EPM_Vea Porotetani_19660708.pdf
- Texte
-
LA BIBLE
TE BIBILIA E TE FEIA API
EIT LA JEUNESSE
On
peut se poser la question
rapports de l'Eglise et de la Jexinesse, penser à la responsabilité
de
cette
Eglise vis-à-vis de sa jeunesse, ni ten¬
ter l'élaboration d'vuae pédagogie évangé¬
lique, sans aller demander à
l'Ecriture
sainte dans quelle lumière elle place cet
âge de la vie.
Ceci va de soi,
en
principe,
lorsqu'on se rappelle que l'Ecriture est
l'autorité à laquelle l'Eglise est soumi¬
se. Mais comme pour beaucoup d'autres pro¬
blèmes, on a de la peine à l'accepter en
ne
des
hoê uiraa
kalesia
o
Mai te peu e e ui
tatou i te
no nai
i te inau auraa no te Ete feia apî^ mai
te
peu e,
e
haamanao tatou i te tiaraa no taua Ekalesia ra i niTia i ta'na feia apî, e aore ia,
mai te peu e, e hinaaro tatou i te imi
i
te hoê haamaramaramaraa papu
tei au mai i
te
Evanelia,
tia
e mea
atu i te reira i te
-roa
ia tatou ia ui
"Parau Mo'a”
tei pa-
paihia ia faaite mai oia ia tatou e, i vo¬
ta i teihea maramarama to'na vaiho raa
i
taua u*i ra.
Aita roa e fifi i te reira, mai
te peu e,.
te tiaturi nei tatou i taua Pa¬
rau ao* a
l’a,
e mea mana a'e
ïa oia i te
Ekalesia. la au râ i te mau huru fifi
a»
toa e tupu nei, e mea ï*ave ata roa te fârii-ohie-raa i taua parau ra.
la Haamanao tatou i te tereraa
no te mau mea aravihi e te paari,
i
te
mau mea faahiahia ta'na i rave i roto
i
teie nei
tenetere
hope'a, i te
ite
note
tamarii tei noaa i teie nei tau apî,
e
mea fifi mau ia tiaturi tatou e e noaa ia
no roto mai i te Bibilia,
te tahi
tumu no taua vahi ra.
Inaha hoi, tei roto
i te parau
mo'e no to
tatou
nei oraraa
te tupuraa
taua parau ra, oia hoi to tatou iteraa e,
tatou,
parau
farii mau anei
tatou
i te
mana no te
mau Parau Mo'a i papaihia ra.
la tuu tatou
i to tatou tiaturiraa i roto i te taata nei,
i roto i te
mau mea tei noaa mai i te taata,
e aore
ïa i roto i te mau mea ta te Atua i faai¬
te ia tatou no taua taata ra ? Te faariro
nei anei ia tatou i te Bibilia ei ite ’pae
pû
mau i roto i te mau mea e rave rahi no
tauiraa o te taata ? E aore ïa, te imi
nei anei tatou i te parau mau e tupu maite
tai ai ta
tatou mau feruriraa ?
aita roa tatou
e
maitai apî tei noaa
•^i, e o te tupu a i te iiau tau i mua nei;
mai te mea e, e imi tatou i roto i te Bi—
bilia i te hoê marams.rama hau atu no taua
E
parau mau,
faataa ê nei i te
mau
ra
ra,
e
fifi pü
;
mea
mau
riro pahaïa tatou i
eita ia e ore e noaa
te hu—
mai te
tahi mau feruriraa taaê roa,
tei ore roa
i aifaito faahou i te mau mea no to tatou
nei
tau.
pratique.
lorsqu'on pense à 1' évolution
pédagogique, aux progrès énormes qu'elle a faits,
surtout peut-être
durant le dernier siècle, à la connaissan¬
de
la science
de 1'-enfant que ï-e monde moderne a acquise, il est difficile de croire
que
nous puissions apprendre de la Bible quel¬
que chose de fondamental dans ce domaine,
encore plus difficile d'accepter que nous
ayons à recevoir de prime abord
dans
la
soumission l'enseignement que
nous donne
l'Ecriture à ce sujet.
C'est pourtant là,
dans 1' as¬
pect concret de nos existences,
que
se
pose la question de savoir si nous recon¬
ce
-
naissons vraiment l'autorité de l'Ecritu¬
re.
Mettons-nous finalement
notre
confiance dans l'homme, et
dans ce
que
l'homme découvre de lui-même, ou dans
ce
que
Dieu
nous
fait connaître de cet homme?
Faisons-nous de la Bible le témoin
d'une
étape parmi d'autres de l'évolution
de
cherchons-nous la véri¬
té avec laquelle toute notre
expérience,
où qu'elle en soit, doit être confrontée?
Il n'est d'ailleurs pas question
de nier la valeur des découvertes qui peu¬
vent avoir été faites au cours des siècles.
l'humanité ?
Si l'on
va
ou
y
chercher dans la Bible
une
psychologie ou une technique pédagogique,
il se peut très bien qu'à certain
égard
on soit déçu ;
on se trouvera en tout cas
devant des conceptions
largement dépas¬
sées, auxquelles dans beaucoup de cas cel¬
les de notre époque peuvent être préférées.
Mais
si
nous y allons y
chercher
le
sens et la raison d'être que Jésus-Christ
donne à notre vie humaine dans
sa
totali-
Mai te peu
râ e, e imi tatou i
i te huru no lesu-Mesia e
ta'
horoa nei i roto i to tatou nei ora-
te
auraa
na
e
raa,
hia
iho
tia
mea
vérité même de
dans le
tahito,
no te mea,
o te parau mau ia na te
Atua
iho, te parau mau(na roto i to'na taeraa
mai i roto i teie nei
ao)
cette lumière
façons de voir,
il se peut aussi qu'elle donne raison
à
certaines autres en déterminant
leur vé¬
ritable portée. La foi consiste précisé ment à accepter ce jugement et cette grâ¬
ce, quels que soient les bouleversements
qu'ils puissent apporter dans notre façon
Il
tei haamarama-
taua
Eita e
ore e haafifi rii taua maramarama ra i te
tahi no ta tatou mau hioraa mai te faaite
ia tatou i te papuraa mau. Inaha te farii
nei te faaroo i taua haavaraa ra,
noa'tu
ai te rau no te mau feruriraa e no te mau
maramarama
ra
i te
taata atoa nei.
hioraa ta tatou e rave nei.
