EPM_Vea Porotetani_196809.pdf
- extracted text
-
SETEPA
1968
Rédacteui
S.
Raapoto
VE A POROTETANI
vea
avae
no
te faaroo porotetani» mensuel
protestant de polynésie
HOO ITE MATAHITI HOE 20 TARA
TONiORAA
FARE
MAEVA
*
..uZMt-
Illllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllillllilllllllllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
PARAU API
llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllillllil
I
fare matamua'toào
0
Bani te tavana
tuhaa
i te reira
tau,
o
Teta te tavana mataei-
TOMORAA
FARE
naa
Tevaitoa
no
e
o
Purune te orornetua mi¬
sionare no Raiatêao 0
PURERAA
Pani,
Piharii e
tamuta»
o
Teriiura
Te maha
pureraa,
ïa i
I TEVAITOA
rae
o
na
o
te fare
faatiahia
ua
mua®tu i te mavai
mai nei i
e
otu i Tainuùo
Ua haamauhia te niu i
nia i te
Te fare pureraa no
Tevaitoa
tei tomohia
iho
nei
i
te 22 no
Tiunu,
te
te pae ïa
O
fare
pureraa
o
no
tauâ paroisa
ra,, mai
tahito roa maio
Te fare pureraa ma-
tamua^
faatiaMa
ua
la
i nia i te hoê
tu
iti,
mo-
tei parauhia
"te patu'\
10 metera
te atea mai
tahatai
atu^
e
e
huru fatata
2000 metera te atea
i te oire iti
e
vai
mai nei i teie mahana»
üa faatiàhia taua fa—
re ra i te
mataiiiti
e
1850,
mau
i te tau no te
misionare parata-
neo
piti O te
pureraa tei mono
fare matamua» ua
tiàhia
ïa i ut a
fare
i te
faaa.h i
te uaiiu no te mataéinaa, i nià i
tei reira te
te fenua
hoê pape
pihaa tei parauhia o
"Tevaitoà", .no reira
mai te ioa o te mataeinaa»
Ua faatiàhia
taua fare ra i te matahiti 1880^ oia hoi,
50 matahiti i
mûri
aè i te oMraa te fa¬
re matamua» B mea fa¬
tata roa te tiaraa
o
tauâ fare
ra
i
e
-
"Tauaao", te oire
vai mai nei
mahanao
Te toru
i
e
teie
Tihopu
0
iMatauta
no
mono
rii
te
fare,
faatiàhia ïa i nià
i te otu
i
Tainuù,
tei reira te oire» Ua
no
no
Avera e o Paie
no
Opoa» Na Tuarii te
no
taioraa parau : Eekaria pene 4o Na Tihopu
I Pejtero
Paie te pure»
te aoraa
2/6
e
:
na
Ua tomohia
taua fare
ra i te
22
no
mati
1905o I te reira tau,
te amui noa ra
ïa to
Petuna
e to Vaiaau i
roto
i te
paroisa no
Tevaitoào.
Te
pae o te
teie ïa
fare
fare,
hopeà,
tei
tomohia iho
neio
Ua ferurihia te parau
no taUa fare ra
i te
Tiurai 1948
e
ua haapapûhia i
te I
no Atete i taua mata¬
hiti rao 0 Puhiava te
50
no
orometua
i
taua tau
haamauhia
te
hoê tomite no te faa-
Ua
ra»
tere
i te
ohipa» Teie
ohipa no teie fare,ua
taeahia e 9 matahiti,
hou a tae ai i te mahana oaoa no te tomo-
tei tiaihia
paroisa»
raa,
E taata
tae mai i
e
te
rahi
tel
taua
oroà
te oire e no
paroisa fatata»
Ua tae atoà mai te feia mana,
te
Tavana
Hau e te
mau taata â
raroaà ia'na,
te mau
orometua haapii tamarii a te Hau, etc»»»
ra, no
te mau
i
Na Adnet
orometua
faatere
i te aoraa
âiàdà i te parau no te tamaiti
fanau
tapô (loane 9)
mai te ioa
no
ma-
rei¬
te fa¬
re 1
"‘Siloama.’"» Ua iriti oia i te parau
no
te marae rahi tei tià
i mûri mai i te farera
o
mero î
Teunu
Taimana (e tavana ta¬
hito) te peretiteni,
o Tefaatau
Teheiura
te mono, o Tamati Bro¬
thers te
papai parau
e
Tetuanui Temauri-
o
(te tavana i teie nei)
te hààpao faufaao
haamauhia
te
teie
fare, i te
Mê 1959
Te vahi taaê
no teie
fare (noa'tu ai e fa¬
re pat.u)
0
to'na ïa ■
niu
o
15
no
haamauhia te niu o ta¬
ua fare ra i te 30 no
hohoào E' hohoà
NovemaI898,
e
fare
tapoi rau oro mai na
i te mâu,
hohoà matauhia no
ta
tei
ore
i
au
apî,
bu te
ua iatoà mai te pa¬
roisa e ua faaoti hia
te .ohipa» E fare nehenehe roa, noa'tu ai e
hohoà tahito
to’na
tei matauhia,
e
ua
faatiàhia i te hoê vahi tei
faanehenehemaitai-hia»
Teie nsi
fare apî,
0
te mono
ïa i
te fare pureraa
tahito roa no Maeva,
maororaa,
toito
te fare maohi hopeà ©
Vai nei i tels malana
i Polinesia nei»
Hou te
paroisa a
faataa’i i
te roahaha
no te t-omoraa i ta’na
fare pureraa
api, ua
manao oia e,
e
mea
tià ia'na
ia
hamani
atoa i ta’na fare oro¬
metua apî»
î roto i
te hoê taime poto roa,
Ua oti taua
fare ra,
e fare rahi e te naho-
no
tei
tomohia
26 no
Tiunu, te
majiana i
mua aè i te
tomoraa o te fare pu¬
reraa, e i reira i fa-
0 te
rii mai
tei riro ei
te hoê tiaturiraa tei faaruèhia
pureraa,
tapao no
to'na faufaa
ore»
evanelia tei faatiamâ i te taata^ mai
te horoà ia'na i
te
maramaramac.
