EPM_Vea Porotetani_196809.pdf
- Texte
-
SETEPA
1968
Rédacteui
S.
Raapoto
VE A POROTETANI
vea
avae
no
te faaroo
porotetani» mensuel protestant de polynésie
HOO ITE MATAHITI HOE 20 TARA
TONiORAA
FARE
MAEVA
*
..uZMt-
Illllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllillllilllllllllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
PARAU API
llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllillllil
I
tatou mau fare
pure¬
raa ■ Ua huru niaoro te
fare matamua'toào
0
Bani te tavana
tuhaa
i te reira
tau,
o
Teta te tavana mataei-
TOMORAA
FARE
naa
Tevaitoa
no
e
ohipa
o
Purune te orornetua mi¬
sionare no Raiatêao 0
PURERAA
Pani,
Piharii e
tamuta»
o
Teriiura
pureraa,
ïa i
I TEVAITOA
rae
tei tiaihia
paroisa»
raa,
o
E taata
na
Te maha
o
te fare
te oire e no
paroisa fatata»
Ua tae atoà mai te feia mana,
te
Tavana
Hau e te
mau taata â
raroaà ia'na,
te mau
orometua haapii tamarii a te Hau, etc»»»
ra, no
te mau
mua®tu i te mavai
mai nei i
e
otu i Tainuùo
Ua haamauhia te niu i
nia i te
Te fare pureraa no
Tevaitoa
tei tomohia
iho
nei
i
te 22 no
Tiunu,
te
te pae ïa
O
fare
pureraa
o
no
tauâ paroisa
ra,, mai
tahito roa maio
Te fare pureraa ma-
tamua^
faatiaMa
ua
la
i nia i te hoê
tu
iti,
mo-
tei parauhia
"te patu'\
10 metera
te atea mai
tahatai
atu^
e
e
huru fatata
2000 metera te atea
i te oire iti
e
vai
mai nei i teie mahana»
üa faatiàhia taua fa—
re ra i te
mataiiiti
e
1850,
mau
i te tau no te
misionare parata-
neo
iMatauta
piti O te
pureraa tei mono
fare matamua» ua
tiàhia
ïa i ut a
fare
i te
faaa.h i
te uaiiu no te mataéinaa, i nià i
tei reira te
te fenua
hoê pape
pihaa tei parauhia o
"Tevaitoà", .no reira
mai te ioa o te mataeinaa»
Ua faatiàhia
taua fare ra i te matahiti 1880^ oia hoi,
50 matahiti i
mûri
aè i te oMraa te fa¬
re matamua» B mea fa¬
tata roa te tiaraa
o
tauâ fare
ra
i
e
-
"Tauaao", te oire
vai mai nei
mahanao
Te toru
i
e
teie
no
mono
rii
te
fare,
faatiàhia ïa i nià
i te otu
i
Tainuù,
tei reira te oire» Ua
no
2/6
e
I Pejtero
Paie te pure»
i te
hopeà,
hia
e
lesu,;
ua
Te
faatia-
oromeÉua
i te pa¬
mau
tei faatere
roisa
tae
nei,
roa
no
ai
Tevaitoa
i
e
teie
teie ïa £ o Hiomai, Mataute» Terlira^
i
taua tau
ra» Ua
haamauhia
te
hoê tomite no te faa-
Puhiava, Tumata, Phi¬
lippe Ehb.-
ohipa» Teie
te mau
mero î
Teunu
Taimana (e tavana ta¬
hito) te peretiteni,
o Tefaatau
Teheiura
I MAEVA
Te fare pureraa no
te mono, o Tamati Bro¬
thers te
papai parau
e
Tetuanui Temauritavana i teie nei)
o
(te
te
hààpao faufaao
haamauhia
te
teie
fare, i te
Mê 1959
Te vahi taaê
no teie
fare (noa'tu ai e fa¬
re pat.u)
0
to'na ïa
niu
15
o
no
haamauhia te niu o ta¬
ua fare ra i te 30 no
hohoào E' hohoà
NovemaI898,
e
fare
tapoi rau oro mai na
i te mâu,
hohoà matauhia no
ta
tei
ore
i
au
apî,
■
naho,
i te
ai te orome¬
tua i te mau manihini
orometua tei ta© i te
oroà tomoraa no te fa¬
re
ra¬
mâhia i te poiri»
Tiurai 1948
e
ua haapapûhia i
te I
no Atete i taua mata¬
hiti rao 0 Puhiava te
i te
Te feia'
vaiho ia
ton ia haamaramarama-
no
tere
rii mai
toà tei
tomohia iho
neio
Ua ferurihia te parau
no taUa fare ra
i te
orometua
0 te
maramaramac.