Eere i te taime atea roa,
i
e
ore
ua
te feruri
i
riro to tatou
te parau
no te
n’est pas très loin de'
où dans notre comrüTinauté nationale,
la jeunesse était, sinon méprisée,
du
moins victime d'xine indi^'férence assèz gé¬
nérale. La perte
sens
de l'éducation,
nous,
te i-
dont
e
tou i
te mana'o
tiaturi
te feia apî,
no
te
mau
nous a conduit à
pla¬
espoir dans l'avenir, et la jeu¬
nesse, c'est l'avenir. La jeunesse
est
donc à l'ordre du jour. Après
lui avoir
refusé la place et les soins qui
étaient
naturels et dont elle avait besoin,
on
tend à lui laisser une place de
plus en
plus grande.
Dans l'ordre de la science
pé¬
dagogique, l'attention tout au moins des '
spécialistes a été attirée depuis beaucoup
plus longtemps sur le problème de la jeu¬
nous
No reira, i teie ihoâ mahana nei,
e
tia ia ferurihia te parau
no te feia
mea
e
o
cer
te tau ïa i mia
nei,
apî. I mûri a'e i te farii-ore-raa-hia to
i]|jut[n{»
ratou tiaraa e to ratou mau maitai ta ra¬
tou i hinaaro onoono, Tia imi
noa
hia
te rave'a e parare noa'i te reira.
No reira i
roto i
te nanairaa
no te mau ite aravihi, ua riro atu te ma¬
na'o
no
te feia aravihi
te feia
no
i nia i te parau
apî. Ua iteahia te hoê tapao
tei
no te feia apî. Ua iteahia te hoê ao
tamarii e no te feia apî, e ua faaau
no
pine noa hia taua ao ra i te hoê
ore
tei
i aifaito i te ao no te feia
ia'na iho ta'na mau ture,
o
note
pineao
tei
paari,
te tia
ia'na iho i% ite i te auraa
no to'na
tiaraa haapii.
Eaha ta te Bibilia e faaite nei
ia tatou no taua mau mea ra ? Ua moe anei
ia'na te feia apî, e aore ïa, ua faataa anei oia i te tahi tiaraa faufaa rahi
no'
na ? Ua faariro mau anei oia
i te
ao no
roa
apî ei ao taaê, e aore ïa, ua ai¬
faito noa ta'na hioraa
i te hioraa
a te
taata nei ? Te taamu nei anei oia i te hoê
te feia
haapiiraa faufaa rahi, e aore ïa, te tiai
noa nei oia i te parau no te a'oraa ? Ei¬
ta e ore ua vaiiho noa te ^kalesia i roto
ia'na iho i te hoê mana'o taaê
no
taua
mau
u'i
i nia
ao
i
est certainement
épreuves que nous traversprovoqué dans ce domaine un chan¬
gement brusque. L'abîme devant
lequel
i
nei.
en
Les
fare-
tau
souffrons,
ont
sons
i
mua
nous
signe.
Tin
faatupu i te hoê tauiraa rahi i
rotopû i te feia apî. Te apoo tei reira
to tatou toparaa, te aratai nei ia ia ta¬
rei hei
que
Le temps
haamo'eraa
haapiiraa
ia ratou ei tapao no taua fifi ra.
Na te rrau mea
ta tatou
peut
d'être des hommes.
tearaahia(i roto i to tatou mau amuiraa)
to te feia apî vaihoraa
hiai
te hiti.
Eita
se
condamne certaines de nos
i te taata atoa nei.
Eita e ore e haafifi rii
rama
parce qu'elle est
la
Dieu, celle qui "en venant
monde, éclaire tout homme."
peut se vieillir,
roa
ia faarirohia ei parau
e
sous ses différents aspects,
elle
être écoutée comme une vérité qui ne
et
doit
ia faarirohia taua paei parau mau o te ore e tia ia va-
e
ra
rau
té
e
nous
trouvons
notre
On a découvert un monde de l'enfan¬
et.de la jeunesse, on tend souvent
à
considérer comme un monde different
du
monde des adultes,
ayant ses
caractères
et ses lois propres, et
qu'il est néces¬
saire de comprendre pour s'y adapter
et
nesse.
>
ce
f
d'éducateur.
Que nous dit la Bible
de
tous
cela '? Ignore-t-elle la jeiinesse
ou
lui
fait-elle une place importante ? La
considère-t-elle vraiment comme un monde
à
part ou la voit-elle dans la même perspec¬
tive que le reste de l'humanité ? Attachet-elle Tone importance essentielle à l'édu¬
cation, ou atten-elle
tout de la prédi cation ? Il est certain que l'Eglise
a
trop souvent partagé l'indifférence
du
monde pour lesj jeunes générations. Va-telle emboîter le pas au monde
lorsqu' il
s'incline devant elle ? C'est en posant ^
la Bible et à aucTme autre autorité ces
questions que l'Eglise manifeste
qu'elle
faire
a
ses
gneur
son
oeizvTQ
chemins propres
:
ceux que
son
Sèi-
lui indique l
apî
ra.
No reira,
e taahi mau
anei oia
i te taahiraa e i te e'a no teie nei
i te taime e faahaehaa'i oia ia'na iho
ia ratou ?
Na roto i to tatou uiraa 'tu
i
mua
Bibilia(eiaha râ i te tahi atu mana ta¬
aê atu) to te Ekalesia faaiteraa e, te vai
mau ra to ratou mau e'a tei au ia
ratou
iho, oia hoi, te mau e'a ta to'na Eatu i
/
te
faaite ia'na
(Luka 12/16-21)
Ua parau atura oia
parabole,
pta
li|llllllllllllll!lllllllllll||||||||||||ttlll|[||||||||||||||jlllll|||ftilllllllllllllllllltllllllllllllllllllttllllllllilllllinilllllllllllllllllllllllNIIII[[tllllllllllllllNllflllllllllllllflllllllllllllllllllillllllllllIMItt!"llllllllll1IIIIIIMIII1IKII
é
na
ô atura
"E fenua
taô'a rahi.Ua
maa
na
i teie
nei
:
hotu ta te hoê ta-
ô ihora oia i te fe-
|
|
ruri
i roto
ta hoi
na
au
e
ô ihora,
ia'na iho
vairaa
e
na
ô
e
eaha râ vau ? aiô ai tau maa ?
