EPM_Vea Porotetani_19670708.pdf
- Texte
-
SALUT AVEC GLOIRE
”
He
savons-nous
les saints ju¬
geront
le monde** ?
(I GORIÎÎTHIENS 6:2).
"Ne
savez-vous pas”?
C*est commç si l'apô¬
pas que
voulait
dire :
"Es4—ce
possible que
tre
vous
te
oublié cet¬
ayez
vérité ?
possible
Est
—
il
vous
que
négligé de voir
qu'il vous est réser¬
vé une glotieuse des¬
pour nous, si nous ne
s ouffrons' pas
avec
lui.
Les
raisonne¬
ments superficiels ne
nous feront
pas par¬
venir à un tel résul¬
tat,
le
gouveme-
du 'raonde ? ”
iaent
dirait Paul, s'il ve¬
nait aujourd'hui pai—
mi nous ? Dans ce mer¬
veilleux
passage
de
P-omains
erit
:
il é-
-8:17,
”3i
nous
som-
enfants, nous som-
lûos
aussi héritiers;
héritiers
de Dieu et
cohéritiers de Christ"
Les
Chrétiens régne¬
ront avec Christ, ad¬
ministrateurs
sous
ses ordres des affai¬
res do ce monde.
et
ceci
est
une ques¬
solennelle.
Elle devrait être ap¬
tion très
profondie,
car
elle
signifie
beaucoup
pour ichacun,
indivi¬
duellement,
si nous
voulons
régler notre
comp^t e 1 ae
d * après,
elle.'
tiens”?
Certes
Revenons
au
chré¬
pas.’
verset
17:
enfants, alors hé¬
ritiers de Dieu et co"Si
hér^itiers
'sijlnpus
de Christ,
souffrons
afin d'être
glorifiés ensemble”©
Il n'y aura ni glorification^^l couron¬
nement,
royaume
aVec lui,
-
de
nos
chré¬
jours
prenne n,t
h la légère
les paxfees de Dieu.
TREP ■URŒilTT
Je
;
puis m'em¬
de penser que
ne
pêcher
nous
à la
sommes
zième heure,
la
parabole
de
vriers
on¬
celle de
des ou¬
la vign®.
onzième heure n'
pas
celle où le
vignci-üii engage
ha¬
La
est
bitude
et
si
ouvriers;
l'ouvi’àge n'é¬
patron
aucun
rait
le.
dee
pasjpj^ xjressant,
tait
îiies
Hais
à
présent,
surgit la question de
savoir
qui règneira,
les
tiens
ayez
tinée,
car
une
Je
^
ne
fe¬
ehoaej pareilcrois
1 que le
à* la por¬
Seigneur est
te et
je pense qu'il
en appelle beaucoup à
son
service
qui ne
l'étaient pas aupara¬
vant; c'est l'urgence
du moment
qui en est
la raison.
Le
Sei¬
gneur
veut que nous
partagions
son ti'availçt et
ce
seront
ceux qui seront d'ac¬
cord de souffrir avec
qui obtiendront
ce merveilleux privi¬
lège. Il est très pos¬
sible
d'être
sauvé
Sans pour cela
avec le roi qui vieiit.
lui,
Lé Salut auquel . nous
devrions
aspirer est
celui
du
salut avec
gloire.
Continuons à lire :
"C'est une parole cer¬
-
taine qui si nous som¬
mes
morts
nous
ï'èjh^dons
avec
lui,
aussj
TE ORA RAA
HANAHANA
"Aita outou i
ite e,
te feia moà e haava i to teie nei ao"?
na
6: 2).
(I Korinetia
i ite?"
"Âita
outou
Mai ie huru
tatoué te
ia
au
taio, oia hoi: "E ta¬
■sia;
"Ua mcê anei ia outou
nei
taua parau
mau
ra"?
oia hoi,
te ite raa
outou e;
na
ua
faataahia
outou te hoê tuhaa
te faatere
teie
nei ao?
hanahana,
raa
no
Ahiri Paulo
e
nei i rotopu
i
teie
nei
ia tatou
mahana,
parau ta*
eaha ïa te
tae mai
e parau mai? I roto i te
Roma 8î 17,
teie te parau tei pa-
na
paihia: "B tamarii ra,
e feia
tuhaa
la,
e
feia tuhaa i
ra, e
tou e
te Atua
hana, aita atoa e rê,
aita'toa
mai te peu
.
