EPM_Vea Porotetani_19650809.pdf
- extracted text
-
mmomm
VEA AVAE NOTE FAAROO POROTETANI ■ MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
Rédacteur
•
N9^^
ROOHIA
E
SURPRIS
s. raapoto
IRAI
«
Le
va
son
trainj
se
bar-
d'illusions J toujours plus décidé à
s'il le peut.
çant
36
monde
débarrasser de Dieu,
Te
tera
noa
nei teie nei
ao
ma
manaô
rau
e' ma te hinaaro i te
faaatsa ê atu .i te -Atua, ahiri e nehenehe
te
mau
ia'na,
.faisaient
Ainsi
aussi les hom¬
qui s'étaient imag'iné faire de Babel
métropole du monde entier» Ils avaient
déjà poussé loin leur oeuvre gigantesque;
la tour se construisait, attirant les re¬
gards
étonnés des habitants de la plaine
de Shinar»
Tout
prospérait entre leurs
mains, de jour en jour le monument s * éle¬
mes
la
vait
le
vers
ciel»
Rien
n'annonçait la possibilité
interruption quelconque; le soleil
se
leva comme à l'ordinaire un matin qu*
ils
s'y rendaient poTir continuer leur
travail»
îlais, ô surprise, personne ne
pouvait plus se faire comprendre; ils du¬
rent
forcément s'•arrêter et obéir malgré
eux
à
l'ordre divin de se disperser sur
toute
la terre» Ils furent surpris "Con¬
fusion", tel fut le nom écrit pour jamais
sur leur entreprisea
d’une
O
O
Il
en
fut de même des habitants
quand ils poussèrent l'audace
iniquité jusqu'à porter atteinte
de
Sodome,
de
leur
à
la personne des anges venus pour aver¬
tir le juste lot du jugement qui menaçait
l'engloutir. Ils ne pensaient guère à
prochaine destruction , et les propres
gendres
de Lot se moquaient de lui lors¬
qu'il les pressait de fuir une cité con¬
damnée. Personne
d'entre
eux
ne daigna
croire
à
un avertissement divin.
Ils avaient Tine trop grande confiance dans les
raisonnements de leur ignorance.
de
une
d’entre eux pouvait prévoir
Qui
une
pluie
de
cela
rent
s'était
surpris.
ne
feu et de soufre ? Jamais
-vu au paravant ! Ils fu¬
Ua na reira te mau taata tei hi¬
naaro
i
te
faariro
ia Babela ei p'û. no
teie
nei ao taatoa. Ua rave itoito ratou
i ta ratou ohipa rahi? ua teitei te patu,
e te maere ra te mau taata no te vahi pa-
i Sinara i te hioraa i taua ohipa ra.
ra te chipa a to ratou rima
e i terâ mahana,
e te maraa
maitei'aa ta ratou patu i ni'a i te ra'i.
pu
Te 'turu maite
i tei’a lüahana
Aita roa e
mea tei faaite mai e
ta ratou ohipa. I te hoê poipoi, te
haere
râ ratou i te ohipa, te hiti maira
te mahana
mal
tei matarôhia... e inaha,
roohia
ihora
ratou e te hoê ohipa maere
e
mau
aita te tahi i ite i to te tahi, Ua
faaea
ihora ratou i ta ratou ohipa no te
auraro
i te faaueraa a te Atua tei titau
ia ratou ia purara
i nia i -te fenua'toa
nei, Ua roohia ratou; no reira te ioà, tei
reo
;
tapaohia e amuri noa'tu i nia i ta
ohipa s "Anoi",
Mai te reira'toa te
aujourd'hui où l'on pousse
jusqu'à la folie, en s'ap¬
puyant sur la science humaine, le monde
est-il devenu plus sage et plus «sérieux ?
Est-il plus disposé à écouter ce que Dieu
a dit du jugement qui vient ? Hélas J
non.
On
abuse
de
sa
patience, on change la
grâce de Dieu en dissolution, on méprise
l'oeuvre
de
Christ; et le moqueur dit ;
mau
ratou
taata
no
Sodoma, o tei tae mai e faaara i te taata
parau-tia ra ia Lota i te faahaparaa a te
tei
ineine i te haamou i taua oire
Aita
roa
ratou e manaô ra i te hoê
haamouraa o te tupu mai, e na hunoa a Lo¬
ta
ua tahitohito mai xa ia'na i te taime
Atua
ra.
oia ia raua e'faarue i teie
i faautuahia e te Atua. Aita roa
e
taata
i rotopu ia ratou tei hinaaro i
te
tiaturi
i te faaararaa a te Atua. Ua
tiaturi rahi roa ratou i ta ratou.iho feruriraa.
a
paraù
nei
ai
oire
0 vai to
te mairiraa
mai
mai
roto
te
ia ratou tel
auahi
â
Aore
Et
aita ratou i taa-faahou i to ratou
rahi,
l
e
te
ara
i
gopheri ?
hoi
te
reira i iteahia mai
Ua roohia râ ratou l
mua
l'incrédulité
I
teie
mahana, te tupu noa nei
mai te tiatu¬
ri
i te ite-taata, ua riro anei teie nei
ao paari aè
e te haapao ? Ua ineine anei
oia no te faaroo i ta te Atua i parau mai
no te
haavâraa
rahi
hopea ? Aita roa !
Ua vahavahahia te faaoromai o te Atua,. ua
te faaroo-ore
i te rahiraa,
"Où est la promesse de sa venue ?
Car de¬
que les pères se sont endormis, tou¬
tes choses demeurent au même état que dès
le commencement de la créationo"
puis
(2 Pierre 3/4 ).
haapaehia
te Hesia
ra
e
te ohipa a
te feia taliitohito
lecteurs, prenes-y garde l Le pé¬
aussi imminent à présent- qu'aux
jours de Babel et de loto Dieu confondra
les
raisonnements des sages de ce monde»
Alors que
confiants dans leurs'arrange¬
ments politiques et sociaux, tout semble¬
ra leur sourire,
et que, arrivés au terme
de
l’exécution
de leurs vastes projets,
ils
diront ; "Paix et sûreté", une ruine
subite
viendra sur eux, "et ils n'échap¬
peront point," (I Thess, 5/3),
est
mai
a
â i te matamua
Prenez- garde !
"le Seigneur va
être
révélé du ciel avec les anges de sa
puissance, en flammes de feu, exerçant la
vengeance" sur un monde impie (II Thessc
I.