Ua
;
vau,
e vavahi au i tau
fare vairaa maa nei, a faatia'i
ei
fare rahi, ei reira pue ai
tau
tao’a
e
tau ffiaao A parau ai au i tau varua e *:
e
mau
tau Varua, e tao'a rahi ta oe ua imo i te
vairaa no te mau matahiti a laUri nei e ra¬
ve rahi
5 e faaea laaite, e arau, e inu,
e
ia rearea niaitej ua parau.maira
râ te Atiia ia'na : E te'na na maaraaa e î ei teie
nei â rui e tiihia mai ai
to oe varua,na
vai ihora te'na na mau tao'a i haaputuhia
e oe na ?"
E hoa here
ma e,
mai te
mea e
hoê taata ia outou e :
eaha
te tao'a faufaa roa'e, ta outou
i here i
roto i to outou oraraa, oia hoi, te tao'a
e
ui mai te
tel horo'a i roto ia outou i te peapea-ore tei faatupu i roto ia outou i te oaoa?
E riro paha, eita roa e tia ia outou
ia
-pahono oioi i taua uiraa ra.
No reira, i teie mahana, mai te
mea e,
o lesu iho teie e ui mai nei ia ta¬
tou, e no te mea e, te na reira nei oia,
aita'tu la e tximu rahi, no to'na ïa itéraa e parau faufaa rahi taua parau ra,
o te
ore
hono
Il l/
roa
nehenehe
e
ia tatou ia
ore
ia pa¬
.
la
i te
parabole ta'na e ite parabo¬
le no te hoê taata tao'a rahi, tei feruri
1 roto ia'na iho e :"Eaha râ vau,
aita
hoi au e vairaa e ô ai tau maa. E
inaha
ua na ô oia ;
e vavahi au i tau
mau fare
vairaa maa, a faatia'i ei fare rahi,
ei
reira pue ai tau tao'a e tau atoa maa.
A
parau ai au i tau varua e : e tau varua ,
e tao'a rahi ta oe ua pue i te vairaa,
no
te mau matahiti a mûri nei e rave rahi, e
faaea maite, e amu, e inu,
e
ia rearea
riti nei
i
au
mua
i to tatou aro,
maite."
ite nei
tatou
na
roto
i
teie
nei
parabole i te feruriraa hohonu na te¬
taata tao'a rahi, e taua feruriraa
ra, eita e ore, o te feruriraa'toa
îa
e
vai nei i rpto i te mau taata no teie tau,
tei parauhia i te tau no te oraraa fana'o,
ie; nei
tei haamauhia i nia i te ravai rahi
no
te
mau faufaa e.noaa nei, e i te tahi pae, i
nia ïa i te mau haamauaraa tei tupu noa i
te rahiraa.
Tatou e hoa here mâ e,
tatou
tei titauhia ia riro ei Ekalesia na lesu-
Mesia, eaha ïa to tatou manao i teie nei
parau ? Aita anei hoi tatou, to tatou,
mau
feruriraa,
to
tatou mau manao
e
riro nei i te mau ohipa e rave hia
nei i
teie tau ? Aita anei tatou e hinaaro nei,
ia au mai te parau rahi, i te rave e i te
haapa'o i to tatou mau hinaaro, i ta ta¬
tou mau opixaraa, i mûri a'era ia haapa '0
atu ai i te parau no te faaroo e no te bao
te Atua.
Ua rave mai tatou i te parau no
parabole ta lesu i faahiti iho nei,
e
paha ïa tatou i te parau atoa,
mai
ta te taata tao'a rahi ;"Aita e fifi,
e
te taata faaroo, e rave rahi
te mau maitai tei noa'a ia oe no te mau matahiti
e
rave rahi ; te, vai nei â i mxxa ia oe
e
2 ÔüO matahiti no te haapaoraa i te parau
no to oe faaroo.
E na nia a'e hoi, i to
te
riro
re,ta
ia oe,
Ekalesia ia
oe
haapii
ua
oe,
utuafabapetizo ratou
ua
ratou ia
oe
i
te
peu e rave rahi no te faaroo, ua riro
oe ei taata keretetiano i teie nei,
ua
haatihia oe e te feia faaroo. Aita e peapea, a haamaha i to rohirohi, eiaha e mamau
tau. "
mana'o
no
Eaha ta te Atua pahonoraa
i te
te taata tao'a rahi ?
Teie ïa:
"E tera na maamaa e, i teie nei â
tiihia mai ai to oe varua, na vai
ïa te tao'a ta oe i haaputu na ?"
rui
e
atura
Na roto i teie nei parau,
mai
te huru ia e, te faahaamanao nei
te Atua
i te taata tao'a rahi e ia tatou atoa ite
hoê parau tei ore i tiaihia e tatou
oia
hoi te pohe. Oi^ mau, rave noa'i
tatouoi
te
ohipa, opua noa'i tatou i te opuaraa,
pihai noa iho te pohe ia tatou, e mea
opua ateahia te reira, ia ore roa te taa¬
tei
ta ia ite i tei fatata i te iiri mai i nia
iho ia'na. Na vai atura ïa te
tao'a rahi
tei haaputuhia ? No reira, ia tatou
i te
huifaaroo, ia vai noa teie nei manao i ro¬
ia tatou e tia'i.
Aita hoi te Evanelia i
faaite
ia tatou i te tahi parau poulri i nia i to
tatou oraraa, tia horoa mai râ
oia
i
te
mau haamaramaramaraa ravai roa,
ei faaite
ia tatou e, o te Evanelia nei, o te parau
to
apî
oaoa rahi no te ora-mure-ore
faataate feia'toa tei vai i roto
ia ra¬
tou te faaroo e te tiaturi.
hia
no
E parau mau hoi, e riro te pohe
ei haafaufaa-ore-raa i te mau
ohipa'toa
ta tatou i rave,te mau maitai tino e
te
mau maitai varua,ua ite atoa râ tatou e ,
eita toa e tia i te pohe ia haafaufaa-ore
ia lesu-Mesia. E parau mau hoi, i te tàime
pohe ai tatou, e riro faahou ïa ta tao'a faufaa-ore, eita râ
e tia i
pohe ia faataaê ia tatou e i to tatou
e
tou ei
te
Te
sileia
vai tamarii raara,tia-haapao to oe
Fatu ia lesu-Mesia.
