EPM_Vea Porotetani_196706.pdf
- extracted text
-
POROTETANI
■ MENSUEL PROTESTANTE POLYNESIE
VEA AVAE NOTE FAAROO POROTETANI
ZO T A R A| RedaCteur
s. RAAPOTO
II ÜUIN 1967'
HOO
Le
te r me
pa r? t eur
de ber¬
est
ger.. Pais mes brebis,
dit
Jésus
à Pierre.
(Jean 2I:I6)
o’est-à
I
'IWATAHITI
TE
pâturer
les autres
seules, le
aux
chef aspire
acclamations ;
le
berger se dévoue dans
1'ombre.
conduis-los
et
nourris-les « Le voca¬
bulaire
contemporain
contient
les
termes
d‘ animateur
et
d©
chef. Le pasteur agit
Chaque pasteur se
voit confier
un ter¬
ritoire
précis ( une
ou deux paroisses
A la campagne, il est
seul
et
dessert
ce
anima¬
qui lui a été confié.
En
ville, on lui re¬
dire
souvent
comme
il secoue une
paroisse endormie, il
donne un élan nouveau
teur,
société de jeu¬
nesse.
l’anima,tion. n'implique
pas
l-i distribution d'une
nourriture. Le minis¬
tère ramené
à cette
à
une
s'épuise ou
s'abaisse au rôle dé¬
fonction
d'
risoire
amuseur.
Secouer,
distraire ,
ne mènent
pas
loin.
La vigueur ou le char¬
1'
de
me
homme si
soleh^-ils,
grands
ne
jamais à édifier l'Eglise.
suffiront
rôle
Le
de
chef
contredit un avertis¬
sement
précis
du
Christ i ''_Ne_jvous fai¬
tes
Pas
WpëXer. Rabi,
Car
un
seul est votre
Maître, le Christ. Le
plus grand parmi vous
sera
votre serviteur
(î-îathieu 23:lO-II) .Le
berger
pas
ne
comme
taine.
commande
d'un quartier,
tandis
partage avec
son ou
ses collègues
tes tâches? générales:
prédication - catéchisnes. etc,..,
à
qu
'il
lui d'instruire,
de
consoler,
de repren¬
dre, d'offrir JésusChrist,
qui est un©
tâche immense et dif¬
ficile. Connus ou in¬
ces
connus,
femmes,
ces
hommes,
ces en¬
dépendent
de
son ministère. Un pas¬
fants
consciencieux
teur
visite des
Il
Va
de
maison en
maison. La visite per¬
met
au
pasteur de
et de savoir
prit pastoral : un es¬
prit de fraternité et
;de sollicitude. On ne
troupeau, il
foin
nécessaire à la
nourriture
de
ses
brebis.
En
déplace¬
ment,
il se consacre
soin
fatiguée*;
d'une brebis
laissant
E teie te parau
ta
lesu i
parau atu
ia Potero ; "A faaamu
i tau ‘mau; rnâmCB, (loane
21:16),
hoi te
jaj] aratai e a
faaamu ià r.itou.
I
IfaurLLîr mieux dire .
'pe pasteur veille sur
'son troupeau avec ten¬
dresse et
s'efforce
fermeté; il
de ressem¬
Dieu ciu"!!
sert et qui ne dédai-
bler
au
teie
auraa,
te
roto i
parau no.
te iteahia
teie tau,
nei na reo atoa e piti i roto i te ioà o-
faafaaanaanatae
(animateur) e raatira
(chef).
Te
riro nei
te
bfornetüài mai te
hoê taata tel faaana¬
anatae, tei ueue i te
hoê paroisa tei taoto,
tei horoà
i
te
hoê
outou nei,
ïa
no
Aita te tiai mamoe
faatere nei mai
ta
te hoê raatira faehau.
E mai te mea e, te namua nei oia i te nànà
haere, te amo nei
i roto i
te
aua-joaraoe, i
te
mea e au no te faaamuraa'tu i ta'na mau ma¬
te
ïa oia iho,
moe.
no
apî.
amuiraa taata
tiaraa
i te maà
E mai te
e
orai ratou.
peu e,
e
haa-
mauhia te tiaraa orometua- i
n$a i taua
e riro la i
oioi ta'na mau
raveà ra,
te
pau
raveà. Eita hoi te ohipa no te faaanaana¬
tae raa e no.te faaitoito raa e vai macro
E rahi noa'tu ai
itoito
te
e
aore
ia,
te
raveà faahiahia a
hoê orometua, eita
roa
ia te reira e ra-
te
vai no te faatiaraa i
Bkalesia.
Te
tiaraa
e
te o-
hipa no te hoê raatira
ua riro
ïa
ei parau
rah'i tumu ta te Fa tu
i faaara ; "Biaha roa
titau ia parauhia outou i
te aoutou e
ratai
roa
C^aatirai)
hoê
hoiJ o outou aratai
Cygatlfâ)) o te Mesia.
E
tei
ra'hi i roto
I
ia
te mau taime
te hahaere raa,
te
pûpû nei oia ia'na iho
te
hoê rnanoe tei
rohirohi, mai te vai-
no
rahi o
Te faaha-
i te paeau
iho
ratou anap.
hoi te
nahanahir^ei
k'rey te tiai
te lâT^toito nei
raatira,
mamoe
râ, aita taua
ra
horoà nei
Teie
tavini
(Mataio
e
oaoa
,
ei
outou".
23:10-11).
rometua oia hoi:
te
S'il marche en
to te
te tiai
mamoe.
et
inconnus,
auraa
ioà orometua e
mai.
Vinet définit l'es¬
porte lui-raêr© au ber¬
cail les brassées
de
Hoê â
prendre
température d'une
l)opulation, d'une pa¬
roisse,
et c'est par
là qu'il saura, comment
prêcher à des connus
la
un ^pi-
^te du
au
responsabilité
met la
• Nr
HOE
ia ia'na 'iho.
Te ite nei te
oro¬
metua tatai tahi i
te
pûpâ raa hia ia'na te
hoê, e aore ra e piti
paroisa. I roto i te
mateinaa, oia anaè iho
teie e
ohipa nei, i
i
te vahi
tei
faataahia na'na. I ro¬
roto
i te
to
oire, te horoà
hia nei na'na e haapao
i te hoê tuhaa,
e te
afflui atoa nei
vetahi
mau
hoa
mau
ohipa
ia'na
no
te
o
te
tumu
toroà : te aoraa, te
haapiiraa imi-raanao e
te Vai atura..., na '
atoa
na
e
rave
e
e
pûpû atu ia lesu-Mesia
i
mua
i te taata,
tei riro ei
hi
e
hopoià
o
ra¬
Rahi
te taa-a#
te fifi.
noa'tu ai
tei raataühia e tei ore
atoa i matauhia e anai
te tane, te f"
te tamarii, trahi no^(
tu ai ratou,
ua riro
"vâhi'T;^^'
la douceur.
L’esjjrit de l’Hternel,
dit
Isaïe,
conduit
lee hommes tout douc^
quelles la fol soit
engendrée en nous,
n' a
pas
oublié
de
hous en pourvoir,
ment, comme on.Qjsndiilt
une
bâte qui uescend
pour
pas
gne
(j!»~
jplainej»
Æaïâ 63/m). / '
dans
une
supporter
infirmité.
il
contemporains insis¬
tent sur le côté pro¬
phétique du ministère
comme
à
Eglise,
et
pasteur
bouche
un
Jean-Baptiste, il dé¬
masque le péché; avec
il relève le
pécheur. L'accueil des
fatigués et des char¬
ges (Mathieu II : 28)
de ses
domi¬
D'oü les mé¬
fermeté et
de tendresse mentioné
au
début de
co
aragrâphii^ La ferme^
vi^
te
duretg^a. tendre^
té seule, dévient
se,
une
sance.
molle complaiEt qui supprime
par une
d'accomplir les com mandements
devient
nulle.
