EPM_Vea Porotetani_19651011.pdf
- Texte
-
nmETJUt
VEA AVAE NOTE FAAROO POROTETANI ■ MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
OCTOBRE
NOVEMBRE 196S
-
^ Jtedacleur
66
s. raopoto
•
N9^^
Atua^
No
reira ua ô oia i roto i te haa¬
piiraa orometua e
i te matahiti 1900,
Tia
haamauhia
oia ei toopiti no te orometTia i
roto i te hoê paroisa rahi no Strasbourg.
Mai
to'na apîraa mai â, ua riro
oia ei taata itoito rahi e te tuutuu ore i
te ohipa. Ua rave tamau oia i ta'na mau imiraa philosopha,
ta'na mau ohipa no te
toroà
orometTia
e tae noa'tu hoi i
ta'na
mai
imiraa i te pae upaupa e te himene. I
te matahiti 1902, i mûri aè i te hoê parauta'na
i papai i nia i te poheraa o te Mesia, ua noaà ia'na te hoê parau teitei roa
no te ite Bibilia.
I te 30 o to'na matahiti, ua tupu
roto ia'na te hoê manao apî, oia hoi te
i
faataaraa ia'na iho ei taata utuutu mai no
te haamarû
i te mauiui o te feia ma'i. Te
faaroo ra oia i taua taime ra e, te vai ra
i roto i te tahi mau tuhaa fenua i Aferika
te feia ma'i b rave rahi, tei mauiui noa e
tae
I
roo
te
mau
mahana i mahemo,
ua
faa“
pinepine tatou na roto i te Radio i te
parau no te taata ra o Albert SCHWEITZER i
te
mau mahana no to’na vairaa i nia i to*
roi ma'i i roto i te fare ma*i no Lambaréné i te tuhaa fenua no Gabon (Aferika)c
Ua
faaite-noa-hia
i te mau mahana*toa te
huru
no
to'na ma*i e tae noa*tu i to*na
na
poheraa. Mai te mea e, ua faaitehia te pa¬
rau
no teie taata mai roto i te mau parau
apî no te ara mai, e tapao ïa e, o te hoê
taata
rahi
teie, e eere tei ô tatou anaè
te faahitiraahia
to*na parau, tei roto ra
i teie nei ao taatpa.
VAI
0
TAUA
TAATA
RA
0 ALBERT
SCHWEITZER ?
Teie nei taata,
o te hoê ïa taa—
ta
farani no te tuhaa fenua o Alsace, tei
fanauhia i
te
14
no Tenuare 1875» To’na
metua tane e to'na tupuna tane, e pue oro—
metua
porotetani ïa e e tau
hoi
i te mau ohipa upaupa e
taata aravihi
te himene. No
reira o Albert SCHWEITZER e tamaiti ïa e e
mootua hoi
na
te
orometua. I te oire no
Mulhouse to'na haereraa i ta'na haapiiraa.
I
to'na
vai apî-roa-raa, Txa haapii to'na
metTxa
te
9
ia'na i te faatai i te hamonia e.
no
ia faatai
i
to'na matahiti, tia nehenehe ia'na
i
te hamonia
i roto i te fare
pureraa
a to'na iho metua tane i te taime
te
pureraa. I mûri aè i to'na oraa
i
roto
i te haapiiraa teitei no Strasbourg,
ua
noaà mai ia'na te hoê mau parau teitei
no te pae ite • Area râ, te ite atoa ra oia
i taua taime
ra i to'na titauraahia e
te
te
poheraa
Eaha râ ta'na
i
te feia ma'i
hia
hora
ma te
utuutu-ore-
taua
no
ravea
no
te
tauturu
inaha, aita oia i faaineinetuhaa ohipa ra l Ua opua
i-
oia
i taua taime ra i te taui roa i
ta'na ohipa e ua hoi faahou atura i te Pa¬
Haapiiraa no te haapii i te toroà
taote,
ia nehenehe ia'na ia tauturu i te
re
feia
ma'i
i roto i te tahi
mau tuhaa no
Aferika
aore e taote, e aore e fare utuuturaao
Ua manuia mau taua opuaraa ra, ua
ia'na te toro'à taote, aita râ ta'na
noaà
e
ravea
no te faatupu i taiia opuaraa ra.
Paatupu atura oia i te tahi mau tere i ro¬
to
no
noa'tu i
hia.
i
te
oire
no
faatupu i te tahi
to'na tuhaa fenua
mau
no
te
himeneraa tei apiti-
te hoê paraparauraa i nia i te ati
rahi
no te feia ma'i tei ore i utuutuhia.
Ua manuia roa taua ohipa ra, ua tauturu te
taata i ta'na opuaraa, e ua noaà mai ia’na
te
tahi
tino moni no te hamani i te fare
ma'i e no te hoo mai i te mau mea e hinaarohia no te utuutu i te feia ma'i.
hia
i
I te 26 no Mati 1913, Tia reva oia
Aferika e to'na hoa e na afata tauhaa e
70.
0
Lambaréné te vahi ta'na i haere no
te haamau
i
ta'na fare ma'i,- i roto i te
tuhaa
fenua
no Gabon. I te haamataraa
e
maa
fare
iti nainai noa tei oti i ta'na
mau raveà rii. Noa'tura te reira,
Tia nehe¬
nehe ia'na
i
te haaimata i te utuutu i te
i
SUITE
PAGE 2
parau apî no to'na poheraa^ e ua atutu oi~
oi taua parau ra i roto i -teie nei ao taa¬
toa l
Ua faatia te mau veà e, e taata ra¬
hi tei tae i te mahana o to'na hunaraa.Mai
ALBERT SCHWEITZER
SUITE DE LA PAGE 1
feia ma'i tei haere mai ia'na ra. Ua
farii
oia ia ratou ia haere mai mai te
apeehia e
to
ratou utuafare no te
puhapa roa
te
tu
noa
mai
mau
te
e
nai
ei
né
i
fare nainai
ua
ia'na i to'na aià ia
ia'na ia parahi tumu i te vahi i
piihia'i oia
e
te Patu. E hia tausani taata
tei haamaruhia i to ratou
Te fariiraa
i
mauiui ?,
te feia ma'i
tei
horo
mai ia'na ra, te haamarûraa i to ra¬
tou mauiui, te utuuturaa ia ratou, o to’na
ïa
rite
e
»
ma
te 90 matahiti.
oia i
faaea
i
Noa'tu râ
te noaàraa ia'na
to'na paari aita
te rave i te ohipa e i te
faatere
hoi
i ta'na fare ma'i tei riro ,
mai te hoê oire iti tei haaputuputu mai
i
taata 600.