fare,
te fare maohi hopeà ©
Vai nei i tels malana
i Polinesia nei»
Hou te
paroisa a
faataa’i i
te roahaha
no te t-omoraa i ta’na
fare pureraa
api, ua
manao oia e,
e
mea
tià ia'na
ia
hamani
atoa i ta’na fare oro¬
metua apî»
î roto i
te hoê taime poto roa,
Ua oti taua
fare ra,
e fare rahi e te naho-
no
to'na faufaa
ore»
evanelia tei faatiamâ i te taata^ mai
te horoà ia'na i
te
paroisa no
ua iatoà mai te pa¬
roisa e ua faaoti hia
te .ohipa» E fare nehenehe roa, noa'tu ai e
hohoà tahito
to’na
tei matauhia,
e
ua
faatiàhia i te hoê vahi tei
faanehenehemaitai-hia»
Teie nsi
fare apî,
0
te mono
ïa i
te fare pureraa
tahito roa no Maeva,
maororaa,
tei
tomohia
26 no
Tiunu, te
majiana i
mua aè i te
tomoraa o te fare pu¬
reraa, e i reira i fa-
tei riro ei
te hoê tiaturiraa tei faaruèhia
tei
50
rei¬
no
o
pureraa,
tapao no
Tevaitoào.
Te
pae o te
teie ïa
fare
-
ma-
te fa¬
re 1
"‘Siloama.’"» Ua iriti oia i te parau
no
te marae rahi tei tià
i mûri mai i te fare-
Ua tomohia
taua fare
ra i te
22
no
mati
1905o I te reira tau,
te amui noa ra
ïa to
Petuna
e to Vaiaau i
roto
mai te ioa
ra
:
na
fanau
tapô (loane 9)
taioraa parau : Eekaria pene 4o Na Tihopu
te aoraa
parau no
te tamaiti
Opoa» Na Tuarii te
no
Na Adnet
orometua
faatere
i te aoraa
âiàdà i te
no
Avera e o Paie
no
Ua
o
i
Huahine,
Uturoa,
Purune, o Tua-
Tihopu
0
o
Te
ua
te 6 no
Tetepa I902o
Na Püahia
i farii
i
te
mau
orometua tel
tae i
taua oroà ra t
o
te
e
rahi
tel
taua
oroà
tae mai i
faatiahia
ua
teie fare,ua
no
taeahia e 9 matahiti,
hou a tae ai i te mahana oaoa no te tomo-
bu te
toito
Maeva, o te hoê ïa fa¬
re tahito roa,
ua taeàhia e
20
matahiti
mai te taime i haamatahia mai ai te ohipa»
Ua tere te ohipa i te
tahi taime,
ua
mau
roa i
te tahi taime,
aita râ
i faaruèhia.
