EPM_Vea Porotetani_196606.pdf
- extracted text
-
PIIRAU FAtARÂ I TE
MAU EK. MELO.
Na rotO
i
te
i’oa
no
MESSAGE AUX EGLISES
te Patu
I
O te Bkalesia, te faatae amui atu nei
matou i to matou mana'o haamauruuru i te
mau Ekalesia atoa o tei amui tahi
mai
i te putuputuraa no te mau
Ekalesia
no Patitifa Apatoerau. Te oaoa'toa nei matou i te mea e, ua tia roa ia matou i te
iriti i taua putuputiiraa no te mau Bkalesia ra,
o
tei tupu a'enei i Lifou, e i
te haamauraa koi i te hoê taura tei taamu ia matou te taki e te tahi. No
reira,
te tiaturi nei matou e, teie nei taahiraa
apî no te haere raa i mua, i roto i te o~
raraa no ta tatou Ekalesia, e
riro ïa ei
I
mea
mau
I
I
I
I
j
I
I
I
I
I
I
faufaa-rahi no to tatou Patu, e ia tu-
hoi to*na hinaaro na roto ia tatou. Ua
ite atoa matou e, na roto i ta matou féruriraa parau, e na roto hoi i ta matou pure amui., ua noaa mai ia matou
na mana'o
tumu e te faufaa rahi e toru i , mûri nei,
ta matou i hinaau’o i te faaite ktu ia outou paatoa na,
I
pu
I
I
I
I
I
I
1) la au i te tiaraa ei mau Ekalesia melo no teie nei rurûraa,
te
ite
j
1
i
nei matou e, ua tupu ïa te reira na
roto i te au taeaeraa mavi® B ua
faaoti
papu matou e, i te mau vahi atoa e nehe nehe ia ohipa, e ohipa ïa xnatou na roto i
te tahoê. Bita hoi matou e nehenehe
ia
a'a i te tahi e te tahi, no te mea, ua ite papu matou e, aita mau â tatou i riro
ei hoê. B te peapea nei matou no taua
taaêraa ra. Aita hoi i ti'a ia matou i te
papu
I
j
I
I
I
I
I
i
j
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
farii amuiraa i te oro'a Euphari. No rei™
ra, te faahaamana'o atu nei
matou i te
mau Bkalesia'toa e, o
te rave amui i te
ohipa te rave'a hoê roa e tae ai tatou i
ni'a i te e'a no te
tahoêraa.
Na roto i to matou amtii-hoê-raa
te tahi i te tahi, ua feruri matou e ua
pure hoi e te rave amui nei hoi i te ohipa e tae noa'tu
i te taime e faaite mai
ai te Patu mau i te e'a e i te huru no te
tahoêraa mau ta'na e hinaaro nei.
Inaha
hoi, te imi nei tatou i te tahoêraa na roto ia'na.
2) Ua feruri atoa matou i te
faîraa parau keretetiano mau ta matou
e faî i roto i te oraraa no
te mau motu
e rave rahi.E parau mau:e rave rahi te mau
mea o te tia roa ia tatou ia manaonao,
e
rave rahi te mau maitai Keretetiano
e te
mau
MEMBRES
l'Eglise,
à toutes les Eglises qui ont participé à la Conférence des
Eglises du Pacifique. Nous nous réjouissons d'avoir pu inaugurer à Lifou, la Conférence des Eglises et ainsi établir
entre nous un lien permanent.
Nous prions
pour que ce pas en avant dans la vie <0 de
nos Eglises,
soit utile au Seigneur,
et
que sa volonté soit faite à
travers nous
Au nom du
nous
Seigneur de
envoyons nos voeuz
trouvé dans nos discussions et dans notre prière
conmiuine trois
pensées importantes que nous voxilons par—
tous. Nous avons
tager avec vous :
j
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1) Comme Eglises membres de cetConférence, nous sommes maintenant en—
|
gagés à ag^r en fnèrer.. Noul?? avons -décla- ,
ré que pa.rtout où Tse sera possible,
nous
travaillerons ensemble.
Mous hè voxilons
pas faire concurrence. Cependant nous savons que nous ne sommes pas
encore unis.
Nous éprouvons la tristesse de la division
j
te
Nous ne pouvons
pas
participer ensemble
à une seEile Sainte Cène. Aussi, rappelons
à toutes les Eglises que la collaboration
doit devenir un chemin vers l'unité.
En
collaboration, nous avons étudié, prié,et
servi jusqu'à ce que lé Seigneur nous montre
quelle forme et quel genre
veut.
Nous cherchons
l'unité
d'xinité II
en
lui.
à notre tésociale des
îles. Il y a beaucoup de choses
pour lesquelles nous devons être reconnaissants ,
beaucoup de grâces chrétiennes,
beaucoup
de joie humaine. Cependant, la vie sociale de nos îles ne révèle pas encore plei-
|
|
|
|
|
|
j
|
|
j
|
|
|
|
|
|
tou -
|
|
et habitudes
l'Evangile du
|
|
nement l'amour de Dieu, Nous
Christ.
|
|
|
2) Nous avons pensé
moignage chrétien dans la vie
jours de vieilles coutumes
qui ne concordent pas avec
|
avons
Dans la vie de la famille,
lage, dans la vie politique,
du vil-
nous so^es
|
|
appelés à manifester Christ qui est à la
|
fois le Seigneur et le Serviteur souffrant? |
Que rien ne se dresse entre cet
appel et
|
nous ses disciples î Nous demandons à tou—
|
tes nos Eglises de soutenir de leur affec- |
tion les chrétiens qui essaient de rendre
|
témoignage à Christ dans le domaine de la
|
vie publique, de l'éducation et du progrès |
social.
I
faito-ore
no
te
mau
oaoaraa
no
teie nei
no
te
to
tatou
te
î
no
â,
e
te haapao noa nei
mau
peu tahito o tei au
i
lesu Mesia. U roto i te
no
mau
taata'toa
taata'toa
mau
râ, aita te
Teie
e
oraraa
parahi nei i roto i
motu e heheu nei ia tatou
i
te aroha o te At\ia.Te vai noa nei
mau
â tatou i ta tatou
te
Evanelia
utuafa-
oraraa
te oraraa mateinaa,
i roto i te
politita, ia ite ïa tatou e, ua ti-
ei
re,
ao.
oraraa
tauhia tatou no te faaite i
te Mesia o tei riro ei Fatu
te
parau no
e ei
tavini
mau huru ati atoa. No reira,
eiaha te hoê mea ia riro ei arairaa i ro-
tei ite i te
topû ia tatou ta'na mau pipi,
3) Nous avons pensé à la respon¬
sabilité que nous avons
pour nos Evangé¬
listes. Nous ne pourrons jamais*nous repo¬
ser
Objets de la miséricorde de Dieu, nous de¬
la partager avec les autres .