Te tao'a tei faaora
ia
tatou
tei faaora i to tatou nei faaroo,
o
te
tao'a ïa e o te mau faufaa ïa no roto mai
ia lesu-Mesia, to lesu mau maitai,
to'na
pohe tusia, to'na aroha, ta'na pure no ta¬
tou e tana
parau. 0 te mau tao'a
ïa ta
Evanelia i hinaaro i te horo'a ia tatou
i teie nei mahana. Eita hoi te Atua e hae-*re mai e hiopoa i ta tatou mau fare vairate
maa,aita oia e ani niai nei
ia
ta e tao'a
rahi anei ta tatou, e ai¬
ta anei ? Te hinaaro^noa nei râ te Atua i
te haere mai i roto ia tatou no te faaora.
a
tou e,
Ei teie nei
ai to
oe
varua
â rui
e
tiihia
mai
.
Eaha ta te At\ia i hinaaro i
te
faaite ia tatou ? Teie : te
hinaaro nei
oia i te faaite ia tatou e, aita'tu
e^mea
faufaa rahi i roto ia tatou, maori
râ o
to tatou ïa varua, eiaha râ ta tatou
mau
faufaa e ta tatou mau tao'a. 0 tatou iho
te mea faufaa a'e, eiaha râ te
mau
mea
tei haati ia tatou. Inaha, ua pohe mau le¬
su-Mesia no tatou, eiaha râ no ta tatou
mau
ohipa maitatai.
la
mea tia
tatou iho
e
au
roa
e
:
i to tatou tiaraa faaroo,
ia tatou ia ani i
roto ia
Eaha râ to tatou mau maitai?
3
E
tatou
te Atua iho e pahono i taua uiraa na
ra ia au i te reo no te papal Sala-
mo
;
na
e
”0 vau to
nei
to
oe
atoa
ra
MAU PARAU API
Fatu, tel roto ia'u
oe
mau
maitai."
(Salamo 16/2)
I TE PAE ÎIO TO TATOU MAU MISIONAPE
Tfti
•reva.*tu
aearaa
ta
no
ratou
mau
taime
iCaafa~
:
nei
De
Robert, orometua haapii
Haapiiraa.
O Melle Spoerri,
orometua ha¬
apii no ta tatou fare haapiiraa toro*a i
Uttiroa e i Papeete nei hoi. Eita
oia
e
O
-
no
ta tatou Fare
“
hoi faahou mai.
O Melle
-
apii atoa
Meckert, orometua ha¬
Fare Haapiiraa
e
Foyer no te mau ta-
no ta tatou
Faatere atoa hoi i te
mahine i te
Cardella.
aroa
Eita'toa oia
e
hoi faahou mai.
O Melle
Sapin, orometua haa¬
pii no Uttiroa, aita'toa i papu maitai e e
-
hoi
faahou mai anei.
o M.
e Mme Dom
te Ekalesia Tahiti.
-
no
Haapa'o-Faufaa
e to raua atoa mauruuru i teie
tavini itoito, o tei amo maite
i
aroha
■raua
mau
to ratou mau toro'a, e o
te hoi i te mau ohipa te
tou i
te rave
:
o
Perron
,
Faatere
no
te pu.
tae nei te A.R.
e
fe-
faa-
te Ve'a Porotetani i to
ta
tatou
Ekalesia
la haamaitai mai te Fatu hau ia
ratou, i to ratou hoiraa'tu i
te
fenua
ai’a e te vetahi pae i roto ia ratou o te
ho’i mai â i te mau taime i mua nei,
no
te rave â i té ohipa i roto i ta
tatou
Ekalesia Tahiti.
Te tae mai
:
o Mauer ïa no te iriti faahou
i te Bibilia na roto i te reo tahiti.
ava’e te maoro no to’na ohiparaa
i
-
raa
E
te
6
fenua nei
te Faatere
Vernier tei mana’ohia
oia
piti no te aua orometua i Heo
remona.
-
la ratou atoa, oia hoi i te
ia i faahitihia te i*oa i nia nei, te
i
Tahiti.
-
Te reva*tu
i Moria.
i roto
tei tauturu mai¬
nehenehe
ia ra¬
IV
o
Bricod
ma
faaô
no
Tiihaa
te
tiaihia nei â ta tahi
mau orome¬
tua haapii misionare o te tae mai
no
te
monoraa’tu i te feia tei rava a’enei.
e
te
TUAtAPAPARAA
PARAU
POTO
NO
MAKATEA
V
I te tâime tatou e faahiti ai i
teie i’oa "Makatea", o te taime
atoa
ïa
tatou e ite ai e : o
vai râ oia,
e eaha
râ oia. Parau mau roa, ia hi’o tatou i ro¬
to i te tabula fenua e ite tatou
i reira
Makatea nei, o te hoê ïa
motu
iti i
roto i te mau motu e rave rahi
e vai nei
i te tuhaa fenua
Tuamotu, e o tei riro ei
motu faufaa rahi roa, i te mea
e, ua noaa
mai no roto mai i taua motu ra te hoê tae
o
o'a faufaa rahi o tei parau noa hia na ro¬
to i to tatou reo e :”te
repo Makatea”
e
o te Sotaiete C.F.P.O.
te taiete matamua
roa tei imi e tei haamata i
te ô
i taua
repo ra mai te matahiti 1909
mai
e
tae
roa mai i teie matahiti
1966, mai ^te huru
ra ïa e ua noaa e 57 matahiti te maoro.
E mai te mea e,
na te C.F.P.O.i haamata i te ohipa i reira, aita ia oia
i rave i te ohipa oia ana'e
iho, ua imi
râ oia i te mau rima rave ohipa (
Anami
tapone-
rarotoa) 9 ia tae mai te matahiti
1950-1953 ua ô, mai te mau rave ohipa
e
-
rahi
no Tahiti nei,
no te Tuhaa
IV,
Tuhaa V, no te Tuamotu e no Matuita
ma, e ua riro Makatea mai taua
matahiti
maira, mai te hoê metua vahiné te huru.
rave
no
A
tei faaamu
e tei horo’a
te hoê praraa apî i roto
i te maitai
i te
e
i
mau rave oe na roto
hipa*toa(tei haapae i te ohipa)
i
taua
ohipa
rave
mau
ra
hoiraa i te
fe-
mau
reira mai ratou, ua faatia
i
te
fare maitatai no ratou tei ore i itea-
hia
na
nua
no
ratou i
e
mua
ra.