Ua
riro oia i
tou mai te hoê metua mau.
na
I te 4 no
Tetepa,
ua
rotopû ia
ra¬
mau
A taa'i te
niuniu e ra¬
tei faaite
i
te Sotaiete
no
Paris
Paris,
no
ta
te
te vai atura.
e
au
o
te
Atua
tei riro
tei
o
na
nuiaraa. 0
I
Teie te tatararaa
mau
:
"Ua tupu
0 te reo teie tei faaite mai i te
ta
te Patu ohipa e to'na atoa ma-
I
I
I
ta'na ïa i rave i to'na oraraa
nei. Oia mau, ua riro te ohipa i roto i
teie nei ao ei ture nattzra, e hou to te
Patu raveraa i to'na toroà mau, ua haapao
oia i taua ture
ra.
(Mareko 6/3). E
ua
E tamaiti na te tamuta
riro te ohipa e te pure
ohipa
tiimu na te Patu i raro nei. Ua
hoi
oia e:" "Te ohipa noa nei
â ta*U Met\ia, e ohipa'toa hoi au."
(loane 5/17). 0
parau
na
te
tumu
ïa
oia i haere
ai i tera vahi,
mai
te
ninii
i to'na mau maitai i nia i
teie
nei
ao faatîtîhia,
e tae noa'tu
i
te pohe satauro. (Ohipa 10/36-43).
I
I
I
Eaha te tumu i riro ai te ohipa
ei ture natura ? No te hara ïa, te faaroo
ore,
te taaêraa o te tsiata i te Atua (Genese 3/8-19)j Roma 5/12-21).
E i te taime
i ô mai ai te hara i roto i teie nei ao,ua
I
I
I
riro atura te taata'toa i te mana'o tia ore, i te ino e i te oto, e
te uuni tahi
nei te mau mea'toa i hamanihia nei mai te
mauiui fanau ra e tae roa'è nei i teie nei
I
mahana (Roma 8/22).
I
I
No reira ei ravea e maramaraioa ' i
tatou i te hum no te tusia faaoreraa hara
e mea tia ia vai, i roto ia tatou te manao
I
I
I
faaroohia te
e
te
mea'toa nei." (loane 19/30).
otiraa
I
teie matahiti
mau
i
te haa-
du mérite".
I
te
I
1949, na roto i te
haere oia i te fenua Ma-
fariihia oia i reira
ua
tae atoa mai te
no
"Ua oti".
I
matahiti
poupou-rahi-hia. Ua parare to'na roo e ua
itehia ta'na ohipa e to'na itoito i roto i
teie nei ao taatoa. I te matahiti 1951, "ua
maitihia oia ei melo no te Apooraa Rahi no
te
haapiiraa teitei. I te matahiti 1953,
ua roaà ia'na te hoê rê taaê tei parauhia,
"Prix Nobel de la paix".
E i mûri aè i te
reira,
ua horoàhia ia'na e te Arii vahiné
no Paretane,
o Elisabeta,
te fetia "Ordre
no
SUITE
ei
hoê titauraa
té tapaô
I NIA I TE SATAURO
oaoaraa.
I te
auaha tonohia mai
NA REO E HITU NO lESU
hoê Sotaiete, na'na iho râ,
faatupuhia
na
roto i ta'na mau ravea. îîai to'na tae¬
raa
i
Aferika
e
tae noa'tu i
to'na ho-
nehenehe
mau
te faaite i
roto i
te ohipa ta'na i rave e na roto i to'na itoito
i te haapaeraa ia'na iho no te feia
tei arohahia e te Atua, ei hioraa nehenehe
e ei haapiiraa i te mau ui atoa i te
parau
tumu
no te Evanelia,
oia te aroha tei horoà ia'na iho.
te
taamu
mau
te
la haamaitaihia
ia au i te mau raveà rii e noaà mai ia'na.
Eere ta'na fare ma'i i te hoê fare ma'i na
tei
mai te
vahi atoa mai, tei
hoa no teie taata, te
mau
faatia i te hoê aito,
mau
te taura
no
tae noa'
i ta'na
iho aniraa, ua hunahia to'na tino i Lambaréné i pihai iho i
te fare ma'i ta'na iho i haamau. Na te hoê
taote Helevetia e mono ia'na i te faatereraa i taua fare ma'i ra.
roa.
itoito i te ohipa faaora tei
titavihia ia'na e to'na Fa tu. Ua tapû oia i
'ua
la
e
ua rave
e
Kaladina Feltin
huru
peà,
noa
i teie nei taata rahi.
retiteni
ravea rii e ua oti mai te hoê
rahi
o te nehenehe ia farii e
200
taata
ma'i. Eita râ e maoro,
ua ri¬
ro faahou taua fare ra ei fare nainai
roa,
area râ,e faarahi maite oia i taua fare ra
fare
e
tae
rahi no te mau fenua'toa
te aroha no te mau fenua'toa
te aroha i teie taata. I rotopû i taua mau
ni-uniu ra, ua faaitehia ta BOEGNER, te Pe-
I to'na tae-faahou-raa i Lambaréfaarahi oia i ta’na fare ma'i ia au
ta'na
ra
ua
ve
matamua, e
riro ei
raau
rahi
ia
tae i te tahi mahana. I to'na taeraa i
Europa, ua faatupu â oia i te tahi mau tere
himene e paraparauraa i nia i te
ohipa
ta'na i haamata i Aferika» I te hauraa
te
tamai, ua noaà mai â te tahi tauturu no te
faarahi i ta'na fare ma'i, tei riro i teie
e
fenua
ta'ua mahana
hunaràa,
te
no
mai i te
mau
reira,
la tupu
râ te tamai rahi no te
matahiti 1914, ua haafifihia ta'na
ohipa e
■ua
hoi oia i Buropa. Aita râ oia i fifi i
te reira,
ua ueuehia te huero
ra
o
hora
papai veà
faatura
te ahiahi.
Riro
atura
ta'na maa fare iti ei fare no
na ohipa e piti: fare ma'i e
fare ptireraa,
oia hoi te taote no te fare ma'i e
oia iho
te orornetua no te fare
pureraa.
tupu taua huero
te
faauta
te fare ma'i e tae noa'tu i te
maite taata ma'i. I roto i ta'na
fa¬
re ma'i,
xia haapao tximu oia i te
pureraa,
i te mau mahana'toa: te
o
poipoi
i
manu-reva
i
tairaa
poipoi mai
SUITE
PAGE
3
Q
Nt REO E HITU NO lESU I Nl«
SATAURO SU'TE de la page 2
oia :"Ua oti". Ua
taupe ihora ta'na upoo,
tuu atura i ta'na vainjia (loane
19/30).