8K
E
te ■
garde l
Le temps de la
patience de Dieu a un terme, le jour du
jugement approche. Hâtez-vous de fuir la
colère qui vient, en vous attachant à Jé¬
sus
qui seul peut vous en délivrer, afin
que ce jour, le jour du jugement, ne vous
surprerme pas , " Voici, Il vient avec les
nuées, et tout oeil le verra."(Apoc,1,7),
Eabela
te
paari
23/19),
?" (nombres
pas
TERRE, TERRE, ECOUTE LA
"TERRE,
PAROLE DE L'ETERNEL
,"
(JéTo 22/29),
ra<
hoa e, a ara l E oioi rahi to
i teie nei i to te mau mahana o
e i te tau ia Iota ra
E faahaaAtua i te mau feruriraa a te feia
,
teie
o
rahi teie
nai
a'o'. E taata
e
■
rave
tiaturi noi
e
faanahoraa poliuita e te oraraa maitai,
tiaturi
hoi ratou
e
tupu ia ratou te mu
mea'toa
e ia tae i te hopea no te
tupuraa
o
ta
ratou
mau opuaraa rarahi,
ei
reira
ratou e parau ai s" e hau e aita e
ino,
ei reira râ ratou e roohia mai ai e
te pohe oioi,- e e ore ratou e ora,
(I Tes, 5/3)
e
A
ara ’
"Hai te auahi ura ra, i
tuuraa mai i te pohe i te feia aore i
i te Atua e tei ore i faaroo i te E-
vanelia
to tatou Patu
no
o
lesu Mesia ra,"
(2 Tes,
1/8)
î E otia to te faaoromai o
fatata mai nei te mahana haavâraa, A maue ê atu i te riri o te Atua e
fatata
mai nei na roto i te atiraa'tu ia
lesu. o te nehenehe ia faaora ia outou, ia
A
te Atua,
cre
n'est
pas \m homme, pour
mentir ni un fils
d'homme pour se -repen¬
tir ; aura-t-il dit, et ne fera-t-il pas ?
aura-t-il parlé et ne 1'accomplira-t-il
Dieu
pohe
ma
te
ite
Prenez-
e te para.,
teihea te hae-
no*na i parauhia ra ? Te vai noa
hoi te mau mea'toa mai te taotoraa
â hoi te feia metua ra, mai te hasa-
rea
nei
mai
niraa mai
ril
s"
ara
Te
outou
i
taua mahana ra,
te maharia o
haavâraa,
.ia roohia mai, "Inaha te
haere ma.ira oia i roto i te ata, e ite te
mâu ma-ta’toa ia'na, e te feia’toa i patia
ia'na ra, e e
auê te mau opu atoa o te
a'o nei ia'na," (A-pokal-uno l/7)
te
"E
ere
te
Atua
i te taata, a
haavare mai ai oia; e ere hoi i te tamaiti a te taata, a tatarahapa'i oia, ua pa¬
rau
anei oia e aore i rave , ' ua parau anei oia e eita oia e faatupu i te reira '
(Humera 23/ 19)«
TE HURU NO TO TEAROTAHI
"E
fenua
lehova,"
te
e
te fenua eX
l
e
te fenua e ' e
faaroo mai i te parau a
e
(leremia 22/29)»
UMERAANIA I TE TOROA
Te
peu
matarohia i reira i te
tamaa
te mau utuafare i ta ra¬
tou tamaaraa tumu, ia oti te pureraa poipoi,
e
eita e tamaa fahou, maori râ ia
oti roa te pureraa ahiahi,
sabati,
OROMETUA
oia
Aita paha te hohoa no
hoi TEARO oroiaetua i Arue
mua
aè nei,
â,
te
i
parau
(Tahiti) i
i te tahi pae, Pohe noa
maira oia, i te maru o
i to’na here i te taata, e i
moe
noa
to'na
aau,
te hohonu o ta'na
tai
riro
i to
TEAROTAHI,
mau
a'oraa.
Na'na i faatia mai i te eà maere
taitai
ia'na i te toroà orometua. E
paha ïa aamu parau mau i te
tatou iho feruriraa manaô.
faatupu
I Averâ,
Rurutu (to'na oire fanauraa) i tupu ai teie parau, I fanau oia
i roto
i te hoê utuafare
paieti, tei haamaite i te pureraa fetii e i te mau
putuputuraa i te sabati. E diakono to'na
pao
metua i roto
i taua Ekalesia
ra.
maa
ra
e
Inaha l i te tahi sabati, te ta¬
te utuafare o TEARO i te tamaaraa
poipoi,
hio
ihora ra te metua tane i te
tau
taurearea
i rapae au, te faao
maira ia TEARO, ia paotihia to ratou rou—
ru,
I
te
reira
tau, e aravihi rahi to
TEARO i te reira toroà,
tahi
Peapea
rahi atura te metua tane
sabati
teie, e eita e tia
te
reira
ohipa i taua mahana ra, E teie
mau taurearea hoi,
tei haapeapea noa i te
tamaaraa utuafare,
i te taime faaineineraa no te haere i te fare
pure î - No rei¬
ra, ua na ô mai oia i ta'na tamaiti eiaha
i
te
mea
e,
e
oia e ofati i te ture
faahoi i teie feia apî.
mau
no
te
sabati,
A
ïa
ieau iho i te raau parau i papaihia
Eaha taua mau paraix i papaihia ra ?
:ig1
ruo
Hou
te
tau keretitiano, ua riro
irava 1,2 no te >3alaïïi.o 42 (o tel tohu i
t9
no te mu ati o te Fa tu i nia
i
te satauro)
ei
irava
parau pinepinehia,
nineneh-ia e te iiui=faaroo o tei tupxi nca i
roto
i
to
ratou aau
te poihâ vaxuao
ts. parau
a) Salamo 22/15
rero
i tau taa
raa
ua
o
"Ua piri tan. a-
s
"
„
b) Salamo 69/2I^"oooi tau poiha “
ra,
inu
o"
o
liopoi maii'a ratou i te vinega
e
o
c) loane
5/46-47ô "Ahiri hoi
ou-
"Mai
toii i faaroo ia Mose, ua faaz’oo mai ïa outou ia’u, i papai lioi oia i te parau no’u»
outou
Aore
eaha
faaroo i ta'na i papai ra,
atoa outou e faaroo mai ai i ta*u ra
parau
?