tf^^
i pohe
e^' oia 'toa
(lesu).
e
Eita
nehenehe
roa hoi
te mau
i
tei iteahia e tei
ravehia
e
tatou, ia
faatae ia tatou i nia
i taua tiaraa
ra, no
mea
te
mea,
nei
tau»
te
ve
parahi ai i roto i te
tatou e
to
basileia,
e, aita
apipiti
Mesia". El
huifaaroo e
reira te
te pohe apipiti
tatou e oia’toa,
ia haamaitai apipiti¬
bia tatou e
oia atoà
hoi". Aita roa e hana¬
feia tuhaa ta¬
te
irava 17
tatou i
marii ra, e feia
tu—
haa la,
e feia tuhaa
i te Atua ra,
e feia
tuhaa
tatou e te Me-
la e,
te hinaaro te
aposetolo
i
te
parau e:
ra
mai ia
i to
tatou
ca rahi roa
î^ffaaroo
tei
peu noa
i te
parau a
la-
mau
te Atua-
hau e O
Issu - Mesia,
mai te faatere
i
$e
mau ohipano teie
nei ao
i ' raro aê
i
ta 'n a faaueraa ©
E MEA RU ROA
-I teie nei râ, te
tumu mai nei
te
hoê
mai tei
faaite hia i
roto i te parabole no
uiraa
te mau rave
ohipa o
te ôwine.
Te
ahuru
oia
hoi,
"e
riro râ ia vai te mana"? e teie nei uiraa,
e uiraa
tumu
ia.
E
tia hoi
ia faahohonu
hia, e rave rahi te
mau
:
mea
ite mai
ta'na
no
tatai tahi,
peu e,
faa—
te taata
mai te e
te hinaa^ro nei
tatou i te
to
tatou
amu haéreà
i
nia i
taua uiraa ra..
"Te taatoa anei o
te
huifaaroo"?
Aita roa
la i papu. la hiô mai
:
moè nei
iaù e, ua tae roa ta¬
tou i te ahuru ma hoê
raa o te hora,
ia au
Aita
roa
e
hoê
o
te hora, e
la i te taime titauraa i
te mau rave
ma
ere
ohipa,
e ahiri te ohipa o te 6 vine e
ere i te
mea rû roa,
aita
roa
hipa
e
ïa
e
fatu
o-
rave i te peu
mai teie te huru.
Te
tiaturi
nei au e tei
te
uputa mai ‘ hei te
Patu, e te titau nei
oia i te taau
hlpa
8 rave
rave
rahi
o-
no
du
temps
de
vr^oent
pas
cela'
tard, il
né roi
ce
.
fût
courou
.
Judah
de
propre
tribu,
ses
gens
régnaient avec
lui et
ce ne fut que
encore qu'
il devint roi de tout
plus tard
le
Royaume
d’Israëlu
il
déjà
a
présence
été oint-
car
c’est
l’Esprit du
Seigneur vint sur lui
de
nous
nous
Jourdain,
des Saints
là
te
que
l’oindre Messie,
Prophète, Prêtre et
roi de son peuple. Le
pour
monde
ne
le reconnut
pas conaae tel, pas da¬
vantage que le peuple
ne
reconnut
David
comme roi.
—
Mais
vous
vous
sou¬
de
temps après qu’il fut
venez
que
peu
élu roi, les
gens
se
groupèrent autour de
David,
au
moment oà
il fuyait Saül^
Qui
reconnaît^
Jésus comme roi au3
©
e
te reira e
faatupu mai, i roto i
E
na
fcianaô
,eita înau
â
e
tano fnabou te
faito no te toroà orote
e,
Na
te
i
mau
e
rave
rahi,
tei iteahia, tei tupu
e te
tupu -â i faaite
ohipa
tei
te Bkalesia i
te
’ïhO
raau
fifi
a-
k
Ô
■■0,0
V. w
tupu nei
mua
-arau-noa-bia
tatou reo,' aita
papaibia
e
to
iû i
aita i ne—
neibia. Aita to tatou
tupuna i il
tat^i ohipa ra, e
mau
toà ratou i manao la|,
e n^enebe
ia papai¬
bia te hoê
parau.