Ua
/
te
ite
Atua.
niea
te
te moà e i te haneUiana o
te
Aita
te Atua i au i te hara, no te
Atua moà oia e te parautia. (Hebera
e
12/10,
i
E At\ja tel faaora i
te feia
hara,
e
o
hou
lesu i ta'na
i
te
mau
hepetoma moà,
ua parau
pipis ”1 haere mai nei au
nei mai
ao
Metua ra,
mua
mai i te
aro
ta'u
o
te hoi faahou nei au i te Metua ra, (loane 16/28). Oia
mau
ua
vaiho
lesu
i
to'na
parahiraa hanahana i pihai
iho
to'na Metua
i
roa-raa
i
te
e
e
no
te
i te pohe ore no te satauro.
satauro,
ua rave
ei
e
ao
e
-
I nia
faahope oia i te
mea'toa ei hanahana no te Atua
te taata. Ua faarue i teie nei
nei
faahope
rave
|
I
|
|
|
|
|
|
Ua
|
|
I
|
j
|
te hoi
|
u'i
mau
|
naô
rehia
|
|
ra.
I nia i te
te hara ore,
i
te
utuà no
satauro
to
te
|
|
|
amo-
1
ta to te ao nei hara j
to'na
faaapî faahouraa i te
hanahana
o te Atua ta te hara i
faaino, e
te faahanahana nei te Tamaiti
i
te Metua
na roto
i
te heheuraa mai i to'na .aroha.
Te aroha no te Atua moà e te parautia, tei
ore e mauruTrru
i
te
hara. E i roto i te
tusia
no
te satauro, te faatupu nei lesu
|
|
|
e
raa
to te Adamu hopeà
i reira*toa
i te
no
aroha metua e i te hanahana faite
te Atua o te aroha.
ore
Ua oti. Ua tupu te mau
Ei
mea' toab
i papaihia ra, ua i-
faatupu i te
parau
nu
te Fatu i .te
te
pohe,
vin^gâ, ite aiia
E
i mûri àè
ra,
ua
avaava no
pii hua'tura
i
® à
on*
o
+0
-Powio
on*
atpa ra.
|
|
|
|
|
|
|
loane
:
5/39-40:
"Te imi nei outou
te parau
na
:
i papaihia ra, no te mea te maoutou e roaà te ora-mure-ore i rei—
te faaite
o
Eita
ra.
te
ora
ne
te
|
taata
moà
no
TUAROI
ra
[
hopaà
"ho
|
I nia i te satauro, ua faatupu te
Fatu
i te mau mea'toa no te Atua. Ua haamou oia i te hara. Ua faufaa ère te
enemi,
ua faariro ia tatou nei ei mau tamarii herte
no
tiaturi i te
f
TAIORAA
tae i
tei
o
"Ua oti": Ua tupu te mau mea’toa.
taupe ihora ta'na upoo, ua tuu i to'na
oraraa taata, ua tuu i to'na varua, mai te
tiama
na roto i te hoê tapa'o mana,
note
mea e Atua oia,
E i reira, i nia mau i te
satauro
te itearaahia to te Fatu taaêraa.
Ei ia'na, ei
te Tamaiti a te taata, ei te
Tamaiti-otahi a te Atua,
ei
te Atua tel
faasataurohia, ei ia'na te haamaitai e te
hanahana
vai
mau atu ai e hope noa'tu te
|
|
e
E te feia'toa
i
faite ore no te utuafare met^ia. E mana
to roto i ta'na ohipa, e e aroha te roto i
te parau no to'na hana,hanao
Metua, mai teie nei
'Ephesia 1/6).
te
"Ua oti": Ua iteahia mai to te Atua hanahana. Ua faufaa
ore
te
pohe. Ua
haamauhia
te hoê rnaitai mure ore i roto i
te hasileia no te hau, e na te reira e fa-
|
|
|
to'na
e
te Metua i horoà'tu i te
mea'toa nei i roto i to'na rima.(loane
3/25). Ua faaorehia te utua no te hara e
ua faatiamâhia ratou i ta ratou hara.
pihai iho i te Metua i mûri aè i te
no te satauro.
E na roto i tara rê
ra,
ua urne oia i te taata'toa ia'na'ra, i
terâ mai pae i te pohe, i.roto i te mana
no te
tiafaahouraa, i roto i te mau oaoa-
na
Ua farerei te aroha
Tamaiti, oia ta
|
|
j
raa
mou.
mau
Sî 11 Fl an nsa
|
i
e
ore,
|
no
rê r-ahi
roa
te Atxxa.
mau
ora
ore
Ua oti te ohipa no te aroha.
Ua
faaorehia te hara i te aro
i te Atua.
te
i te taime hoi i ite ai
te hau no nia mais"Ua oti".
■Ua oti":
ei tusia taruru i te Atxia ra
no
tatou
(Ephesia 5/2). E no taua hinaaro ra i moà
ai
tatou
nei, i te pûpûraa
hoê i te tino o lesu Mesia ra. Ei fariiraa
i te mauiui e te pohe, ua fanaûhia mai lesu i te huaai o te
vahiné, ua riro mai nei
ei taata,
ua rave i to te tavini ra huru,
E
Atua e
e
taata hoi, e na roto i to'na
faasatauroraahia, te riro nei oia ei hohoà
mau no te Atua i mua i te
taata, e i hohoà
E
hoi,
parau mau.
e
mua
te
mure
sia«
Aita hoi te Atua i faaherehere noa*è
i ta'na Tamaiti otahi, ua pûpû râ ia'na no
tatou. (Roma 8/52) e ua horoà ia'na iho ei
te taata i
loane
i
i teie nei
a
Taua reo no lesu ra, reo hanahana,
riro ïa ei reo no-te rê, o te faaroohia
i te mau tau atoa e tae noa'tu
i
te
ora
Tamaiti, te Tamaiti no to*na
aroha, oia hoi, to tatou Faaora o lesu Me-
no
i parau ai
ua
i ta’na
perosephora,
lesu
"Ua oti" o te parau ïa tei opani i
ta'na ohipa i raro nei, o te titiro ïa
no
to'na mana i nia i te ohipa ta'na i rave e
aroha hoi te Atua.
( I loane
4/8-16)O Eita te tusia faaoreraa hara e
tupu mai te mea e, eita te ora no te hoê
mea e pûpûhià. No reira te Atua i faataa'i
i te hoê
arenio
ino ore e te ma'i ore
na
roto
haapapu te Svanelia
mau
parau,
oia
oia i te hau,
Roma I/I7).
te mea,
no
taime
hoi
Ua
ïa ia'u o taua mau parau
e haere mai ia'u nei i
outou."
râ outou
no
ite tatou e,
pinepite haapaon
ua parau
Haapaoraa Porotetani
e,
o
Bibilia. E parau mau ihoa. Ua faatupuhia to tatou
faaroo i nia i te Parau a te
Atua
tei itehia i roto i te
Bibilia eiaha râ i nia i te tahi parau taaê atu.