Nous
appelons tous les membres de nos Eglises
à s'examiner, afin que nous
ne
fassions
vons
égoïste,- paresseux et insou¬
Dieu nous a fait,
son Evangile du salut.
Ce don est pour le
monde, nous devons lui en faire part,quoi
qu'il puisse nous en coûter de
notre
pas un usage
ciant du don immense que
temps, de notre argent, de notre vie
i te ti-
e
ta^t que ce travail sera devant nous.
et
de notre confort.
tauraa i titauhia'i tatou.
Nous
Te ani atu nei matou
i
te
mau
Ekalesia'foa, ia paepae maite ratou na ro¬
to i ta ratou mau pure, na roto
i to
tou aau here i te hui faaroo atoa tei tamata i te faî i te parau no te Mesia i ro¬
to i te oraraa no te taata tatai tahi,
i
roto i te mau haapiiraa
e i te mau
mea
lerez de
te
mau
melo
Ekalesia'toa, ia hiopo'a maite
ratoü ia ratou iho, i^ ore ratou
e tatou
atoa ia haamana'o noa ia tatou iho, ia o—
te
re
tatou ia vai faataix noa mai te manao
mau
-
les
ces
au
sein de yos
communautés et de penser à
nous
dans vos prières. Nous
tenons à mention¬
ner avec reconnaissance la
magnifique hos¬
pitalité que nous a donnée l'Eglise
de
Nouvelle-Calédonie et des Iles Loyauté.
propres
3) Ua haamana'o atoa matou i te
no
sur
assemblée, que vous par¬
choses, et que vous essaie¬
d'agir dans cet esprit
rez
tiaraa no te mu haapii'Evanelia. No rei¬
ra eita roa e tia ia tatou
ia
faataime
Te ani nei matou i
que vous axirez la
travaux de cette
apî e ora'i te ntinaa.
noa'e, i te mea e, tei mua te ohipa ia ta¬
tou. E mauhaa hoi tatou atoa
no te aroha
o te Atua.,
ia horo'a'toa ïa tatou
i te
reira
no to tatou mau taeae e tia'i.
espérons
possibilité d'en lire davantage
Notre
tre
aux
prière est celle de l'Apô¬
Ephesiens 3/17-19
:
"Que Christ habite
dans
vos
la foi, afin qu'étant enraci nés et fondés dans l'amour,vous puiâsiez
comprendre avec toi^ les saints
quelle
est la largeur, la longueur:,la
profondexir
et la hauteur, et connaître 1' amour
du
Christ
qui^ surpasse toute connaissance,en
aorte que vous soyez remplis jusqu'à tou¬
te la plénitude de Dieu,"
coeurs
par
i te horo'a faufaa rahi te
te Atua i horo'a ia tatou, oia hoi
te Evane¬
lia no te ora. "^ana horo'a ra,
no to
tè
ao atoa nei ïa, fâ faaite tatou i te rei¬
ra noa'tu te hurîi no te taime e pau, noatu te huru no te moni e pau,
noa'tu
te
huru no to tatou oraraa e no to tatou mau
maitai.
Te tiaturi atu nei matou e,
e
nehenehe ia outou ia ite i te mau taime i
nao-ore
nei, i te huru no te mau ohipa i rave
hia i roto i te rûrûraa, ta outou e faai¬
te haere atu i rotopû i ta outou
mau paroisa mai te ani hoi ia outou ia haamanao
mai outou ia matou na roto i te pure.
VJ
mua
"0
e
te haamana'o atoa nei matou
i te mau fariiraa faito-ore
sia
ve
re
parau,
te oaoa
ta te Ekale¬
Kaledoni e te motu no Loyauté i ra¬
matou.‘No reira,
teie te reo pu¬
ta matou i haamana'o mai :
no
(Ephesia 3/17-19)
e
e
parahi te Mesia i roto i to
i te faaroo e ia a'a hia
outou
ia tumu hia i te hinaaro. la
ite outou
te feia mo'a'toa ra, i te aano,
e
te
outou
aau
maoro, e te hohonu e te teitei. la
te aroha o te Mesia o te ore roa
e
i te ite ra, ia taainia
te î atoa a te Atua iu.
tei roto
ma
no
"la
e
Ua riro
te Bibilia ei buka hoê
i taua bxika hoê ra, to te Atua
heheuraa mai ia'na i te na ô raa ê :
e
Ei faaotiraa i teie nei
e o vau hoi te faahopea
Atua, maori râ o vau."
te matamixa
vau
aita'tu
outou e ia
ite i
tae'a
tae i
■0
o
vau
vau
to Atua
te matamua e te
ra
o
lehova
...
faahope'a."
Na roto i te vaha o lesu, ua he¬
heu mai taxia Atua ra ia'na iho
i te na ô
raa e ;"0 vau te maramarama - 0 vau
te
vine mau - 0 vau te pane ora." E i te pae
hope'a no te Bibilia, teie to'na reo i
reira : "C Vau te alepha e te oméga ,
te
matamehai e te faahope'a»"
Na roto i teie nei mau parau ta
tatou i faaroo a'enei, e
tamata tatou i
te hi'o, eaha mau na te auraa
varua
ta
taua mau parau ra
e faaite nei ia tatou,
"0 vau te matamua,
e o vau hoi
te faahope'a, e aita'tu e Atua maori râ ,
o
vau."
it N ^
1)0
Ei hioraa raatama
tatou
na
e
:
te Atua mu te matanrua i roto i te ohipa no te hamaniraa»
Oia te tumu no te mau mea'toa
nei, ia au
i te reo no te Genese l/l e i
2)0
”1 te mataiaxia,
ua hamani ihora
te Atua.” Ua hamani te Atua i teie nei ao
mai te faariro ia’na iho ei Fatu. Ua
hamani oia i te taata ia au i to'na hoho'a,
oia hoi, ei tao'a ora. Taua taata i hama¬
ni hia ra, ia haapao ïa oia, ia auraro
e
ia faaroo i to'na Fatu, te Fatu tei hama¬
ni ia'na e tia'i. E inaha, no to te taata
nei farii-ore raa, no to te taata
nei ofati raa i te hinaaro no to'na
Fatu, no
to te taata nei hinaaro ia hau a'e
oia i
-to'ï^a Fatu, ua o mai ra te hara
tei faataaê i te taata i to'na Attia, no taua taaêraa ra, ua papaihia i te leta no te vari
e
te
no
ta
no
raa
raa
to
toto i roto i te oraraa
teie nei ao taatoa.
o
te taa¬
Eaha te t\imu ?