0 te orometua
iho te
tamuta e te faatere i
te ohipa e
no
to'na
itoito tei oi^'e i faaruè i te
ohipa, noa'
pureraa»
I te 27 no Tiunu i
tupu ai taua oroà ra»
B maîiana ralii taua ma-
hana
ra
e
te oaoa
tei its
te paroisa
te
pa»
otiraa
ne,
i
ta'na chi¬
E taata rahi
tae mai
mau
o
no
tei
roto i te
no
paroisa no Huahito raton hinaa-
no
ro i
te faaite i
to
Maeva i to ratou oaoa,
i te mea e, ua oti ta*
na fare tei tiai-maoro-hia»
Ua
tae atoà
mai te Tavana Hau
no
te faahamana i
taua
oroà ra, te mono
Ta¬
vana Hau no Hüa'hine e
tae noa’tu hoi
i
to
te tahi atu
Laau f'aaroob A taa’i na' orome¬
tua
no
Huahine
tei
tae
paatoà
mai
(Terito, Teio, Taioaterai, Adonia)
atoa mai
orometua
ua
tae
te tahi tau
no RaiateaTahaa tei apee mai ia
Mauarli te peretiteni
apî no te Tuliaa IV
(SJeheiura, îetuanai,
Matehai Teriitua)® To
orometua
misionare ±a»
o Ver¬
Tahiti,
nier
haa
roto
na
o na
e
Conte
o
i
te
ioa o te pa-'
roisao
N'a te paroisa
iho te himene tomoraa
i himene
e na
Conte
orometua
i
taviri i
te fare, e ua tomo te
mau manihini atoà
i
tei
tae i taua oroà ra°
I te taime i putu-
putu mai
ai te taata
i mua
i te fare,
e
hou te tomoraa» ua farii mai te orometua o
tua
e
0
Tetuanui i
haamau i
te mau tau-
■te paroisa, o Mahine,
i te mau manihini tei
tae i
teie
oroà, na
roto6
Na M'auaril,
Terii-
te
no
fare pure,
Conte te
farani,
aoraa
reo
aoraa
reo
Vernier te
na
tahiti
Teheiura te
pure
otiraa»
Ua fariihi a -te
e
na
faa-
hia
te
e
I
haapaohia
te hoe
auf'auraa tei
manuia roa, hou a ravehia'.i te
tuaroi
e
ao noa'tura
taua pô
ra, i reira te mau ma¬
nihini i purara'i
ma
te
pô,
te
oaoa
paroisa®
Ua
manihini
i mûri ah 1
nià i te hoc tamaaraa.
ma te haamaitai i
te Atua
no
teie
oroà
nehenehe
tei
roa®
mau
faaineinô-maitai-
e
.
iiiiiiiiiiiiiilimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimr
Il TE APOORAA RAHI
ohipa ïa no te
AoRo tei feruri
i te
hana
Uà oti aê nei ' te
putuputuraa a te Apooraà Rahi,
tei
amui,
mai
te
mau
roto mai
haa'toa
no
i
auaha
Tu-
teie
te
o
amui,
aita e mau pa-^
rau fifi
e te peàpeà
te Ekale-
sia® Te vahi
taaê
te putuputuraa
no
te Bkalesia®
I roto i te hioraa
na
no
atoà
parau
oraraa
raatahiti
mau
l^té
atoa»
no
mau
mai te mau ohipa a te
paroisa iho e tae
noa*tu i te mau ohipa
amui a te Ekalesia® R
maha fare pureraa tei
tomohia
a
taa'i te
mau fare putuputuraa®
mau
ra
o
matahiti,
teie
la î
i roto i te Tuhaa VI, no te Tuamotu
na
honaho maitai® Ua ma¬
nuia roa te oroà
Me
i
maitai
i te mau-
paroisa no to
ratou
itoito, e to ratou tiaturiraa e, e na roto
i taua oroà ra, e apiti ratou i roto i
te
mau ohipa'toà tei amohia e te A®R®
Na roto
Apooraa,
areà i te
mau matahiti i mairi,
no Matuita noa
ïa te
mau auaha;
i roto i
te Tuhaa VTII, ua tae
mai
Hunter
orometua
hiti,
mite
Tomite
no
te
:
ra
no
faam^u
mau
o-
te
oraraa
o
te
nu-
naa®
Atete i te pô na roto
i te hoê pureraa faaterehia i Siloama
©
Hunter orometua i nià
tei
itehia i
roto
i
te Ekalesia na roto i
te matahiti
i haere-
te sa—
hia mai, noa“tu ai te
tahi mau vahi paruparu tei hiohia® Ua te-
(Luka
ta^
23/26) te tià ia
tereraa
hipa no te haapiiraaorometua, te haapii¬
raa sa'bati, te
feia
apî, te ohipa no
te
mau haapiiraa a te Ekalesia,. e te ohipa -'
Ua iritihia te pu¬
tuputuraa i ^te 12 no
lesu
a
te mau ohipa tei
terehia e
taua
a
no
mau
a
itehia te
tahi roa
ra
hoi a
titauhia’i
te
hoê auaha no taua Tu^
haa ra
i
te Apooraa
Rahio
tauro
te
i
te mau Tote Ekalesia,ua
rapports
i teie mata=
i te parau no
matahiti, e te
nei te A®Ro
auaha tei tae i te
ei auaha
teie
haaraanruuru
Mai te 13
e “ta© ïioa'^'fc^ ino Atete,
o te mau ma-
tou ia amoo
re
pa
ohi—
i roto i te mau pa¬
maitai noa te
roisa no na
tuhaa’toà.