Mai
raa
te
Reforomatio mai., ua iriti te Haapaoraa
Porotetani
i
te Bibilia i roto i te
mau
reo
e
rave
rahi,e i teie nei
ua.
hau
atu i
te I 000 nunaa tei roaa te Parau ate
Atua
ia ratou i to ratou iho mau reo. Te taiohia
nei e te ferurihia
nei te Parau a te Atua
e te mau taata
porotetani i te pureraa fe-
tii, i te haapiiraa faaroo, i te mau pure¬
raa,
i te mau putuputuraa, etc ...Ua ite
hoi tatou
e tei roto i te Bibilia te parau
te pora e te maimi nei tatou i taua ora
ra. No reira, e au atoa ia tatou ia faaroo
no
SUITE
PAGE
4
TUAROI
SUITE
i
te
DE
LA
PAGE
|
3
ta
lesu i parau atu i te Atiimi nei outou i te parau i papaihia ra,
no
te mea te manaô na outou e
roaà
te ora mure ore i reira: o te faaite
ïa
ia'u O ta-ua mau parau ra.”
E e feruri
atoa
tatou e e mea tano anei no
tatou te
faahaparaa ta lesu i tuati ra :"Eita outou
parau
Ip-da:
e
|
|
|
|
Te
haere mai ia'u nei i te
ora
hoi
no
|
outou.
e
mau
|
I
|
|
parau tohu no te anotau tahito
|
|
inaha, aita ratou i farii ia'na, no'na te
atoa. 0 ratou hoi te feia Ati-IuPharisea e te mau papai
parau,
tei ore i tiaturi e, e Mesia mau o
lesu; o
ratou tei patoi ia'na e tei imi i te ravea
e pohe ai oia. Aue te
poiri no taua mau taamau
parau
da, te
î
|
mau
ta maramarama ra î Te imi nei ratou i te
i roto i te mau parau i
ra
papaihia
parahi hoi ratou i te
ora
a
e ua
tae mai ai
Teie te tahi
parabole iti
|
|
|
j
1
I
o-
taoia
ra.
I
vai nei te hoê taata
veve tei
noa i te ma'i. Te
parahi
noa
ra oia i roto i
to'na fare, mai te faaoromai
i te mauiui no
to'na
aita
Teie
râ, i te
anei tatou to
te
anotau hopea nei,
|
e
haapaoraa porotetani
Bihilia, tei itni i te parau
i
i te feia taio
i papaihia
e
tei maramarama i te parau a
te Atua ? Ua nafea tatou i te
ora
tei tae
mai
i rotopû ia tatou ? Ua farii
anei tatou ia'na ?
Te imi nei tatou i te
parau i
papaihia ra,
oia hoi te feruri nei tatou
i te mau parau no te
Bihilia, no te mea te
manaô nei
tatou e noaà te ora mure ore i
reira.
Teie
râ, aita
|
|
|
|
ta-'^
vai
parahi oia i
tahi mau tumu tei
tapea ia tatou,
eiaha
tatou ia farii ia
lesu, te ora. Te tumu rahi roa o to tatou
ïa vareraa ia
tatou iho e to tatou
huru.
Te faaahaaha
nei tatou ia tatou
iho, e te
mau mea i ravehia e
tatou, to tatou mau u.
tuafare, to tatou mau hqa, te mau ohipa ta
faatupu e te mau mea ta tatou i a-
tatou i
Te faaahaaha nei tatou no ta tatou mau
no te huru o to tatou tino, to tatou
oraraa
Area râ,
ua riro te mau mea ra¬
pae atoa ei tumu
no
to
tatou vareraa ia
tatou iho. Ua ite tatou e, ia faaô tatou ia
lesu
i
roto
i to tatou nei oraraa
eita
oia e vare
i
ta tatou maù tiaturiraa e i
te mau mea ta tatou
i mauruuru, no te mea
te haapaô nei lesu i te huru o te aau
mo.
|
|
j
|
j
|
Te tahi atu
tumu
tei faaapiapi,
tei pairuru ia ô lesu i roto i to tatou
nei
aau,
o
to tatou ïa tiaturiraa e ua ravai
te haapaoraa
i te ture tei papaihia Mai
te mea e,
ua
haapiihia tatou i roto i te
pupu imi manaô e ua ô i roto i te Ekalesia
te tiayuri nei tatou e, e roaà ia tatou te
ora mure ore na roto i to tatou nei
haapao
maitai-raa i te ture ekalesia. Te manaô nei
tatou
e
tei
roto i te ture te ora, e te
haamoe
nei
tatou
e e tauturu noa hoi te
ture tei paruru ia tatou i te tahi mau ino:
no
raro
e ua
haapao
faahou i te
ta'na rata. Reva'tura te taata
i
te
mea
aita te opani i iritihia
ia'na.
E
inaha te taata tei patoto o te
hoa ihoa ïa tei papai mai i te rata ia'na.
o
Te taata veve tei
pohe i te ma'i
tatou ïa tei pohe i te hara. Te rata tei
papaihia
mai o te Bibilia ïa. la taio ta¬
te Bibilia te patoto ra to tatou hoa
lesu i te uputa o to tatou nei aau.E vai¬
tatou ia'na i rapae ? Eiaha
anei
noa
tatou è na reira,
here tei
patoto
ia'na
i
homa. 0 to tatou hoa
i te uputa. A faaô tatou
e
roto i to
paau
i
to
tatou
i te mau vahi repo,
tatou
aau.
Na'na
e
ra-
ma'i, na'na e tâmâ
na'na e faaunauna i te
mau mea faufaa ore,
na’na e faaî ia tatou
i te mau taoà taaê o te ore e
pau i te humau
hu.
ô maira hoi te Patu ia ta¬
(Apok. 3/20); "Te tia noa nei au i te
uputa e te patoto nei, ia faaroo mai te
hoê taata i ta'u reo e ua iriti i te opani
ia'u ra, a tomo atu ia vau i roto ia'na ra
amu ai,
e e amu atoa oia i ô nei iô'u
nei'.'
A faaroo i te hoa tei tia noa i te uputa ma
te patoto. A iriti i te opani i teie nei
â,
Te
|
|
...
aita'tu ai.
te mea,
na
tou
taoà,
anaè
patoto
o
anei tatou i
nei te
no
to i te haamaramarama, e
no
te mea, aita
oia i ite i te taata, aita'tura
oia i haa¬
pao faahou
i te patotoraa.