4-= Te vinega tei uhihia i roto
i
te hoê ïa inu na
ratou e hopoi haere
i roto
i tb ratou
râ,
Teie
tei horoàhia
teie
tauro,
liiti
i
mau
i
o
tere»
e mea ta,aê te parau no
ia lesu i nia i te sa¬
e mea taaê te inu ta Mataio i faate 27/33“34, te inu. ta te PatU ihc
satauro»
inu hou te
la
au
o
Mareko
parau ( u.a
faainuiiia te Patu i te vihega)
te aiiaito nei ïa e te parau a loane» Area
hulca
(23/36) noa'tu to'na iriti atoa
raa
i te parau no te vinega, te vahi taaê
râ no ta'na faaiteraa, maori râ, o te taime
ïa
i
tupu ai»
loa'tu râ, aita taua
taaêï’aa
iti ra, i faaino noa'è i te parau
tumu»
Ua faahiti atoa hoi Luka i te parau
no
te taata hara i pihai iho i te satauro
ia
-
no
hia
lesu, tei tatarahapa, tei ore i faahiti
e na papai-evanelia tootoru»
poiliaaraa
ae
roto
i
nei tatou i to te Fatu
i to*na mau ati tino i
(poihâraa tino), te vai
i te sataux*o
atoa nei râ i roto ia®na te poihâraa mox’ale»
S'a roto i taua poihâraa morale ra, ua
ite
hohonu
te
Patu
i te ino rahi no to
teie
nei ao tei enemi noa ia*na, e ua tae
roa te reira i roto i to'na huru Atuaraa»
nia
i te pape,
tei hamani
0
e
te
pii nei to’na reo e2*'Ua
poihâ Tau»»»’’
Ua
poihâ ■oia, te taata tuaroi-ore note
ra’i mai
1 roto i teie nei ao ino, i roto
i
teie nei
ao
faainohia
e
te hara,
i roto-
pû i ts hoê nunaa tei aro. atu i te Atua»
Sa te poihâ i haapapu mai i to te
faaora
i
huru
6
nei "I haere mai
raro
nei
ihora, aita râ to’na ihora mau
taata i ite atu ia’na « o” (loane I/II)» Ua
anuimui râ te mau nunaa e te mau opu no te
tamarii a
Iseraela
(ohipa 26/27) no te
faarue
i tei Moà ra, e te Parautia ,no te
taparahi pohe roa i ta lehova i faatahinu,
i te Faaora
o te taata, te Arii no te mau
Ariii
e ua tupu te poihâraa a te Fatu haoia
i
na
»
naliana i roto i te faaito hopeà no te utuà
faaauraa=ore i nia i te raau faainohia
ra
o te satauro»
Ua
riro te
poihâ ei parau tumu i
ï^ito
i to lesu oraraa i raro nei e
i to'na poihâ atoa nei
i
E mai ia’na tei poi¬
atoa nei te taata faaroo i
to’na pohe satauro»
hâ,
te
raro
nei.
poihâ
i roto
c)*».
1
ra
raua
vau
i
te
e
tae atu ai•
a
aro
»
I roto
^
3. ta Pauj-O Bpisetoio II i
to korinetia 11/27, tia amui 01a i te parau
no te poihâ i roto i te mau ati no te tia-
aposetolo
Atua»
i
roto i to taviniraa i te
roto i te oraraa -^^titiaho i
nei,
ts aro tahinei te mau mea*toa
ia'na,
e te feia'toa o tei ite i te hanahana
o
te Atua na roto ia lesu Mesia, te
tupu atoa nei ïa i roto ia ratou te maiiaô
faaiita, mai te aaramarama-ore hoi te tàhi
I
raro
manaô»
,i to te ta.hi ra
Mai
te Mesia tei poihâ, te poihâ
te
taata
faaroo, i roto i teie
Teie râ te reo faaitoitoraa no te
atoà nsi
aoo
Patu
;
a) '* Area
ia inu i te pape e honei, e oro roa ïa e poihâ
faahou,
e riro râ taua pape e. horoàliia * tu
e
au na*aa ra,
ei pape pihaa i roto ,ia'na
iho, e tia i te pihaaraa e tae noa*tu i te
roàahia’tu
e
e
Hure-ore
ora
i te mau
pu-pape,
i te mau apoo-pape, o tei hamani,
i te mau ao, te Tamaiti otahi (2 loane .3),
te
Patu hana.hana, tei nia ïa i te satauro
h *
e»
I
roto
i ta lesu a*oraa i nio, i
te mouà, i te tuhaa fenua i laliloa ua iriti
oia
i te parau i mûri hai; "L ao to
tei hiaa'i i to parautia ra, e faaîhia hoi
ratou»" (î"Iataio 5/6)
nei
ite
Ua
Afea
1
raa
i ta Mataio raua
:
poiiia iiei tan. irarua i te Atua, i te A*
i
te pape
(loane 19/29)
te mau faeliau. Roma, ta
te aili e hiaai ra i te pape rii
oia'toa ta*u varua ia oe
;e A tua
ore
roa
au
ra»*’
(loane 4/14)
»
b) **0 tei faaroo mai ia’u nei ra,
ïa e poihâ ., » ’* (Ipane 6/35).
Te taata’toa i hiaa'i
ra,
haere
mai
oia
ia’u nei a inu ai» Tei
faaroo ma.i ia*u nei ra, e riro te pape ora
i te tahe
mai
no
roto ia*ria ra, mai tei
faaitehia
mai
e
te mau parau i papaihia
ra» **
e
Te Evanelia tei faaite mai
ia ta¬
to te Fatu reo i nia i te
satauro
ua
poihâ vau", o te Evanelia’toa
ïa tei faaite ia tatou i te i faito-ore no
tou
i te pae no
te Fatu, tei itè
i te tamahanahana, i te
haam'àha i to’na mau taata i rotopû i te
mau ati,
i te mau oraraa i teie nei ao»
te poihâ nei tatou,
poihâ’toa nei ïa to tatou mau taeae. Ua
Mai te mea e,
te
e tei ia'na aroto ia tatou, te mau ravea’toa e
maha’i te poihâ no te feia tei riro ia’na.
ite
naè,
râ
te Fatu i te reira,
na
9/41). Sate Fatu hoi
te satauro e faaora i
riro to’na pohe ei pu
aroha e no te mau maitai
(Mataio 10/42;'Mareko
tei poihâ na i nia i
to tatou poihâ, e ua
pape ora
no
te
ta tatou e hinaaro nei i
te mau mahana tatatou tere i roto i te meteie nei ao .'KA. Korinetia 10/4 )
tai tahi no to
debara
no
»
Tei
ia’na
anaè
ra
te pape
3
ora,
poiiiâo E tel ia'na te oto.nure-ores,
tei vai na i te Metaa ra, e c
tel horoàhia
mai
na taton (I Icane 1/2) <,
Oia
”te Alepiia e te Omegas, te matamehai e
faacre
t32.