Iifi Conception du pastorat dans
1'
oeuvre
rudesse
oe
et
que
notre
paresse,
-
serviteur
Dieu,
ex térleorea
être
confirmé par l'Eglise
ses
doit
avec
cfonducteura.
n'est
pas
(T)
d
soin
Ce
le pasteur
qui se choisit une pa¬
roisse,
mais la i?aroisse qui le choisit.
Invitant
son lecteiir
à relire les conseils
5e réfo
"La
par Paul à
et
à Tite,
teur
présomme
tou-
r revient
là,
'en faut point
esSjritI
pa» Fïëii3
de
Il ire
qui
ne "
ient
i te pa¬
te toroà oro¬
metua i nia
i ,te raa-,
nao tei ferauSIa è ttf
mau peropheta,' ma a té
faariro i te orometua
i te hbâ 'tiai. Ua faa¬
tei faatumu
no
rau
bon
II), Cet appel
intérieur,
connu
du
4:1
J'ajoute aussi la ye
hité de nos
ont
bssôin
par un
(Théo¬
no teie tau
logiens )
avons
l’E..
glise." (Institution
i^spenséj
"Pour
E rave rahi mau ororaetua aravihi
que...
zèle, d'édifier
qui nomme
sific¥re
sWTMjip.
état, jaais
vraie crainte
de Dieu et
to
oe_aratai raa i to mau
taata*.."(Isaia 63;14)
secrète,
que nous,
pris cet
pardon t&rne' ;
au légalisme, la graÇé'
le désir
faafaea
ia
mai te reira’ton
i
n'est
rice
ia
peho faaea ai ra,
te
Varua o
te
na
point
par
ambition, ni par ava¬
ce
i hinaaro
ore
faaino
nia tei haehaa. Ua parau Isaia i
te naô raa e; "Mai te
nànà toi pou i raro i
administrer
sacrementaf ? Son
des deux éléments
mutilé la révélation.
La loi sans la proxi¬
un
sans
tei
et
seul
mité du
itoito, te faaitoito
nei oia
ia'.na iho ia
riro oia liaS
te Atua
ta'na e tavlini nei, o
écoute m'écoute?
assurance
Oia
heréj e té
nànà mai te
c'est-à-dire, junnebon¬
ne
te
rometua i nia i
(Luc 10;I6). Le pas¬
teur,
relève Calvin,
doit prêcher
l'Evan¬
Envoi repose
vocation
e
te ara nei te o-i
mau,
13-14). Ne dit-il pas
apôtres : "Qui
dieux,
mau
poihere.
raanao
aux
les
ra.
faaau
metua
raa
!louan/g:ei_ 0.^' H
étai|t~iJoësib^Le".
. Ne
CO'ifâande-t-il pas au
gile
faaite
Vinet i
te tiaraa no te toroà
oroms tua i te hoê tia¬
Ua
tres
la
clarté du
monde et le sel de la
terre ? (Mathieu
5 :
miséricor¬
langes de
taua feia rahi
(Esaïe 52:7). Ne nomme-é-il pas
les apô¬
'
e
iîi ' na
e
e nahea
oia i
te airaa'tu
i
la
vous
'|huiraatir^
e no te
paroita el na taua
tere atoa ra
les pieds des évangé¬
listes sont
beaux
?
annonce
la
bonne nouvelle du par¬
don. A
la
suite
de
no
na i
prophète de crier que
maître,
nantes.
te
mau
hoe
les
'
qui est
une
desquels
remarque Calvin
exalté la
dignité
de cet état de toutes
guet¬
préoccupations
la
il
par
a
du mal. Le pasteur, à
1' imitation
de
son
constitué
ite i te huru
gneur,
perdu dépasse de beau¬
coup
la dénonciation
Christ
a
chrétienne. Notre Sei¬
L'effort pour chercher
ce
docteurs
de
teur, qui perçoit les
déviations, et les co
déviations,et les com
bats, appartient cer¬
tes au ministère;
il
ne saurait le résumer.
et sauver
il
enseignât". (Ins4, -J, I. )
Le
IpaBteuri ■ st donc
uen pilèce essenti^lQe ;
(Bzéohiel 3:17).
du
ce
dépôt
en
t itut ion,
couteras la parole de
ma bouuhe
et tu
les
avertiras de ma part;
Le rôle
i roto
i tera
utuafare
ei
tara utuafare.
E
na
taua tere farereiraa
ra 0,faatupu i roto i
te
orometua
iho, te
nous
tu é-
:
commis
a
mau‘ taata, '
na
institué des pasteurs
veilleur. ”Je t'ai é tabli pour servir
de
sentinelle
à la mai¬
le
son
essentielle¬
d'Israël
afin
l'Evangile
trésor
son
jorqmétüâl la febié
haere
je farerep. i ta'l
te
O
Ja prédication de
eût son
que
cours,
font
ment du
hopoià na'na. Te orometua haapao
maitqi,
notre
Et
Plusieurs théologiens
et
anaê ïo ei ohipa e ei
,
^àSit ia
tiai
riro
oe ei
utuafare o
if te
Iseraela;
e
e
faaroo mai
teie nei;
oe i te
tau nei vaha, e
nei atu oe i te
ia ratou. (Ezekiela
parau
na
ao
6
5:17).
Te ohipa a te
tiai,
tei
ite i te mau taui-
raa,
tei ite i te hu¬
te
ru
no
ua
tano
Efâu aroraa,
roa
la i nia
i to'na toroà.
Te itoito
i
te imiraa e
te faaocTa raa tei moe,
hau atu ia i te mau
mea'toa. Na roto i te
ua
i to'na
faaite nei
no
te aroha. E
mai ia loane Bapetiao,
te heheu nei oia i te
api
e na roto i na
roto i te
Patu no te
hara,
aroha mau,
te faatia
faahou nei
oia
i te
taata hara. Te
farii
raa i te.feia tei ronii'onj.
(Matai0 11:28) te ri¬
nei ïa
te
mau
roto
tei faaitehia
nei. Te itoito
naê ra,
.
nia
i
oia
a-
riro oioi
e
ia ei
etaeta raa, te
haehaa
e te here oia
anaê iho, e riro oioi
ïa ei mea paruparuî
E
tei faaore
0
hoê
no
ti
nei,
i
te
te
na
i te
pifaaore in
parau e
ua
parau. mau.
Mai
ia ore te a-
ture
roha, e riro^fe_ei mea
faufaa-ore,
' "ton
te aroha,
ia' ore te
hinaaro i te haapao i
te mau faaueraa, e ri¬
ro atoa ïa ei nea fau-
^af
faa-ore.
Te^^uru; no te toroà qrornetua i
roto
i te
Rîôrâa^^Kâîâvinô'"; *
*‘"""ïîô'*nîâ*"’’î~ïê'’parau
to tatou
etaeta e
tatou ravai-ore
e
tae noa'tu i
te fau-
no
to
tatou
to
faa-ore no
feruri, e mea tia
roa,ia noàà mai
ia
tatou te tahi mau tauturu
no rapae mai, e
na te reira e faafanau
i te faaroo i roto ia
tatou, aita hoi te Atua i haamoê i te homau
roà mai i taua
rq
ia tatou,
no te'H^
turu raa
i to tatou
nei paruparu.
veà
e
raa a
S ei raman,uia i te aôte
^pyaheliaL ua
ÆOaM
qoa^-._ ia'na taua sau¬
te nuru
tfaa ra,
mai
no té hoê
faufaa tei
vaiihohia
i
ta'na
Ekalesia,
e ua
haainau
oia i te mau orometua,
i te mau haapii-ture,
e na roto i to
ratou
vaha to'na
haapiiraa
mai ia
tatou." (Ins¬
titution 4, I-I).
Te orometua nei, o
te hoê ia mauhaa tumu
no
E
i te parau
i
tano ai
te parau
no
te itoito
e
te here
pee tamauraa
te orometua
ei hoê
no
ohipa tumu i
te orometua, i
ro
Patu,
te
Otexmajaa
otsx
KJ
a
te oraraa
faaroo.
i roto i te hiôraa
Kalavino,
ua
horoà
.'^alnte
dootri o.-.
du
ct
pas- eur
dirpenri
ne
ï-i;iinte vie et r.e sp.ient point entachf-'e de
pas
de l'acte exté¬
rieur d'ordination ou
quelque vice notable
jeequels les rendent
méplîioableo et fac?ee
que
leur ministère
consécration, mai-^
lié k la
pré'dication de la }>arôle de Dieu, découle
soit
'^'3' l'action
approbre»
en
sont
râbles.