No reira,
ua
ho
i te
Te
ma'i,
tou i
vaiho
ora, ia lesu i rapae au i to tatou nei oraraa ?
noa
rii
e moni no te haere i ô te taote.
inaha i te tahi mahana ua tae
mai te hoê
rata na te tahi hoa
no'na. E mea maoro roa
aita raua i farerei. Ea
roto i ta'na
rata
te faaite ra taua hoa
ra e ua riro
oia ei
taote e e haere mai
oia i te tahi
e
farerei ia'na. E te taio
noa ra oia i taua
rata ra, ua faaroo aè ta
oia i te patoto i
to'na uputa fare. Ua faao aè
ra oia na ro—
E
taioraa
ere
:
Te
pohepohe
maere.
i te
i to tatou nei oraraa.
|
|
faaite
maira teie parau i to
Ua
maere oia i te mau taata
tei taio i te buka a te mau
peropheta, tei
maramarama noa i te mau parau no
te
titre
e
roto
î
Te
lesu
riro noa
hoi te ture ei orornetua ei aratai
ia
tatou
i te Mesia ra. Te aratai
nei te ture
ia
tatou
i te ora; e ere râ
oia i te ora.*
teie atoa hoi te tahi atu
tumu
tei
haafifi i to tatou fariiraa
ia
lesu i roto i te aau, o to tatou ïa mata'u
i te mau
tauiraa
ta lesu e ani mai nei i
ua
e
a
vaiho ia tomo mai i roto ia
i
|
f
|
|
|
|
|
|
|
|
^
oe
na.
AMEKEo
TE RURURAA RAHI
NO TE MAU EKALESIA
NO PATITIFA
IV.- TE MAU UIUIRAA NO NIA I TE MAU OHIPA
A TE FEIA KERETITIANO.
Te hoê
no
te
mau
tiunu parau e
SUITE
|
fe-
PAGE
s
i
rurihia i roto i te rûrûraa
lesia
no
nei,
O
nehenehe
hipa
te
no
Eka-^
mau
{PARAU API
Patitifa, i ta'na rûrûraa i mua
te
parau ïa no te Paatereraa, ia
i te Tomite
faataahia
no
taua
I
o~
ia faaineine i te mau parau e au
no
te
feruriraa i taua tumu parau ra. No
reira,
e
mea tia roa ia iteahia te
ohipa
tei ravehia i roto i ta tatou
mau Ekalesia
no te faatereraa. E
tupu roa ïa to’u oaoa,
mai te mea e, e tia ia outou ia
pahono mai
ra,
na roto i te uiuiraa i mûri
nei. E nehenehe hoi
ia
pahonohia mai na roto i te ”B’'
”Aita",
te
mea hau roa'tu râ, maori
tuati mai outou i te tahi atu â mau
manaô e te tahi mau ferxiriraa na outou.
A) TE
AURAÀ NO TE FAATERERAA
I
I
I
0 te orometua iho te tamuta, taue te mau rima paroisa. E fare pureraa iti nehenehe roa, e te tano maitai ,
no teie nei Paroisa.
eaha
te
mau
te mau feruriraa) i te
hinaaro no te vahi iho e
I
I
ratou ?
te buka ta outou i faao-
I
I
j
B) TE FAATERERAA E TE FAUFAA:
1- Te vai ra anei i roto i to ou¬
tou
nunaa te hoê hinaaro, tei haere tia i
te
rahiraa no nia i te parau no te faufaa
a te taata tatai tahi ?
I
I
I
I
amui, ia au i te peu
e
iteahia nei, ua noaà mai anei na roto i
te faaitoitoraa e aore râ, na roto noa ite
manaô hinaaro i te haaputu mau ?
3- Eaha
te
"faufaa
e
iteahia hou te
tahi
na
mau
faufaa
tei
te taata hoê", o tei
paari
e
piri
?
atoa
au
no
e
te
nei
anei
i
I
nei
anei te hoê manaô
i te faariro i te moni mai te hoê
8- Te
rave nei anei te feia fau¬
te faufaa a te feia hau roa*tu i te
veve
ei
faufaa na ratou no to ratou
iho
mau hinaaro ?
noimou
e
Te
te
vai
pohehae
râ
anei te hoê
i rapae
Na
SUITE AU PROCHAIN VEA
oromettia iho i
te
tuatapaparaa
nei
fare,
e
vauvau
mai
te ohipa o teie
pûpûhia te taviri i
parau no
ia oti,
ua
i te
tomoraa,
farii-
ua
mau
roa,
no te tauturu i teie nei paroisa iti
i
te
hopoia rahi ta'na i amo. la oti te
aufauraa,
ua
haapaohia te hoê tuaroiraa
tae noa'tu i te
ao.
Ua purara te
mau
e
mani¬
ma te oaoa,e ua parahi atoa hoi te
pa¬
roisa iti ma te oaoa, no te mea, ua oti ta'
na fare pureraa.
2- TE FARE AMUIRAA
A
UALIT.EA
T
PAPARA.
i roto i te taata,
i to ratou aiâ ?
te
ma-
manac
noa'tu
e
taata
faaroo, i nia i te parau
no te hooraa'tu e te hooraa mai e
aore
ïa
i nia i te fatifaa fen\ia a te feia tei hae¬
re
no Papeete tei titauhia ei
nihini i teie nei tomoraa*
hini
i
9-
hoê amuiraa
manihini i nia i te hoê amuraamaa rahi roa, e te ravai hoi
tei faaineine
hia e te paroisa, no te avatea i te mabqnjrt
tomoraa, te ahiahi e i te pôipoi aè hoi
hou a purara 'i te mau manihini. E i te
pô
ua faaterehia
te
hoê aufaixraa tei mamn-a
i te feia ma'i, te mau
oraraa nei, mai te pi-
hopearaa i roto ia'na iho ?
faa
Atete i tupu ai te toe te Peretiteni
mono
no
te Apooraa-Faatere i taua oroà
iti ra. 0 na Paroisa'toa no Moorea e te
no
Ua tae te Peretiteni
I mûri aè
te
7- Te vai
hinaaro
I te 24
moraa.
hia te
te amuiraa ?
mea'toa
tunüiia
faariro nei anei te taata,
ei tautururaa i te mau hinaaro o te nunaa,
oia
hoi, te mau utuafare, te mau ohipa no
6- Te horoàhia
tae noa'tu i te
iho
te
faaitoitoraa i nia i te parau no
"BETELA"
te ioà tei mairihia i nia i teie
nei fare.
4- Eaha
te
tahi mau faufaa (mau
tei imihia i to tatou nei tau ?
5- Te
e
te
Peretiteni o te Apooraa-Faatere tei iriti i te fare i te taime i himenehia'i te
himene tomoraa. Na
na orometua tei tae
i
teie nei tomoraa i faatere i te ohipa:
te
haamauraa
i te mau tauhaa no te fare pur^
'te haamoaraa i te fare e na te Peretiteni
tau keretitiano ?
mau
faahou te ohipa
I
2- Te faufaa
ore
teie nei to teie
I
I
hipa ?
feia
i
maoro
te hui-faaroo to'na aiiraa mau?
2- Ua feruri anei ta tatou Ekale-
mau
3- Eaha
maitai)
mea
I
I
I
;
E
paroisa iti haa-noa-raa i ta'na fare pureraa
tei haamau-ê-hia na te niu. Ua mau roa
te ohipa i te tahi taime maoro, no te pauraa te moni, aita râ te ohipa i faaruehia.
Ua imihia te ravea e ia ravai te moni, ua
otiraa.
e
parauhia
Moorea.