toà tei
Te feia'
vaiho ia
ton ia haamaramarama-
hia
e
lesu,;
ua
faatia-
mâhia i te poiri»
Te
mau
tei faatere
naho,
i te
ai te orome¬
tua i te mau manihini
orometua tei ta© i te
oroà tomoraa no te fa¬
re
ra¬
oromeÉua
i te pa¬
no Tevaitoa
e
tae roa ai
i
teie
nei, teie ïa £ o Hio-
roisa
mai, Mataute» Terlira^
Puhiava, Tumata, Phi¬
lippe Ehb.-
te mau
Ua
o
Huahine,
Uturoa,
Purune, o Tua-
o
o
Te
ua
te 6 no
Tetepa I902o
Na Püahia
i farii
i
te
mau
orometua tel
tae i
taua oroà ra t
tatou mau fare
pure¬
raa <>■ Ua huru niaoro te
I MAEVA
Te fare pureraa no
Maeva, o te hoê ïa fa¬
re tahito roa,
ua taeàhia e
20
matahiti
mai te taime i haamatahia mai ai te ohipa»
Ua tere te ohipa i te
tahi taime,
ua
mau
roa i
te tahi taime,
aita râ
i faaruèhia.
0 te orometua
iho te
tamuta e te faatere i
te ohipa e
no
to'na
itoito tei oi^'e i faaruè i te
ohipa, noa'
pureraa»
I te 27 no Tiunu i
tupu ai taua oroà ra»
B maîiana ralii taua ma-
hana
ra
e
te oaoa
tei its
te paroisa
te
pa»
otiraa
ne,
i
ta'na chi¬
E taata rahi
tae mai
mau
o
no
tei
roto i te
no
paroisa no Huahito raton hinaa-
no
ro i
te faaite i
to
Maeva i to ratou oaoa,
i te mea e, ua oti ta*
na fare tei tiai-maoro-hia»
Ua
tae atoà
mai te Tavana Hau
no
te faahamana i
taua
oroà ra, te mono
Ta¬
vana Hau no Hüa'hine e
tae noa’tu hoi
i
to
te tahi atu
Laau f'aaroob A taa’i na' orome¬
tua
no
Huahine
tei
tae
paatoà
mai
(Terito, Teio, Taioaterai, Adonia)
atoa mai
orometua
ua
tae
te tahi tau
no RaiateaTahaa tei apee mai ia
Mauarli te peretiteni
apî no te Tuliaa IV
(SJeheiura, îetuanai,
Matehai Teriitua)® To
orometua
misionare ±a»
o Ver¬
Tahiti,
nier
haa
roto
na
o na
e
Conte
o
tei
ai te taata
i mua
i te fare,
e
hou te tomoraa» ua farii mai te orometua o
i
te
ioa o te pa-'
roisao
N'a te paroisa
iho te himene tomoraa
i himene
e na
Conte
orometua
i
taviri i
te fare, e ua tomo te
mau manihini atoà
i
tae i taua oroà ra°
I te taime i putu-
putu mai
tua
e
0
Tetuanui i
haamau i
te mau tau-
■te paroisa, o Mahine,
i te mau manihini tei
tae i
teie
oroà, na
roto6
Na M'auaril,
Terii-
te
no
fare pure,
Conte te
farani,
aoraa
reo
aoraa
reo
Vernier te
na
tahiti
Teheiura te
pure
otiraa»
Ua fariihi a -te
e
na
faa-
hia
e
te
pô,
te
oaoa
te
I
haapaohia
te hoe
auf'auraa tei
manuia roa, hou a ravehia'.i te
tuaroi
e
ao noa'tura
taua pô
ra, i reira te mau ma¬
nihini i purara'i
ma
paroisa®
Ua
manihini
i mûri ah 1
nià i te hoc tamaaraa.
ma te haamaitai i
te Atua
no
teie
oroà
nehenehe
tei
roa®
mau
faaineinô-maitai-
e
.
iiiiiiiiiiiiiilimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimr
Il TE APOORAA RAHI
Uà oti aê nei ' te
putuputuraa a te Apooraà Rahi,
tei
amui,
mai
te
mau
roto mai
haa'toa
no
i
te Bkalesia®
I roto i te hioraa
auaha
Tu-
o
amui,
aita e mau pa-^
rau fifi
e te peàpeà
te Ekale-
sia® Te vahi
taaê
te putuputuraa
atoà no te
parau
oraraa
na
no
teie
mau
raatahiti
mau
l^té
atoa»
no
ohipa ïa no te
AoRo tei feruri
i te
hana
mai te mau ohipa a te
paroisa iho e tae
noa*tu i te mau ohipa
amui a te Ekalesia® R
maha fare pureraa tei
tomohia
a
taa'i te
mau fare putuputuraa®
mau
ra
o
matahiti,
teie
la î
i roto i te Tuhaa VI, no te Tuamotu
na
honaho maitai® Ua ma¬
nuia roa te oroà
Me
i
maitai
i te mau-
paroisa no to
ratou
itoito, e to ratou tiaturiraa e, e na roto
i taua oroà ra, e apiti ratou i roto i
te
mau ohipa'toà tei amohia e te A®R®
Na roto
Apooraa,
areà i te
mau matahiti i mairi,
no Matuita noa
ïa te
mau auaha;
i roto i
te Tuhaa VTII, ua tae
mai
Hunter
orometua
hiti,
mite
Tomite
lesu
(Luka
23/26) te tià ia
ta^
no
Mai te 13
e “ta© ïioa'^'fc^ ino Atete,
o te mau ma-
tou ia amoo
tereraa
te
:
ra
no
faam^u
mau
o-
hipa no te haapiiraaorometua, te haapii¬
raa sa'bati, te
feia
apî, te ohipa no
te
mau haapiiraa a te Ekalesia,. e te ohipa -'
Ua iritihia te pu¬
tuputuraa i ^te 12 no
tauro
a
te mau ohipa tei
terehia e
taua
tahi roa
ra
hoi a
titauhia’i
te
hoê auaha no taua Tu^
haa ra
i
te Apooraa
Rahio
te sa—
mau
a
itehia te
a
i te parau no
te
i
te mau Tote Ekalesia,ua
rapports
i teie mata=
Atete i te pô na roto
i te hoê pureraa faaterehia i Siloama
©
Hunter orometua i nià
matahiti, e te
nei te A®Ro
auaha tei tae i te
ei auaha
teie
haaraanruuru
no
te
oraraa
o
te
nu-
naa®
tei
itehia i
roto
i
te Ekalesia na roto i
te matahiti
i haere-
hia mai, noa“tu ai te
tahi mau vahi paruparu tei hiohia® Ua tere
pa
ohi—
i roto i te mau pa¬
maitai noa te
roisa no na
tuhaa’toà.
I roto
i te
ohipa haa-
piiraa, na tomohia te
fare haapiiraa apî no
Taunoa e ua faarahihite "école ménagère”'
no Uturoa®
I Heremona,
a
oti te fare haapii¬
a te mau
pipi, e
fare nehenehe e te naua
raa
Te hoê râ fifi tei
ferurihia
e te A.R®,
0
te
fifi
noraa
nare®
ti
atoà,
mau
te momisio¬
mau
matahi¬
la
i te
I te
te
no
reva
nei
te
tahi mau misionare
no te faaea’tu i mûri
aè i te hoê tau ohipa
raa ta
ratou i
rave
ALIMENTATION GEHERALE
'Joua voUt tmuit
ou
poiu mt colluÜHtc
ARUPA
LES VIVRES LES PLUS FRAIS
Légumes - Fruits - Viandes ■ Pnissons Charcuterie
LES
6
MEILLEURES
-
CONSERVES
Frnmages - Crustacés
TEL.
351
-
Volailles
OU
397
mmmssgssssœ^ssss^sstsessismmmissxmBmisssimæssss^^issfSsisssiss&^tssgis^sæiis
TE FAATIA-FAAHOU-RAA
I TE HAU NO ISERAELA
Wa88888a«S8888a8aSS8888asa8888aili«888iiSS88888iiS888888i!iii!!a8S88»iiS88Sa^^
Tae
mai i teie
roa
nei â
te peàpeà
nei, te vai
te
i
noa
parau no
ropû
ia Iseraela
e
te mau fenua Arabia i
roto 1
te
mau parau
rarabi no teie nei aOo
la
au
i te
repuraa
e
nei i roto
mau
arepu-
tupu noa
i na pae e
piti,. te uiui
nei to
e,
eaha
hopeà no
teie
peàpeà ? E tupu anei
tatou
râ te
manao
te hau i roto
teie
marôraa rahi no te fe=
nua
Kanaana
E mai
te mea e
i
tupu te hau,
eaha te huru no taua
ra ?