No to te taata
nei
îa hinaaro
i te tiaraa matamtia, oia hoi, te tiào te Atua.
te Atua mau te matamua i ro¬
te aroha.
Hou to te Atua hamaniraa i teie
i te
ohina
nei ao,
ua
no
aroha ê
hoi te Atua.
na
oia,
inaha
E na roto i to te
ao
e
ai'oha
nei to-
i roto i te hara, riro atxira
taxia
te Atua ra, ei faaora.(Cet amoiir
se fit rédempteur). 0 ta loane ïa i faaite mai i te na ô raa e :
paraa
aroha
no
"E
ere
tatou
i
aroha 'tu
i te Atua, oia râ tei aroha mai ia tatou,"
E i te taime no to tatou
fanauraa, na te
tapa'o
e
na
te bapetiao, i tapa'ohia
tatou
atoa nei, i haapapu mai i te parau
no
taua aroha no te Atua ra, ore
noa'tu ai
no
tatou i te ite i te reira. 0
te
tapa 'o
vai tamau îa. E mai te mea, e farerei noa
tu tatou i te Atua, e ere ïa, na tatou
i
imi atu ia'na, na to'na râ aroha i
imi
mai ia tatou.
E no te mea e, ua aroha ê
mai
te At\ia ia tatou, te
ani mai nei oia
ia horo'a tatou i te tiaraa matamua no to
tatou mana'o, no to tatou aau, no'na*
la
faariro mau tatou i ta'na mau ohipa, i to'
na
basileia, i te rave'a faaora ta'na
e
horo'a nei ia tatou, te ohipa ta'na e tiai nei ia tatou, ei mea matamua roa, i ta
tatou atoa nei mau ohipa ia au i
te reo
i
te
mau
taime oaoa'toa
no
to
tatou nei
oraraa, i te e'a ta tatou e haere
Te ite ra anei tatou e teihea
te
s
nei ?
2
tapa'o,
2
vai te
tiai maira ia tatou i te hope'a no te e'a
ta tatou e haere nei ? Oia
mau,
aita'tu
ïa maori
râ, o te Atua iho, inaha
oia
ana'e te faahope'a,
oia te faahope'a no
s
E
to
E
e
ïa,
aore
ite anei tatou e,
ua
o
5
5
E
te taata nei oraraa.
E parau mo'e rahi
e te
rahi
te parau no te hamaniraa, e no te tumu no
te oraraa nei. E parau rahi atoa râ te
pa-
E
,
te
ati,
2
;
te mau fifi e no te pohe.Noa'tu râ, no te mea, o te Atua te faahope'a, e farerei mau â ïa tatou ia'na
ia tae i te pae hope'a no to tatou nei o-
S
E
raraa.
S
rau
no
no
Taua Atua
nei,
E
E
ta tatou e farerei
vai mau na râ oia ?
0 te Atua ïa no te haavaraa,
90
o
te mea,
ei
ai
tatou i
m\ia
2
ra
2
2
E
ia'na, i to'na aro, e hope
te mau mea'toa nei. E fâ paatoa'tu hoi
haapa'oraa
mua
ia'na i te huru
no
to
E
E
reo
E
i
E
haapao-ore raa i te
ta'na i horo'a ia tatou, ia au
i te
e
Paulo i to Korinetia
no
e
;
tatou
taleni
;
fâ paatoa'tu hoi tatou i mua
i te haavaraa a te Mesia, ia rave te taa"E
ta atoa nei te utua no te
hia e- ana i te tino nei,
ino atoa hoi."
Noa'tu râ e,
mau
mea
i
te maitai
2
rave-
E
te
2
e
E
E
E
E
Atua haava ta tatou e farerei nei i te
pae hopè'a no
to
tatou oraraa nei,* ia ite atoa râ tatou
e
e Atua î atoa oia i te aroha.
Oia mau,
e
Metua ïa tei aroha
e
E
E
tei faiaore i te hara
a te tamaiti tei haere i te fenua roa
ia
au i ta te parabole i faaite ia tatou.
E
Atua ïa, tei vai noa i roto ia'na
iho te
mana'o aroha i ta'na mau tamarii ino i te
hara,
i
no
e
te horo'a la ratou i to'joa
ora
2
=
E
E
E
E
e
to'na haiiahana.
■
■
No reira,
E
E
S
to ratou, to tei
e, to ratou
hope'a, tei roto ïa i te
rima no te Atxia, e te oraraa
ta tatou e
ora i raro nei, e hope ïa i roto i te utuafare Metua,
i roto i te rima no te Fatu
mau, tei ia'na hoi te parau hope'a, no te
mea oia
te matamua e oia'toa te faahopea.
e
ao
ite
E
S
E
E
«
m
m
4) 0 vau hoi te faahope'a
E
na
no
lesu
e
:
”E mata na
m
m
Teie te auraa :
"Tei ia'u te parau
E
hope'a. Tei ia'u te rê
E
to te
atoa
E
Eita vau e vaiho noa
i teie nei ao
i roto i ta'na hara, i to'na ati, i to'na
ï
hope'a. Tei ia'u te
ora no
nei."
râ outou i te imi
na
roa'e i te basileia o te Atua e te parautia na'na, e te toe no te mau mea'toa
pphe. Ua fafau râ te Atua
mai ïa te reira ia outou."
No reira, ua riro mau anei ta\ia
Atxia no te aroha ra, tei aroha
na ia ta¬
tou, ei Atua matamua ta tatou e aroha, ei
Atvia matamua ta tatou e tavini,
ei Atua
i
mua
ra,
e
amuihia
matamua ta tatou e faaroo ?
No teie nei parau,
taitahi
e
na tatou tapahono i roto ia tatou iho.
3} 0 vau hoi te faahope'a
mana'o
ra
ao
la au i t^eie nei parau, te haaanei tatou i te mau taime peapea
to'na aroha i te
te mau aroraa
nei i roto i te
i te
E
E
parau no
E
nei. oia hoi na roto
motia-ore
e tupu
'noa
ao
pouri
2
te maramarama,
i
rotopû i te ino e te maitai, i rotopû i
te Atvia e te diabolo, taua mau aroraa ra,
e tupu ïa i to'na atu mahana,
oia hoi, te
mahana e upootia'i te Atua iho, te mahana
e mana'i te Mesia,
te mahana e riro ai
taua Mesia ra ei Fatu, no te mea, o te Atua te faahope'a, e te Mesia ta'na Tamaiti, e te alepha e te oméga,
te faahope'a
raa
no
te
mau
E
e
mea'to te
2
2
E
E
E
E
E
E
E
auraa.