I
no
nohohia
e
haamata
(noa'tu
parau
hiti
I
haapao i te
tei noaà
mai,
sia
avaè
I
Mai te avaè Tiunu e tae mai i te
Atete, e maha fare tei tomohia i Ta-
taleni no te mau faufaa
mai te taa papû i te mau
te
e
I
I
I- TE FARE PURERAA NO TEAVARO.
1- E ohipa anei na te faatereraa
faatere
TOMOEAA PARE.
E
piti mahana
i mûri aè i te
to¬
Pare pureraa no Teavaro, ua
tomo
atoa hia te fare amuiraa a Galilea i
Papara.
Na LE GAYIC
i
faatere i te pae
moraa
no
te
faufaa
no teie ohipa e na'na i turu maitai
i ohie roa'i te otiraa o teie nei fare. Ua
tahoê maitai te amuiraa i nia i ta'na ohi¬
pa
mai
te haamataraa e tae noa'tiira i te
otiraa.
SUITE
RAGE
6
PARAU API
SUITE
libérée de
DE
3-- TE F ARE PURERAA
LA
rialistes,
quitter la scène c'feiématographique. Il m’
a
choisie, moi cet outil vulagaire, pour
son
saint et glorieux service. Depuis que
je sers le Seigneur comme une servante,
beaucoup de monde m’observe : en quelle
qualité puis-je me présenter comme évangé¬
liste ?
Qui
va supporter la charge de ma
famille ?
Comment
vais-je subvenir à mes
besoins
quotidiens ? En dehors de mes té¬
moignages personnels, puis-je
monter en
chaire pour prêcher ? L’'îglise m’invite-t-
PAGe5^
B TE FARE PA-
ROISA NO PAPEARI.
Te
ohipa rahi roa’è tel ravehia
matahiti, tia itehia ïa i roto i te
paroisa no Papeari. Ua opua taua paroisa
ra
i
te rave i na ohipa'toa e piti i te
taime
hoê; ta'na fare pureraa e ta'na fa’=
re paroisa. E
ohipa rahi roa teie e te
teimaha hoi, te haaputuraa i te moni e te
raveraa i na
fare
atoa e piti i te taime
i
ambitions et passions maté¬
.mais
ejicore
il m’a amenée à
mes
teie
à
elle
hoê.
donner
conférences ? Je suis
des
ainsi
observée.
scène
cinématographique,
comme
sur
une
seulement
Bien
que
j'ai quitté la
je suis encore
scène. Et maintenant
sont
ce
les
pipi e te tahi atu mau manihini no rapae,
mai.
Ua tae atoa te Tavana Hau no te mau
fenua
Nia-Matai
e
na'na i iriti i te hoê
incroyants mais aussi
les
croyants qui me regardent et m'obser¬
vent,
qui cherchent à savoir comment je
résoudrai
toutes ces questions. "Car Dieu
a
fait de nous, apôtres, les derniers des
hommes,
des
condamnés à mort en quelque
sorte, puisque nous avons été en spectacle
au monde,aux hommes et aux anges’.'(St PaulI Cor. 4/9). Il est vrai que je suis main¬
tenant encore
comme
sur
une scène,
bien
plus grande que la première, celle du ci néma, car le metteur en scène est le grand
Créateur de l’Univers. Il y a tout de même
une différence en ce qui me concerne je ne
SUIS plus vedette de cinéma mais un soldat
du Seigneur. On ne me regarde plus afin de
juger ma beauté, mais plutôt le sérieux et
la
pureté de ma vie, la manière dont mes
opani no te fare.
actions
non
Hou
te tomoraahia teie nei fare,
pohe te diakono metua o teie nei amui• o
TEURA tane, o tei hinaaro noa, a
vai
noa'i
oia i roto i to'na ati ma'i,ia
ua
raa,
ite
oia
i te tomoraa. Aita i tia i to’na
Eatu; ua taoto oia hou te mahana tomoraa »
Ua
afai râ te amuiraa i to’na tino i roto
i taua fare ra e tae noa'tura i te taime i
hunahia’i oia.
Tiunu, ua tupu te oroà
tomoraa.
0
na
amuiraa iho no te paroisa
te manihini i taua orpà iti ra e na orome“
I te 26
tua
hoi
no
no
te tuhaa e no te oire,
te
aua-
reflètent
mon
obéissance
au
Sei-
gnetir. Autrefois, comme toute vedette, j’a¬
vais pexir de vieillir.’ Je craignais que ma
beauté
line
ne
se
beauté
fane.
Mais maintenant
impérissable. Jusqu'à
mon
j'ai
der -
nier
jour je pourrai rendre témoignage au
Seigneur. Lorsque
je tournais des films ,
j’étais
embauchée
en vue du gain de mon
et j’avais de quoi me vanter.
Maintenant
je suis embauchée par le Sei¬
gneur.
Je dois.partir dans toutes les di¬
rections,
mais non pour obtenir argent ou
traitement,
renommée. Autrefois
ma
recette était énorme
Mais
l'argent gagné sans effort est dé¬
pensé de même façon,
c’est ainsi que
l’argent n'enrichit pas mais au contraire
rend toujoixrs plus désireux,
et l’avidité
est iifipossible à combler.
Na na orometiia iho tei tae i teie
oroà i faatere i te ohipa, e i mûri noa ihb, ua fariihia te mau manihini i nia i te
hoê amuraa rahi maa tei
faaineine-maitai~
I
Maintenant je me repose sur Christ.
Lui
qui s'est chargé de ma famil¬
et
de
tous
mes besoins.
Je ne man¬
|
|
C'est
1
rien.C'est là un grand miracle qui
bien que Dieu
est sincère, que
l'on
peut compter sur lui. Lorsque j'ai
offert ma vie au, Seigneur, j'avais des in¬
quiétudes quant aux besoins matériels
J'ai
pensé que je devais peut-tre monter
vm petit commerce,
créer \in jardin d' en¬
le
que
de
prouve
b U ITE
PAGE
7
I
PAROISSE OU
«JOURDAIN
1
UNE VEDETÏÏDE CINEMA NOUS CONTE
SA MYSTERIEUSE HISTOIRE
I
SG ITE
"Le
seulement
Seigneur
est
il m'a délivrée de
mystère ; non
mon péché et
.
fants,
ou encore exercer un autre métier,
afin de subvenir à ces besoins quotidiens.
Mais Dieu
a
fermé devant moi toutes
ces
portes.
Il
veut que je regarde
évangélisation, du témoignage
re
I
à Lui,car
c'est
par la foi que je vivrai désormais.