I roto
i te
ohipa haa-
piiraa, na tomohia te
fare haapiiraa apî no
Taunoa e ua faarahihite "école ménagère”'
no Uturoa®
I Heremona,
a
oti te fare haapii¬
a te mau
pipi, e
fare nehenehe e te naua
raa
Te hoê râ fifi tei
ferurihia
e te A.R®,
0
te
fifi
noraa
nare®
ti
atoà,
mau
te momisio¬
mau
matahi¬
la
i te
I te
te
no
reva
nei
te
tahi mau misionare
no te faaea’tu i mûri
aè i te hoê tau ohipa
raa ta
ratou i
rave
ALIMENTATION GEHERALE
'Joua voUt tmuit
ou
poiu mt colluÜHtc
ARUPA
LES VIVRES LES PLUS FRAIS
Légumes
-
Fruits
-
Viandes
■
Pnissons
-
Charcuterie
LES
6
MEILLEURES
-
CONSERVES
Frnmages
-
Crustacés
TEL.
351
-
Volailles
OU
397
mmmssgssssœ^ssss^sstsessismmmissxmBmisssimæssss^^issfSsisssiss&^tssgis^sæiis
TE FAATIA-FAAHOU-RAA
I TE HAU NO ISERAELA
Wa88888a«S8888a8aSS8888asa8888aili«888iiSS88888iiS888888i!iii!!a8S88»iiS88Sa^^
Tae
mai i teie
roa
nei â
te peàpeà
nei, te vai
te
i
noa
parau no
ropû
ia Iseraela
e
te mau fenua Arabia i
roto 1
te
mau parau
rarabi no teie nei aOo
la
au
i te
repuraa
e
nei i roto
mau
arepu-
tupu noa
i na pae e
piti,. te uiui
nei to
e,
eaha
hopeà no
teie
peàpeà ? E tupu anei
tatou
râ te
manao
te hau i roto
teie
marôraa rahi no te fe=
nua
Kanaana
E mai
te mea e
i
tupu te hau,
eaha te huru no taua
ra ?