i
no
piliaa na'na, ia inu oia
§ o ta tapiti
tc'na reo i te piiraa i ta taata'toa
e
s''0 tsi poihâ ra, e haere maio E tei Iiinaaro
ra,
a
rave
noa mai oia i te papa
or-a.'*^ (Apoko 22/17) » Ei la'na te haarnail-ai
te
Tauvau
te
huru
faatupuraa i te tahi mou
tautur^aa i teie nei auao
rot O i te putuputuaraa a te AoRo
mai te Paatere no te aua-pipi i
no
te toreraa o te nau chipa
i
e
to
mau
fiii
e
vai nei tei faa-
taupupu e te haafifi hoi i te tere-mitairaa no te haapiiraa-orometua.
TAUA MU FIFI RA TEIE
ora
-Aita ta te
lAi
tauiiaa
haapiiraa
(aniuraa-maa5 parahiraa, vairaa buka, etc»)
G mau tauliaa pe anaè teie e vai noi.
nei
a
ua
teie tau
te sataurOj e te tsmahanalmna ,
nei to’na arclia ta tatou e tae noa'tu i te
ora mure orec Te pii ma.i nel to'na reo Eiai'
te
teiteiraa
o te ma.u'rai cr’I te taata
i hiaa’i
ra, e horpà noa ïa vau i ta papo
ati
no
I
faahopeào" (Apok» 21/6)» Ua farii oia i
te
te
tae noa*tu i te
oiiipa
te
maitatai
i
tei
au
no
Aua-Pipi
ta ratou
e mau
mau
tae noa*tu i te mau u*i atoa rao
PIPI
TA TATOU AUA
hoê
parau rahi tei ferurihia
putuputuraa a te Apooraa Ra¬
hi, o te parau xa no ta tatou Aua -Pipi no
Heremona, i reira e faaineinehia*i te mau
Te
i
roto i te
orometua
no
TE
O TE AUA PIPi
ta tatou Ekalesiao
E no
te
mea
parau
e
faufaa rahi
parau ra, te tuu nei matoii i te tahi
mau
vahi na roto i ta tatou vea, ia mara»
marama tatou i te tereraa no te aua orometaua
tua i -teie tau e te mau
hopoia ta*na e amo
neio
I
te matahiti
1927, i hoohia mai
te fenua Heremona» Na te hoê Tomite tei
faaterehia e ALLEGRET (te Peretiteni no te
Sotaiete no Paris) eo TERIIEROOITERAI (ta»
ai
vana
no
Papenoo) i faatupu te hôe aufau»
Mai taua taimaira, ua haamauhia te haapiiraa orome»
tua i Heremona, ei reira i faaineine hia'i
te mau tavini’a te Fatu o
te
rave mai nei
i te ohipa i roto i te Ekalesia»! teie taU;
te afai-maite-hia nei te faito
no
te mau
haapiiraa i nia ia au i te hxîru o te tau»
raa
mai
i
taua
fenua
ra»
me
reira, eita e farii faahoiihia
tino aore i tae i te faito "Certi»
ficat d*EtudeB'' te itiraa, e tei ore i manuia
i
te hiopoaraa faaôraa. Te titauhia
nei
i teie taime te mau tamarii tei tae i
te faito
"Brevet" o te nehenehe' ia faaravai
i- ta ratou mau haapiiraa i mûri ae i
Faranio E faaôhia i te matahiti i mua,
na
No
te
mau
tino
apî e 5 tei noaà te parau
miia i te hiopoaraa faaôraao
Ei
tautururaa
e
TE MAU FARE FAAEARAA NO TE MAU PIPI
|
|
|
|
|
|
j
tei ma-
i te faatere o té
aua-pipi, ua haamauhia te hoê Tomite, o te
feruri i te mau parau atoa no te aua-pipi,
mai
te faaôraa i te mau pipi, te
hipi^oaraa ia ratou,te faataaraa i te tafme no te
mahitiraa
a
tuu atu ai ia ratou i roto i
te haapaariraao Na*na*toa e feruri i te pa¬
rau
no to ratou faaearaa, to ratou oraraa
6
|
|
|
|
TE MAU FARE TUTU A
TE MAU PÏPI
Aita râ
ïa
TEARO
paoti-tapimi-noa
taparaio
I
taiii
pihai iho vaU ia outou. E riro e, o' te hopeàraa teie no ta’na ohipa, oia mau, e hopeàraa râ no te hoê haamataraa, oia hoi to
haamatai’aa no te hoê tau apî, te hau no te
Mesia tei tia-faahou, e hopeà ïa a haamata
atu ai te hoê a'o apî. .
e ua
to'na mau hoa
i
teie â te
taurearea, te faao ra ia
to mûri
â
atu
i manuias,
aoraa
mau
iîio sabati,
TEARO, ia paotihia to ratou rouru l Teie
a ite ai te metua tane, riri roa*tura
mai te parau atu ia TEAROs e ta'u tamaiti
Ua
râ,
mai te
peu e,
rave-huna-faahou oe i ta
e
ohipa i teie mahana, a faaroo maitai i
ta*U parau î na te Atua iho e a*o ia oe ô
A riro e ua hee faahou te manao o TEARO i
te aniraa onoono a te feia neil
oe
mai
ratea»
r-atcu
mau
râ
na
anaè
i te
Mo
ia TEARO
e
a
|
1
|
te ori-haereraa na te Mti oire,
i te pae miti;
e mea oioi to ratou area™
rearaa, no te pia anani tei inu-ima-hia 1
E no to ratou taero raM, moto haere atura ratou ratou iho.