II faut
'1 *
l'autre,
exrilte la
ïïsprit.
■fait
la
Ce qui
valeur d'un
c'est un attacheitent à la parole
de Dieu.
0alvin
valeur
du
Si
sai-it, ministère,
vivante
pasteur,
exa¬
coisrae
une
miner
di'. l't
;.,our
i-viséiia-
Calvin,
étroitement
Doc¬
vie.
et
trine
de
tatou
Fatu
i te
moà
i
taua tiaraa i
kaleoia,
tia roai
mau
tai. E ere hoi e,
te orometua e îmiti i
ta'na paroita,
na te
pü, JnaÏÏ
paroita râ
to
te
iiaamaitairna." Aita fxaei
oia i
faaue i l:.- 'pn-
ropheta e,
te
reo
e;
te givae
o
a
"Te nuhenoxie
o
hopoi liai
te veà loi
i te parcau
■;païtEï;''. (Isaia 52:7).
AÏta anei
riro
tolo
oia i faa-
i
te mau (iposeei maramarama no
teie nei ao,
il
*
précise que le nuuvcir
TA TATOU MAU
FA RE
mai
reira te
parau
eiaha
ia maitihia»
ia outou
o
“tie faaite' 1
l'/Vanelia, e tei ia*
na atoa
faatere
X
te mau oroà moà.
E tona tonoraa hia,
ua haamauhia ïa i nia
i te hoê maitiraa moê,
oia hoi,
i nia i te
hoê tiaturi raa,
mai
te ite oia i roto ia*
na iho e; E ere na ro¬
to i te manao faafaahiahia, e ere atoa na
roto i te manao pipiri i noaâ mai ai taua
tiaraa ra, na roto râ
i te hoê mataû. raa’tu
i te Atua
e te manaô
hinaaro mau i te patu
i te BkaleKsia**»
Teie nei
pii raa
roto, tei itehia e te
tavini
o te Atua,
ia
haaraanahia ïa e t'e E-
Te
fifi huru
mau
rau
te
no
mou
fore
haopiiroa porotetani
I-
Te^mau fifi
i__te
£ae_^ô~teIluar2o’’T
I
roto
te
no
teie
i
hoê raa,
:aea teimaha,
amui
e riro ei
te heheuraa mai
hoê
i
tau
i te
fifi, i te ta-
mau
hi mau aroraa i te pae
O
te
mau haapa’oraa
tei
tupu i roto
i te
anotau
tei
mahemo.
Teie râ, mai te mea e;
e haamo'ahia
te
mau
parau no
oia hol,
taua tau ra,
te tau i tu¬
pu ai te
hoê aroraa
i te pae no
te mau
ha ipiiraa”,
tei ri¬
ro ei tapa’O no te hope'a raa no te 19 o
te tenetere, e
ei oo
hoi no
te
20
raa o te tenetere,
e
mea maitai a*e
ia ia
hurihia'tu te
tua
1
mua i te parau mau. E
rave rahi ,te mau ohimuaraa
pa tei tupu i taua tau
ra, o te ore râ e tano
faahou
o
pa
no
tei riro
tia
teie tau, e
ei mau chi¬
mai
Ua ite a'enei
hoi
tatou i te peapea ra¬
hi tei tupu
i roto i
te aau no te mau taa-
ta
porotetani i te
taime i faaorehia*
i
ta ratou mau fare haa-
piiraa reo tahiti, ta
te Sotaiete no Lonedona i haamau,
e inaha,
pûpû
hia te mau
haapiiraa reo farani
ua
i te rima no
roto
te mau orometua haapii
katolita.
I roto i te faataa-
ture no te
4 no
Noema 1959, ua faaoti
te Hau Farani i te mau
raa
i
mûri nei
:
"...Na roto i te hio-
parau
aita rnau e mau
fare
haapiiraa huru
ravai.a'e e vai nei i
Papeete nei (école élémentaire), te faatia
nei e te
horo'a nei
matou i te mrina
i te
mau taeae no Ploermel
no
te
faatia i teie
raa
e,
haapiiraa, e
aore ia, t te mau taata'toa, e tiaraa faa-
nei fare
roo
to ratou
o
te tae
mai i te fenua nei." ^
No to Taro lIENOT]
hinaaro
ia
noaa mai
te hoê tiaraa e te hoé
faatiaraa no te
iritiraa i te hoê fare
haapiiraa porotetani
i Papeete nei, i roto
i te ho^ fenua poro_t^
'tani; e no to'na atoa
parau
hinaaro
ia
ia iteahia e
tauturuhia,
mai te mau
ia au
fare haa¬
Katolita, ua
itoito oia
e tae
noa'tu
i
te mau hoa
no ta tatou fare haa¬
piiraa
aro
piiraa.
E
r.-ive
rahi
mau
moâ»
toroà
mau
tumu,
te
taata tei vii-
vii i te hoê hara,
o
te riro
to'na tiaraa
|r'".X:iv.pno», tel te o-
:;e
te
no
hoê
[6
roraetua
HAAPnRAA Tuatiran
e
ua faaroo mai in
iaû" ? (Luka IÜ;I6).
la
lu i ts b.ioraa
ra,
a
ia Timotea
faaara'tu
(liataio
Aita anei
oia i
parau atu i te
mau aposetolo e:
"Tei
faaroo
e maiti i
ta'na orometua. Na ro¬
to i
to’na
aniraa i
te feia taio, ia taio
ratou
i tè laau parau
faaara raa ta Paulo i
ei miti
5:13-14).
e8g88S88888888«88e8e8<Sg888888888SSS88S888888SS8S88gS8@88S;
àra-
mau
ia Tito, te haapapu
nei Kalavino e: "0 te
e
fenua ?
üe
no
tei maiti
o
i to'na
papu
ta'na, ohipa
'^ufaaî-ore i
te
nunaa.
ei mea
te aro
Ta Kala-
vino,
ua
riro ïa te
mau faaueraa
e te oraraa ei
aea hoê.
la
hiopoà^|paifâi[
hia te
tahi e ae t,alii e tiaî.
Mai te mea e, te arue
nei Kalavino i te faufaa rahi no te
toroà
moà, te
haapapu atoa
ïa oia e, te mana
no te hoê orometua,
e
ere ,ia i
to roto mal
i te ohipa rapae : te
faatahinuraa, te haaraauraa, no
roto mai
râ i te aôraa
i
te
parau a te Atua, e no
nei
i te ohipa
mai
roto
ora faatupuhia e
te
¥arua Maitai. Te faufaa rahi no te hoê oror® tua,
o
to'na ïa
ati maite raa'tu i te
parau a
te Atua.
SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS&SSSSSi
atoa
mau
taime
to te
Sotaiete
no
rciraa i
te mau ravea
Paris i-
atoa,
i
pihai iho i
te Paatèreraa Hau,
e
i
pib.aï iho i
te mau
te fenua nei,
no te ani
ia ratou i
te
hoê tauturu tano
maitai no te mau fare
mana
no
h lapiiraa
porotetani.
i te matahiti 1875,
teie te
A hi'o na,
rata ta Tare VIENÜÏ i
faatae
atu
i te aro
no
te
Tomiteraa
o
te
Haû Repupllita
o tei
noh^ i Papeete nei i
"I te omuaraa
no
te
hoê ohipa apî, a farii
mai oe ia faahamana'o
atu vau ia oe
e,
te
fare haapiiraa po¬
rotetani reo
farani,
tei tahoê i na taraarii
mau
haapii 120 e ahu atu,
tei haapiihia e na orometua e naha,
aita
ia i faaô hia te
mau
haamau'a
raa
i roto i
te tabula faataa
faufaa
no
raa
te fenua
nei, o
te parau noa
râ no te
feia haapii
tei faaô
hia mai
te
faataahia
te tauturu
2.000 farane. Te
faufaa rahi no te hoê
ra
e
fare
haapiiraa porote¬
tani,
te mana *0
au
aitâj^ e faufaa
e,
nei
ia tatara fVaahou
atu
vau ia oe. I teie tai¬
me
i
Papeete nei,
te
fare haapiiraa porotetanij e vai nei,
eita
ia e naraa f-iahou
na '
i ta'na iho mau
rave*a no
te
pahono
raa'tu i
te
hinaaro
roto
©
tumu
te
no
utua-
raau
porotetani.