Mai te mea,
e na roto i
te upoo-
hau
tiàraa
e
tupu ai te
hau, O vai te upootià,
e no vai mau te fenua,
e fflarôhia
nei f
No
reira, e
mea
tià ia
tatou
ia
tuatapapa
i te
rii
parau no
Ise¬
raela, ia au i ta te
Bibilia
faatiàraa i
te
taua nu-
parau no
naa
paatoà
Ua ite
ta¬
te vai ra te
hau Iseraela
i te 12
O te
.tenetere
hou
tou e,
Na arii matamua
taua Bæàleia
no
5@6,
oire
Sa-
e
te hiero
i hopoi
ra,
Saula ia,
o Davida
e O Solomona,
hou te
amaharaa o te Basile—
ia i te
matahiti 930
hou lesuo
Te
hau o
O
arii ra,
ua
mana'^toà ïa mai
te
hau 0
te mau Pharao,
to Kuro, to Alesanedero e to te mau Kaiaataua na
rào
ore
ua
Asura,
e
faaroo-faa hou-hia
ia
parau
e
tae roa mai i te mahae
tiafaahou ai
te
hau Iseraela i te ma¬
tahiti 1948
i
mairi
aè nei, oia hoi, i te
taime i
reira te mau
huuai no
te basileia
no Apatoerau i purara
ê ra, i hoi faahou ai
i Kanaana oAreà
te
mau tîtî
no luda,
e
na
e
50.000
(ia
tou
ia
roto
no
ra-
i te buka
au
ta Nehemia)
tei hoi faahou mai
i
a
Ezera
te
e
i mûri aè i
fenua,
te parau mana
Kuro
a
(matahiti 535 hou lesu) b
Te,
mau
ati-Iuda
tei hoi faahou i luda,
ua
ora
roto
i
ratou
noa
na
na
tenetere e
i raroaè i te ma¬
te mau basileia
êè ; Peresia, Heleni,
Romao
Ua patu faahou
te hoê
taime
tei huru
fatata i te piti tene¬
tere, mai te matahiti
na
no
te
lerusalema
ratou i
mau aua
930 e tae mai
i
te
matahiti 722 hou leau,
e
piti hau tei mana i
ia Iseraela î te
Basileia no Apatoerau
roto
(10 opû)
ia
no
te basile¬
e
luda*
atoà tatou
Ua mou te basileia
Apatoerau i te ma¬
Ua ite
e,
no
tahiti 722 i to Asura
e te basileia no luda
ua
pau la
i to Babulo-
te tavana roma
"Gessdus Plorus”,
orure te
ati-Iuda
te hoê
tamai
tei faaoti na
te
hio
te
te
e
tatou na mua i na
parau e piti
no te parau
Iuda
e
Siona»
te rui
te atiî
te araraa no
Te
téi ora
tau riàrià ra,
la i te
moèmoè o te
fenua,
e i te matahi¬
ti 135, i te tau
no
te emepera ra
Adrien, ua orure faa¬
ia parau-
hia e, ua haamata ta¬
ua rui ra i te matahi¬
ti 70 o te Fatu, i te
taime
i haamcu-roa •hia'i lerusalema e te
te hiero e te
mau nuù a Tito,
ia au
i tei parauhia
e
te
Patu i ta'na mau pipi
(Mataio 24/1-2).
E
tuatapapa poto
noa râ tatou
i teie
0
te hau. B
rahi râ to te atiIuda,, e i reira
tei
ora mai i purara'i
i
roto i te mau
fenua"
pau
t oà à
toà
Suria»
na, pia .hoi, te fenua
to ïatou hui tupuna.
o
Ma te tuùtuù ore, ai¬
ta ratou i faaea i te
himene, i
te ro.au fe¬
nua ta
ratou i purutia noa, i te mau Salamo ;
"'E lerusalema
e,
137).
laatae râ i te ma¬
tahiti 1897, i roto i
te oire i B^le (fenua
Helevetia) te
tupu
nei
te Apooraa mata-
i te mau tenete¬
re i mûri mai,, ua ma¬
na to Roma e to Pere¬
hou
sia,
te fenua e
parahihia'i e te Ara¬
bia & te hitu G te te¬
mua,
netere.
reira i
Ua
haamfi’uhia
hoê hau
arii i
e
ti
1099
e
tae roa mai
matahiti
i te
1291) i
mûri aè,
ua
topa te
fenua i roto i te ri¬
ma
na
te mau
roto i na
no
mahonetas
matsajiiti
850, 0 te nanaraa
ïa no te nuù aiphiti;
e mai te I6
o te tene¬
tere, o te manaraa ïa
no te mau nuù turetia.