■
m
m
H,,»..,SUITE PAGE
4
’
2
oromet\ia e toru : o Tearotahi orome¬
tua i Arue te tahi. I to matou haafatataraa i te aau no Tubuai, faaineine
ai
te
e
5) 0 vau hoi te faahope'a#
to tatou pupuniraa e to ta¬
hope*a.
Oia mau,i te taime e farara mai ai te ma¬
tai no
te tamataraa,
te
taime
e ruinitaina’i
te mau mea'toa nei,
e
horo
tia tatou i hea ? i te taata ra anei, inaha hoi mea ïaufaa-ore te taata nei î E horor tia anei tatou i ô te feia mana
e te
aravihi no te mau mea apî ta
tatou e ite
nei i teie tau ? S hio ia vai ia tae i te
taime e fâ mai ai oia ra ? I parau na hoi
te Fatu iho i teie hohoa parau
i
to'na
tau, i mua i te aro no ta’na mau pipi
i
te na ô raa'tu e :
*'E haere atoa anei tatou ?”
Ua
pahono Simona Petero e : ”E haere tia hoi
matou ia vai ra^ tei ia oe na hoi
te pa—
te mea, oia
tou tiattiriraa
no
rau
no
te ora
mure-ore.”
Oia mau, e haere tia
tatou ia
lesu ra, o to tatou ïa tiaturiraa
no te mea,
oia to tatou parautia,
to
tou Hau e te Parau-Mau. I te taime e faa-
hope’a,
ta¬
ai tatou i te mau reo hope'a no te hoê tau,
no te hoê matahiti
tei fatata i
te mo*e ê, eita tatou e nehenehe ia haere
i te tahi ê ra. E haere tia râ tatou i te
na
horopatete i to ratou mau ahu maitatai
tapaeraa, teie Tearo te ueue ra i
to'na ahu rahi, mai te pi'o rii i rapae i
te hihi o te pahi. E inaha, auê to'na peapea i te mairi raa teie nei ahu i raro
i
te miti, teretere noa'i Maniireva. Ua hi'o
mai oia ia matou mai te ahoaho,no to teie
ahu nounou rahi painuraa i mûri atu.i
te
pahi. Na hea râ i teie ati ? B riro e,ei—
ta e noaa faahou mai, no to'na atea e
ote paremo hoi.
I reira to te hoê mataro Rurutu
mau
te
no
ou'araa i raro i te miti e to'na
tamata¬
i te tapapa i te ahu nei. Ua taora atoa hia te hoê poito i taamu hia i te ta¬
hi taura roa ei tauturu i te taurearea iti nei, ia hoi mai oia i te pahi. Te.tutonu noa ra te mataa o te taata i nia ia'na
mai te faahiahia i te mea via tae roa
mau
oia i te ahu painu nei, e te hoi
maira
mau noa'i i te ahu i to'na niho,
ia ore
na rima ia haafifihia i te teiha
o teie
tao'a tei puru roa i te miti.
raa
roo
aita hoi to’na e huru ê raa e hopë noa'tu te mau u'i atoa ra,
no te mea,
oia te Matamua e oia'toa te Faahope’a,
e
aita'tu e Atua, maori râ, Oia ana'e ra.
Atua ra,
TAHITO
AAMU
Auê to'na
i te
raauruuru
i te taeraa
poito. Aua’a tena rave'a i maha'i to'
aho e to'na rohirohi. Huti atura te pa¬
hi i taua poito rat mai te
mataro i nia
na
iho,e te ahu atoa.
I to ratou taeraa i nia
i
te
pahi, te tahe noa ra te roimata
Tearo,
i te itoito rahi
ore
o
no
teie tamaiti tei
ohipa atââ^a rahi ta'na i ra¬
feruri i te
I reira'toa to Tearo paraviraa i te
ve.
retiteni
i
Pe-
:
"^E peu teie i ô matou,
e
matou i te i'oa o te taata tei rave
tahi ohipa tuiroo mai teie mataro ;
taui
i te
,
apî e mairi.”
Ua pahono atura te Peretiteni
no
reira, na oe to'na i'oa
(Apokalupo 2/17)
Te riro ia'na te rê ra,
te i'oa apî.
I rotO i te
pinepine nei
tatou
e
horo'a hoi au i
Bibilia, te farerei
i te tauiraa i'oa no
I reira to
”E
te taata e rave rahi.
Oia'toa i Tahiti nei, mai tadiiE peu rahi tumu teie
ei haamanaoi te hoê ohipa taaê tei tupu i tera u-
to mai.
raa
ttiafare,i tera taata, i tera aiu, etc...
no Tu.
OjPpmarélite i'oa apî no te Arii ra
No te rahi o to'na hotaraa
i te tahi pô,
i uta i Fautaua i topahia'i
to'na i 'oa
api o Pô Mare. Ei haamana'o raa i te ati
ma'i i pohe ai tera aiu, i mairi hia'i te
teijtaurumi noa ia'na i te i'oa
ra o Pito ma'i, ia Pito uri (na
orometua
papa ruau
tahiti i
:
Tearo, eita paha e au e na'u
e mairi i to'na i'oa ia PEREUE e
aore ra
ia POITO, ua fifi rii au’ , na oe iho
râ
te i'pa
apî e mairi.”
”E
Tahiti) oia'toa Tihopu,
raa
:
teie to'na i'oa apî
oioi roa oia i te haa-
o ELISAIA î” E mea
mana'oraa i te peropheta ia Elia
tei ta¬
ora i to’na ahu i nia i te fenua,a reva'i
oia i nia i te rai i nia i to'na pereoo auahi.(II Arii 5/12-14)* S na Elisaia taua
ahu i tii.
te
mau taata
tano
maitai,
Tearo, e ua haama-
Ua faahiahia roa
i'oa
tei feruri-maitai-hia
no
Manureva i te
na
roa
apî
e
hia.
te tahi
orometua i Huahine.
Tearo tuô
homa e,
Charles Vernier
^
0 te htiru atoa ïa no te aamu pa¬
rau
mau
e
faatiahia nei i mûri nei.
EIAHA
I
Te teretere noa ra
o
pahi ra te Paretiteni
no
Tei
HUNA
I TE PARAU MAU
Manxireva,
te pahi taie, tira piti i te tai no Tubuai. E tere taamu ia Raivavae,
ia Tubtiai,
ia Rurutu e ia RimatàS^a.