I
roto
i
te
parau no
Tiboni Viriamu, te ai,to tttiroo
tei
poro
ir©
i
te ©vanelia
atu nei 1
nia
êê,
i te
te imi
e ua
oia 1 itè e, e
he ia papaibia
nebenete hoê
tatou i
parau.
Bita
teie mabana e maere i
teie parau,
areà i
terâ tau,
ua
ei parau i^hi
te maere.
riro ïa.
roa
e
fifi no
te reo : te haapiiraa
i teie reo, a iml atu
ai i te papairaa. Elta
te
nehenehe
e
ia ra¬
i ta
ite ibora
tou la baamata
ffloè
ratou ohipa
hou
e
noaà mai ai ia ratou
te
hoe ite
ï^vai no
i*e reo.
Te fifi rabi
oia
e, ua
ia'na te èè i te
fare. !lo to’na binaaro or© ia maiA te tahi
taime,
oia
ua rave
boê
i te
paêbaa
ua papai
maa
iti raau,
e
te
boê maa parau
iti i nià iho, horoà*
i
tura
te boê taata
i
ohipa ra, mai te
parau ia’na e, © afai
rave
fare
ia Piboni
Viriamu vahiné ra- Ua
horo teie
taata mai
te uiui noa i roto ia^i
i te
eaba teie ohipa.
la tae oia i te fare,
e,
na
horoà
ua
baa
i teie paeia
Pihoni
raau
vahi^fe
Ua taio i-
ra.
hora oia i te parau i
papaibia i nia ibo e
taue
ê atura, haere
atura i roto i te fa¬
re
e
te
êê,
rave
ua
afai
te
teie
paehaa
faaruebia,
ohipa,
e
tii i
raau
ua rave
roto i to’na rima,
i
i
ua
buriburi;
te ifee ra
oia e,
ua nanaobia o
nia ibo
i
te arabu,
aita rà oia
i ite i
te auraa.
Ua boi oia
Viriaùax la
ia Pihoni
e teie à
paehaa raau
i
roto
i te risfe,
ua
parau
atura ia’nat
eaba ta
oe
tu i teie
ro
vabine i
ai ia?îi i horoà*
ite
e,
e
paehaa
raau
e èè ta oe e binaara? Ua tamata Pfho-
ni V.
i
t©
tatara i
teie parau,
aita rà
teie taata i maramarama,
no
te
aita à
haa-
e
tabiti,
mau
ore
te
atoà
no te
mai te pô
p^rau
fenua nei,
mai
U£i tamau-aaunoa-bia la
e
te mau
tupuna,
e ua haapiibia i terâ ui e i te-
apatoà,
roto ia
ratoü.
no
no
te
papû i te ha-
haapào
i te raau
reo
i te au¬
te mau reo ta-
te imiraà
raa
no
i noaà mai
ia ratou mai te haapu-
taî
tabi
tu i tauà mau reo
ra
i roto i te boê titlonare;
feferesoni, o
o
Deniti
e
o
Noti
—
na
taata i haapao i
obipàl
ra.
neneihia’i te
biti
evanelia
ua
taua
I te mata¬
noaà
a
Buka (1817)
i
taua
mai
taime ra,
2100
reo
noaà i te mau mislo—
nare i
te
haru e ta¬
rât ou i
haaputu iroîo™°TT'e’^ifX ônaf
ratou
i
hqamaïu. I
teie nei, ua noaà mai
teie
mau
reo,
ua pa—
paibia, e nehenehe te
ohipa tumu ta ratou i
îiaere mai e haamau ia
tere.
Pe
reo
tei patae roa
rau-noa-hia e
mai
i
teie nei, iia
oti ïa i te papaibia
no
i Âfareaitu,
te
haapao i taua
I teie ma¬
a
haafflanao ta¬
e, i te 30 no Piu-
no
tou
ra.
1817
nu
teie
(150 matabiti
nei) ua nenei-
bia te
parau matamua
roa i
roto
i te reo
tabiti i Afareaitu, i
te neneiraa a
te So¬
taiete laisionare. Mai
te
tei
siagpire e td^oru
riro ei
faaterehia
e
Blisi,
tei tonohia mai
e te
Sotaiete
no Lonedona
rp
faataa te tino mi-
i
anaà te
i
taua ohipa ra, ua baamau te Sotaiete misio¬
nare i ta’nà neneiraa,
te neneiraa parau roatamua roa i roto i te
mau fenua no Patitifa
tei
ua
vai à
tei
vairaa-ino- ore
taua reo ra.