Mai te mea,
e na roto i
te upoo-
hau
tiàraa
e
tupu ai te
hau, O vai te upootià,
e no vai mau te fenua,
e fflarôhia
nei f
No
reira, e
mea
tià ia
tatou
ia
tuatapapa
i te
rii
parau no
Ise¬
raela, ia au i ta te
Bibilia
faatiàraa i
te
taua nu-
parau no
naa
paatoà
Ua ite
ta¬
te vai ra te
hau Iseraela
i te 12
O te
.tenetere
hou
tou e,
Na arii matamua
taua Bæàleia
no
5@6,
oire
Sa-
e
te hiero
lomona»
Na opû 10
i hopoi
ra,
Saula ia,
o Davida
e O Solomona,
hou te
amaharaa o te Basile—
ia i te
matahiti 930
hou lesuo
Te
hau o
O
arii ra,
ua
mana'^toà ïa mai
te
hau 0
te mau Pharao,
to Kuro, to Alesanedero e to te mau Kaiaataua na
rào
te hoê
taime
tei huru
fatata i te piti tene¬
tere, mai te matahiti
930 e tae mai
i
te
matahiti 722 hou leau,
e
piti hau tei mana i
ia Iseraela î te
Basileia no Apatoerau
roto
(10 opû)
ia
no
te basile¬
e
luda*
atoà tatou
Ua mou te basileia
Apatoerau i te ma¬
Ua ite
e,
no
tahiti 722 i to Asura
e te basileia no luda
ua
pau la
i to Babulo-
Fatu,
mau
raa
ore
ua
Asura,
e
faaroo-faa hou-hia
ia
parau
e
tae roa mai i te maha-
tiafaahou ai
te
hau Iseraela i te ma¬
tahiti 1948
i
mairi
aè nei, oia hoi, i te
taime i
reira te mau
huuai no
te basileia
no Apatoerau i purara
ê ra, i hoi faahou ai
i Kanaana oAreà
te
mau tîtî
no luda,
e
na
e
50.000
(ia
tou
ia
roto
no
ra-
i te buka
au
ta Nehemia)
tei hoi faahou mai
i
a
Ezera
te
e
i mûri aè i
fenua,
te parau mana
Kuro
a
(matahiti 535 hou lesu) b
Te,
mau
ati-Iuda
tei hoi faahou i luda,
ua
ora
roto
i
noa
ratou
na
tenetere e
na
i raroaè i te ma¬
te mau basileia
êè ; Peresia, Heleni,
Romao
Ua patu faahou
na
no
te
lerusalema
ratou i
mau aua
te tavana roma
"Gessdus Plorus”,
orure te
ati-Iuda
te hoê
tamai
tei faaoti na
te
Te
téi ora
tau riàrià ra,
e
tatou na mua i na
parau e piti
no te parau
Iuda
e
Siona»
te rui
te atiî
te araraa no
rahi râ to te atiIuda,, e i reira
tei
ora mai i purara'i
i
roto i te mau
fenua"
pau
t oà à
ia parau-
hia e, ua haamata ta¬
ua rui ra i te matahi¬
ti 70 o te Fatu, i te
taime
i haamcu-roa •hia'i lerusalema e te
te hiero e te
mau nuù a Tito,
ia au
i tei parauhia
e
te
Patu i ta'na mau pipi
(Mataio 24/1-2).
E
tuatapapa poto
noa râ tatou
i teie
piti
0
Suria»
no,
na
na, pia .hoi, te fenua
to ïatou hui tupuna.
o
Ma te tuùtuù ore, ai¬
ta ratou i faaea i te
himene, i
te ro.au fe¬
nua ta
ratou i purutia noa, i te mau Salamo ;
"'E lerusalema
e,
hou
137).
laatae râ i te ma¬
tahiti 1897, i roto i
te oire i B^le (fenua
Helevetia) te
tupu
nei
te Apooraa mata-
te fenua e
parahihia'i e te Ara¬
bia & te hitu G te te¬
mua,
netere.
reira i
Ua
haamfi’uhia
hoê hau
arii i
e
ti
1099
e
tae roa mai
matahiti
i te
1291) i
mûri aè,
ua
topa te
fenua i roto i te ri¬
ma
na
te mau
roto i na
no
mahonetas
matsajiiti
850, 0 te nanaraa
ïa no te nuù aiphiti;
e mai te I6
o te tene¬
tere, o te manaraa ïa
no te mau nuù turetia.
e
E taua manaraa no
mau
i te
nuu
tei parauhiaite
"Apooraa no Siona", i
te
mûri
tei mana na roto
îia matahiti
fatata
200 (mai te matahi¬
te
turetia i nià
fenua no Iserae-
la,,ua tae roa mai ïa
i
tamai rahi no te
ia’ù ra,
ia moè oe
ia moè atoà vau i taù
rima ataa”’»
(Salamo
i te mau tenete¬
re i mûri mai,, ua ma¬
na to Roma e to Pere¬
sia,
ratou i
Sio-
faahou
te hoê mahana la
na
e
te tiaturiraa e,
ite
e
riro atura te fe¬
i raiûaè i te ma¬
mai,
TE RUI NO TE PARAU
0 TE ATI-IUDA
toà
Mai taua tadme mai
i
E nehenehe
te hau. B
e
luda,
te i"ai noa ra
râ i roto i te mau
ati-Iuda i purara ê i
roto
i te mau fenua'
vahi
hou ratou i
oia hoi,
e, aita e
parau faa¬
hou no
te nuriaa ati»-
luda
taua
ua ta-
la i te
moèmoè o te
fenua,
e i te matahi¬
ti 135, i te tau
no
te emepera ra
Adrien, ua orure faa¬
2000,
tae roa mai i te mata¬
hiti 1948, mai te mea
puni haere
mau
roto
hio
ati
mai
i
mau
e
mai te matahiti 70
mani ino.