E
nia i
taua
te Apootaa Rahi
Ua avatea
roa
i tai ai
te niu-
niu i Heremona. Faaroo atura vau i te pa-^
rau i mûri nei : o te taote
rahi
ta-
pu
i te fare ma'i i Papeete teie e niuniu
nei
"Te ani faatxira a tu nei
au
tou
ia
oe
na
e
te fare ma'i.
i
i'o,
e
e
mai
maitai ia haapeepee
te
faataoto ia*na.
Teie râ te
peapea,
te patoi eta-
eta nei teie faehau i teie nei huru ravemaori râ ia pou mai oe e faaoti
na
mua a'e i' te tahi pureraa,
haapao atu ai
raa
ohipa no to*u toro'a.
pou mai î "
au
i
te
No reira,a
i te
I te taeraa o te orometua
piha tapuraa i te fare ma’i, eaha ta'na i
hoê ihoa
faehau
iti, te tarava ra i nia i te airaa maa
tapu, mai te faaoromai i te mauiui» e,
e
ati noa'e teie airaa nei, te taote
rahi
tapu, te piti o te taote e na tuati, e ahu teatea na’e to ratou. I
reira to te
taote rahi parau raa i te faehau :
hi’o mai te maere ? Te
"E hoa
i te raau
faataoto, na mua a'e. Eita râ ia tia e ia
faataotohia vau maori râ
ia tatara oe i
ta'U hara na mua a'e. Teie ta\ia hara ra :
e haapae ta'u(satauro ninamu)
i na ava'e
i mairi
a'enei,
m^i to'u horeo e, eita
roa
vau
e tamata noa'e
i te uaina e
te mau
maa taero e tae noa'tu
i
te hope'a o ta'U tâpü . Ua haamanahia teie tâpü i te pure a te orometua, i mûri a'e i
to'na taioraa i te Pi^rau a te Atua.No tou
taiâ rahi o te pohe roa vau i teie faataotoraa a te taote ia'u, mai
te matara-ore
tau hara, no reira vau
i poroi ai ia oe
ia faaoti i te hoê pure, e mai te ani onoono i te Atua ia faaore hia taua hara na'u
ra.” Ua na reira hia i taua taime ra, maite faatuxa rahi na te taote e na
tuati i
Ua maTiruuru roa to tatou faehau
iti. Ua faataotohia hoi,
e
ua
E
ino-
ia'u, o vau i poroi ia oe ia peepee mai oe i te piha nei. Teie te tumu :
i Arue matou, to'u pupu faehau i teie poi'
poi, no tê ohipa haapiiraa. Te faatere ra
i te tahi pereoo auri( char d'assaut)
to'u râ taero rahi, û atura to'u pere¬
oo nei mai te puai rahi,
i nia i te hoê
tumu haari. I reira to'u hxiha âtau i
te
haapiiraa rahi e te aroha mau
haapii nei. E ohipa faatu-
ta teie aamu e
mana'o'e te feruriraa. Eiaha
h\xna i te parau mau
Ahiri
ino mai
vau
hia,
e ua rapaau
mai nei.
ora
puraa
e
nei,ia
te taote
teie pure.
iti, teie te orometua, a
faaite ia’na i to oe hinaaro."
Na ô maira oia :
"E te orometua e, eiaha
faahororaa hia i te fare ma'i
rapaau hia vau. Te parau nei râ
rahi tapu e, e faataotohia vau
te-- orometua,ia pou haapeepee
mai
Tei nia i te airaa taptiraa ma*i te hoê faehau tei
arataihia
mai mai Arue, i tere ra, ua pêpê
ino roa
to'na huha atau, ua amaha hohonu roa to'oe,
reira'toa
pêpêraa, taJie noa'i te toto. I
:
o
oe
tei ofati
haapae(satauro ninamu) e
oe
?
A taio
:
nei
Salamo
mau e
î
na
i ta
reira
oe
atoa
32/3-5
no
Charles VERNIER
MAU PARAU API
VENUE
DEM.EVMme ALBERT
SCHNEIDER
Mais ils se tiennent à la
Nous
mi
nous
Mme
la
joie d'avoir par¬
cette saison de camps M. et
pour
Schneider.
avons
Madame Schneider
est
fille de 14 mois.
Au cours de lexir séjoiir
Polynésie Française, M. Schneider par¬
ticipera aux camps U.G.J.G. et à la colo¬
en
nie de vacances de Taravao.
tons
qu'il puisse
Nous aouhai
-
ailleurs ,avoir de
nombrexix contacts
avec quelques
groupes
de jeimesse et qu'il les [aide à préparer
leur programme d'acitivités
pour
l'année
procahine.
cexix
site les
disposition^
de
qui désirent recevoir leur vi¬
autres jours de la semaine.
con¬
de
beaucoup d'entre nous,
et à déjà
beaucoup collaboré à notre travail de jeu¬
nesse, il y a plus de 6 ans,
sous le nom
de Maire Manuel.Elle a épousé au cours de
son séjour à Strasbourg,
Albert Schneider
étudiant en théologie et membre actif des
U.G.J.G. en Alsace. Ils ont
une
ppetite
nue
tous
-
les
baptêmes d'enfants
et
d'adultes sont célébrés le dernier diman*che de tous les mois.
partir de 5 ans,
les enfants
participer à l'Ecole du Dimanche
doivent participer
à l'Ecole du u^Lmanone
qui a lieu à 7 heixres, également à Béthel
Beaucoup de nos parents
ignorent l'im portance de l'Ecole de Dimanche .
G'est
pourquoi, chers frèreseet soeurs,nous in¬
sistons auprès de vous pour que
vos
en¬
-
A
doivent
fants la
fréquentent réguliètement.
par
-
dront dès
les
cours
que nous
-inscriptions .
de catéchisme repren¬
aurons
de
nouvelles
TETAERAAMAI
NO
M.ET
Mm
ALBERT
ne;L to tatou oaoa ite
tae mai i rotopû ia tatou" i te-
Te tupu
mea
e,
ie
mau
Mr
e
ua
taime no ta tatou mau rururaa
,
o
Fime Schneider ma. No Schneider vahi¬
te paeau rahi no tatou ia'na,
oia
i te ohipa U'iApî i rotopû ia tatou, na. hau i te 6 matahiti. 0 Maire Manuel to'na i'oa. Ua faaipoipo oia ia Albert Schneider,pipi-oromet\ia no Strasbourg i te taime a faaea’i oia
i
reira. E
melo ohipa hoi
o Schneider
tane no te U'i-Apî i te fenua Alsace. Hoê
to raua tamahine iti 14 ava'e. I te taime
no to raua faaearaa i Polinesia nei,
e ané,
ua
ua matau
rave amui
ha hoi
mui atu o Schneider tane
i te mau ruiuraa
U.G,J.G. e te mau rûrûraa tama i Taravao.