Teie râ, i taua motoraa
ra, fati ihora te manimani rahi atau
(pouce) no TEARO. Aue oe, e TEARO e î Te
rima rahi atau teie no ta oe mau.paotiraa
rouru
l ua fati l
Tirara
paotiraa î Oia
mau l
I te tamaaraa ahiahi, ua ui te metua o TEARO
ia*na : Eaha tena horoi e te
toto i nia iho,
i to rima atauî
Ua fati, e to'u metua, i to matou motoraa
te tahi te tahi, i
mûri aè i te pureraa
i
h.oi,
avatea
ta*U tamaiti, aita anei au
i teie poipoi,
a
nao atu
ia
e
|
|
j
|
|
|
|
|
faa^roo
|
|
i
oe
1
|
l
'
i paoti faahou i
mai reira, ua feruri noa oia
Aita’turâ TEARO
te
e
roujTU
teie ohipa maere, e ua manaonao noa I A
mau noa'i i te toroà matero i nia ia Teai
e
aore ra i nia ia Manureva, te patiatia noa ra teie a'oraa a te Atua ia’ria
e tae
noa*tura
i te mahana i ô ai oia i
Averâ, e mai reira i
aua pipi orornetua
i Moria, te tau no
i te Ekalesia i
te
POMRE orometua.
tatou
,
|
|
|
|
j
hoa here mâ, eiaha pai e tiai
e
ia tano
i
nia ia tatou te reo faaararaa
;
na te Atua iho e a’o ia oe. Mai to
,
|
|
|
|
|
hu,
roto
E
apîraa, à haapao i ta’na parau l
Cho
YARUIER.
|
|
|
|
I
TUAROI
"El PIHAI ATOA
TU
IHO VAU IA OUTOU E TAE
..." (Mataio 28/20).
NOA’
I TE HOPEA RA
hopeà i
i ta’na mau pipi, hou e faarue mai ai
ia ral^ou. Eere*râ i te hoê faarue roa
inaha hoi, te parau mai nei oia î" Ei
0
nia
oia
raa,
te
te
Fatu
teie reo
i roto
ia’u nei."
"EI_PIHAI ATOA IH0_VAU_IA_0UT0U."
a)
|
la tatou i roto i to tatou o-
nsi.
raraa
b) la tatou i roto i teie anotau,
noa’tu te ino, noa*tu te ati,
noa’tu to’îia enemi-noa-raahia
e
to teie
nsi
ao, inaha hoi, mai to’na taeraa mai i
raro
nei, aita roa oia ei ere noa’è i te
enemic
Ua
faaoromai oia i te mau hamaniinoraa, i te mau haavareraa, i te mau hooraa i hoohia oia e ta'na
iho mau pipi. E
inaha, te parau noa mai nei â to’na reo e;
"Ei pihai iho atoa iho vau ia outou. "
tenetere,
|
ta’u a’oraa, na te Atua iho
i
a'o mai ia
e
i faaara ia oe
ai ; ia ore oe
te metua parauraa
no
|
|
reira to
te ora, oia te ora mau, ta te Aposetolo Paulo i parau ra e:'*Te ora nei
a,u,
e ere Iroa vau, te ora nei râ te Mesia
parau
|
|
|
l
I
e
i te faufaa-ore no te aau
Oia anaè te nehenehe ia parau i te
maitai,
taata,
te pureraa,
teie mau taurearea,
i
e
parau,
ia faaara, ia faaitoito, oia
tei
ite
roa i te rotoraa, i te hohomiraa
to ratou mau aliu sabati e to
rouru paoti-nehenehe-hia, faa-
te otiraa o
hoi te Fatu i to’na
E i teie mahana, o taua feia ra ta’
parau nei es" Ei pihai iho vau ia ou¬
tou, " E parau mau. Eere reie reo no te hoê
taata pohe, no
te hoê râ taata-ora, o te
tia
i
te oraraa, Oia anaè te nehenehe ia
no’ano’ahia i te monoi tiare.
I
na
paru.
na
atura ratou i te pureraa a-
Tae
parau
E ao to tei haehaa, to tei oto,
to tei hamani-ino-hia
i
te
parautia, to
tei
tuu i to ratou puai i roto i te parue:
oraraa
Tei pihai iho noa anei oia,ia tai teie tau no te anoi, no te marô, no
to^^
te aroraa, no te maniiraa toto ? B
he ia tatou ia faî papu e; "E", no
nehene¬
te mea,
teie
tau,
ta tatoii e ora nei i
taaê i te tau tei orahia e te mau aposetolo
aita
roa
aè
Ua
ite
ino-hia
i
hamani-ino
na
hoi te feia tei hamaniteie
nei parau, e te feia tei
ia
ratou, ua mata’u ïa. E ere
hoi e,
o te Evanelia anaè
amo
i
te tahi pae, e tei
tahi pae i roto i to ratou
o
taata
na
e
mau manaô
feaa.
hoê râ Evanelia tei riro mai nei ei
te
var-aa
tei paepae, tei
faarue atu i te
ei taata, ei ora. Ua ite hoi te
faaroo e, ua riro to’na oraraa, ta’
ora
nei mai te hoê puai roto, o tei
ora,
tei faatupu i te hoê araraa apî i
hepoheporaa tei iriti, i mua
i te hoê mau vahi, mau opuaraa
apî, 0 te hoê ïa puai tei amo ia’na i
nia
i te mau mea itea-ore-hia, o tei riro
mai te hoê reo roto tei parau i to’na ture
aau,
tei farii, tei faaitoito, e aore ra
tei faahapa. No reira, ia au mai tei
tupu
i mutaaihora, i te hiti no te roto i Galilea,
e
tupu atoa mai, i roto i te aau no
te
taata
faaroo
te reo tei parau mai e;
"Oia mau teie,
o
te Fatu." Tei pihai iho
mau oia i te taata nei, tei nia iho, e tei
turama,
roto i te mau
i to’na mata,
roto hoi ia tatou atoa nei,
j
|
|
I,” E
i
tanaê no te aha to le su tia
pihai iho ia tatou ?
|
Pahonoraa
|
noo
nei
:
E
tapaô faaite ïa
oia ia tatou,
e»
noa
ma
te haava
Aita to tatou huru
ravai-ore,
mau
ei
to
tatou
huru veTe i riro ei
tapaô no to te Patu taaêraa ia tatou^
tapaô râ no to*na paraMraa, itearaahia
i rot O
ia tatou»
Eita to tatou faaiiaeh,a.a~
raahia,
to tatou manao tataraliapa, te mau
atiÿ
eiteaîiia mai to peu e, aita lesu i
reiraÿ
e no te meaj ahiri aita lesu i pi~
hai
iho
ia
tatouj iia itea noa hia ïa té
manao
teoteo, te manaô ravai noa i te mau
mai tais
te manao ha.aîoaitai noa raa i te
taata
te faariro
no
i taua taata
ra
I
Jia mau te hinaaico'
I
tatou ia’na, ia aroha tatou ia’na, ia haa-
I
tatou ia’na, eiaha mai te huru no tehoê taata pohe, mai te huru râ no te taata
ora,
no te Patu ora, tei hinaa,ro i te parahi i roto ia tatou, tei hinaaro ia riro
oia ei Patu tei mana i nia i to, tatou oramanao
I
j
I
I
raa.