No
reira, e te ïoaana e,
te ani faahou atu nei
SL vau
ia oe
i ta oe
faatiaraa e te faatia-
fare
ei
riro ia
ua
rau,
faaiteraa ia
tatou i
te rahi no te 'oau. ho-
raa
poi'a, i te rahi no
te mau fifi,
tei farereihia,
aita'tu ©
tumu, maori râ, ©i ra¬
raa
ve 'a
toa hoi a te ApooFaatere, ia haanianuia mai
oe i te mau
hinaaro tau e ani atu
nei
ia oe,
in
horo’a
mai oe i te hoê tuhaa
ravai a'e no
te mau
fare haapiiraa porote¬
i roto i te opei te mau tauturu i roto i te tabula
faataaraa faufaa a te
tani,
reraa
Aita te ohipa
te
ia
na,
tiaturi atu nei i ro¬
ia;,oe, i faaite mai
ia'u i te
hoê ohipa,
a nahenehe,'iati^ ai ia'u
to
ia vauvau atu
i
mua
ia oe,
noa'tu te manuia-ore.
No
reira,
te ani haehaa' tu nei
•â Vau ia oe,
te Faa¬
tere Rahi o te
Eau î
ia pûpûhia, i
te mau
tamarii
porotetani ,
mai te haafifi
ore i
te
to ratou
parau no
faaroo i te
mau ra¬
'a, atoa no te paeau
haapiiraa farani mau,
ia au mai tei pupuhia'
tua i te mau
tamarii
Katolita... Taua ohi¬
pa tia mau ra, e riro
ia ei
faarahiraa 'tu
ve
i te
tiaturiraa
nei
i
roto
no
te
mau
toa
o
roto
ohipa
te
ta
i
e
vai
te aa.u
taïoarii afenua nei i
outou mau
faatere nei,.”
Teie nei
©
i
e
mau
pu-
te
tuiroo
no
.mau
t'-rani.
Te maha ahuru
rua
matahiti
haapiiraa
no
orometua o
te
o
te
heremona
1927-1967
misionrire farani mata-
B
ore
noa'tu
ai
ratou haamo'eraa i
to
parau no
te ohipa
rahi tei ravehia e to
ratou mau hoa paratate
Na
ohipa, ia
oe e te Tomaau mai tau
e
tau.ta
nau
paeau'
nei te hoê mana'o tei
riro ei
mana'o
fifi
raau
rahi
taua tau l'a,
te mau
te
ite mai
inalift,
tabula vai-
ioa 'no
no
ne, na roto i te fifi
e te rohirohi?. te vai
tamarii
poro¬
tetani i
te rahiraa.
hanahana,
mau
II- TB
MAU FIFI I TB
pae politITa. :
mua.
no
porotetani tei tapa'o
raa
i-ave
faatere
mau
hia i nia i te. tabula
ai oia,
e
te
paeau Katolita,
ô êna ia oia i te
matahiti 1866 ra.
roto, tei tupu êna,ua
fatata i te ahuru matahiti i teie nei.
I
teie matahiti, te haere noa nei â
te mau
tiaraa
te
no
te
politita i
i roto
ei faaohiefaa i te ohipa a te mau orornetua
te
io'a
to
no
ua
teie nei aniraa ia oe,
mai te faaite atoa tu
hoi i
te
pahonoraa,
mai te taui
hoi i te
tahi mau
vahi rii
i
o
i
i te
rotetani i roto
no
fifi
e
taille ’i fi.fi
porotètani, B inaha, i te
matahiti
1381, oia hoi,
ma¬
tahiti i mûri
a'e, i
to te mau fare haapii¬
raa haamauraahâ.a,
ua
ô atu te hoê auaha po¬
te
pahonoraa mai i
hoê pahonoraa o tei
ore ia au maitai,
ua
papai faahou atu â o
Taro VIBNOT i te rata
i mûri nei : ”... B te
ïomana e, te
faatae
faahou atu nei
au
i
Hau,
atoa
tauturu
maiteiraa i te Hau Me-
raa
mana
te To~
te
ratou
e noaa mai a.’’, te
hoê tiaraa papu n© ta
tatou mau fare haapii¬
Apooraa Hau no Tahiti
nei, oia hoi,
o Taro
VIBNOÏ. Area te auaha
Hau.
Na roto i to
i
mûri,
i roto i te nunaa
i taua tau ra» I roto
i te mau fenua
aihua
roa
raau
parau
e tei
farani, teie te
tumu tei parare
haapararehia..
0 te mau taata Katoli¬
ta ana'e te
farani
te feia'toa tei
e porotetani
ratou, hoê ia huru s,
e paratane ratou (qui
dit
protestant,
dit
mau,
e
parau e,
anglais...)
0
te
tumu rahi
ia,
te parau
tumu ia
ta Arbousset i faaitoito maitai, na roto i
e
0
te haamaramarama ra^‘
tu i te nau ta.ita
no
te^mau fenua Tuamotu
e,' te vai mau nei te
mau
taata farani poro¬
tetani, mai ia'na iho
huru, tei tia'tli
mua ia ratou,
tei ri¬
te
ei
ro
B
te
no
raau
tapa'o
papu.
te titiaifaro
ohipa
tei
ra¬
vehia e te mau orometua raisionare porote¬
tani i taua
tau ra i
tua matar.rua
no
Heremona.
roto
i te hoê
tei
tupu l.te
avae Tenuare 1927? via,,
Na
matai
piarari rôa tô :.iau" Ta¬
re
hri.apiir-ui orometua
no
tioriar i ota Amélie.
Aita râ i macro, i te
tahi noa
t lu
avae i
mûri
mai,
19
te
orometu.a ra o
no
i
oia] hoi,
Hê
1927,
te
na
Al-
legrel;, Faatei'e
rahi
te Totaieté l’aatupuraa-partu no Paris,
i tomo i te fare Haa¬
piiraa orometua apî,
no
tei faatiahia i nia
i te aivi ra o KaIBRE,
i Papeete nei.
tpo
pa
oia i
ioà
te
Te itoito
roa.
haaputuputura.a
itoito
e ravehia nei
i teie nei laahana,
i
te matahiti tatai ta¬
hi,
i
roto i te
paroita'toa,
no
orometua,
e
teie nei
hiti.
e
u.a
e
faamau
noaà i
40 mata¬
hi,
to
ua
i
te
lr&-
tupu iai“'na ro¬
i toi toi rahi
o
te Bkalesia Tahiti, o
tei haaputuputu naite
i te
raoni e au no te
hooraa mai
i
te hoê
fenua no te faatiaraa
i te mau fare laatamua
te
fare
apî e opuahia nei. Noa'tu râ, 0
mea tia roa,
ia parau
hia e, ua vai
noa
i
roto
i
mau
te
fs^atere matamua,
;ianao
no
te
te parau ho te faatia¬
raa i te Haapiiraa o-
rometua
faaearaa
e
te hoê fare
no
te
mau
ta¬
haapii no
te
te mau tama.roa.
''Internat). Teie râ,
ua
vaiiho noa hia te
parau no
no
Teie nei ohipa
mau
mau
ei va.hi
te
te
ra,
Haa¬
orometua,
ua
aifaito
noa
ïa i te
pae o
raa
te
piiraa
marii
ineinehia'i
i
moni i
taua t.au
ei maitai no te
"Heremona". B mai rei¬
ra laai to Heremona ri¬
ro
no
moni,
te
te "internaif"
te ravai-ore
p
te
i teie nei râ,
tupu faahou nei
taua opua raa ra.
i te
uiui e, eaha ïa
te tino ororaetua i ore
i
tere
maitai i
teie mau matahiti nei?