Ho
te
raveraa
te
ui e te mau taata
parauhia "te arapô”. No te faaohieraa
i taua ohipa fifi ra,
to’na reo,
tefcë mabana,
àltilia tel
i taua taime ra,
tei
i te papai e
taio i
t,e reo
reo
haapiihia
ua
te nunaa
i
ratou
ra,
e
teie
vai
i te
roto
na
i taua
ai
itehia
e tei ore â i
papaibiai Pae roa mai
pii ia
reo
maira 1
o
ua
roa
ohipa
bana,
rururaa
maere
taata i
teie
ua haere
oia
rà;
laaira i
taua taata
ra, borbà
maira e haere atura e
rave
i
ta*na ohipa.
No
roa
taüa maii;
ra, 30 no Pii
te roahana i rïeneiinia’
i
te
parau
matamua
te
Pe
mau
misionare
matamua tei
tae
mai
te fenua nei
i te matabiti 1797, i roto i
te mau fifi tei farereihia e
ratou, teie
te tabl,
E mau
mea
te vai nei
e,
taio
mau
mabana
tapaohia
haamanaoraa
no
te
i te
mau
ohipa tei tupu i terâ
tau
e
i terâ tau, o
teie te
tabi mabana,
te au
i te mau taata
te
fenua
nei ia
no
baamanao, oia boi,
mabana
te
neneibia i
i
te parau
i roto i
matamua roa
to*na
reo
i
nia i te
pepa. B tate ohipa no taua
%ahana ra,
no te hoê
,.pao
feehera^i
tau. Mai taua
jàahanrrfeira,
te
neneiraa
Âfareaitu,
i nia i
parau no
ua
nenei-
hia te mau tapura P.A=
PA e te mau tapura tao tei operehia
i te mau- vahi atoà i
roto
t
te
mau fare
ioraa,
naapxxraa i haamauhia,
i
reira
te feia’toa
tei hiaai i
i te papai
haapii ai
e te taio
i to'na iho reo.
2) Te
rau
piti no te pa¬
te au ia tatou la
haafflanao
Piunu
no
te 30 no
1817, teie ïa:
te parau matamua roa,
tei neneihia i roto i
te
reo
parau
ïà
tahiti, o te
na te Atuà.
tè
hoê aaniu e aore ra te
hoê
parau
tuatapapa
no te
fenua
nei, ei
parau
mataiaua
no te
Aita i neneihia
ropheta
buka
na
rà i ne¬
te Parau ïa
matarriua
rau
neihia,
na
te pa¬
parau;
O
te Atua.
ïe roanaonaoraa ra-
hi
no
re
i
te mau misionaroto i to ratou
ohlpa
faatupuraa pa¬
te horoàraa ïa
rau, O
i roto
te
i
te rima no
taata
mau
te fe¬
o
nei, i te taime e
oti ai,
te
hohoà no
te taatoà
o te Parau
a te Atua i roto i te
reo Tahiti,
ia nehenehe ia
ratou
iho ,
amuri aè,
ia. taio e
ia feruri
i
l’arau ra.
Areà râ, eere
nua
i te
ohipa
iti taua
te hoê râ
roa e te
ohipa ra, o
ohipa ^rahi
fifi, 6 te oti
to
i-ïp:^afaaoromairaa
^ Te buka raatamua
e Noti
roa.
■iritihia
tei
na
na ro¬
i te tauturu
roto
Pômare II, o te evanelia
la a
Luka. la
a
oti
te
i
iritiraa
taUa evanelia
ra,
e
_te faaafarofaroraa
i
te
raau
reo, ia noaà
te
auraa
laau
no te
parau
tupu
iritihia, i
te neneiraa,
i
ai
tei riro ei
te ohipa
omuaraa
rahi tei
no
haamatahia»
Mai
te
matahiti 1815, ua haa-
matahijS?^, t S' ohipa,
roa
e e
i te matahiti
oti roa'i te
Bibilia taatoà
i
te
iriti, oia hoi, e 20
matahiti
tei
pau no
te iritiraa.
i te loau
buka*toa o te Bibilia
1835
e
i te reo tahiMai
teie huru o
i roto
ti.
te
tereraa
o
teie
o—
hipa î
üa- haamatfihia i te
matahiti
Î8I5,
i te
30 no Tiunu 1817, xia
neneihia te api matamua
te evanelia-a
no
Luka e Pômare II
1818 t ua oti te e-
vanelia
a
Luka i té
neneihia i
roto i na
hohoà 1500. E 3 mata¬
afe, oia
hiti
i
mûri
hoi
i
te
ua
oti i te ne¬
1821,
matahiti
neihia
te evanelia
loane,
te ohipa
mau
apo^ëtolo,
a
a
te
na p©—
pae a
IMAU PARAV AP!
