
fentia. I teie taiaita tatou e ite
nei, ia au i te manao
no na pae e piti
(Ise-
no
Isetaela,
na
roto i
pae
me,
raela e te
Arabia)
pu
ai te
e
mau
fenua
nafea e tuhaUo Aita*-
hau
2000
na
parau
tei moè
matahiti
tei fiàfaahou mai i teie anotau
e
e
hopeà nei,
ei faafa-
riuraa i to tatou mau
mataii nià i te tiatu-
rirsja rahi
raa
O
mai
o
lesu-Mesia,
te riro i
hoê, ei
te hoi-
no
te
taime
Arii no Iseei Faaora no
raela,
Aiphiti (îsaia 19/22)
e ei Siai
no
te mâu
nunaaf* No reira e hi©
â tatou i te parau ho
Iseraelaj ia
au
te Bibilia
i
mai ia tatou.
E parau
laemela
eer©
hoê
papû
nunaa
i ta
faaite
nunaa
”ua herei te hereore ra"
(leî
3l/3).
0 Iseraela tei haafatuhia e te
Atua
i
te hoê fenua,
te fe¬
nua Eanaanao
Aita*tu
e nuaaiâ
i
te ao nej^
tei ia’na
te
horoàraa-hia te hoê fenua»
la hinaaro tatou i
te.ite i te
ohipa
mae¬
rahi no to Iseraëla tiafaahouraa
e te
re
mau
upootiàraa tei fa-
ariro faahou ia'na ei
fatu no te fenua Paleroa e,
i
te
mai te tahi
nunaa»
E
faataahia
e
e
nunaa maitihia oia
e
Atua iho, ua fatata e
4000 matahiti
i teie
atu mau
to’na
tina,
a
haamanao ïa
tatou i to'na tumu Atua e te
mau parau i
fafauhia e te Atua ia*
na.
Iserieiav,
naa
ïa
o
o te nu¬
te' Atua
e
tof
3
TE EÀATiA F AAH
aià It:pBtro nei (te
i|^e1;ina ) o te
hoê îa ^©à hôroà aa
na
f eaaa
Atà^ iC^enese 1j/8)o
te
ta an'otàu hopeà
nei, té: iieliiâ nei te
I
tahi
tel
mau
api.
Bianao
.
1. te faa>
,tàa‘:. i
te
*^0
X;llfeii^P''é_te_Iaera-apî lio teié malia-]',
ela
Ai.ta roa e faatiàiraa e
vai inei no té
haapap€ i taua manao
na.
üa papaihla
hapé
i roto. i te hoê
te
ve^ i
'1967 te
iaa%îiiti
I mûri nei *
Isà2?aela a Moshé
nei, ai¬
ta ïà 1 faaea i
te ha--*'
amaramarama
i te
paraU no te ati-Iuda î
“E faahoi mai
tîtî
te mau
taata
ra
©
au
i
to®u
no
e
na
raton
na
e
parahi;
raton e
ô
i te ê
vine e na ratou e inu
i te uaina : na ratou
na
e
amu
ai i
i roto ra. lîa*
faaapu
te maa
ù raton
a
e
haamau i to
fenuai
iriti-faahou-hia 1 to ratou fenua ta% i hô
atu no
ratoUf te na reira
mair^a to Atua ra o
generalano
,
[teié màhana^ ahiri aita to^na
tuatiraa i
e
te
Iaé;3?aela tahito ?
Ai ta e ttimu .no te mau
manaô
apî
e
haaparare—
hia neî i teie tau,
mana© hape te
ore
e
e
tià;J^. tatou ia farii*’
fa ÿaatià
te Atua
ia tatnlrahia to'na nu^
naa
i W hoê taime i
tolma âènua aià. 0 to»
ha
tet faatupu i
te
faschtnàraa
no
hâàpuiM&â^a:^na,
te
e ia
oia i
weiiua’toà. (A
hàmâniÆ^hia
té mau
30/
12-15r« Areà râ, aita
taie i te leremia
te Atnà i
faaruè i ta¬
no'na ra (Ro-»
ma
e eita hoi.