Te tiaturi nei tatou e, e farerei atu oia
i te tahi mau pupu U’i-Apî, no te tauturu
atu hoi ia ratou
i
te faaineineraa i te
tabiila ohipa no te matahiti i mua nei.
SCHNEIDER
NOUVELLES
MA
DE LA PAROISSE DE JOURDAIN
Bien que
la paroisse du Jour¬
dain ait existé depuis
deux ans environ,
il est nécessaire d'informer son existen¬
ce à la communauté chinoise
et
les réu¬
nions qu'elle
tient au temple de Béthél
Chers
frères tahitiens
,
vous
pourriez nous aider en exhortant nos amis
chinois des districts et
des îles à par¬
ticiper à nos réunions suivante» :
-
Tous les vendredi
;
à 19 h 15
étude biblique et prières d'intercession.
Dimanche : à 19 h 15 ; culte.
-
également tous
du mois à Taravao,
qui habitent Tara¬
vao et ses environs. En outre,
des visi¬
tes sont organisées par le Pasteur ,
et
tous las samedi
à
partir de 14 heures
-
Le culte
a
lieu
les premiers dimanche
à l'intention de ceux
»••••••••••••••••••••••
TOMORAA
FARE
AMUIRAA
|
Tl VA
1966, ua tomohia te fare Amuiraa a te Pupu II
(Makedonia) no te paroisa no Tiva.
I te 9 no Tiunu
fare rahi : e 66 avae
i
te
34 avae i te aamo. Na Tepeva çe
Paatere, i pûpû i te taviri i te rima no
Tuteao orometua, Peretiteni
no te
Tuhaa
IV. E na roto i te i'oa no te A.R.A.,
tia
iriti oia i te opani mai te
apeehia e te
hoê himene himenehia
e te
amuiraa
Pupu
E
roa,
e
e
0 vai râ o Taro Vernier ?
0 te tamaiti hope'a ïa na
p\irara'tu te mau mahihini i
poipoiraa a'e. No reira,
eiaha
teie
nei fare amuiraa api ia riro noa ei hohoa
noa i mtia ia oe e to Makedonia,
ia riro
râ ei fare e parauhia'i te Evanelia ora o
Ua
Ti^mu
nei.
i te
Apooraa DS, e na amuiraa e 3 no te paroi¬
sa Tiva. Na Mauarii orometua i
haamau i
té Bibilia. ^Na te Peretiteni no te Tuhaa
IV i faatere i te faaitoitoraa(Philipi 4/
4). I mûri a'e, ua haapa'ohia te pae ti^io
(tamaaraa) i roto i na fare tamaaraa nahonaho maitai e 4. E i te pô,
\ia tupu te
hoê t\iaroi raa.
fanau-
1883. Ua ô atu .oia i te aua-orometua
no
Mantaubon i te matahiti 1903, e
i Edim¬
bourg i te matahiti 1908. E i te matahiti'
1909, ua riro oia ei orometua i te oire
ra i Annonay(Ardèche). Ua faaipoipo
oia
ia Ruta CHRISTOL, e ua tonohia
mai rraua
e te Sotaiete Faatupuraa Parau no Paris i
Tahiti nei no te pahonoraa i te aniraa
i
anihia e te nunaa porotetani
no
TaJiiti
IlI(Philipi)
E rave rahi te mau mânihini tei
tae mai i taxia oro'a ra,
mai te mau oromettia no Raiatea e to Tahaa iho,
te
mau
te oromet\ia-mi-
sionare ra o Frédéric Vernier. Ua
hia oia i Papeete nei i te 27 no
mau
Ua faatere raua i to raua toroa
fenvia fâro(Raiatea mâ)mai te ma¬
tahiti 1912-1923 no te mono raa'tu
i Pu-
orometua-misionare,
e i te matahiti
1924, ua hoi atu raua i Pal?ani no ta raua
rune
taime faafaaearaa.
1925-1937, i mviri
hoifaahouraa mai
i te fe nua nei, ua faatere raua i te paroisa reo
tahiti no Siloama(Paofai). E mai te mata¬
hiti 1937-1951, riro atura ei faatere
i
te aua-orometua no Heremona. I te poheraa
no to'na taeae "rave ohipa amui" o Moreau
I
a'e i to
te matahiti
raua
orometua-misionare i te matahiti 1936,ri¬
atura o Taro Vernier ei Peretiteni
no
te
ro
lesu-Mesia.
Apooraa Rahi Amui, no te Ekalesia Ta¬
hiti.. Mai te ava'è no Atopa 1945 e tae atu i te ava'e tiunu 1946, ua amo oia i te
tiaraa Député no Tahiti nei. E hou to ra¬
ua hoiraa i Farani, a faaea roa'tu ai ra¬
ua, ua haamana'ô te Hau ia'na na roto
i
PtRAU
1
OTO
NOTEARAMAI
Ua pohe roa o Taro VERNIER.
Na roto i te hoê niuniu
tei
tae mai na
"Parani mai, te tupu nei te oto e te peapea i roto i te mau aau atoa,
i te Lme^i,
Tia pohe roa o Taro Vernier
i Montélimair
(Farani) i roto i te 83 raa o to'na mata¬
hiti.
te
to'na haafetia-raa-hia i te fetia hanaha-
na(Groix de la Légion d'Honneur) no
te
mau ohipa maitatai ta'na i rave i roto
i
te nvinaa Tahiti e i mua atoa hoi i te Hau.
E i te taime no to ravia faaearaa i Montélimar ( Farani ), ua farii oaoa inai
raua
i
te mau taata tahiti atoa tei
tae atu i ô
raua
ra.
roisa
Ua horo'a oia i te hoê mau para-
na'na i roto i te vêtahi mau pa¬
nb Farani, no te faaiteraa ia ratou
parauraa
i te huru mau no Tahiti
Tahiti atoa.
e
te
no
mau
taata
ei pa-
te matahiti 195fc>
riro atura oia i
pai-parau e ei haapao hoi i te "internat"
te fare haapiiraa Lycéée Paul Gauguin.
no
E 4
ta
tamarii
raua
;
piti
e
i nia i te tahua aroraa i.te
matahiti 1944-1945. B te toe nei
e piti,
e te hoê no roto i taua piti na,
o
Henri
Vernier ïa, ta tatou atoa i matau
maitai
tei raye na i te ohipa i roto i ta
tatou
Skalesia Tahiti, e e hoi faahou mai â oia
i teie iho â matahiti ei
faatere-piti no
tei
pohe
roa
ta tatou aua-orometua.