Genese, Sxodo, Levitiko, Munera, Beuterpno-
mui
;
I- TE TERE 0 F0RM.\îî I
1829
:
Uà "neneihia
Paufaa
te
API
MAÜ PAH^U
rai.
faaavarirga i teie nene iraa
12 e
Mose:
nainai
e
Apî
TAHITI ITEI
taatoà
I te 21
1835,
Titema, ua
te matahiti
e
i
i
te 18
oti
te
Bibilia
no
1836, i
J^ibilia
pupuhia/|t^
ra,
ïa i te
ua
tae
i
Tahiti nei o
Poimian
e
to*na atoa
utuafare.
E orometua
mai
ne¬
haapil
neihia’i
i
te Bibi¬
lia taatoà i Lonedona,
e te hohoà matamua no
taua
Tiunu i
aênai,
mairi
iritiraa i te
taatoà. I te
matg,hiti
:
no
te hoê
orometua ao
e
ua
te
mero
i roto i
oia
Pare Eaapiiraa
atoa
Irrite,
no
e
roto i
C.O.Br'^iapooraa
a-
a-
no
Ekale-
te
sia no teie nei ao ).
Ha
farerei
bia i te
no
Apon¬
Paatéro no ta ta¬
tou Ekalesia
Tah.:.-ti,
i te mau mero
no
te
Tomite
Heremona,
e
tae noa’tu
i
te mau
tino orometua no Tahi¬
mau mero
ie
ti
nei
i
hoê rûrûraa
tei
tupu
i
roto i te
orometua
te 27 no
Tiimu i te Fraternité.
rii •^àhïrie ia VitoriaE 30
matahiti ohipa,
feruriraa
no
te
te
imiraa,
i
roto
,
no
ia noaà i
te rima no te
taata o te fenua nei,
te
hoê hohoà no te
Parau
a
te Atua.
I teie
mahana,
150
matahiti
i mairi, te
haamanao nei tatou
e,
te
parau matamua
roa
tei neneihia i roto i
to
tatou
reo, o te
Parau ïa
te
e
te Atua,
tei herehi.a
tupuna, no
na taua Parau
na
parau
te
mau
te mea,
ra
i
iriti ia i^tou
mai roto mai i te ma¬
ria no
te pouri, e na
taua Parau ra
i faariro ia ratou ei feia
tiamâ
i
roto i te
mesia
ra
ia lesu. I
teie taüf' ràhi te
mau
i
E
buka
Eaha to*na hinaaro tu»
mu
üa hinaaro
te
a
nehenehe
au
: "te
i ta oe
e
parau,
mai te taata
tei itea ia'na te 'ta-
oà rahi ra*.
(to ratou
o-
raraa, te faatere raa
e te haapaô
raa i to
ratou toroà
tou ohipa).
ro
e
ta
ra¬
Ua hinaa¬
atoa oia i te ite
no
te
to—
i te huru
.
nei
ite
kalesia
te Atua.
ia tatou
faufaa, te buka te au
ia
taiohia
i te mau
mahana
tatai tahi, o
te buka
ïa no te raau
buka, oia hoi, te Pa¬
rau
a
te
Atua i te
taata nei.
A
taio i
ta tatou Bibilia i te
mau mahana tatai tahi,
a faataa i te hoê tai—
me iti
no'na» A taio
Sa'na
ma te pure, ia
noaa mai
ia tatou te
mau hinaaro
no te Âtua
na roto i ta ta¬
tou taioraa,
a nehe¬
nehe ai i.a tatou, mai
to tatou mau
tupuna,
ia hore
i
taua buka
ra, e ia parau mai te
oaoa
i
oia
papu i te hum
te tiaraa orometua
i roto i ta tatou
E-
ia taio i te mau buka
maitatai
atoà, eiaha
râ ia moe ia tatou e,
te buka
tei hau i te
papai Salamo
oîa*^
no
i pihai iho
te Parau
i tae mai ai
roà diakono, ekalesia.
taua laau tumu ra,
Ua
tere haere oia na
E no
vêtahi mau
putuputuraa
apooraa
roto
i
te
diakono e i roto hoii te tahi mau putupu¬
turaa paroita.