Na roto i te rahi
hipa tei tae i Makatea
rave
no
te
rave
o-
ai i te ohipa,
aita ratou i haere no te rave noa
raa
i
te ohipa ia noaa ia ratou te mau
maitai
tino
tirara atu ai, ua vai noa
râ
i
roto i to ratou aau te parau no to ratou
te reira i faatupu i te hoê
haapapuraa i to ratou faa¬
i te matahiti 1910,
\ia oti
te fare pure porotetani màtamua.roa i Vai-r
tepaua. I te matahiti 1930, na roto
i te
inoraa no taua fare pure matam\xa ra,
ua
faatiahia te piti no te fare pure i Temao
eo tei ino roa na roto i te hoê ati miti.
E i te matahiti 1940, ua faatiahia te toru no te fare pure,
o te fare ïa e vai nei
i teie mahana, tei tataihia i te matahiti
1940 e i m;iri atoa mai.
tiraa na ratou no te faaanaanatae raa
ia
ratou ; ua oti taua tahvia hautiraa ra. Ua
avarihia te tahua hautiraa o te U’i-Apî e
ua tomohia te fare putuputuraa apî
i te
ava'e noema 1939.
Hohoa
Hohoa
faaroo,
e na
opuaraa no te
roo. E inaha,
no
te fare
E
pure
te
patuhia te fare
pure, ua mau te faaroo potrotetani i MakaA^ea, eita ïa e tia ia vaiho noa hia ratou
^aita to ratou e aratai. No reira, xia manaonao te Apooraa Rahi o te Nkalesia
i
teie paroisa tei tupu apî, e ua tono i te
mau aratai i Makatea ia ora te
mau ohipa
o
te faaroo
no
mea
i reira.
^
to(Peretiteni
te Ekalesia), o Marurai e
o
o Panai. Ua faatere teie nei mau tino oro¬
metua i taua paroisa ra mai te itoito,
e
roto atoa hoi i te itoito no te feia po-
U,
xotetani
riro atiira taua paroisa
ra ei paroisa ora. Ua tupu te mau amuiraa,
ua tupu te ohipa U’i-Apî, ua tupu te Haapiiraa Sahati. A taa noa*tu ai te
fare
i reira,
ph^uputuraaCUalilea, Hagai, Maranate). Ua
tere
maitai te
ohipa no te faatupuraa pa¬
(oro' a Mê), ua vavahihia te fare oro metua tahito(fare raau noa); e
i te tau
no Samuel Raapoto, ua monohia te fare oromettia apî, fare nahonaho maitai o tei ri¬
faatupxxraa parau.
I
te matahiti 1958-1959,na roto
hoê opuaraa na te Apooraa Diakono no
te paroisa iho, ua vavahihia te fare putu¬
puturaa tahito, e ua faatiahiate hoê fare
putuputuraa apî tapiri i te pae poromu e
i te vahi'tiahia'i te fare ptire.
i
te
x
tiania’i te
fare
te terrain basket
no
'Mai reira,
ohipa'toa
ua
tupu
te faaroo
i te matahiti 1965.
e
E hoa here ma e,
e
oau
no
itoito
tae
te
mai
roa
rahi
parau
te parau no
Makatea, e parau ïa o te ore
paha ia tia i te hoê taa ta ia htuia e ia
haamoe, e tupu mai te oaoa i roto i to ta¬
tou
aau
roto
i te
ia faaroo
tatou i teie
i'oa,
na
i to
-
-
mau
i te
tatou hioraa’tu i te mau ohipa,
mau maitai tei noaa na roto mai iana:
Ua maitai te C.E.P.O.
Ua maitai te feia rave ohipa no
te
motu atoa
tei
tae
i reira
rave ai
ohipa.
-
Ua maitai atoa te Ekalesia Tahiti
e
te Apooraa Amui.
I teie nei matahiti 1966 ,
te
faaea nei ta te C.E.P.O. ohiparaa i Maka¬
tea, no reira,e faaea atoa ïa te feia ra¬
ohipa. E riro ïa Makatea,ei fenua pohe
e te faufaa ore. E tupuhia oia e te aihere, eita e ore e vai faahou oia
i roto i
ve
te
E ore atoa te mau ohipa no te fa¬
i reira. Eaha te mea e ô mai
i roto
mau mana'o atoa ? Teie ïa :
ano.
aroo
1 te
"laorana
mo'eraai "
oe
Eita te
ro
te
vani
putuputuraa tahito, ua hinaaro te mau U’ino Makatea i te haamau i te vahi hau-
rau
hoi ei fare tei farii mai te mau
tere
orometua tei tae i Makatea no te ohipa
o
te
Apî
ua
Mai te matahiti 1910 mai e
tae
roa mai i teie nei matahiti 1966,
e hitu
orometua tei faatere i taua paroisa ra
:
o Tua te orometua matamua,
i mûri mai o
Tao’a la, o Terii Heimau, 0 Samuel Raapo,
E i
moe
i roto
i te
oe
Makatea,
manaonao
mau
aau
i
to
ia Makatea
atoa, i te
e
pae no
t© Taiete G.F»P,0. i te mea
e,
na
roto i
to’na iritiraa i teie uputa, i noaa'i
te
mau maitai tino i te taata tei
tae i rei¬
ra, e i faufaa'toa hia'i te faaroo.
Te haamatiruuru rahi nei te
Vé'a
e te A.R.A.
o te Ekalesia
Ta¬
hiti ia oe, tei- tauturu i
ohipa ravehia e te faaroo porotetani i
Porotetani
te^mau
Makatea(pa-
HOHOA
NO
TE
PUTUPUTURAA
FARE
API
turaa fare, te mau tere orometua e
te vai
utura). I teie mahana anei, e aore ra ana—
nahi anei e ore roa'tu ai o
IfekateaCeiaha
te
fenua)
e
ore
roa
oire ora hoi i mua
atoa'tu ai te
a'enei, i teie
ora.
E
oire ora hol oia i mua a’enei, i teie nei
râ e riro oia ei oire pohe, eita e
tapae
pinepine-faahou-hia e te mau pahi.
Ua feruri
nei
e
e
faaoti
ua
te A.R.