hou ei HaUo
te
te
faau-
pohe i te mau pohe ha-
o te Hiero,
aita roa
râ ratou i riro faa¬
tiafaahouraa
no
Hau no
Iseraela,
ua
Na roto i na mata¬
hiti
tuàhia la
i
te mau
utuà iino roa» Ua hau
atu
i te milioni tei
o
parau
mau
te tahi pae,
nua
no
TE ARARAA NO SIONA
ati-Iuda
tei ora
i
te tamai,
ûa faatîtîhia
ïa,
e
Te
ma.
tae
e
roto i
lerusale¬
pauraa o
ratou
mana
rûa mai
i
te taime
i haamauhia'i
te Hau
Iseraela i te matahi¬
ti I948o
tupu atura
riàrià
te hau e
i
ua
a
ra,
Hou tatou e
ai i te
parau
roto i te
faahepohepo-
na
o
te piti
e
Na roto i
area
te
hoê
ra
e
matalaiti I9I4-I9I8»
I te matahiti 1917,
Ua faatiâmâhia te fe¬
nua e
te
paratane e
..I te matahiti 66 o
tîtî^hia i
la
rahio
parau
te
a
pae
ra»
lesuo
nia i te matahiti
tei vavahi roa
i
ite-papû-hia"
i te manao
no
te mau
tiàà ati-Iuda tei
.
vai
purara noa
i roto i
teie nei ao. Te taata
fahi tei
itea ï^ai i
i rotomau. ati-Iuda
taua taime ra
pû i te
tei putuputu
Herzl ïa,
re
e
no
e
i
o
apooraa ra,
taua
Théodo¬
e paruru
papai
veà tuiroo
Vienne
(fenua A4ti-
ria) o
Ua tià
mai taua
taata
ra
o Heral
1
nià i te taime i tuipu
ai
te peàpeà
no
te
hoê taata ati-Iuda, o
e raatirafaehau
tapao
toru,
tei iritihia te toroà
Dreyfus',
TUATIRAA I
TE API 8
3
6)^Te
TE TERERAA NO TE APOORAA RAHI NO UPSAL
4) -Te
5 NO'TIURAI
maliana matamua
teie nei putuputu-
faataahia ïa
no te
mau tuatapapa™
raa parau e te mau oraa,
ua
reroraa
te mau
te
e
hau i roto i te raau ohipa no te mau hauo
5) Te haamoriraa ite
Atua i teie taUo
Na
no
parautià
faaauraa
i te
hoê_huru apî no te o™
raraao
faaterehia
e
taata rarahi»
I te pae
i na matahiti
te
Apooraa
e
20
no
Amui, te
vai noa nei
ariei
te
manao no te parahi a-
mui, mai tei parauhia
i Amsterdam,
e n<5 te
te haere
mai
tei
amui i mua,
parauhia
i
Svanstono
ahiahi
no
I
mûri
■vauvauraa
taiohia te
e
te
mau
aè i teie
parau,
mau
ua
por8i
niuniu tei
faataehia mai i te A“
Amui e tei rei¬
ra 'toa te
hoê niuniu
na te Papa no Roma, o
Paulo Via
Te na o ra
te parau i roto i ta¬
pooraa
ua
niuniu ra :
Te
Peretiteni
no
te maha o te putuputuraa no
te Apooraa Amui o te mau Skale^3ia
i
Upsalo
""Te taeraa'tu i Upsal
na
auaha-hiopoà
15 e te tahl
aâu mau
manihini, o te hoê ïa
tapao no to tatou tauc
Te haapapû
nei oia i
te huru oaoa no te tamauraa
e te faarahiraa i
te
rave-amuiraa. i te
ê
pu
na
ohipa tei tu™
i ropû i te
Apooraa Amui o te mau
Ekalesia e te Ekale^
sia Katolitao E tapao
atoa te
reira no
te
faufaa rahi
ta matou
e ite nei no ta outou
putuputuraac
Te ani nei raa.tou i
Varua-Moà ia ara=
tai i
ta outou ohipa
e ia haamanuiaTe
mau mea’toà ta
outou
e
rave no
te
te
faatupuraa i
raa
no
te hoê-
te mau Kereti-
fiano
atoà_, e_^_haamai“
iaihia îa e te Eatu'*o
nu
Vatican, 28 no tiu19680
Paulus Pc Vio
TE MAÜ MERO RO TE TOMITE RAHI
I
mûri
5 no
Tiurai,
na
faaroohia te tuatapa-
te
mahana râ 1
te' mau
mai,
.
ua
haapao-
paraa parau
hia ïa te mau putuputuraa a te mau tomite
no te feruri i te mau
ie
a
1)
te
te mau
taua
na
tumu parau
tomite ra *
’îiïâ'n^'“të”A^ôô^ràa Amui
i
Te Varua-Maitai e
taatoàraa o te E=
teie mau tau,
mai
i taua mau
faaiiaparaa ra e mal
te
,
paliono
te horoà hoi i te mau
2) Te faaapîraa no te
reni rarahi no
ohipaÿ
3) Te faaravairaa
apîraa te
i
te pae faufaa e
i te
pae no te oraraa amuio
VW1200
au no
te faa=
na ma-
tahiti
e 5
e aore ra
e 6 i mua nei<, Ua gni
te rururaa mai
te,parau e, i mûri aè
oia i
TE TAIME
VW1500
VW 1300
COMPTOIR POLYNESIEN
4
te
BLAKBo Ua faaiiaamanao
oia i te mau .faahapa^
te-
kalesia»
pa^
no
Ekalesia, oia te orometua
ra
o
Carson
i faataaiiia na ratou» E 6 tO"=
i faataahia e
te
Apooraa Amui e te mau
tumu parau
mite
a
’pai parau rahi
Tel. 1027
PUTUPUTURAA
VW Automatic
.