La porte qu’il m'a ouverte est celle de 1'
et
proclame
la
po^^r
la Gloi¬
Puissance de Dieu, afin qtie je
comment le Seignexir m’a sauvée ,
|
■
SUITE PAGE 7
PAROISSE DU JOURDAIH
une vedette de cinéma nous conte
sa misterieuse histoire
SUITE
PAGES
LA
DE
réforméey appelée, choisie
vienne
miraculeusement
grâce» C’est
le
et
comme
pour que je
convertie par
que
une
Seignetir
avec
me révèle aux yeux d^i monde,
actrice. Dix mois ont passé.
Le
conduit
mes
pas
en
tous lieux
utiles
pour le témoignage : les Eglises de
HONGKONG ET K..., les hôpitaux, les éco¬
les, les usines,
les maisons.
D’autre
part, grâce
maison est devenue
ma
un
Seigneur,
réunion;
vie a changé,
au
lieu de
beaucoup ont constaté que ma
qu’elle a été vraiment choisie et vraiment
offerte.
Pour
dinaire;
si
c’est
eux'
chose extraor¬
une
et pour moi aussi,
car,
au
fond,
n’est
le Seigneur, qui donc
peut
transformer une vie totalement
morte»dans
le péché
pour
la faire ressuciter à une
vie
nouvelle ? Je me sens tellement indi¬
ce
méritant rien, mais je suis aimée
par le Seigneur, comme Saint Paul l’a dits
"C’est pour donner un exemple aux croyants
que Jésus-Christ se
montre patient envers
moi qui suis le premier des nécheims."
gne,
ne
mohia' i
te
fare pureraa, e mai reira, ua
afaro te mau manihini i nia i te amuraa
maa rahi
tei faaineinehia e te pa¬
roisa. Ua ô taatoa o te mau manihini i nia
i te amuraa maa tei ore
i
api,
e \ia oa¬
oa
te
taatoa
i te
fariiraa nehenehe
a
haere
te
paroisaa
te feia mana i mûri aè
na
paroisa manihini,
ua faaea mai ïa e tae noa’tu i te pô i rei¬
ra
i haapaohia’i te hoê a'ufauraa
tei ma¬
nuia roa, e na te hoê tuaroi i opani roa i
teie oroà rahi, a purara’tu ai te mau ma Ua
i te
nihini
fare
taua
na
DE
LA PAGE S
faarooraa i
te parau oaoa note
Evanelia, te tumu hoê' roa no te ora e te
hau i teie tau huru ê rahi ta tatou e tia
nei.
Teie râ mai te mea e,- ua oti maiohipa’toa e piti mai te fifi ore, e
tapao ïa e, ua tahoê maitai te paroisa. ïa
tupu te tahoêraa, e riro te ohipa rarahl
ei hopoia mâmâ ei ohipa ohie roa. 0 te vahi
nehenehe ïa
tei itehia i Papeari î ua ta¬
hoê maitai te paroisa i raro aè i ta’na Apooraa
DiaJcono,
e ua tahoê maitai hoi te
tai
na
orometua
e
te Tavana
I
putuputuraa
no
te
a
Ua tae
tomoraa.
(tei
ore
ti
no
e
26
te
i
te
reva), te
Moorea,
na
o
te mateinaa.
e
Atete, i mûri aè i te
A.R. i tupu ai te oroà
mau
auaha
no
te A.R.
orometua no Tahi¬
Paroisa manihini 10 e,
mau
te Tavana Cire
te tahi atu â
no
Papeete
,
taata
ma-
mau
na.
I
mûri aè i te vauvauraa parau a
orometua tei tuatapapa i te parau no na
te
fare
e
piti,
ua
oaoa.
REVARAA I FARANI.
te
hopea no te avaè Atete,
na pipi e piti;
xza
1) Teriitua FAEHAU: Ua mahiti oia
haapiiraa orometua i te matahiti 1964
e ua tuuhia
oia i roto i te haapaariraa i
pihai iho
i na orometua no Uturoa. I teie
matahiti
na roto i te hoê pute horoahia ê
te hoê diakono no te hoê paroisa no Faranij
nehenehe te tonoraa
ia’na no te
i ta'na taime haapaariraa i roto i
ua
pupuhia'tu te taviri
o
faaoti
te hoê
paroisa.
I teie taime tei roto oia i
te paroisa no Romans, tei faaterehia e
te
tamaiti a Taro VERENIE, oia hoi o Charlie.
mau
2) Philippe TUPU: E piti matahiti
haapiiraa ta'na i Heremôna. Na roto râ i
te
hioraa
e, e taata apî oia e te vai rahoi te hoê
haapiiraa Bibilia tei tano roa
ia'na, ua tonohia oia no na matahiti e pi¬
ti, no te faahope i ta’na haapiiraa.
(tei faaea faahou
0 Raua KELLY
matahiti)
tu i teie
tae noa’tu i te feia tei haere
noa e rave
rahi.
I
te
pae no te Hau, ua tae mai te
Faatere no te piha ohipa a te Tavana Rahi,
te Tavana Hau
no te mau fenua Nia-Matai ,
te mau melo
no te Apooraa Hau e no
te Apooraa fenua,
te mau faaroo
area
i te
la haamaitai
mai
te Atua i teie
i
tomohia aè nei, e ia riro mau
fare nei ei vahi haamoriraa ia'na
ei vahi
e
te
ma
I
hia e te amuiraa. I te pô.ua haapaohia
te
Tuaroi e te hoê aufauraa tei manuia roa.
na
purara
tamaaraa,
reva’tu i Parani
SUITE
ra—
I
mûri aè i te pureraa, ua haerete * mau
manihini e mataitai i te fare pa¬
roisa
tei iriti atoa hia i te taime i to¬
iMiiiiimiiiiBiiwiiiiyiiiiimni^^
PARAU API
ta
tou i imi mai.
sa
je
a
magoi i pihai iho i te Faaora
mau
de¬
autorité que je par¬
son
taua
mahana
ra,
e ua iritihia te fare a
tomo atu
ai te mau manihini i roto, aita
râ te tahi pae i ô. Na te auaha no "te A.R.
i faatere i te ohipa e na te Peretiteni iho m te Tuhaa i haapao i te faaitoitoraa i
nia
i
te parau o te Fetia tei aratai i te
haapiiraa
fenua.
nua
0
nei
a-
taiia fare
e
tae
tei
haapiiraa
i
to te tahi noa'tu â mau
pipi matamua râ teie ho te fe¬
ra,
na
roto
i
i roto i taxia fare
atu
ra.