e:nehenshe ia'na
lé
ua
nunaa
-11 /2 9 ) o
Ie;Sten' t®t^',iio te faaf aarué
VWI2OO
roa
ratou
TE FENUA NO
TE TAPU
0 té Atua
iho tel
fafau la
Iseraela
i
te hot fenua
(G-enese
17/8} K. 6/8) Rh
te
mau
nunaa
tei parahi i reira
i
taua tau ra i
roto i
te
S-enese
15/18-21
tei nao 6 mai e
"üa
i
te fanfaa ia Aherahama
i taua mahana ra,
na Ô maira :
e horoà
vau 1 télé nei
fenua
no to
huaai, e moti 1 té pape ra,i Ai:
phiti
tae noa®tu i
té papé rahi ra o Eupharate, te fenua o
te ati-Keni, e
to te
Kenizi, e te Kadamoni,
e te
ati
Heta, e te
Peresî^v e te ati Kàpha, é te ati Amori,
é
Ati lanaana,
®v
Shregasi,
ati
e
te,
lehuéî”*
ati
fo
reira, i te pae
Apatoerau, o te pa¬
pe Eupha^^ate ï-é te oi
I te pae
tei aratai ia Ise¬
raela mai Sinai e tae
noa*tu i
Kanaana
no
te faaite ia
ratou i
te eà (Num. 10/29-32)6
phiti ra,
o te
pape
rahi anei la no Nile,
e
te
aore
Aiphiti
anavai
i
an
15/18,
no
tei parâuhia
i teie mahana
el Arish** ?
la
e
:
“Wadi
naa
tel:
ra,
e
nua
o
tei
parauhia
râ i te gj^vai
(nehalah). No réira,
eere
nehenehe
atura
ia
manaohia e, o Nile te
otià*i te pae i
Apa¬
toà. îeie râ, te otiàno
Iseraela i te
mau
tei
tau
atoà,
ïa i
aita
i
te anavai
no Wadi el
Arish,
e
tei tana anavai ra te
haamau—raa-hia
te
0-
tià
apatoà no Paletii te tau no te Mesia. E riro paha,
o
te afaraa noa
no Sinai tei horoàhia e te
Atua i to*na nunaao
na
tià
ïeie atura ïa na ono teie fenua : i
pae i apatoèrau, o
pape ïa no Eupharate; e i te pae i apa¬
toà, o te pape ïa no
te
te
Aiphiti, oiahhoi,
anavai
n©
te
Wadi el A-
rish*
TE KADAMONI
g
tel parahi i te
medehara
nese
1
nunaa
,
Suria
no
5/l9)
FENUA 0 TE TAPU :
1-TEATIKENI
nunaa
tei parahi
domp, g 1 Araha
VW1500
VW1300
Tel. 1027
S
i E-
(Ge-
0
TE ATI HETA
E
tei faahitihia
49„._taime i
roto
i
^aufai|j toTahito
0
I
losua ha-
te
te 'tau np.
ruraa
i te fenua Kaaa-
ana,
e hau puai rahi
taua hau ra tei tamai
pinepine
üa moè
ia Aiphitio
taua nunaa ra
matahiti
1200
i te
hou lesu,
PERESI
E
nu¬
tel parahi
na
i
te fenua hou
te atiKanaana
(Gen»
13/7}
losua 17/15)
aita te
ati Iseraela i haamou
ia ratou i te riroraa
te fenua ia ratou0 Ua
naa
tupu pinepine te faaipoiporaa i
rotopâ i
te ati
Iseraela e te
P e r e s i1^' ( Tavan a 3/ 5-6.)
üa
TE MAU NUNAA i PARAHI I TE
ma
ra¬
(Beat. 2/12)0
nunaa
®
i
Sei-
hla *te ati Hori,
Esau 1 haavî ia
e
hau atu
na
no
tapiri i te fe¬
te
ati Keni,
parau-atoà-
te Genese
rahi
E nu¬
parahi
nià i té mouà
tou
pape
5-'TE
2-TEiÇ_rot© i teiemau
melo apî, 10 e mau malo ekalesia noa ïa, e
e
3 vahiné i rot©
ratou;
e
ia
9 melo,
no
rot© ïa i te mau Eka¬
lesia apî.
I te 2 no Noama,ua
itte
putuputuraa
,
5
TE SOTAIETE APf NO PARIS
e te Sotaiete ta^
hito O
Te vahi
pâ
e toe
e mana ïa
n©
na
matahiti
e piti*
Na
poto i taua apea tai-
mai
nei,
MBENPE orometaa no te
ra,
e -haapa© teie
Tomite i
te
teperaa
no te Sotaiete e e feruri
hoi i
te
tahi
mau tauiraa te
au ia
ravehia
i
roto i te
fenua Camepoun^ na pe-
mau
retiteni-monoî o Pré-
mea, ' ua
ï(£a1?;^i|i
pi
leij
a
ie Tomite
pî,
a-
mailîi i te fe-
ia tôroà i;roto ia ratou s O Jean COTFRVOISlJfiH (eere- i te orome-
me
tua^ te peretitenij o
Eugène HOTZ orometua
Helevetia
no
e .©
déric
'tua
Paul'
vahi te ore e au faahou i^teie tau, ia au
i te mau tauiraa
tei
orome-
Parani, te
no
pa-
pai-papau. Areà Haapao-Paufaa, aore â ïa
i
tupu na roto i te mau
matahiti
i
haerehia
mai1i,thia*"
.Tei4 nei îomite
faatureraa, no te
raîii te mau
a-
O
te faataaraa
ïa i te ohipa ta teie
Sotaiete e rave. E tamau oia
i
te
ohipa
tauturu e 3?avehia nei
e te mau misionare
i
roto i
te roau E'^alesia apî,
areà ra, e
feruri atoà oia
i te
ohipa apî te au ia'na
ia rave.