2-
"Te
nei
ere
pipi-orometua te mau
ha ipiiraa tumu" (e ma¬
nao teie no G.Preiss)/
faaÔ hia
parau i roto
i te veà i mua nei, e
Teie hoi te auraa,
te
tumu matamua
roa
te mau fifi no te
faa-
tia
ineine raa
i te tino
ororaetua
no roto mai
ia i te faite
no
te
Noa’tu
e
teie nei
roa
ia
tatou la
i* teie taime
pahono
ia au
i na pahonoraa
i mûri nei :
faaineine
raa.
I- "la
faaineinehia
te nau
pipi-ororaetua
i xo ratou iho â api-
(e manao teie
Vernier).
raa"
Taro
Te
îaa.u fure faaearaa
tua i Hereaona.
matahiti-
Mai
te
mai
rüai i te
1927
1961,
e
ta© roa
matahiti-
faaea noa te
pipi- oroxnetua i
raau
ua
roto
hoê fare
te
i
rahi
raau
tei
haere hia, tapiri lai
ai te mau fare tûtû e
te Œau fare
te
mea
B
pê
pape.
e, ua
no
taua faie ra,
ua
monohia i te mau fare
roa
apî
nehenehe
tei fa ’.riro
te
roa»0
i te
ora
plpi-orometua no teie tau, ei
ora raa fanao aè i to
te mau matahiapo, eita 0 ore, i to vêtahi
raa
o
atoa
mau
nei
i
taata
e
noho
Papeete nei.
ai
râ te oti
Noa'tu
teie nei tuhaa ma-
raa
taraua,
te
raau
oia
fifi
hoi,
te fifi
te ravai-ore
pape, e
hi roaè
I te
o te
raa
o
fifi
ua
mau
Lhj-^li’aa
rahi
o
ta ratou mau
hora haapiiraa
(o te
tumu
rahi
hoi ïa no
) eita
atura ïa
e nehenehe
^faahou ia faataa i te
ÊoJ taime né te faa'
â i
o
te
tei
tauihia,
ua
0
1950,
tere
puraa.
e
Mr. 0.Mo¬
0
te faatere
mataram roa tei
faaea
i
roto 1 tauji
fare ra.
Ua amo oia i teie nei
tiaraa Fn,atere
(noa'
tu te faeraahia to’na
reau
tae noa’tu ra
tahiti i pohe
i te
ma¬
ai nia
( 1936 ). To ’na mau
teie ïa
i raurl
:
Taro
Vernier,
G.Preiss, A.Jacot, ïï.
Vernier, e i teie ma¬
hana, o J.Adnet.
Eita roa
e tia ia
no,
nei
o
tatou i’a faataa
i te
huru mau,e te mau fau-
reircU,
nehe ïa
nehe¬
Sattih'ia ïte
mau ohlpa’toa
e,
te
ta
ratour
hope ïa
i rave,
i
ta
parau
e
ua
roto ite
Moreau i
faaite
i te matahiti
1932 ra !
"Paaore
raa
i te
ohipa i Oteania nei.
Te titau nei
te Haa¬
mau
tai,
huru
no
no
tatou
ta
e-,
kalesia,
tel te ‘huinjî
ïa
no
ta
ratou mad
Te
Haapii¬
ananahi e
tau i mua.
no
te mau
Aita
’tu-
ohipa i nia ê i teie
nei ohipa".
E riro paha
tatou
e
tatou i-
"la
itea to
:
I- TE PARAU
Ma_itea, ml nei
ïa
xot'ôri'~tâ'’*nâ'*£ho
na
^—
üiiîîT
papai Eaiamo
ia pure
tatou ia tupu te parau
0_ta'na iho Tami-
(ïesu) taua parau
ra, te Logo a te Atua,
tei vai na mal te hati
Atua
i te rahiraa. Oia mau, mai tahito roa mai to teie
a
ORA
ATUA UA
lA ?
A
MAI
pure.
Mai te mea e,
te
faaue
mai
nei te
te
maniraa cal â o teie
na’na hoi i
nei parau parnuraahia
e te mau ite no te i’atu. 0 ta te mau poro-
nei ao,
faaiteraa i te parau,
naraani teie nei ao, e
aore roa
oia i ere i
te hoê mea
i hamani-
1 te hina ira
hia
ïa
pheta
i
rave te
te
o
No'na hoi te
parau tei parauhjLa mai
A-
tua i ro,to i tera nunaa ei
:yerC]nunaa e
tae noa’tu
i
roto ±
te taatâ
tatai tahi.
2 ere roa’tu i te hoê
e
rave
ohie, no
te rnea,
e
rave rahi
te mau enemi t.c^i hAaf ifi i
to ' xia
e
i
to'na
Eaha
e
iho
raî
manaô,
rau
,e
te
^sîîr
na
o-
roto i
î
au
taua
ra,
ora
i te irava
loane
te
ora
ra,
reo
no
ia
au
te irava
nei
t,aua
i te
14
ï
•’Rlro mai nei te Logo
ei taata,
ua tiahapa
mai iô
tatou nei,
e
ua iteahia to’na hanahana". Ua tae mai oia
aore
oia
ïa
iteahia
mai
taua parau
ra ©
te mau
no
ia
parau
Ua
ïa i te
tahi 'ifea â atu, i pa¬
raraa
na'na
orft..." (loane I/I-4),
.
ratou
to
taime
i
fifi huru rau
mu
e
4 no te pene I a
"Tei roto
ia'na
ai, mai
mau
î
mea
taua
oia’toa
ore
te raea 0
ua
ite papu oia
e
aita
roapte taata no to’na
tau e pure nei ia tu¬
pu
ta te Atua parau.
Te
riro nei to ratou
e
^amah^Maite teimu raea’toa
ej oia
Salamo nei, te
nei..,â oia i teie
nei parau.
loane IposetoX^
'^nei.
te
no
.
te matamua,
parrrern.-i,.'
i te tau
ra.
"I Vai lia te Logo,,! te
matamua ra, i te
ra hoi te Logo e 0 te
Atua hoi
te
Logo^.' I
te Atua
ra hoi o£a^^
ohipa
papai
faaue
haapao maite mea,
te
ta
e
parau e ati noa'e teie
nei ao,
e
te ora na
oe i te mau etene atoa
No roto mai
teie nei
âalamo 67 i te païiairaa no
te mau Salamo
maitai hau ah e i
te manao
feo'no
rava
ra. "
ïnaha
ororaetua,
o te
Ekalesia
Tahiti iho
ïa no teie mahana, no
te Paatere.
te
ao,
e te ora na oe i
te mau etene atoa ra".
i te
piiraa ororaetua
raa
o
AOEAA s Salamo 67/2 i
'^Iâ“""itea to parau e
ati noa'aè
teie
nei
natahiti^paari raa) e
orometua.
Te fare
no'
TlJAROl
ïa i te matahiti
oti
râ te
tau matamua
to ratou
Te f^x'e
fare Faaterb,
ore
J.ADNET.
pipi-orome-
te
nehenehe
i te
pipi-orometua
e
faaapu, i teie nei râ
mahana, no te
e, aita
e valii faaapuraa; faahou,/e no te
ra,
niau
no
,
rae vai nei.