Tei ia tatou iho te pahono i taua
hinaaro no te Patu ra, e o te reira te taviï’i
no te faaroo mau, no te tiaraa e ne
mai te
hoê
Atua,
a parau atu ai oia e, aita roa
ta’U
e
hara - ia
liaarnaitailiia oia e, te
taata»
Inalia, i te taime mau e riro ai te
tiaturiraa,
te manao i nia i taua mau mea
atoa ra,
te
ite nei te taata faaroo i te
hoê
tei
faahapa
tei liaava ia’na» E
iiiaha,
te mau mea ta te taata e haamaitai
neis
ta te
te ao e haamaitai neis
o te
mau
mea ïa ta te Patu e haavâ i roto i te
taata,
no
te mea, tei pihai ilio oia i te
taata nei?
S taua tiaraa no te Patu i pi¬
reo
haamauiuihia
o
Oia
,
te
oaoaraa
anei
pahono ai ta¬
hopeà
pae
roa
to
tatou hororaa ? I te uputa anei
taàê mai ai te mau.mea iteahia nei i te
e
,
mau»
Eaha
râ te taime e
i ta’na titauraa ? I te
tou
e
hai iho
i te taata no te haaTa ua riro atoa ïa
mai
te
hoê tiai’aa no te Patu tei
nei te Patu ia hinaaro
no
mau
itea-ore-hia ? Ua par^u
mea,
te Apose-
tolo Paulo e s”I teie nei maharxa,
ia
outou i te faa,roo’i to’na reo,
I
ia tia
eiaha e
faaetaeta
i to outou aa/a»” I teie nei, no
te mea,
oia tei parau mai es" 0 vau te uputa,
e
aore
roa hoi e taata e ta© i te
metua ra, ïaaori râ ei ia’u.”
!
OPanis Bnhesia 4/6 s losua 1/9.
j
I
i roto i teie nei ac
tei î i te ino, i te iiaavare, i te riri, x
te orurehau,
ua
ite
ïaaraïîiaTaiiiaiiia''^o
-
mau,
Patu
mau
ati» E ere faahou o te nunaa no
lerusalema
teie e pii nei es'"A laasatauro
atu, inaha te faasatauro faaho-uhia nei oia»
E ere faahou o Kaiapha tei faahapa ia lesu,
inaha
te
faahapa noa hia nei â oia.. Aita
Petero
e parau faahou nei e
s”Aita vau i
ite i tena na taata, inaha te huna noa nei
te
taata ia’na»
hoo
nei
nei
Bere faahou
ia’na,
inaha,
o
luda teie
te haavare
noa
o
hia
I NA REO E HITU NO lESU
I NIA I TE SATAURO
I
'
I
TE PAS NO TO lESU REO I NIA I TE SAÏAiiu. s
SUITE
oia»
Ua
hunahia, ua haavarehia, faaruehia
e
ta’na
mau pipi» Ua tiaturi ta¬
tou
e
o
ta
tatou te parau siau, inaha te
parau
mau,
te aroha,
te Taha, i te roimata,
ta
hoê»
taata ra,
"UA
roto. mai ïa i
i te toto-, o te taa¬
iia na
E ia tamata tatou i te ui i taua
ia ite tatou i te faaroo, o ite
ïa tatou i reira e, o te hoê ïa reo a=
roha,
reo faatupu oto o te mauiui aau, te
reo
o tei parau atu.i te taata faufaa-ore
i te eà no Damaseko
,i”0 Tau,
o te Patti,
ia 08 i iiamani-ino àai nei»” Eita e tia ia
oe ia tue i'te tara»”
e
te
pae
teie no to lesu reo i
satauro, ta te Evanelia a loane e
faaite
nei
ia
tatou, e te riro nei teie
reo ei faaite papuraa i te huru no to lesu
oraraa e no to tatou atoa oraraa,
oia hoi,
0
nia i te
te
Teie parau no
to lesu parahiraa i
pihai iho
ia tatou, e ere ïa no te haava
noa
ia tatou, no te faaiteraa râ ia tatou
faito-ore
no
to’na aroha ia
noa’tu ai tatou
i te hinaaro
hohonu
tatou»
Ore
te
ia’na,
riro
ua hinaaro aè na oia ia tatou, e ua
te reira, ei faaiteraa ia tatou i te
aroha
aau
mau
no
te taata tei horoà i to’
tatou, tei hinaaro i te horoà ia
ia tupu i roto ia
tatou,
ia noaà ia tatou te oaoaraa mau|
”1
parau
atu na vau i teie atoa nei mau
parau ia outou ia tupu to’u oaoa i roto i'a
outou, e ia tia'roa to outou oaoaraa.”
na
ora
no
tatou i te tiamâraa mau,
oraraa
Patu
e
mea
e
aita’tu ta te
titau nei ia tatou,
loane i faaite mai
s
ra, ua ite hoi lesu e ua homea'toa i te tupu; ua na ô aè
ras
" Ua poihâ vau, ia tupu te parau i papaihia i-a. E te vai ra te hoê farii vinega
i reira ua î, ua uhi ihora ratou.i te rima
i te vinega,
e
rari aè ra, patia ihora i
te
amaa hisopa,
taatihia’tura i ta’na vaha».»"