No reira,
no
teie atoa
nei mau
parau, te faaite amui nei tatou atoa
tatou aroha hohonu ia Vernier vahiné
tae noa'tu i te utuafare tamarii.
'
i to
B mai
ra
to'na atoa pupu-
raa
mau
ohipa no te mau
taua area taime
ia'na i roto i te
Haapiiraa Sabati.
I te matahiti 1961,
ua
vaiiho
oia i taua tiaraa faahiahia no'na ra i te
fare Haapiiraa a te Hau, e ua pupu faaho-
iho(te taatoaraa no to'
te tavini i te Eksilesia
ei
papai-parau e ei tia hoi no te U'i-Apî. I
mûri a'e i na matahiti e pae i to'na tavipe
hua oia ia'na
na
taime)
no
niraa i te Ekalesia,
e to'na Fatu.
e
2
NO
TEFENUA
NEi
no
a) Ua pohe
roa
HOATAPU,
o
tua faaturahia.
Ua ô atu oia i te
aua-orometua
Moria i te tau no de Pômare,
orometua
misionare i te mataiiiti 1920? E i te mata¬
faatahinuhia oia ei orome¬
tua faatere i te patoisa no Patio. Ua faatere itoito oia i te mau ohipa no to'na
toro'a i roto i taua paroisa na roto i na
matahiti e 27 te maoro. Na roto
i to*na
roohia raa hia e te hoê ati ma*i, ua tuuhia'tu oia i roto i te faaturaraa
i
te
matahiti 1951, e na Tuairau orometua i mo¬
1924,
ua
atu ia’na.i
Ua fanauhia oia
no
1888,
e ua
pohe i te
6
i te
matahiti
Tiunu
no
1966,
Na te Peretiteni Tuteao orometua
e Maxiarii orometua i haapa’o i te oro'a htinaraa.
Te faatae nei te Ve'a Porotetae te Apooraa Faatere o te Ekalesia Ta¬
hiti i to'na aroha hohonu i te u utuafare
no teie nei tavini itoito
tei taoto i
ni
teie tavini itoito
taotoraa hope'a.
no
3
POHE
UA
ROA
tei
O
taoto i to'na
L. E A
Léa REID poheraa na roto i te
fatu, Na roto i tatia ma'i ra,
pu roa ia tatou e ua fifi roa
e t^lmu rahi,
maori
atu Léa ia'na iho i roto i te
mau ohipa U'i-Apî atoa i roto i ta'na pa¬
roisa i Betela, mai te mairi-ore i te mau
oro'a e i te mau putuputTiraa e
rave rahi
râ,
no
ua pupu
te
oraraa
ite pa-
to'na ora-
râ, e tiaraa faufaa rahi
roa to'na i rotopû ia tatou, riro
atxira
to'na pohe taue raa ei maheaituraa
na ta¬
raa
te mea
no
rururaa Evahiné no te
U.C.J.G, tei i te papu i to'na h\iru,
ite
here ia'na, tei ite i to'na mau haereà, i
ta'na faatereraa, e o tei noaa mai ia ra-
claireuses, rururaa
tou te itoito
ite papu ?
I
uiuiraa
mau
te
to'
to'na paariraa. B pipi tahito oia no te Haapiiraa
a te Hau(Ecole Centrale), e i reira
te
No te rapaauraa
ma'i, ua faaea oia i te fenua Maritè e pae matahiti te maoro. I
reira te
noaaraa mai ia'na te ite i te reo parata—
ne e na te reira i
faaohie ia'na i te faatupuraa i te hoê pxireraa reo paratane i
noaaraa
mai ta'na Brevet.
i to'na
te fare pure no
Paôfai.
faahohonuraa
te parau a te A-
I New-York to'na
i
to'na ite i te pae no
tua,
e
i reira'toa to'na riroraa ei melo
I to'na hoiraa mai i Tahiti nei
Ekalesia.
roto i to Léa riroraa ei
te taime
e
pae morale o te
raverahi
i tupu ai te tahi
no
i te
nia
U'i-Apî e tei haapbuiri i
mau U'i-Apî tei au to ratou huru
Léa, ia riro ei mau ite papu i roto
taviniraa. î teie nei mahana, te hi-
i te
roa
i to
i te
rahi nei te fenua
naaro
tei ite
fifi
i te parxiru
i te
mau
U"'i-Apî
ia ratou iho i te
rahi tei. aratai ia ratou
nia i te e'a no te ino a mo'e roa'tu
ratou.
e
rave
te
mou
mau
i
ai
hioraa
vahiné Tahiti
No te mau vahiné e no te mau tamahiné no Tahiti nei, te ora nei ratou
i
roto i te hoê Sotaiete,te vahi e nehenehe
ai ia ratou ia rave, no te maitai
e aore
ia no te ino, tei ite i ta ratou ohipa tu¬
mu no te tau e haere mai nei no
ta ratou
Ekalesia e no to ratou hoi fenxia.
E
tvia i Heremona i te 9 no Atete 1932,
matahiti mau e hope ai te haapiiraa a
na tau pue metxia e i .Papara hoi
na
tama,
U'i-Apî
to'na oraraa varua,^ i te taime no te manui«raa rahi no te vêtahi mau taata a ri¬
ro atu ai ratou ei hi'oraa,
e
nehenehe
tou atoa.
Ua fana\ihia oia i te aua orome-
te Ekalesia.
o
E hia rururaa
REID
Marite) to
hoê ma'i maua.
roa'tu, te U'i-Apî, i te mahana
to'na hunaraa ?
na
I l?ashington(oire no
taata
Aita'tu ia
orome-
no
hiti
mai oia
tumu i rahi ai te
Eaha te
hau
tei
tiihia
hoe hioraana te ui-gpi
te
e
ua
te
mau
e
tiai nei i
vahiné atoa tei hinaaro
hopoia rahi teie
i te rave
haapapu i to ratou maitiraahia ei mau va¬
hiné keretetiano mau. Tatia mana'o ra,
ua
amo itoito ia o Léa. Ua anaanatae roa oia
i te opuaraa no te hoê foyer no te mau tamahine o te tupu i to'na atu mahana i Pao-
fai, hou râ te tupxiraa ho taua opuaraa ra
faatere oia i te foyer iti
na
te mau
tamahine i te aroa Cardella, o tei
riro
ua
atoa ei vahi farereiraa na te mau ta;toahiEclaireuses. la vai noa teie nei
na'o i roto i te aau no teie mau tamahine
oia hoi te faahaereraa i raua i te ohipa i
roto i te mau tamahine e i te
mau vahiné
tahiti atoa, e tei hau roa'tu,
i roto i
|"‘.ma¬
ne
te
oire nei.