I Heremona •.ua.fare—
rei atu oxa i
te mau
^pi-orometua»
e ua
fariihia ratou atoa i
roto
i
te fare o te
faatere o te aua-oro—
metua.
I te 29 no
Tiunu, ua
haere atu
oia i Koo—
na'na i tord^i
putuputuraa
api i roto i te pdrol*
ta no Haapiti, mai te
apeehia e to’na utua¬
fare e Gonte orometua
rea,
te
no
e
fare
Betelao
9
II- ibrusalsiia.
ioà ïa t©i
mairitiia i nia
i te
lare
pütuputuraa apî
0
no
te
te
piti,
paroita no Haa—
^tei tomohia i
te 29 no liunu i laairi' aênei. üa haaiaatah.ia teie
nei lare
i
te 25
no Hoema 1965,
ffiai
te faaterehxa
e
te tamuta ra o
Tapntu-
ara^iaumllaau,
e laai
itoitohia
amuiraa iîio. I
te tauturu
e
té
litema,
te 9 no
hi, e i te 29 no ïiumatahiti
teie
no
1967,
oti naîionaho
taa
taua fare ra © ua
roa
B rave raiii
laaaihini tel
i taua
oroà
toiaohia*
te
ajau
tae mai
te paroita iho no
ra,
ohipa nei
faataahia
na'na, ua opua oia e
itei*na
atoa
te ira,va
faaitoito raa (Isaia:
haere mai
2:5)*
Sa. Conte, orono Betela (PaX>eete) i tatara
i
teie nei parau faaito¬
metua
ito raa na
Haapiti, to Afareaitu,
to
Maiiarepa, to FaaUa aiaui mai na
tino orometua no Moorea,
te i>eretiteni
luhaa III
( lareanoa
farani..Ia oti te
rea farani. la oti te
oroà
tomoraa, na tahoê te mau laanihini i
nia i
te
amaraa faaà
faaineine îaaitai hia
paroita ihp. I
ua tupu te hoê
putupnturaa e te hoê
te
pô,
te
oroà
aufauraa
tauturu
la
pa»
raa
te
i te chi¬
no
haa^itai mai
o ia r^o Tî@tt
"lerusalsma* ©i fare
muiraa
reira*tu ai te
na
ô
parau
Atua te
te
a
j-.-. i.;--
taime
inaha,
â
mau no
ta
lesia
e
te
no
mau
tatou Bka¬
te huru atoa
oraraa
e
no
té
atoa i Tahiti
peu
No reira, te oanei tatou i to
amuiraa mai i roto
nei»
e
nei tiaraa
Ua
raa
tei hau
riro teie
ta
raua
e
ei
faaite
ia tatou
paatoa,
nei,
amo
ei faaiteraa i te
fe-
api (taiaaroa-tamahiae) e, te vai mau
tahi toroà ta—
aê atu â no te tavini
raa*atu i te .^atu»
nei te
raua»
IP- TUPaI orometua
I
te
hoperaa
;
ta
Tapai matahiti haapaari raa i roto i te pa¬
roita no Moerai (Ruru-
,,,,
*
,,
tu),
ua
oia ei
orometua i te
Atete i te matai
mairi
aênei
28
',
-
no
hiti
faatahinuhia
(1966), I te avaê Tetepa no taua matahiti
ra iho â,
ia au i te
faaotiraa tei faaotihia e te Apooraa ïaatere
üa tae mai nei raua i Tahiti nei i
te
avaê no Tiunu i mairi
aênei»
No
roto mai
i
te
Amuitahi
Porotetani o te
Tuahine
no
Reu-
zaua
raa
mau
illy»
(Paraij^) »
0 Su-
zële Caret,
o te hoê
ïa
tamahine
tahiti
tei
laaa,
roto i
t^piihia i
taf'tatoju
Haapiiraa
Porotetani
i Tahiti hei»
I te ma¬
tahiti
1961 i mahemo
(a ono ïa matahiti 1
teie
nei)
reva*tu
Dia i Farani» Aita'tu
©
ua
e
tumu,
no
to'na la
hinaaro i te pùpà ia*
na iho
ei tavini va¬
hiné no te Patu. üa ô
atu oia
i
roto i te
fare haapiiraa a
te
mau tuahine poroteta—
ni no Reuilly
taua
matahiti ra »
haa-
paô maite oia
haapiiraa ra
Qa
i taua
mai te
itôito e te faaoromai.