ïa
mau
ralii
te
fa-i rahi o te raau hopoià ta te mu Paate¬
re i
amo mai. Noa’tu
vai nei â
te
tahi
o
te mau
■
i ô na
ihoraj
i roto
'5
©
i to'na iho pupu
haere outou e ati noa
aè te mau fenua'toa
taa-
inaha, aita roa
i farii ia'na,
aita ratou
i farii i
taua parau ra ei taua
ora
ra,
ia au i te
reo no te irava lï e»
ta*
e
nei,
ratou
ei
Tamai ti e no te VaruaMaitai, mai te haapii
nei oia
iô na ihora,
e
aore
to'na ihora taata
i
ite atu
ia'na. 0 vai
ma râ te feia tei- ite
atu ia'na. 0 te feia'
toa ia
tei faarô^ i
to'na
ioà,
oia hoi,
te mau etene, e ta'na
la i
horoà mai
i te
mana ia ratou,
e tamarii na te Atua,.
ia ratou i te mau pa¬
atoa ta'u i horoà
tu ia
outou
na" •
rau
C^taigl' 28/18-20).
i; te tau
ua
"Ite
e
tâh^S
feial'j.ara'
nelia,
taua' ora'
ra, k
tia'i ia'na ia
parau atu ia ratou
e:
"0 outou
râ i tute ê
atu i
te parau no te
ora, te fariu tia nei
Atua i
i roto
te
e
te
ete
Atua i
reo
attfe te ora i te
etene
e te feia
hara. B mgu etene e e
feia hara anaè tei homau
mau
taime hopea
nei
i
te
ta'na
©
mau
pipi
;
E
te
Ekalesia
mau
no
Pa¬
titifa i Lifüu, ua maitiaia
e 8,
.tei faariroiiia ei "To¬
mite
ohipa*. Ta'na o'îi.ipa tumu,
ciaori râ»
te
faatupu raa ïa i
fflau
parau
atoa tei_
i roto
faaoti
te Apooraa, e te faaafaro
raa
hoi
i te
ohipa
mau
o
i
te nehene-
ia
ravehia e
te
faaineine raa i te mau
he
ohipa
Rahi
te Hûrû^^a
no
te
no
matahiti
Te putuputuraa
1971.
teie nei Tomite 0-
a-
te
i
te
e
(e
ore
no
aPi
ao
rautia
te
no
ra-
haavare-
faufaa rahi ïg’
hoê farorei
rotopu
i te
kalesia
raa
mau
E-
i rotomu i
te taata tatai tahi)..
e
b- ao api no te aroha :
(Te faahepo*
mai nei te tau, ia^.aroha tatou)
c-
hipa
ao
aï>i
no
o-
hopeà)
nei tatou i te
â)
te
(tei haere tia
;
no
to
(ia TesuMesia, • ' S na roto ia'
na to
te' Atua ohipa
ao
api
faarno.raa
raa
:
i teie nei
i roto
ao)
hipa, ± teie matahiti,
ua tupu aênei ïa i 8uva, i te fiiau
motu no
Fiji. 0 Jacq^ues Vau-
e- ao
api
no
te
faatupuraa i te hau :
Teie i mûri nei teta¬
hi mau vahi râi no te
tabula ohipa.
cher
te
auaha no te
Ekalesia
Evanelia no
Tahiti nei tei tia'tu
raa
no
o
i taua Tomite
roto
e
pae
i mûri
te
maoro.
nei te ta-
parau to taua
ra
tei au
i faaoti, e
maitai
roa
tatou.:
-Ua
haaraatahia te
ohipa na rotn^ te hoê
i..^eÿ<^
ua
Oalatia 4/7)
i te rurûraa no
no
,
horoà 'oia,
hoê poroiraa i
ao,
:
i roto
Tomite
Aherahama,
Isaaka,
lakoba i te
amuraa maa i te"basileia
o
te
Atua râ'%
to
(itéa
Te Tomite ohipa no te,
i-nau Ekalesia no. Pati¬
tifa.
I te matahitl 1966,
Teie
hi mau
e
i
:
(Bka-
te Tomite no Patitifa
lesia)o
na
haaparahi atoa
"E ia tae
e
no
mero
mau
ra, e ua putuputu ra¬
tou i roto i na maha-
mai mai te hitia o te
râ e mai te tooà o te
e
te^a^C
"ia
Te
i
mau
te Fatu i
parau ra e:
■"E rave rahi te haere
râ,
rahi^
pure no
(Onani
haapiiraa, o ratou ta
hia ratou
Sptaiparau,
atoa ra".
iesu ra, tei
ta'na
mau
to parau
e ati noa'à
teie nei ao, e te ora
na oe.i
te mau etene
noaa
i
: "Tupü aparau
a te
Faatupuraa
Sàlamo
jngihunaa Witihia, ia
mi ia
e
aita atu e tunu
ei faatupuraa
uputa no te aroha
ia ratou, mi te faa,iita. i
aau
no to'
faaroo
i to'na mau e-
rahi nei te
te
ro
te
ai Paulo
tura
te
Atua e aano roa'tura.
"I teie tau,
te tupu
paari ta te Atua
iriti
parau a
arue
pisetole
iPaaril^ o te taata nei.
Üa
te
puraa
nahea
i teie nei
e noaa atoa'i
te ora
i te mau
etene e te
feia hara?
E homa e
te ite e
e
matou
i
ô te etene.
Mai reira mai
te tu-
E
e
haapao
ite atoa oia
ua
parau ra
ati-kanaana
e
:
au i tonohia
.mai iô na, i
te maU
mamoe moe ra
i te utuafare no Iseraela."
taôhià
e
te taata,
farii-ore-^àa, i
né
roa
o
i to te nunaa Êaitihia
"Aore hoi
ore
te Atua
maori ra, o tei mataù
ia'na
ra".
I te tau
no Paulo im-si
tere eva-
.
te
atura vau e,
mau
ore
i te huru
ela, te ati-Iuda i te
tau no lesu. îîo ratou
hoi te parau
ta lesu
i parau atu i te vahi¬
i rafe
Petero
taata, teie to'na teo:
etene e
te fatu no
te faùfaa
o te ora,
o te nunaa
niaitihia râ, o Isera-
ravea
lio, aita hoi
oia
i hina'i.ro e i farii.
la
tae râ oia i roto
i te utuafare no teie
Eâra»
o
taata etene o
ia'na ia
te hoê
Korene-
mua'
feruri
l”‘rô^ô“~â^ôâ~‘‘ra”i”^ê
mâû.~ê^ênê"’~e~^e~_îeîa
hoi
te
Petero,
no.
bràma^^^.ate
tae te
Atua i
2- Ua iteaTmaî nei
ïa, eiSHâ'’î“lfe'iô~!î~'îê
nûnââ^ÊÔâî'îîHîâ ânâ?7
ere
MAV PARAU API
ia ratou
i roto i te
ioà no te Metua no te
I haere mai
E
faariro ia ratou
pipi,
e bapetizo
haapiiraa
bihilia no. '
te tauturu
i
mau
feruri
no
te
tahi
;
te
raa' manao
mahana tatai
"TE HOE AO API"
(II Korinetia 5:11-21)
II- Te ohipa faatupu¬
Parau amu.l .l ..PPatitifa nei.
Te faaitoito nei mtou
i te mau Ekalesia mero
atoa,
ia pûpû ratou ia
ratou iho i roto i te
hoê ohipa
amui ia au
fte faite no to ratou
fenua,
hou
ratou e
'feaama^j ' i te hoê "0hipa :^Latupuraa
parau
amui mai
tei iteahia
nei i te
Aferita. Aitâ' hoi - tatou
Jfenu^
i
ra
paari
n,o
taua ohipa
i Patitifa nei? No
reira,
e mea
tia ia
haamata tatou i nia i
tel iteahia e
te mea
tatou,
oia hoi,
te
ohipa i mûri neis
mau
te
-Te hioraa i
o-
raraa utuafare.
Te
haaparare raa i te Evanelia
i
rotopu i
te feia tel ore i faaea turau mai,! rotopu
i te feia
tel
ore
faaea tunu mai,
i
i ro¬
topu i te feia api.
-Te haaparare
raa
i te Evanelia i roto¬
pu i te mau ihitai, i
te mau ratere,
i te
feia faaroo-ore,
e i
rotopu i te mau tamarii haapii ata.
-Eeruri
i
te mau
raveà
e vai nei e te
faaohipa raa hoi i
taua naau raveà râ.
-Te
i
faaineine raa
te hoê
tono
auaha,
no
ia*na
atu
Haapiiraa
te
i
o
:Ï9 691 (haapiiraa
i
te
utuafare )
e
te faaineine raa i
te*
hoê Pû ohipa raa no
te
ora raa utuafare.