i
Ua ri¬
te fenua neio
pinepine
re
raÉou ei
ia
raa
fifi roa,
te
no
mea
o
te
mau tino
misionare i
Europa i
teie tau-o Te
raveà e
matara'i taua fifi ra^
fenua nei,
o
nelie i mûri
â
i
"te
hoê pux'eraa rahi (faatereiiia e te Peretite—
vara
te faaineineraa
i te inau tino
no
Atete i te
no
pô na vroto
vara-
O
16
te
te mono-
ni
o
te
Ekalesia)
te
bapetitoraa e te oroà
a te EatUo
X roto
i
(Nehemia
faaite te Pe-
ta'na aoraa
3/28)
ua
to te mau
retiteni i
tatai tabi o
te
Ekalesia
titauraabia
i roto i te ohipa rahi no te paturaa i te
Basileia o te Atua°Ia
rave
te
taata tatai
tahi i te ohipa e nehenehe ia'na i te vahi tei reira
oia'C i
Ta
te
fare)« Areà
tià roa i te
taata Keretitiano ta¬
to'na pae
te neheaè ia haa-
ra,
mata i te rave
i
te
tahi mau tiaraa misd=
onareo No reira»
te
ani nei te AoRo i
te
Ekalesia
ia faataa i
te tahi
lïïau
tamarii
tei
noaà
te
parau
e
tai tahi ia haamata i
te
ohijpa i roto i toC
iho
fare, hou te
i
te ohipa i
rapaeo
Te tau ta t%tou e tià nei,
e tau
ohiparaa ïa, e ia tià
na
raveraa
"■baccalauréat'', ia ne-
taatoà i nià no te
i te ohipa, o te
mea ïa e haere ai
te
tupuraa no te basate
ia'na
ia tonoia ratou i roto i
te
mau haapiiraa
teitei
benehe
i
melo
rave
Europao
Ua opani te AoRo i
leia
o
te Atua i
muao
III RURURAA OROMETUA
I mûri aà"
i te Ao
R2^ mai te 19
e
tae
21 no A=^
tete, ua tupu te rururaa amui
no
te tino
noa’tu i te
orometua o
te Ekailesiao
E
47
orometua
tei tae maâ e e 2 oro¬
metua misionare, e
6
tei mairi
(p.o te mal
e
acre
te
ra»
tahi
fifi)»
atu mau
te
Mai
matahiti
a tahi roa
1963 mai,
ra, a
tupu faahou al
te hoê ruruaa.
QSui
te tino orometua»
no
Ua riro te rururaa no
ei ruru¬
roa, no
te
teie matahiti
raa
oaoa
nehenehe i te
mau orometua
no roto
mai i
te
mau tuhaa'
mea,
ua
toà ia farerei faa.hou
te tahi i ' te tahi, e
aore
ra,
nehenehe
ua
orometua
tahito ia ite
i te
i
te
mau
o
i
mau
orometua
roto
i
te
apî tei
toroà 1
hou-raa i te Veà
nua
na
metua tei
topa i te
mau matahiti i loairi»
Na'na
e
horoà i
te
te
mau
parau apî
no
te
tino orometua e te ta¬
hi mau tupu manao
te
raa
no
iratahiti
i
mairi
aè neio
B farereiraa
oaoa mau i
mûri aè i
matahiti taaêraa i
nià i te ohipa i roto
i
te
paroisa no
tuhaa'toa e vaùo
Tei
te
pu vairaa
tamarii no
Moria te
tupuraa teie nei ruru¬
raa, e
na
roto i-na
mahana e toru, ua pamau
na
rahi amui te tino oro¬
metua i te
valii
hoê
no te
fex’uri
amui i
te
i^au
parau e rave
rahi no te Bkalesia e
no to ratou toroà tavini
o
I roto
rau
no
i te mau pa¬
te
tino
tua iho,
te mau
rave
Ua
orome¬
ii’itihla
tugiu
parau
rahi tei riro
taua pa¬
peàpeà ra i te
pa© hopeà no te ruru—
raa orometua, te feru-
rau
riraa ra
te mau parau
hopeà ho’u e faaoti ai»
Ua faaroohia i
te
e
ei
faaararaa
e
it oraa
i
te mau rave
ohipa
a
ei fanito¬
te Ekalesia».,
Ei taamuraa
ia ratou
tei purara i
roto
i
na tuhaa^toàj ua ferurihia
te
omuaraa
oro¬
i^u
ia fer-urib.iao
au
Ua feruri-atoà-hia
te parau no
ta tatou
haapiiraa orometua ’
te mau ohipa
tel oti
e te mau ohipa,
e toe
nei»
la
te
nei
tau,
o
i te hur-u
au
te titauhia
pipi ia
i te mau
noaà ia ratou te fai¬
te "Brevet" no te faaôraa i te haapiiraa
orometua» Te mnu pipi
e ô i
teie matahiti»
e
mau
pipi anaè- ïa
tei tae
i
taua faite
ra»
Ua hio-atoà-hia te
mau ohipa
rarahi
e
vai nei
i roto i
te
Ekalesia ; te oroà Me,
te taurua loatahiti no
ta tatou mau Eare haa¬
no
faaravairaa
te
i
ohipa haapii¬
Papeete»
Te tahi atoà parau
rahi tsi feruri liia e
tino
oï’ometua,
o
ïa no te.