-^kalesia Evanelia i te vavaiii i teii te fare putuputuraa apî ia
nehe-
te
no
nehe
te
mau
tauihaa
nia mai i taua fa¬
no
putuputuraa ra ia ravehia no
té tahi
atu ohipa.Teie nei paroisa ora no Makatea,
e purara ïa outou i teie
nei, i tera vahi, e i tera fenua» e te tiaturihia nei e,
eita to'na faaroo e pohe. Ua tano ïa te pare
rau
nei
No reira,
atoa
nei opuaraa
atu mahana ei
nei
ia iaai
teie
opuaraa na te mau Ekalesia'
toa tei tupu mai na roto i
te
Sotaiete
Faatupuraa Parau no Paris.
e
te feia
MAU
FIFI
no
I
ROTO
I
te
FERURURIRAA
porotetani
Makatea, te tiaturi atu nei matou
ia outou, ia faatupu outou i te pa-
i nia
te riro
TE
no
te putuputu¬
opiiaraa na ratou paatoa i teie nei. Faai¬
te atura te mau auvaha tataitahi i to ra¬
tou manao e teie taua manao amui ras teie
nei.
to’na faaroo, e i te mea ta’na i
ite
to'na faaroo e np to'na Fatu i roto i
oire e i te fenua ta'na i tapae.
haamata'tura
manao,
i te feruri i teie nei parau rahi,
e
hou oia a rave ai i te mau faaotiraa,
te
anihia nei. te mau auvaha tataitahi
e fa¬
rii anei ratou i teie opuaraa a
Kotto ei
:”Aita to tatou oire
nui
mau
i
Ua ineine râ no te faaite hua i
ra
rare
mau
raa
TEI
JTEAHIA
MAI
TE
1) Eita anei teie ohipa
i te ohipa e vai nei ?
PARAU
TEIE
I
haaparuparu
e
to outou faaroo i te rahiraa i ro¬
mau vahi atoa ta outou e haere
e
ta te Fatu o te Ekalesia i titau e i tono
Tae roa mai i teie nei,
te ano
nei te Sotaiete Faatupxiraa Parau no Paris
ia outou.
lesia
rau
to
no
i te
RURURAA
TEE
(tuatiraa)
I
TE MAU vahi TEI FERURIHIA
PUTUPUTURAA
:
a) Te
o
manao
titauraa
a
te
ROTO I TEIE
Ekalesia
mau
Kotto :
Ua faaite te
mau
i nia i te
auvaha'toa
te Ekalesia i roto i teie nei
faatupuraa i te hoê ohipa
tupuraa parau araui.
toa no te
manao
te Sotaiete
o
i teie titauraa
Sotaiete(o Bonzon
te
mauruuru
raa
e
c) Te
no
e
teie nei
Paris i nia
e
o
auvaha
e
piti
Courvoisier)
e
manao
te
o
opuaraa.
Ekalesia
mau
e
no
Farani
e
Paris, te amohia
no na fenua e pi¬
Helevetia). Ua
putupixno
te nau' Ekalesia
ti nei
(Farani
tu te
mau
e
auvaha no te mau Ekalesia o teie
na fenua no te feruri i teie nei tumu pa¬
rau e taia ta ratou faaotiraa :
ua farii
ratou i te manao i roto i teie nei
opxia-
te ani nei râ ratou i te mau Ekale¬
sia apî tei farii i teie nei
opuaraa
ei
opuaraa na ratou paatoa ia feruri
i
te
raa,
mau
vahi i mûri nei
teie nei
mau
Eka¬
mai ia te hoê tino moni rahi no te axxfauraa i ta ratou tauturu, to ratou mau tere,
ta ratou maù taime faaearaa
e te mau pau
atoa hoi ia ma'i hia ratou.
Ei rave'a
e
tupu ai teie nei ohipa apî,
ia noaa atoa
ïa te mau tino misionare(papaa e maohi) e
ia noaa atoa hoi te hoê tino moni rahi
e
tia'i. Eita anei ïa
teie nçi ohipa apî e
haaparuparu i te ohipa a te Sotaiete Faa¬
tupuraa Parau e vai nei i teie nei mahana?
Na te Faatere iho
o
te Sotaiete
pahono i teie tumu parau. Te
haapapû.
nei oia e, eita roa te Sotaiete
Faatupu¬
raa Parau e vai nei,
e haaparuparu i
te
ohipa ta'na i amo na roto i te mau matahiti e rave rahi. E riro râ
teie ohipa apî
ei faaitoitoraa®tu â i. te mau
Ekalesia
no Farani e no Helevetia
i
te tonoraa i
te mau tino e hinaarohia mai
e te mau Ekalesia apî e i te hioraa'tu i te moni
e
nehenehe ai ia tonohia taua mau tino
ra.
haapapu nei oia i te mau auvaha no te
mau Ekalesia e,
eiaha roa'tu e taia o te
paruparu o te ohipa è vai nei
na
roto i
teie ohipa apî.
Te
:
Te Sotaiete
ïa
na
ohipa rahi i roto i te
i
roa
Helevetia
nei
faa-
te Sotaiete i teie opuaimi Oia i te mau rave'a'toa ia tu-
ua
pu mau
no
taa-
:
Ua faaite mai
o
no
no
putuputuraa
e, ua farii paatoa ratou i te manao
teie nei titauraa oia hoi ia tahoê te
b) Te
te hoê
apî ta'na i haamau na roto i
te
tono noa raa i te mau misionareCoromettLa,
haapii tamarii, utuutu ma'i, taote,
faatere U'i-Apî, etc...) No te tonoraa
i
taua mau misionare ra(tei ore i noaa ohie
noa te. rahiraa tei hinaarohia)
ia
noaa
DOUALA
NO
i
:
1) Te huru
no
ohipa.
2) Te moni
e
te
rave
amuiraa i
tupu ai teie nei
opuaraa.
3) Eaha mau teie nei ohipa ?
4) Te mau faataaraa e taa maiteie ohipa apî i te ohipa
matamxia
tai ai
e vai noa nei â.
I mûri a'e
i te hioraa
i teie
2) E
noaa
hinaarohia
anei te moni e te mau tino
no teie nei ohipa apî ?