TE MAI MISIONARE TEI TAE MAI.
mau
E
3
misionare
taime
i
mairi
haapiiraa
e
no
tei tae mai i te
mau fare
ta tatou
hoê haapii tamarii faahou:
tae apî mai
haere mai oia no
te mau tamahine,
i Uturoa.0 te pitiraa ïa o te orometua tu¬
mu i roto i taua fare haapiiraa ra*
I) Melle BECK
:
E
mea
oia
i te fenua nei, e ua
te fare haapiiraa toroà a
te
Pare pure
i te Faatere no te ohipa ate
Tavana Rahi tei mono
ia’na
o tei fifi
i
SUITE
PAGE
8
7
PARAU API
4-Ua
SUITE
6-Eaha
DE
LA
PAGE7|
2) Melle AGUILLON: O te piti teie
to'na
hoiraa mai i te fenua nei. I te
matahiti i mairi ua hoi oia no ta'na taime
no
faaearaa,
i te avaè Atete i mairi
e
faahou mai oia
^apiiraa
a
no
te
faatere i te
\ia
mau
|
|
tae
fare
te hoê mea tei faaite mai
ia tatou e, aita mau a te parau mau i riro
ei taura faatere i te manaô no te nunaa no
teie tau, i roto i' te Ekalesia, e i roto i
te oraraa o te Aiauiraa ?
VII. TE FAATERERAA E TE TINO.
1- Ua
riro te
ua
te Ekalesia, ta'na i faatere
fa tatou
itoito aè nei i to'na tere matamua. Ua rahi atu râ
ta'na
ohipa i teie matahiti no
te mea, ua iritihia
na
piha hopea no te
pa
Haapiiraa Teitei, tei faaineine i te mau
tamarii no te parau hopea,
oia te Bacca¬
faaino
lauréat
.
to'na utuafare s 0
piti atoa teie no to VAUCHER hoiraa mgi
i te fenua nei,
i mûri aè
i
te taime
E ohipa rahi atoa ta'na
e amo i teie matahiti, no te mea,
a tea'tu
ai te
mau
haapiiraa ta'na e haapii i te
Haapiiraa Teitei, na'na'toa e faatere i te
mau haapiiraa matamua (primaire) e te Haapiiraa teitei a te mau tamaroa.
ei
ohipa
faufaa
tino ?
VIII.-
2- I nia i te faaiteraa parau
|
|
|
|
ta-
3- Te riro nei anei te faaiteraa
parau a te
mau metua i roto i
mai te hoê tuhaa haapaôraa iti
haa no te faatereraa ?
te utuafare
aè i te tu-
4- la horoà te nunaa i te moni no
fsiatupuraa i te hoê ohipa no te faaroo
(evanelia), te vai
ra anei i roto ia'na te
hoê manaô ? tei parau ia'na e, te vaiho
nei oia i to'na tiaraa faaite i te parau ?
5- Te
iteahia ra anei te tahi ii te imiraa i te
tuutuu-ore i i-oto
i te
nei
anei te hui
(feia keretitiano) i te
mau
-
raveà
imihia no te parururaa ia ratou
ma'i : malaria, tutoo, ma'i
haae
mau
tae noa'tu i te mau ma'i mai te
reira
te
huru,
mai te hoê t\ihaa no roto
mai i te faatereraa o to ratou iho tino ?
paruparu e
4) De ROBERT; E
orometua
haapii
taaê
oia, no te mea, no roto oia i te nuu
iritiraahia mai. Mai na matahiti i mai¬
te
|
te Hau Metua ia rave te mau
faehaa¬
piiraa a te Hau e ta te mau faaroo. Ua tae
mai o
De ROBERT
no te rave i ta'na taime
faehau i roto i ta tatou Fare Haapiiraa.Na'
na e faatere
na
roto
i na matahiti e
piti i te haapiiraa teitei. 0 te pitiraa
teie no te orometua
haapii no roto mai i
te nuu tei tae
mai i ô tatou nei, o CHASf-
|
BONNIER
|
|
|
piiraa no Uturoa.
|
I
|
tai tahi,
eaha te mau eà tei rave tumuhia
e ta outou Ekalesia,
a riro atu ai maite
hoê txüiaa no roto mai i ta outou faatereraa matauhia no te Bvanelia ?
?
|
|
|
j
FAAT'ERERAA E PAAITBRAA (PAIRAA).
parau mau
|
haapiihia i te fare haapiiraa,
roa, e aore ïa, ei ohipa
no
te faatupu maitairaa i te
1- Nahea
e mai te aha te huru to
feia keretitiano faafaufaa-ore-raa i ta
ratou faîraa
parau,
mai te mea e, e ere
ratou i te feia haapaô mau ?
toito
i
faaroo
ravehia
|
te
te
te
tahi -ohipa ino tei
te tiaraa o te tino taata nei i
roto i to outou fenua ?
riro anei te ohipa faaeta-
taaê
roa
e
te Atua ?
o
2- Eaha
e
faaearaa i Etiropa.
etaraa tino
tavini
ite-papu-maitaihia anei e,
ohipa o te tino ei mau ohi¬
aro mai nei, tatou te
mau
3“ Te faariro
5) 0 VAUCHER
te
mau
j
J
|
|
|
|
|
|
j
|
|
|
|
faehau i ta ratou niatahiti no te ture
hau i roto
i
te ohipa haapiiraa, te
te
matamua tei faatere i te haa¬
TE HOE PARAU PEAPEA.
mairi aè
I
te avae no Atete i.
nei, ua faaroohia te
hoê parau a-
roa
e
te aroha hoi. Na e piti
misionare
i
te tuhaa fenua Cameroun(Afe-
pî riaria
rika).
E
misionare tei pohe roa i te tuhaa
(Aferika). E mea pupuhihia
raua,
aita, râ i taà i teie taime te feia
tei rave i taxia ohipa ra.““-^e hoê i taua na
misionare
ra,
e vahiné- ïa na te orometua
tei faatere
i
te
aua-pipi no Caméroun,
areà
te tahi e orometua haapii tamarii ïa
piti
fenua
iho mahana te taeraa'tu i teie fe¬
Te imi hia nei te tumu no teie ohipa
riaria
e
te vai nei te mahana e noaà mai
ai
te
haapapûraa.E ere e, a tahi nei a
e
3
Cameroun
noa
nua.
j
tupu
§
e
i
farii
ri, ua
ai teie huru ohipa i teie pae fenua,
pinepine ra. Te vahi maere râ e te
peapea hoi,
eaha teie huru hamani-ino-raa
i taè
roa'i i nia i te mau misionare, tei
pûpû ia ratou no te haere e tavini i te
mea
nunaa
i
reira ratou i tonihia’i. Ua
faarue
ratou
i
to ratou fenua, to ratou
mau
fetii e te mau mea'toa, no te haere i
roto i te tahi mau fenua éè roa ei tavini.
E inaha
teie
te
pahonoraa i te ohipa ta
ratou
i rave. E ere i te mea maere te tumau
puraa teie huru ohipa i te tau eteneraa, i
teie
râ tau maramarama. E piti utuafare
tei topa i roto i te ati e te mauiui. E ati
teie o te ore e faaitoito i te mau mi¬
sionare ia haere i rapae i to ratou fentia.
A haamana'o
fare
e
ta tatou
tatou i teie na utua¬
te Sotaiete hoi no Paris i roto i
mau
pirre.
Fait partie de Vea Porotetani 1965-1966