e
E taua manaraa no
mau
i te
nuu
tei parauhiaite
"Apooraa no Siona", i
te
mûri
tei mana na roto
îia matahiti
fatata
200 (mai te matahi¬
te
turetia i nià
fenua no Iserae-
la,,ua tae roa mai ïa
i
tamai rahi no te
ia’ù ra,
ia moè oe
ia moè atoà vau i taù
rima ataa”’»
(Salamo
na
e
ratou i
Sio-
faahou
te hoê mahana la
riro atura te fe¬
i raiûaè i te ma¬
no,
na
te tiaturiraa e,
ite
e
Mai taua tadme mai
ra,
e
luda,
te i"ai noa ra
râ i roto i te mau
ati-Iuda i purara ê i
roto
i te mau fenua'
vahi
hou ratou i
oia hoi,
e, aita e
parau faa¬
hou no
te nuriaa ati»-
puni haere
mau
2000,
tae roa mai i te mata¬
hiti 1948, mai te mea
luda
taua
ua ta-
mai,
TE RUI NO TE PARAU
0 TE ATI-IUDA
piti
ati
mai
i
mau
e
mai te matahiti 70
mani ino.
i
E nehenehe
faau-
pohe i te mau pohe ha-
roto
tiafaahouraa
no
Hau no
Iseraela,
ua
Na roto i na mata¬
hiti
tuàhia la
i
te mau
utuà iino roa» Ua hau
atu
i te milioni tei
hou ei HaUo
parau
mau
te tahi pae,
o te Hiero,
aita roa
râ ratou i riro faa¬
no
TE ARARAA NO SIONA
ati-Iuda
tei ora
i
te tamai,
ûa faatîtîhia
ïa,
e
Te
ma.
tae
e
roto i
lerusale¬
pauraa o
ratou
mana
rûa mai
i
te taime
i haamauhia'i
te Hau
Iseraela i te matahi¬
ti I948o
tupu atura
riàrià
te hau e
i
ua
a
nua
Hou tatou e
ai i te
parau
na
mau
o
o
te piti
e
roto i te
faahepohepo-
Fatu,
raa
ra
Na roto i
area
te
tîtî^hia i
la
matalaiti I9I4-I9I8»
I te matahiti 1917,
Ua faatiâmâhia te fe¬
nua e
te
paratane e
..I te matahiti 66 o
hoê
lomona»
Na opû 10
rahio
parau
te
a
pae
ra»
lesuo
nia i te matahiti
tei vavahi roa
i
ite-papû-hia"
i te manao
no
te mau
tiàà ati-Iuda tei
.
vai
purara noa
i roto i
teie nei ao. Te taata
fahi tei
itea ï^ai i
i rotomau. ati-Iuda
taua taime ra
pû i te
tei putuputu
Herzl ïa,
re
e
no
e
papai
Vienne
i
o
apooraa ra,
taua
Théodo¬
e paruru
veà tuiroo
(fenua A4ti-
ria) o
Ua tià
mai taua
taata
ra
o Heral
1
nià i te taime i tuipu
ai
te peàpeà
no
te
hoê taata ati-Iuda, o
e raatirafaehau
tapao
toru,
tei iritihia te toroà
Dreyfus',
TUATIRAA I
TE API 8
3
6)^Te
TE TERERAA NO TE APOORAA RAHI NO UPSAL
4) -Te
5 NO'TIURAI
maliana matamua
teie nei putuputu-
faataahia ïa
no te
mau tuatapapa™
raa parau e te mau oraa,
ua
reroraa
te mau
te
e
hau i roto i te raau ohipa no te mau hauo
5) Te haamoriraa ite
Atua i teie taUo
Na
no
parautià
faaauraa
hoê_huru apî
no
i te
te
o™
raraao
faaterehia
e
taata rarahi»
I te pae
i na matahiti
te
Apooraa
e
20
no
Amui, te
vai noa nei
ariei
te
manao no te parahi a-
mui, mai tei parauhia
i Amsterdam,
e n
Fait partie de Vea Porotetani 1968-1970