(loane 19/28-29)» la au i teie nei
faaiteraa
parau i ta loane, e nehenehe ia
te
pe
mau
tatou ia faataa
tumuo
e
ia hic
i te tahi raau pa¬
rau
riroraa teie nei reo no le¬
ta loane i haaputuputu maite i roto i
ta’na Evanelia, mai te hoê parau tei faai¬
1- Te
su,
i to te Patu huru Atua
ei hi'oraa rahi
na
e
o
tei riro
tatou»
amori râ,
pahono tatou i to'na aroha na roto i to
tatou aroha- ia pahono tatou i te maitai i
te maitai. E mai ia’na teu ui atu ia Simona a lona
i
te
hiti
roto no Tiberia es
"
Te
rahi
ra
anei
to
oe hinaaro ia'u i
teie ?” Te ui atoa mai nei oia ia tatou es
"Te
rahi ra anei to tatou hinaaro ia'na ?
ia
hoi ta
mau»
E i mûri aè
te mai
teie nei parau,
No
keretitiano
Teie
”
i
VAU»».”(loane 19/28)o
PCIHA
2-
To
loane
iho
haapapu maiteraa
parauhia teie parau e lesu "Ua poihâ
vau” i mûri
iti
noa’è
i na hora pouri e
e
sua
toruo
3“ To loane faaiteraa e, na roto
i
teie
nei
reo
"Ua
poihâ vau", te faatupu
-Aita
ta
te Aua-Pipi e mau-’piûa
Iiaapiiraa nahonaho toi au maitai i taua ohipa ra» Te faaterG-noa-iiia nei te haapii“
/
■
e
tae
roa mai i teie nei i roto i.te
fare
o
te Faatere (te talii pupu) e i ra^
roa’e i te
tahua
o taua fare ra
(te tahi
atu pupu)o
raa
“Aita ta te
V
mau
pipi
e
piha
pure™
/
PAROISSE DU
•lOURDAIN
UNE VEDETTE DE CINEMA NOUS CONTE
maitai
e
te tura tei au i te huru
o teie tau (te feia tei tae i Heremona,
ua
ite maitai
ïa
i
te hüru o ta ratou vahi
raa
pureraa-o
“îAita
e
te
oi'ometua
o
te
mau taime ■ i
te
haapiiraa
mau
teie tau»
no
SA MYSTERIEUSE HISTOIRE
far a nohoraa no te piti o
te tae mai na Parani mai i
mua
neip
no
te
au
i te
Eita iioi
e
SUITE
te faaravai i.
mau orometua
Lorsque j*ai donné ma démiosion
cinématographique,
plusieurs
journalistes sont venus me rendre visite»
Ils voulaient savoir pourquoi je décidais
de
me
refirer»
Beaucoup ne me compre¬
naient pas,
ou
bien me critiquaient, ou
Ilia te parahiraa no na orometua e
piti®
“Aita te pape
no
te aua pipi e
nei»
E
mea pinepine aita e papale
taîie faahou i roto i ta ratou auri pape, e
ua riro ïa
ei
fifi
l’ali!
roa
no te^ ïnau
ravai
utuaf are
No reira s, ua faaoti
tatou
i
te mau fifi no
mo
te AoR» ia
ta tatou
pipi ia tere maitai te mau oliipa
nei
#1
ohipa
rare
a
no
e
aua-
te Ekalesia, oia hoi, ta'na
orometua»
Tout
pii
f)
te
A hio
i te
faataehia'tu
nei
e
ravea
ia
|
e
farii mauruuru te Faatere o te
S riro te hio-mata-raa ei
faaitoitohia'i tatou no te horoà i
te tauturu ta to
tatou»
tatou
aau
e
parau
Hou te taeraa mai ta outou tautu¬
no te aua»
•I
ia
choisir
un
la bonne
métier artistique
je vou¬
le soutien du Seigneur demeurer
active
et
obéissante
Sei¬
au
marcher dans le chemin qu’il
n’y a pas d’autre chose à
comprendre sinon que le Seigneur m’a gui¬
dée, et les frères et les soeurs dans 1’
Eglise me comprennent plus facilement. G’
est
pourquoi j’ai préféré témoigner au¬
près de mes frères et soeurs de l’Eglise
plutôt que de faire une annonce dans les
journaux,
pour
éviter l’exagération et
les
matiyaises
interprétations. Mes amis
ont.
été déçus d’apprendre mon retrait de
j
|
|
|
la
carrière du cinéma
con¬
nue
comme
ils
car ils m’ont
brillante vedette
et
une
considèrent que mon retrait est une gran¬
de
Il en est pour moi comme de
lorsqu’il dit;"Ces choses qui
étaient pour moi des gains, je les ai re¬
gardées comme une perte, à cause de l’ex¬
perte.
Saint Paul,
cellence
Christ
la
de
mon
connaissance
la boue afin de gagner
Alors
MOUHIKEY
a
de
Jésus
Seigneur pour lequel j’ai re¬
et je les regarde comme
de
on
Jésus-Christ."
croit
maintenant que
déjà quitté la société; mais
réalité
je ne me retire pas de la so¬
ciété
et,
au contraire, je m'y infiltre
en
profondément encore. Je m'approche
étroitement de la masse populaire
pauvre
afin de lui apporter l'évangile.
Récemment je suis allée très souvent dans
les
hôpitaux pour y répandre l’évangile.
plus
plus
te parau atu nei te Tomite
pipi ia outou e s "MADRITÜRU"
ru,
mai
eu
'cinéma, mais désormais
le
e
ratou»
passé, j’ai
le
dans
noncé tout
aua-pipi,
aua
motif est tout
Il
|
Te feia'toa tei tae mai i Papeete
tei hinaaro i té hio mata i ta tatou
mon
de
gneur
pour
m’a montré»
nei ia
nona »
car
volonté
chrétienne
a
e
cela est fa\ix
drais par
tabula ohipa i faaite¬
faaroo mai i te piiraa
outou tatai tahis
"A tautiiru i ta tatou aua-pipi»" A horoà i
ta outou
tauturu
(te vahi e maraa iajOUtou) i roto i te rima o ta outou orometua5
e te feia tei hinaaro
i te horoà à te hoê
tauturu taaê, e nehenehe ia ratou ia hapo—
no afaro mai i roto i te Faatereraa,
e aore ïa
i te Faatere no te aua-pipi i Here—
e
i nia nei,
je ne voulais pas agir mys¬
Je pensais même faire pa -
Par
ton»
hia
décision®
autre,
hoê teie ohipa tumu e te rû
e vai nei
i
mua
i ta tatou Ekalesia tei
faatere
ia'na iho i teiè tau, te faaiiiei-»
neraa i te tino
orometua
ia au i te huru
no teie tau»
Taua
ohipa ta, e ohipa amui
xa
na tatou» Fa te mau melo tatai tahi no
ta tatou
Ekalesia e
amo i taua ohipa ra»
Fa tatou e horoà i 'te mau mea e liinaarohia
no
ta
tatou aua-pipi e na te feia i faataahia.no te liaapao i taua ohipa ra e faa¬
tere
i
te faaineineraa i te mau pipi, ia
au i te
mau ravea ta tatou-i horoà ia ra¬
G
ma
personnelles, spirituelles. Beaucoup pen¬
saient
en
effet
que je voulais reculer
pour mieux avancer, c'est-à-dire exprimer
le désir
de
me retirer pour que l’on m’
offre
davantage d’honneur et d’argent»
mau
nei ia tatou tatai tahi, ia haamaitai tatou i taua ohipa ra na roto i ta ta¬
tou mau tauturu, ia riro ta tatou aua pipi
ei aua nehenehe, te ma e fe ïiahonahOo
e
sur
naître
une
aimonce
dans la presse pour
expliquer les raisons de mon retrait du
monde cinématographique, raisons purement
a-
raveîiia
te faaineineraa i te
malentendu
un
vrai dire,
térieusement»
la hio tatou i te mau fifi i
faaitehia
i nia nei,.e ia faariro tatou i
te
reira mai te hoê piiraa ta te aua pipi
mau
II
reira
i
faisaient
A
■'
«
monde
du
nehenehe ia amui“
.