bape uiuoraa, no te o—
roà a te Eatu e no te■
te
te
liituria
faaipoiporaa° Ua omuaohipa no
te
mau manana, ta ‘-^ai tahi
na roto i te hoê pureraa e
te hoê haapii¬
raa Bibilia» Ei faara¬
vairaa i te taime» na
ohipa'toà te mau oro¬
metua i te pô,
e tae
noa'tu i te Plora 9, e
aore ra, hora 10» '
Ua opanihia
teie
hia te
nei rururaa na roto
te o'roà a ta
Eatu,
Ua
te
purara
motua
ma
te
i
e
mau orooaoa
c
te
i
teie nei
rururaa tei amui faa.¬
hou ia ratou i te vamaur.uuru
.
hi hoê.
haamau-faa—
IV PARAU OTO
Ua tae mai
te hoê fe¬
apî e ravehia nei,
piiraa, e
na
TE POHERAA 0 MATEHA OROMETUA
o
te
rururaa,
üturoa i te
20
no-
Ate^
te maihia ra 0 Mateha orometua,
aita
râ i manao hia.^ s,
e
mai ino roa
to’na
e
te fifi»
Ua
afaihia*
i te 21 1
te
aahiata i faaruè roa'
oia i
parauhia
e,
te fare mal
no
te,
e
io
Ua fanauhia Tuaras
Eautauh,i a MaETâ
tei
.
o
Mateha
i
te
10
Atopa 1917 i
T’aitoare (Tahaa)»
I
to'na râ paariraa, ua,
no
parahi oia i Huahlne,
e i reira oia
i faaipoipo ai i te tam®.hine
a'Taarca,i'‘ii
oro-
7
ïë-fanerii. I
te 9 no
Ate'üe 1919»
ua O oia i ts H.aapiiraa orometuao Ua raa,itiîiia oia (ia au i te
peu. tahito)
e te paroisa no Tefarerii no
te tono
i
Keremona»
ia riro oia i ûiari a©
ei orometua na'nao
I
te
7
no
mati
1955, ua faataUinuîiia
mëtua no
oia, e Ua haa'^iauhia i
Tefarerii ei orometua
taua
no
paroisa ra^ ïï
raaha raatahiti
to’na
faatereraa i taua pa¬
roisa ra, Ua tonoPia'
tu oia i Vaitoare ta'
na i faatere
e
ta®
roa i^ai i to ' na pohe-
oia lioi, 12 matanoa'^ °Ta ia
HaTeSa '16 S ahit i i
te faatereraa i te toroà orometua i te Turaa,
hitio Ua
faautuàhia, no
te raea,
e
ati-Iuda
oia* I mûri &h i taua
tei
papaii te hoê puta.
peàpeà ra,
Hersl,
ua
Hau ati-Iuda"»tc
"te
ioa, tei riro ei paraparauraa rahi i roto
i
te
mau fenua'toa*
Te fifi
rahi
no
te
ati-Iuda tei purara i roto
i te mau
fenua’toà e tei faahaamâhia e te mau taata'toà, ia imihia la
te hoê raveà e tia’i*
S te raveà hoê
roa e
e ore ai taua mau fi¬
fi ra, O te haamauraa
la i te hoê Hau ia noaà i te ati-Iuda to'
na tiàraa e to'na tiamâo.
nunaa
Teie
tahi mau
te
vahi no te
parau
tei
papaihia e Herzl i ro¬
to
buJca s
matou, e
ta'.na
i
E
"o.o
nunaa
nunaa
hoê,
e
ore raa-
roto t
faaheporaa e na ro¬
to i te hamani inoo I
roto
i
te,rui maoro
no to
matou
paraii,
tou
e
mou
na
Ua tupu te oroà hui Vaitoare iiio,
ua tae
te Peretiteni
0 te Ekalesia e te ta-
naraa
faaea 1
te parau i roto ia matou'^iho ei "ei lerusalema tatou i te matahiti i mua"'0 Kanaarxa»
O to matou ïa fenua®
Ua riro to'na ioa mai
te hoê reo tei pii ia
matou no te haaputu i
te vahi hoêo la tae i
te mahana e haaputu ai matou, e aratai ma¬
tou i te tahi pae; te
tahi atu pae, e pee mai ïa na mûri ia ma¬
tou e tei toe atu,
e
riro ïa i te haere atoà mai® S nehenehe 8
te
mai ta hoê
tià
e
ui ati-Iuda faàhiahia
.mai
raro
mai i te
i te fare pure e
roto
Mauarii peretite-ni
Tuhaa l’V' i haapao i
na
ïa haamai.iraa
i te
Apooraa matamua
roa no Siona® I te æatahiti 1905
na
mua
aè
i
to'na. pohoraa
(ua pohe oia i t© matahiti 1904)
te talo
ra te feia apî ati-Iuda tei hamani-Ino-hia
o
-
luda tatai tahi, e te
tahi atoa tiiau amuiraa,
eita roa râ te taatoà
O te nunaa ati-Iuda e
noaà faahou i te totovâ, ia oti te haamau¬
raa i te Hau Iseraela®
"Te tiatüri nei au
e,
haapao i te pureraa i
re-
poo
Te mau makabaio»
e riro ïa i ta tiafaahou mai® Te parau faa¬
hou nei au i ta ' ù i
aè nei, te mau
ati-Iuda tei hinaaro»
e noaà ia ratou to ratou Hau» e o l'iro te¬
parau
1
nei ao
oàhia
na
y
vahi
papaihia
teie
na
e
roto i ta'
buka®
I
te
Bâle:»
Apooraa
na
e
.