-Te faatae
raa
i
te hoê mau parau faaraa
ite
pû no te piraa parau i
i te
ha papai
te
RÛrûraa.
huiraatira
e
au
î)a ra.
i
tià no te Haa¬
piiraa Keretetiano.
No
teie
taime, e
piti raveà tei itea¬
te mau
hia
:
te fiiau mo-
Patitifa nei ,
tahoê ratou i te
ohipa'toa tei ra-
tu no
*ia
mau
vehia
e
te mau Bkale-
e te faaoti atoa
matou ev ' e tia roa i
teie nei Tomite ia amui atu
i
te Tomite
sia,
Rûrûraa
mau Ekalesia,
no
te
a
te
ia ne-
ia'na ia tere
henehe
maitai.
IV- Tahoê
raa
no
te
Ekaleala :
Ua
tupu to matou
rahi
te
ve
mau
Ekalesia e ra¬
rahi.
B te pû homau
pe^ no taua mau Ekalesia
ra
ri râ,
te mau
tei tupu, mao¬
O tepû ïa
no
raotu Salomon.
V^Te
faaipoipo
Keretetiano î
0 te hoê
rau
fifi
raa
teie pa¬
rahJ. tei i-
I- Tomoraa
puturaa :
fare putu-
maitihia oia 'ei Peretiteni no te hoê
To¬
ï
rot4~- i
no
te
te
ohipa
mau
tere
tomite no
Tuhaa III; ua tomohia
te
te fare putuputuraa a
te amuiraa
Sarona no
■tarîiraaj:
mai i te hoê
tahoê raie,
ia au mai
pû raéthodiste
no
Davuileva.
b- Te faaineine raa
i te tahi mau orometua
haapii te ore e mau
te vahi hoê.
Tomite
no
i
te
:
raa
faatupûraa i te
Ei
raa
tei faa.oti hia
parau
aênei,
faaitoito
ua
hia te mau
Ekalesia
ia maiti
ratou i te
tahi
mau "Tomite Ta-
hoêraa"
no
te ïiahoê
raa
i
te mau parau
haamaramarama
raa e
ohipa feruriraa,
eîai^.râ no te "faatu^ te
i te |phi^
tei faàotihia.
'
feu
raa
,
VIII- Te fare Haapii¬
raa
orometua no Pati¬
tifa :
Tei Suva taua fare
Haapiiraa
ei
te Ekalesia.
mite
a
noa
nei
ra,
ohipa
e
ua
rahi
faahiahia mau tei ra-
Rûrûraa no
Ekalesia no Patififa.
I teie taime
nei, te haapiihia nei
na pipi-orometua e 30
e
na orometua haapii
e maha,
e ^bmëtup ante mau
glican
tahi. f"e hoê
pàe no à; te mau pipi promette
faaineine
nia nei ' ïa
te "licence
ratou no
en
théo¬
logie", e te tahi pae.
te tahi mau
a
I roto i te te¬
no te Tomite Mê i
faatùpuraa
parau(oroà
Mê) i
te
Atiha (Haapiti). Teie
nei
fare putuputuraa
uaLfaaapî roa hia ïa»
tomohia i te 18
Mê i mairi aênei.
Na
Ariihau diakono i
faatere i te ohipa no
te
tatairaa
mai
te
tauturu naitaihia a te
amuiraê Sarona. Ua tae
e
ua
no
te^^ihnaj. III (Fareanoa
^jOroiref®) e na orome¬
tua no Müiarepa e Faatoai. Na Marurai orometùa
i taviri te o-
pani no taua fare
ra
te
faaitoito raa '
toa. $Salamo ; 122:9)»
I
mûri aê i teie nei
e
oroà,
ua
Mê
tere
tahoê atu te
taatoa i nia
i te ?aau amuraa
iaaà
tei faaineine maitaihia e te- amuiraa Sa¬
rona.
IIIfe.amauraa
nupû
Ui-Api i t e ^uhaa III.
Tae roa mai i teie
nei, aita â te ohipa
no te feia api i tupu
faahou i te Tuhaa III
ia
au mai tel tupu i
mua
aenei;
ua maiti
noa hia te hoê tià no
te Tuhaa III tei riro
ei
mero
i roto i te
Apooraa -Rahj. Üi-Apî.
E rave rahi atoa tai¬
me to te Apooraa
Ui-
Api feruri noa raa 1
te parau no
te feia
api e Vai 1 te Tuhaa
III,
e
inaha,
re
te Tuhaa
,
e
oaoaPj i to matou ite-
tupu e rave
pû ohipa no
no ■to’‘na itoito e
to'na maramarama,
ua
hia
fifi.
haapiiraa e vai nei
o
tei
^neine no
vehia o te
ua
Nq te fenua nei;
pû
te
no,
te Ekale-
te mau
i
roto
i
riro
e,
i
raa
mau
raa
I roto
Te faaineine
a-
tahi mau feruri
no
NO niu-zelani
taua vahiné ra
te hoê paroisa, e
no
te mau tapao tei hio-
Vî- Eaainelneo' raa
Ua ;Taataài matou i
te hoê ^Toraité aravihi,
tetiano
tahi e
no
'
-
tahoê
no
te
ïa'ratou
nei
te tahi no
te taviniraa i tp ra¬
tou Fatu.
te
IrïïS: taua ohi-
VII- Te
parauhia :
te Pû
te Haapiiraa Kere¬
listes, îvfci-: f3.
haapii
tatou mau motu, e tei
hau roa'tu, te haapii-^
raa ïa
i te tahi mau
tià
c ongrégationa-
cans,
ito 1
no
III- Ta
PÛ haapiiraa
Keretetiano ;
tel
'
mau
1969 i mua nei.
Ei reira
e haapûhia
te
angli-
méthodistes,
tià utuafare
i Suva i te
avaà Tenuare-Eepuare
i te tahi
) no te
diplôme du Col¬
lège”. Ratou paatoa
te aroaa presbytérien,
ti te raaoro
faaineine raa
piiraa
sia
Niu-Zelani, ua maitihia, a tahi roa ra,te
hoê vahiné ei Peretiteni no te hoê Tomite
a te Apooraa Rahi
no
te Ekalesia. E diaio-
hoê ”
haaraauhia te»hoê haa¬
i te
’^uvali te avaè Tenuare
ora
te^peu
"Presbytérien"no
te
faaineinehia
nei
ïa ratou (e 3 matahi-
teahia ia au i
i rot 0 i te
mau Ekalesia.
I mua i te rû
rahi no taua fifi
ua
faaoti “ matou : ia
to val
III, ua iteate haamata mai
SîâL e,
ïei
te
taua
ara,
Tuhaa ra 1
oiha hoi,ua
haamauhia te
pûpû Uî-
te
paroita
Api
no
Na Marurai orometua
i
faatere i
taua ohipa ra, i roto
Maiao,
ite fare pure
Maiao
iho no
mai te tauturu
hia
e te peretiteni o
Tuhaa III. E 20 me¬
ro tane e
e 22
mero
Vahiné. E teie te ioà
no
te Tomite faatere
no
te pupù Ui-Api no
te
I-‘Iaiao :
Peretiteni
Teihotu
Paia
;
Beretiteni-mono;
Brothers Henri
Papai
Parau
:
Papu Nini
Haapao-faufaa
:
Papu Enoha
Te haaraauruuru
atu
nei te Tomite Rahi Ui-
Api i
te orometua
tera, tei
ohipa no
api i Maiao.
te
E-
faaitoito i
te feia
5- Parau oto :
Ua pohe roa
te o-
rometua aô ra o
kiri Pittmann,
TuataI te
^6 no Eperera i mairi
aênei i pohe roa i to
tatou taeae
orometua
ra o
Tuatakiri Pitt¬
mann.
E peretiteni oia
te nunaa maohi porotetani no te mau pae
no
fenua
i
Rarotoa mâ»
E faatere oia i te pa¬
roisa no Avarua (olre
pû no Rarotoa). I te
matahiti 1963, ua tae
mai oia i Tahiti
nei^
(2)
ro
ruai te apeehia
itai o
te tahi
atu .m,_,u oro-
raua
inetu 'SargtOiK-
o
r
ea
'
noi
.