jS ijiaha, no te mea e,
ua
fatata
me
o
roa
rave
ta*na euhe,
mau
te tai¬
ai ^ia U
a
riro
atu ai oia ei ta¬
vini
va^ne
mau no te
Patu na roto i te mau
o
te
Bkalesia,
reva*tu oia i Parani no te faahohonuraa
i to'na
Ite
e no te
hiô hol
i te htîjru no
ua
te
paroita
rani» la hope
tei
faataahia
no
hoi faahou mai 6ia
tae mai i Tahiti
nei i te Monire 31 no
iurax^e oaoa nei ta¬
tou
ii to'na
taeraa
mai no *te haapao i te
ua
,e
ua
î
ohipa e i te paroita
ta te
Paatejîeraa
o
te Bkalesia
Tahiti i
faataa na'na»
i
mairi aêr@L» E auvaha
oia i roto i te A.R»A.
no te Ekaiesia Tahiti,
e e mero
atoa hoi no
te
Tomite Heipemona
mai te matahiti 1966
ïaai.
Te
faatae atu
nei te a»R»A» e te To¬
mite Heremona i te ta-
paô no to raua jâjroha
hohonu
i te utuafare
o
Teihotaata i Maatea
(Moorea)»
2- Te faaite
"Vea
2.ei
te
Porotetani"
i
teie nei parau^peapea
rahi
e
te oto,
oia
hoi,
pohe
ua
Tagyiïii vahine
roa
,
o
orome-
te paroita no
Mataiea.
Ua Vai
noa
no
pia,
i
mahemo,
hoê
te mau tau i
i roto i te
ati
mai, ua imi
haere hia
te mau ravea'toa no
te rapaau
ia'na,
inaha, aita
e
i manuia. üa pohe
roa oia
i te
26 no
Tiurai nei. Te faaite
roa
nei
te mau
te Apooraa
te Bkalesia
orometua,
Faatere
o
i te ta-
paô
i
no to ratou aroha
to ratou taeae
ia
Taivini
orometue.,
i
ta raua mau tar:§?:‘ii e
tae noa'tu i te paroi¬
ta no Mataiea»
Fa¬
te tau
na*tia,
Tei-
hotaata diakono no te
tua
,
i faataa
te Bkalesia
na
i
te
ite hopoià ta
Tiurai-
ore,
ua noaà ia raua
te ite i*aa
i te huru
iret
'
a raua
Afareaitu
ia
i
teie
ia tatou, no
roto
amo
faafaaeg raa, e
i te 21 ho
roa’tu,
Arlette)»
atoa utuafare» üa hoi
atu raua i te matahi¬
ti i mairi no
te hoê
paroita no
ïu tuae
lio
to'na
e
mahine
no
roto i ta
tatou "Foyer". Eita e
ia tatou,
(Buzeie
Ekaiesia,
VI- Parau oto :
1“ üa pohe roa o
ua
hine
haa^ê—faufaa
Dom,
te
i
nolÿiurai nei.1ô
te 31
vêtahi mau paroita, i
te vêtahi mau rûrûraa
tamariiÿ i te mau ta-
Pareanoa orometua»
III- lo tatou
Tahiti
V- üa tailft atoa
rerei haere raua i te
oa
Porman orometua i
Ha
i
nei,
no te farerei i
to'na utuafare, i ta*
na Bkalesia Tahiti, i
te mau metua,
te mau
fetii
e tae noa*tu i
to'na mu hoa» üa tae
mai raua
e
m farii
maitai hia e te Ikalesia e tae noa'tu i to*
na mau
fetii. Ua fa—
raa'tu i rapa©.
haere
toai.
orometua)•
roto 1 te
reo
e
haaiaauhia te ofai Tinu
taviri
i te opani no
teie nei fare api,
e
*
Fait partie de Vea Porotetani 1967