-J ''ai
beaucoup de
vu
ont
besoin
mieux
pauvres
malades qui
Parole de Dieu»
Pour
de la masse•populaire
vendu le mois dernier ma belle voi¬
Autrefois je sortais toujours avec
o
La société
voiture.
ma
la
m'approcher
j'ai
ture
de
désire
que
API
IPARAU
cinématographique
vedettes soient cachées
ses
les réserver comme personnages mys¬
elle
ne, les laisse pas se mon¬
trer à la masse’ populaire,, c'est une for¬
me de
propagande. Et lorsque j'étais en¬
core vedette,
toutes mes allées et venues
pour
térieux;
au
dehors attiraient la foule.
Maintena,nt
que j'ai
comment
vendu ma voiture, je ne sais pas
m'y prendre pour me déplacer en
car, car je n'ai pas l'habitude et ne con¬
nais pas
les lignes.
Au début , chaque
fois
je me cachais pour ne pas être re¬
connue
par la foule. Mais je fis‘des ef¬
forts
pour
vaincre ces difficultés psy¬
chologiques
et maintenant je sais où je
dois prendre les cars et je me mêle .faci¬
à la foule.
lement
tements
de
luxe
J'ai abandonné
mes
vê¬
je m'habille de fa^çon
simple.
Je me déplace à pied, je
et
viens comme je veux. Quelle li¬
très
vais
FAATAKINUR-A.A NO LEON TAEA
et
berté.
Lorsque j'ai demandé ma démission
beaucoup d’autres maisons de cinéma m'ont
envoyé chercher,
ne me demandant que de
donner
un
accord;
on
pourrait tout de
suite
signer un contrat sans conditions.
Mais devant la tentation
de l'argent, je
ne
me
suis pas laissée emporter afin de
garder mon intention. Je dois dire OUI au
Seigneur
et NON au monde. C'est pourquoi
j'ai poliment refusé toutes ces demandes.
Beaucoup
d'amis
savent que je
faatahinuraa
I te
ri
i
,
encore
un
ou
deux films
afin
de ga¬
plus d'argent avant de me re¬
tirer
définitivement ? Pourquoi suis- je
ainsi
obstinée ? La servante qui m'a été
fidèle depuis
des années n'a pas compris
pourquoi
je refusais tout cet argent que
l'on me tendait. Gela a été amer pour moi
qu'elle me considère comme une malade in¬
curable ; elle
a
pleuré longuement sur
mon avenir qu'elle
voit sombre et n'a pas
voulu,
me^ suivre dans mon aventure. Elle
m'a quitté silencieusement. Je demande au
gner, un peu
prie pour que
l'inutilité desrichesses,
"A quoi servirait-il à un homne de gagner le monde
entier s'il perdait
de
Seigneur
Dieu
son
ouvre
l'aider.
ses
Je
yeux sur
âme ?"
orientée
dans une nouvelle direction. Cela ne veut
pas
dire que je suis plus forte que les
autres, plus spirituelle ou plus avancée;
je dois dire que je suis plus faible que
les
autres
et
je tremble bien plus que
tout
autre
en
voyant le chemin encore
plus
long à parcourir. J'ai besoin de la
grâce du Seigneur et j'ai aussi besoin de
la prière des frères et soeurs de l'Egli¬
Ma
se.
vie
est maintenant
tupu
ia Léon TAEA
i
ua
te
aua
\fa.'
pô Sabati 27 no Tiunu i maiai te oroà faatahinuraa
no
te toroà- orometua.
Ua ô oia
pipi i te tau o JACOT orometua
hope ta'na
haapiiraa
e
te tau no YBR-
i
Ua
haamata
oia
i ta'na
taime
haapaariraa i pihai ihc i te oromotua no te paroisa no Paofai, e ua faacti xf
NIER orometua,
roto
i
te
pax'oisa
no
Taunoa i te taime a
tei
faaturahia'i
o
Taataparea orometua
faatere na i taua paroisa ra.
n'ai
pas amassé des fortunes. Ne seraitil pas mieux pour moi d'accepter de tour¬
ner
or,
No
ohipa no te
te hioraa e,
toroà
i
papû oia i te
ua
titauhia'i oia,
ua
faaoti te Faatereraa ia faatahinuhia oia.
I te
27
no
Tiunu i te pô, i te
fare
pureraa
no Siloama, te haapaoraahia
taua
oroà
ra, Ua tae mai te mau orometua
no Tahiti
e to Moorean,oia'toa na paroisa
e maha no te oire.
Ma ADMET orometua, faa¬
tere no te aua
pipi i haapao i te pureraa
mai' te
faaâra e te
faaitoito
i
teie nei
tavini apî i nia
i te ohipa rahi no to'ria
toroà ta'na e faatere ma te haehaa g. na te.,
tiaturi noa
i
nia i to'na Fatu toi titau
ia'na.
I
mûri
aè
i te mau paraii no te
taiohia i mua ia'na e ta'na hoi i
farii mai ma te tae mau no te aau, ua haati
te
tino orometua ia’na ma te tuu i to
ratou rima i nia iho ia'na e na te Peretiteni no te Tiihaa VII i haapao i te pure no
euhe
tei
te
pûpûraa
te
rima
te
mau
i teie nei tavini apî i roto i
no
te Atua ia haamaitaihia oia e
ohipa ta'na e rave i roto i te Eka-
lesia.
*
I mûri aè.
i
te
fa^atahinuraa, ua
farii mai Léon i te toi'oài moà ma te faaite
i
to'na
hinaaro mau no te tavini i to'na
Fatu e tae noa'tu i te hopeà.
Fait partie de Vea Porotetani 1965-1966