I.U.
iimoiO,
iaa-
‘.a i ô tatou
héLedozaa te
e
ua
h.oi
a tu
ra,tou i %rotoa.
•"I ■‘■.e
no 3pero~
aônei,
â
ra
tei'<,-; 'oi-L
Uri-lti
i
taiâ.
tere
te hoê
1% roto
ra,
ra,aa
e
iiioê
te
iia
t.a’na ta-
e
’.ore
x
taux
rciohia
ua
te hoeï ati.
rauri,
Ua
tlj^o i
ra-
C'a tupu
i te tai.
iii?i 1 te paîai ra o
TIHOHI ;/lLLiAl"l]
VU,
na
i
te mau jnai: rlraa
to
tino, e ua ikteahie. itUii te tino
r'/fi,:.
te tamaiti, are! to
tino 0 Tuatakiri; ai-
ta la i ite fa.'ihouhia'
no reira,
te faatae nei
te veà porototani e
te ^kalosii
Tahiti i te tapao ho~
honu no
to'na aroha,
te utuafare no Tuatakiri;
i te utuafare
0 te tamaiti
c
i te
Ekalesia
no
kru-otoa
iUci*
te
mau
na
roto
aposetoio,
e
ia
ratou, i
te Ekalesia,
te
vni
rnana
nei
noa
la,
a
e
tupu ai te
nua,
e
na
te PatU
parau
"E parauhaere-hia te evaaolia
o te Basile'ia
nei
e
ati noa'è teie nei ao,
hopeà
te
0
:
i reira ra'.
te evanelia
vahi
e
ihor;-, la,
Ua
tae
i te mau
rahi
rave
o
teie nei ao,
no
te
mea,
ua auraro te Bkalesia i
to'na Patu
haapao i tei
ua
ia'na,
r-'i^i
roihia
po-
te vai rahi
i te
mau nunaa
o teie nei
ao, noa'tu
te huru o
to ratou
tiaraa e te
teie
râ,
nei â i roto
noa
faito
to ratou nara-
o
vai
te
raarama,
nei,
e rave
lioni taata,
ite
aore
e
noa
rrahi miaore
i
â i faaroo
te parau no te Paaora tonohia e te Atus
i
to
to te ao. Ua riro
te mau
etene vai-
raa
mai i roto i teie
no
(e rave rahi
milioni) i roto, i teïisi ao
i
to
ua
oaüa
nei
tatou ite
tatou,
raa
e,
fa-ifetia hia te
o-
roraetua ra
o
S.Raapo-
to, Peretiteni no ta
tatou Ekaleeia Evanelia, i te fetia "Che¬
la lé^iop
valier de
d'Honneur".
nei
ïe
oaoa
tatou i te [A.tua,
TE
I
B
to'na
tore,
te Uabati
II
no
i rnairi
te inau Skalssia
Poro-
Parani,
no Ilelevetia, no Aferika : Togo, Dahomey,
Damerouçi, Grabon, Zam¬
bie, Lesotho; no Ma¬
tetani atoà no
dagascar, no Patitifa:
Polynesia e Taratoni,
ua haapaohia
i teie
mahana
i roto i teie
rnau Ekalesia
hoê
.
faa-
tiaraa
ua amu
e te
te
oxa,
oia i
uiai nei
'anio nex a
hopoià' no te
oraraa
varua
rahi
tahiti.
rau
OHIPA FAATUPURAA
aênei,
ua: Mapaohia i roto i
Tiunu
t'iaraà
tei iioaà mai ia'na, e
na roto i tan'a ohipa
teie nei
no
no
no
te pa'
te nunaa
ra
tuhaa fenua g tpra
tuhaa» mai te hoê faaararaa
i te Ekalesia
ia haamanao
oia i te
ohipa tumu tei titauhia e to'na Patu, oia
hoi te hopoiraa i ta’
evanelia
i te mau
taata' toà i te vahi
tei reira ratou. B no
te mea, ua ite te mau
Ekalesia
tatai tahi,
na
tei tupu
mai na roto
i te ohipa faatupuraa
PARAU AMUI
a
te Sotaiete
no
Paris
re
ia
tei faateratou iho, i
parau
tuputuraa no te matahiti 1965 e te 1966 i
Douala e i
Lomé,
e
e
ite ra'îlotti i io ratou J)arad=
,t^ie nei, ua
Paris i te ava^ ïïovema 1966
i
mairi
aè
raahia ia afai i i
to
ratou mata i nia e ia
hio
i
te mau vahi o
teie nei ao tei ore i
nei.
taeàhia
haapapû.-roa-hia 1
tei
Te mau Ekalesia
'
toà tei
faahiti
hia
’aè nei
te
xoa,
f'-Ua >
_a,mui paatoà la i rdto
^ 'teie nei ohipa!
no
ratou iteraa i jtpi
ratou
titauraahia i .e
to
pureraa
no te^haarnataraa i te ohipa faa-
te
Patu
i roto
o
te
i te
Ekalesi^
ohipa faa-
tupuraa amui a teie
Ekalesia tei feru-
tupuraa
mau
i te
tau hopaà nei.! Te po-
■"ihia i roto i na pu-
roiraa tei vaihohia i
parTü,-
e
te parau o-
te evanelia.
roto
rotopû i
haamata'
ohipa faatupu-
teie
amui, te ne-
rgia parai
ia tatou ia pa-
henehe
ohipa na ta¬
e
e,
rau
Bi
teie àuhaa fe¬
i
e
ei
teie nunaa e
i
te
taata aore i
900.000
ite i
a
i
hau atu
ua
vai mana
noa
â "'M.
tae noa'tu i te riiaha-’
e
e
Te
Dahomey i Aferika tei
reira te hoê
nunaa ,
ua ô
tatou i roto i
taua ohipa ra, na ro¬
tou, no te mea,
atoà
to
i te titauraa a
te
Patuv
Te
Eaha teie ohipa ?
ohipa
t^u,
i
o
te faaiteraa
te
evanelia i teie nu-
is
Areà râ, e apitihia i teie ohipai Wau
te tahi atu mau ohipa
naa.
lâroHa te
hia
i
no
te
au ia ravete t.autururaa
^tenei, <5ia
mau
haiapiifaa ia
te
hoi
ratou i te mau
te
peu no
maitai e te
oraraa
ffloà,
utuuturaa i
te
feia mai e farerei-
te
te
haapiii'aa i
taata
i te ohipa
hia,
te
?aaapt| -'aai. te horoà
ia ratou i te roau ra-
veà
ai terâ
haapiiraa i
tupu
e
raaa,
te
te mau
vahiné
te
ohipa no te fare;
mau
e
i
te mau tamarii i te
ohipa e au ia ra¬
No reira, te titauhia nei
i
roto i
teie
ohipa
:
te
mau
haapii evanelia
no te haapii
i te evanelia, te mau utuumau
tou.
tu mai no
te tauturu
i te feia mai e fare-
te feia araviohipa faaapu
no te haapii atu i te
ohipa faaapu, te mau
reihia,
hi i
te
Vahiné ite
i
te mau
ohipa utuafare no te
haapii atu i te mau
vahiné i te mau ohipa
no
te
oraraa, e
te
feia aravihi i te ohi¬
pa no
te
no
te rnau tamai’ii
haapii i te mau
ratou
ia haamauhia
te
hoê
ohipa amui, ta te taa-
tafîiarii i te 'rnau ohi¬
toà
taa'i ±e parau evanelia e afaihia'tu
ià
ra,
ua
o
faaoti
teie mau Ekale¬
sia e arao, mai te tauturu hia e te mau Bka-
pa'toà
e
ia ite.
ratou,
au
No
jiki ratou
Ireira, a
apitihia te
e
lesia no Parani
e no
Helevetia.
No teie taime,
e
hia te ,mau etene i
ei omuaraa no teie o-
pae
hipa,
ua tapàohia te
hoê tuhaa no te fenua
tahi niaU maitai
pae
tino,
atoa
pae tino
no
te
ia faufaae
e
na
piti i te
te pae vuA
SUIVRE
Fait partie de Vea Porotetani 1967