no
roto i te
Herzl, ua
faataahia te tapao ta
teie taatiraa
no
te
mau ati—luda e titau.°
manao
te
no
haapapûr-aa
i
te
hoê Vahi
faaearaa no
te
ati-Iuda
nunaa
Kanaana®
Aita
i
Herzl i
i parau
noa,
na ohipa'toà ra
oia® Ua fareroi oia i
ra.
papai noa
e
taata mana ©
rahi : te emepeGuillaume II,
te
te mau
Emepera no
emepera no
e
a
tià
i nia®'®
Herlz i tohu
faufaa
ore
noa® Aoro. i mahia» ua
f.a.aroohia
ta'na
mau
Aore
e
t
aro
parau
e ua haapaohia
e te mau ati-Iuda,
i
purara
i
te
m?ÀU
i roto
fenu-a'toà»,
e
U,a
haamata
to te
atl=t=
luda
hoiraa
t Siona
no te faatia faaho-a i
te Hau Is€rï;:ë,lao
(Ei te veà i mua nei
ite nei
oia i
te
tino pohe no bo'na rae-
bua tane i roto
i ta
far.eooo Haha oe i oto
te.
HURU NO
TE
tuatiraa'
®
Rusia, te
Turetia, p
Abdul. Hamid, etcoo»
Te mea
i
riro ai
Herzl ei
taata rahi»
lE MAU
HIOPOARAA HAAPIRAA
Hiopoapaa
(BEPG) e
tei manuia
"Brevet"~(
26 tamarii
i
KLIÏ'-ÏA Mirosla,va
RAAROTO Olivia
REID
3UI
Jacqueline
GHaîî Joséphine
SÜEN Antoinette
TAEREA Bmelda
TAHUAITU Céline
T/jnJTINI Esther
TEAÛTEA Stella
RI.ARIA Charles
RIGHÎlOND Christian
TaEA Laurence
TaERO Ronald
îEEAATIU Arthur
ÎUNUTU Emmanuel®.
Hlnpo.^raa " Brevet
(BoEo) e 5 tei manuia?
BiU^IBlIDGE André Vf
FAIVRE Hilda
LAGARDE Tetua
TEHUITUA Àrmelle
TUIRA Moeata
GOODING Danielle
Hiopoaraa "Baccalauré¬
MARAHA Olga
tine
ELLACOTT
RUaIRAU Bshhina
rave
ra
nihû,
te
0 te taiii ïa mau
tei
ai ? Eaha o?. 1 hruia'l
i to mata i roto i to
rLma na ? A .-".ua’À i to
te
roto i ta ma¬
nei taata i
te feia®'
Atua hau
i
toà tei otoo
pehe papai¬
hia e
Bialikaf e
ts.
na ô ra te
tahi mau
vahi o taua mau
pehe
ra s
"la poipoi,
ta
hoi mai
tei horo
ê,
e e rahi na
i to matou rahi"»-
roto
oto
paroisa no Vaitoare
tei otare i teie neio
la faaitoito e ia ta—
mahanahana
mai
te
i te mau
taoà,
tou
Ua
appOo
pae
rahi te paroisa i ta’
na orometua tei hereroa-hia e anao
Te faaite nei
te
A=Ro i to'na aroha ia
Mateha vahiné e ta'na
utuafare
tamarii,
e
tae noa'tu
hoi i
te
to'na
faatiâmâhia na roto
i to
maotu tiamâraa, e taie
te
RAA I TE HAU NO ISERAELA
-
ia totovahia te ati
te
aorë matou i
no
te fifi o
fauraOo
Na te Peretiteni i
Tahiti,
iiaa IVo
FAATIA - FAAHOU
•e
orometua no te
Tuhaa IV no te faate¬
re i te
hunaraao
Ua
tae atoà
te
Tavana
hau no
te
mau fenua
raro matai
e
to
te
mau
paroisa
fatata
maio
Ua mairi râ te
tahi mau
orometua
i
hi mau
at"
e
6 tei manuia
LOO TGHOÜNG FaI
Jus¬
Monique
Lydie
TRaCQUI Evelyne-
GHÜNG foui Sang
LO Yuok Kuong
MU
MJ Louis
TIMIONA Linda
RAA.POTO CHristian
OP-ETA Robert
,PENI
Eugène
PIEHI Michel
LOSSING Sylvie'^
¥ONG Sioulee
s
Fait partie de Vea Porotetani 1968-1970