Ua tupu to'na htinaraa i te mate-
7*
s
culier dans les
du Dimanche.
inaa no Papara i te 27 no Titmu. Ua
amui
mai te mau paroisa no te Tuhaa II, te tano
ses
e
te Ttihaa
I,
e no
te vai atura.
Gauger te
mono
Ua tae atoa
mai
i te Tavana rahi, te
nonce
té et d f inconstance
crétaire
s'offrent à
au
seiprice
comme
se¬
et responsa¬
la Je-unesse.
'C'est
de
après cinq années
service fidèle qu'el¬
le vient de
UN EXEMPLE
POUR LES
Povirquoi tant de
monde, s\irtout de jeu¬
nes, à son enterrement?
Parce que Léa partici¬
pait à l'activité
de
mouvements de
nos
jeunesse, de
de
Lès jeunes filles
jeunes femmes de Ta¬
hiti, parce qu'elles
et
JEUNES
se
au¬
UN EXEMPLE POUR LES TA¬
HITIENNES
e
tous
elle
jourd'hui risquent d'ê¬
tre perdues.
être
nous
reprise.
to’na hoa, i ta raTia utuafare tamarii
atoa, i te mau hoa'toa o Léa, e ia'na atoa
hoi tei amui atu i roto i
te oro’a
hoê
roa no tei ora e tei pohe i roto i te Patu ra ia lesu-Mesia, te fa'i papu fa.ua nei
tatou atoa i te reo no te Aposetolo Paulo
"Eita roa e tia i te pohe ia faataaê
ia
tatou i te aroha mau o te Atua
i roto
i
to tatou Patu ra ia lesu-Mesia*(Rpma8/39)
a
besoin de jeu¬
qui démentent
la
réputation de frivoli¬
pays
nes
ble de
de
tahi
témoins de la fidélité
dans le service.
Le
qui 1'entraîne malgré
elle sur iine pente
où
toutes les chances qui
plein-temps
l'Eglise
o
ia Teihotu orometua
re¬
avantages
aux
d'une situation
assu¬
rée pour
entrer
à
feia toro'a o te Hau. Na Adnet orometixa i
faatere te txihaa faaitoitoraa i roto i te
fare putuputuraa no Galilea (Roma 8 ; 39)
raua o Brémond orometxxa» I te pae apoo,na
Tehavaru ïa.
No reira,
1961, 'elle
En
te Tuh.aa VII(Betela e Siloama), to loridana, te mau orometua tahiti, te mau orometua misionare, te
mau U'i-Apî,
te mau Eclaireurs tEclaireu-»
hi
Ecoles
sa
Béthel
Te faatae atoa'tu nei
te ApooPaatere o te Ekalesia Tahiti
i to'na
aroha hohonu ia Teihotu ma e i to raua atoa utxxafare»
parois¬
et, de
vivent dans
té où elles
ont
ou
une
peuvent
le meil¬
pour le pire ,
grande respon¬
beaucoup,
leur
pour
sabilité dans
de leur
socié¬
une
ly avenir
Eglise,de leur
raa
4)Ua pohe roa o Tet\ianui vahiné
orometua vahiné no Paatoai.
la au i te hoê niuniu
tei tae
nei o
Ttihaa
III e, ua pohe roa o Tetuanui vahiné oromet-ua no Paatoai i te 6 no Tiiinu i mairi
mai na Afareaitu mai, te faaite mai
Pareanoa orometua, peretiteni no te
ei
a'enei. Ua riro taua parau ra
parau
JW
peapea rahi e te oto hoi i roto
i to'na
hoa o Tettianui orometua e tae noa'tu i ta
raua
utuafare tamarii.
te faatae nei te Apoo—
Ekalesia Tahiti,
e
tae
Porotetani i te tapa'o
no to raua airoha hohonu ia Tetuanui orometua, i te utuafare tamarii e tae noa'tu
hoi i te paroisa no Paatoai.
No reira,
Paatere o te
noa'tu i te Ve'a
raa
<
LEA REID.
Léa REID
est dée
cédée
à
Washington
frappée
coeur.
d'xin arrêt du
Nous
savions
que
Léa était menacée
dans sa santé mais el¬
le tenait
tine
telle
place parmi nous
son
que
départ brutal noxis
paraît iréel !
Née à Papeete
le
9 août 1932, à l'Ecole ,
Pastorale
oû son père
achevait sa seconde an¬
née d'études, elle vé¬
cut son enfance à Papa¬
ra. Ancienne élève
de
l'Ecole Centrale, elle
y obtint le
le séjourna
Brevet.El¬
5
ans aUiX
.-H
I
soigner
Elle y acquit la
con¬
naissance pratique
de
l'anglais qui lui per¬
U.s.A.
façon générale,
était
présente à toutes les
entre
d'assurer des
autre
ctiltes
langue anglaise ibu
temple de Paofai. Elle
la
vie de l'Eglise.
pour se
mettra
de
manifestations
Combien de "TAMA"
d'Eclaireuses, de jeu¬
femmes des U.C.J.G
ont subi son ascendance
ont aimé sa gaîté, son
nes
hximeur
égale,
ont été
de
édifiés par son
y
gnage ?
Au moment où
les sollicitations
de
toutes dortes éprouvent
approflondit ses con¬
naissances bibliques
et devient membre comm\iniante
à New-York.
le
sens
moral
témoi¬
de
jeunesse et obscurôis-
Rentrée à Tahiti,
sent
devient
spirituel, où tant
en
elle
1956 secré¬
et
maîtresse
d'internat
au
Lycée
Paul Gauguin .
Elle
taire
s'engage
de plus en
plus dans le
service;
de l'Eglise, en parti-
la
son
discernement
de
pseudo-réussites et de
personnalités en "con¬
tre-plaqué" lui sont
proposées en exemple,
des jeunes comme
Léa
REID sont
de précieux
pays.
Une tàcne immense
attend celles qui veu¬
lent prendre au sérieux
leur vocation de
fem¬
me
chrétienne.
Léa REID
porté
a
beau¬
souci de
la formation
féminine
chrétienne ;
elle étjait très attachée au
projet' du Foyer de Jeu¬
nes Pilles
qui doit
voir le jour à Paofai.
En attendant, elle di¬
rigeait la modeste pen¬
coup
sion de la
la qui
ce
rue
était
Cardel-
en.
même
temps le local des E claireuses-Aînées
où
aimaient la retrouver
ses
compagnes.
Celles-
Fait partie de Vea Porotetani 1965-1966