Taua vahi ra,
fe¬
aita ïa i oti i te
ruri, e putuputu faahou râ te Tomite i te
avaè Mati i
nei,
mua
reira oia
e
haa-
mau
pa ta'na e rave
mau matahiti
i
ohi¬
i te
e
ei
papû ai i te
mua
nei, te huru o te ohi¬
pa e te vahi e haamauhia'i taua mau
ohipa
Ua riro te mau ta¬
uiraa tei tupu i roto
i te Sotaiete
no Pa¬
ris ei faaapî-roa-raa
i to'na huru e te hu¬
ru
o te ohipa
te au
ia'na i
rave i teie
tau i roto i teie nei
ra.
8.0
o
lESU MESIA TE MATAMUA
TE MATAMUA I ROTOPU IA
TATOU.
JB nehenehe
ia ta¬
tou ia ite i te reira
i roto i
te tahi atu
hioraà- te hioraa fatata ae ia tatou, ta*
na
pipi.
mau
I
i
roto
mea*toà,
te
mau
nei
tatou
ia parahi
mai te hoê taata i pihai iho
ia
tatou no
te taurumirumi ia ta¬
tou,
e aore ra
no
parau mai ia tatou
i
te hoe parau mahanahana.
la maihia te hoê
tamarii,
te
hinaaro
matamua
oia i rotopû ia tatoui
nei
E ere anei
pihai iho
ia'na,
te 'Iiaapa© ia'na;
e
Y -tatou hoa
oia i
to
matamua ? E
anei oia na tei apoha mai ia tatou
e
ua hau atu to'na aroha ,i to te mau taata*
toà ?
E
vai noa oia
ere
ei
matamua,
te
no
mea
eita to*na huru e taui.
I roto i te oraraa
nei, te vai nei te ta¬
hi mau hora fifi.
Ua
ite te feia
faaroo e
te mau huru taata*toà
i te reira. E mai ino
anei*
e
aore
pohe:*
e
àûre ra hoi ë
aau,
e
aore
peàpeà
ra
e
ati^
hoi e raveà ope i mua
i te tahi mau fifi
e
farereihiao
la roohia
t^e mai*.-
te
tatou e
hinaaro
te
oia ia parahi noa
to *na raetua
vahiné i
n@
ua
hau aè
to'na tiaturi
i to*na metua
vahiné
i te tiaturi i te taote •
I taua taime
no
te
àti rai, hou te hoê ta¬
ata
ra
e
tae mai ai i
pihai iho ia tatou e
hou
te taote iho, te
vai nei to
tatou
hoa
matamua roa,
o lesu,
tei hau i te marû, te
aroha e te mahanahana»
Oia na te tae mai
i
pihai iho
ia
tatou,
mai te
e,
ua
mea
hi-i
naaro^^^ ua pii tatou;
I roto i te piha i
nià, i reira te mau
pipi i
putuputu ai i
te^ ahiahi
Patu,
i
no
te
te
o
ratou
uputa no te
ua opani
mau
mataù
i te ati-Iuda.
I te taime manao-^ehia e ratou,
ua
tae
mai te
Patu i rotopû.
ia ratou
e
ua parau
marf. ia ratou e, "eiaha
e mataîi".
Eita e nehenehe ia
parau
aê
a
i te maitai ta-
te mau tamarii
te Atuao
I te piino
matamua, te pahono nei te Patu,
no te
mea, eita oia e taotoÿ
raa
e
ore
ua
oia
parau
haere
e
papû mai
ê,
ra
**ei pihai
atoà iho vau
ia outou
e-tae noa'tu i te hôo teie nei ao”o
oia
e
î
lesu,
ïa i roto
ati',
mau
mau
,
o
te matamua
i
to
tatou
i roto i te
Imamat araa
tahia^ tatou o
toà te matamua
tama—
e
Oia*
i
te
pureraa no
tatou. Te
pure nei oia no tatou,
hou tatou
e manao ai
e, e pure.
Te parau
ta *aa: i. parau ia
PUAATORO HUMERA HOE
PAPAIHIA
E
te maha-
tiafaahouraa
na
Georces Rene POROI
Pet#
Fait partie de Vea Porotetani 1968-1970