Tae
tumu
vai
e
i
mai i teie nei, te fifi
nei i ore ai
te tahi mau
roa
noa
ohipa i tupu ai, o te fifi ia no te ravai
ore
o
te
mau
tino
e
te moni hinaarohia
no
ohipa apî. Te faaite nei te Faa¬
e, mai te mea
e faaitoito te mau Bkalesia apî(ua rahi
a’e
hoi to ratou mau melo i to'na Bkalesia no
Farani e no Helevetia) e mai te
mea
hoi
te amui nei na Ekalesia no Farani e no He¬
levetia i te mau Ekalesia apî i te faatu¬
puraa i teie ohipa apî,
aita roa vau e
manao nei e,
e fifi teie ohipa no te ra teie nei
tere
no
te Sotaiete
ore te inau tino e
ce moni. E neheneüe
râ ia tatou ia tiaturi e na roto. i teie
nei tahoêraa tel tupu i teie nei roahana e
noaa ia tatou te hoê puai apî»
vai
a) Ua hiohia
hia
i teie nei maha-
te fifi tumu e vai nei i roto i te
Ekalesia'toa, o te ravai ore hoi i te
moni no te faatupuraa i te rau ohipa roto
tei hinaarohia e te mau Ekalesia. E no te
mea te hinaarohia nei hoi ia horo’a
te
mau Ekalesia'toa i te mau misionare e
te
moni atoa hoi no te faatupuraa i teie
o~
hipa apîj eita anei te ohipa roto e vai
nei e haaparuparuhia e teie
ohipa apî?
e,
mau
Ua iriti mai te auvaha no Paris
i te parau no te Ekalesia no Anetiohia» Tei roto
i taua Ekalesia tupu apî ra na tino misio¬
Paulo e o Baranaba»
E ohipa rahi hoi te vai ra i ro¬
to i taua Ekalesia apî ra tei ore i oti,e
e mea maitai ia parahi noa Paulo e Baranaba i Anetiohia, no te rave i te ohipa
e
vai rao Te ite nei râ tatou e,
ua
parau
nare
e
piti
o
;
mai te Varua Maitai i taua Ekalesia ra ia
faataa ia Paulo raua o Baranaba no
te o-
hipa i rapae, oia hoi i ô te etene. Noatu
aita te ohipa i roto i oti,
ua
tonohia
Paulo
i rapae.
ma
Oia'toa ta tatou mau E-
kalesia» aita te ohipa i oti, ia tono hia
ratou i rapae, no te ohipa i rotopû
i te
mau etene tei ore â i faaroo a'enei i
te
i'oa
lesu.
o
4) Eaha te Ekalesia
E
e
haamu ?.
piti huiTi Ekalesia
Niu-Heberida
na
tuhaa fenua
te fenua
e
piti:
e
Papua(Nouvelle-
Guinée). Teie râ, taua
3) Eita anei te ohipa roto e fifi ?
na
e
titifa, te vai nei
o
Te iteahia nei
i nia i te tabula
fenua
o
te mau vahi tei ore a i taeate Evanelia. I roto i te
moana Pa-
teie nei ao,
i roto
i
Ekalesia e 9 tei tupu ma.i na roto i te
Sotaiete no Paris i ce Ekal'esia evanelia,
e te Ekalesia bapetiao. No te mea e
rave
amui te mau misionare
e
tonohia
e
teie mau Ekalesia i te ohipa i
te
vahi
na
na tuhaa fenua
ra
haamatahia ïa te ohipa i reira
e
te
tahi mau Sotaiete, ua manaohia eere
i te
mea tia ia haamauhia teie
ohipa i reira,
a riro ei haafifiraa i te
ohipa haamata hia e taua raau Sotaiete ra.
Ua hiohia i nia i te tabula no Aferika, e
ua
ua
iteahia i reira
vahi
piti, aore â
ohipa i ravehia i reira :
a) I te fenua "Dahomey" tei oarauhia "les fous", te vai re te hoê nunaa
e 900 000 taata,
aore â te Evanelia i fana
e
e
aitehia i reira.
b) I te tuhaa "Haute ¥olta" te
atoa ra te nunaa rahi roa, tei
parau
hia "les Mossi", e 2 e aore e 3
milioni te rahiraa, aore atoa te Evanelia i
vau
pa¬
rau
hia a'enei i reira.
Na roto i te hioraa i taua
ra, ua faaotihia,
te tuhaa Dahomey,
huru iti a'e.
B) Teie râ,
ua
vahi
piti
haamata teie ohipa i
i roto i te hoê
nunaa
na
e
e
itea atoahia e,
te
ani atoa nei te tahi
tonohia te mau orometua
mau
i Europa,
Ekalesia
ia
no
te
mau
fenua
te faatupu i te hoêararaa apî i roto i taua mau Ekalesia ra.No
reira, ua manaohia, e mea maitai ia faa tupu atoahia te hoê ohipa no te hoê area
taime poto i roto i te mau "‘^kalesia
tei
ani mai. No reira, e piti atura huru ohi¬
pa ; te ohipa tumu, rave hia i te hoê fe¬
nua etene mau,
e te ohipa no te hoê taime
poto ravehia i roto i te mau kalesia tei
ani mai no te hoê area taime e
3e aore
aihuaraau mai,
ra
e
no
4 ava'e.
hoê, eaha ïa te Ekalesia ta ratou
e haamau
E Ekalesia bapetizo anei e aore ra,
e Ekalesia Evanelia ? Ei faaotiraa i teie
.
fifi,
parau
ua
tahoê te mana'o i nia i
vahi i mûri nei
na
:
a) Eiaha te
noa
misionare e to¬
Ekalesia, e haere
râ j^a'fcou no te poro i te
Evanelia
i
vahi
nohia
te
mau
haamau i te hoê
e
e
Evanelia,
MAU
te -“^kalesia
na
mau
-^kalesia i reira ; e mai te
Ekalesia bapetizo te Ekalesia fa¬
puaraa,
tahi
na
e
tata, na'na ïa
e
haamau
i
te Ekalesia i
reira.
TE
OHIPA
e
1) Te
tino misionare
mau
:
te
anihia nei te mau Ekalesia tataitahi
ia
tono ratou i te hoê mau tino ei misionare
na ratou i roto i
teie
ohipa faatupuraa
parau.
VAHI E HAAMAUHIA
FAATUPURAA PARAU
Ei rave*a
tupu ai teie nei oua anihia i te mau Ekalesia tatai
vahi e piti i mûri nei :
haapao i te
peu e,
TE
TE
I
TEI
etene i
fatata i taua
te
vahi ra e haamau i te Ekalesia
i
reira.
Mai te peu e, e Ekalesia evanelia te Ekalesia fatata i ,reira, na'na ïa'e haamau e
e
TUHAA
tonohia'i ratou.
b) la farii mai
te
ANIHIA
EKALESIA
TE
Te
mau
tino e hinaarohia : te
mau
orometTia, te haapii evanelia, te tuati no
te utuutu i te feia ma'i e farereihia, te
feia faatere i te ohipa no te feia apî.Na
te mau Ekalesia e tono i teie nei mau taa¬
ta, e hou ratou e tonohia'i i te vahi o hipa raa, e faaineienhia ratou na mua
i
roto i te hoê pu o te haamauhia i
te hoê
vahi fatata i te vahi ohipa raa.
2) Te tino moni : te ani atoa
hia nei te mau Ekalesia ia horo'a ratou i
T
te
hoê
no
te
te
O
tuhaa moni i te
matahiti atoa
mau
faatupuraa i taua ohipa ra« Eere râ
Ekalesia apî ana*e te amo i taua
ra, o te mau Ekalesia'toa fâ no Fa^
mau
tvhaa.
rani
e
TUHAA
EKAIESIA
Ei
A
TE
te
i
tuhaa
a
te
hoi, ua fâfâhia
e piti i mûri nei»
1) No te tino misionare ; ua farereihia o Kelly, e ua anihia oia, mai te
mea e tia ia*na ia haere oia no te hoê a~
rea taime,
ei misionare na te Ekalesia
i
rotO i teie ohipa faatupuraa parau,
Ua
te moni
farii mai oia i teie nei aniraa mai
e tia i te A.
Faatere,e haere
oia
hoê
te
taime i roto
te
putuputuraa, e
faaoti oia ia tu-
ua
ruhxa taua ohipa ra. Te Tomite
a te Eka¬
lesia no teie ohipa faatupuraa parau,
e
'laitihia ïa i te Apooraa Rahi i mua
nei.
Te tuhaa moni i titauhia no te tururaa
i
teie
ohipa,
faaravaaihia ïa i
e
te Apoo¬
Rahi i mua nei. No teie matahiti,
e
vaiiho noa hia ïa i nia i te tuhaa moni. i
f3.ataahia.
raa
Na NIA MAI
IA
’^OCEANIEÎU»
no
i te
rave
e
roto
na
0 P 0 OR A A-F A AT E R E
TE
Ua farii te Apooraa - Faatere i
parau i vauvauhia no
roto mai i
mea
ohipa e râ*”
Europa iho, i roto i te pupu o te
i te ohipa no te hoê area taime noa,
area
!'au
teie
misionare e
na
vahi atoa
te tino
no
te
TAHITI
faaohieraa
Ekalesia Tahiti,
vehia
NO
Helevetia.
no
TE
no
MANAO
i
i te aniraa
a
te
Ekalesia*
mau
2) No te tuhafi moni
:
ua
anihia
faatere o te Sotaiete, ia tuuhia te tu¬
haa a te Ekalesia
haa ta te Ekalesia Tahiti e horoa
nei
i
te mau matahiti atoa no te tauturu no
te
Sotaiete no Paris i roto i teie ohipa apî
te
e amohia e te mau -^kalesia apî atoa»
Ua
farii mai oia, no te mea, o teie ana'e te
Ekalesia e amo nei i taua tvihaa ra,
e
o
ohipa apî te tano maitai
teie
i taua tu¬
haa moni ra. la faataehia râ te hoê
ani—
raa no te haapapuraa na roto i
te ioa no
I
tou
te
27
Atete nei,
no
i
tapae
'’Océanien" tei faauta mai i to ta¬
mai ai
hoa mai Farani mai
mau
Bricod
-
ma
ta
e
t
tau tama-
raua
rii too maha. Ua
hoi mai raua i te fenuai
nei no te faatere faahou i te ohipa
ta
raua
i faatere
i to
raua
tere matamua
i
Uturoa(Raiatea). Te faaite nei tatou i to
tatou aroha i teie nei tau pue^hoa, mai te
tiaturi i te faufaa rahi no te ohipa
ta
raua
rave
e
i te Tuhaa
IV.
Melle
s
Apooraa-Faatere.
-
mai oia
i
TE
MAU
NO
mau
ua
hoi
fare
faahou
haapiiraa
Papeete.
Melle Fumeron ;
o to'na teie
matamua i te fenua nei,
e ua
haere
mai oia no te mono ia Melle Sapin
i
te,
fare haapiiraa toroa a
te mau tamahine i
Uturoa.
HAAPAPURAA
-
tere
OHIPA
TEIE
Gall
ta tatou
no
^
Teriitua Faehau ;
ua reva*tu
oia i te matahiti i mairi,
e ua
parahi
oia hoê matahiti i Farani i pihai,- iho
i
te hoê mau orometua faatere paroisa.
Ûa
rahi te mau ohipa ta'na i ite
e ;
'ta'na
-
1} Ei haapapuraa i teie ohipa i
i te ’mau Ekalesia tataitahi, ua
fa~
aotihia ia haamau te mau Ekalesia
i
te
hoê Tomite o te haapao i teie nei
ohipa
roto
faatupuraa
parau.
i roto
ni
ei
na
taua Tomite
teni
melo
o
E riro te
mau
Peretite-
i
taua mau Tomite ra, e
ra e maiti i to'na Peretite riro e tia i roto i te Sotaiete
hoi i
haapii
Paris.
no
-
2) E faarahihia
i
roto
te
Sotaiete
Ekalesia,
no
te
mau
Paris, ia ô te
tia
no
raau
vahi i roto i te Sotaiete ia
huru
te
e
melo
e
tauihia te
au
i
mau
tahi
i te
te
ohipa apî.
3) E piti putuputuraa to teie
Sotaiete i te matahiti,- hoê i te ava*e Me=
Tiunu, e hoê i te ava’e noema i te taime
no
te
Apooraa-Rahi a te Sotaiete.
4) Te putuputuraa i mua nei,
e
tupu ïa i te fenua Aferika, area te tahi
atu mau putuputuraa, e operehia ïa na ro¬
no
to
i te
mau
Ekalesia tatai tahi
e
te tiaturi nei tatou
i te
i
te
maitai no te ohipa ta'na e rave i roto
ta’na paroisa. E faatahinuhia oia.
i
ava'e i mua.
Taurua
e
toru
ineine
i
ua
tei
Alice
Ng, Odette lam, Roaalie
hoi atoa mai teie
reva
na
a'enei i Farani
ia ratou no te haapiiraa
tamahine. E piti matahiti
Farani i te haapiiraa.
te
tnau
tamahine
te faa-
no
tohoa p.0
ratou i
la ratou paatoa tei hoi mai,
faaite nei tatou i to tatou aroha
ia
tou, raai te tiaturi ia ratou no
te
ohipa e vai nei i roto i te Ekalesia.
te
ra¬
mau
Fait partie de Vea Porotetani 1965-1966