EPM_Vea Porotetani_19650203.pdf
- Texte
-
mPmTETJun
VEA AVAE NOTE FAAROO POROTETANI ■ MENSUEL PROTESTANT DE
POLYNESIE
I
FEVRIER-MARS
1965
-65
] -Red acji
ai
eur
s. RAAPoto
•
nçQ
* LES ENFANTS FAAAMU ^
Ce
sont
les
enîanoa
eux-mêmes
pâtissent
le plus souvent de la si¬
tuation
souvent compliquée des adoptions
plus ou moins assurées de nos familles
tahitiennes.
Ce n'est pas seulement leur
avenir
qui est en cause mais toute leur
enfance,
et très particulièrement leur
qui
scolarité,
ime
ore
i
haapao maitai hia i roto i to tatou
utuafare tahiti. E ere e, o to ratou
tau i mua ia ratou te fifi, o to raatoa râ vai tamarii raa, e o tei hau
mau
iho
tou
roa'tu
J'ai
contré
0
te
mau
tamarii ratou iho te
roohia pinepine e te hoê ati rahi na roto
i
te tiaraa fifi no te mau faaamuraa tei
des souvenirs d'avoir ren¬
de
famille ayant à sa
mère
charge dou2se
enfants nés en 44, 45, 47,
48, deux en 49, 50, 51, 52, 54, 58 et 59.
o
to ratou ïa
mau
taime
haapiiraa.
Te
haamanaô nei au i to'u farereiraa i te hoê metua vahiné tei haapaô i
na tamarii 12, fanauhia i te matahiti
44,
Trois
45,
47, 48, e piti i te matahiti 49, 50,
51, 52, 54, 58, e 59. E 3 tamarii no roto
3 000 francs, auxquels s'ajoutaient 3.200
mai
ia ratou tei faaamuhia. Te metua va¬
hiné
(e pua ahu te toroà). Te noaa nei
ia'na
e
3.000 farane,
mai te amui atoa
d'entre
eux
étaient
des enfants
faaamu.
la
mère
blanchisseuse, gagnait
francs de prestations familiales, 2 pains
I savon et I kilo de sucre de la Croix -
Rouge, I pain
te
jour de la Mairie. Cet¬
femme avait à sa charge un père infir¬
par
me.
Les
pères des enfants, inconnus,
morts
ou divorcés, n'apportaient pas une
aide
suffisante, ce qui laissait au der¬
nier tane
la
charge moyenne de sept en¬
fants.
Celui-ci
était chauffeur de taxi
les
jours d'arrivée de toTiriste, maçon
quand l'entreprise marchait (I 200 francs
par semaine), les autres jours, il allait
à la pêche
avec deux des enfants, ce qui
ajoutait aux ressources du ménage, quand
le poisson mordait.
Une
terre
que la mère avait en
indivision
avec
7 membres de sa famille
mai
i
te
moni ra e 3.200 farane no ro%
to mai i te afata moni tamarii, e 2 faraoa,I pua e I kilo tihota na te satauro uteute, I faraoa i te mahana na te farehau.
Te
haapaô atoa nei teie nei vahiné i to'
na
metua tane tei pohe i te ma'i. Te mau
metxia tane no teie nei mau tamarii aita i
taa
e
teihea,
pohe ratou e aore ra, ua
roa ïa ratou e afai
mai
nei
i te hoê tauturu ravai, e na te tane
hopea atura e haapao nei i na tamarii toohitu. E faahoro pereoo te tane i te
mau
mahana e tae mai te mau ratere, e e taata
patu fare hoi i te taime e tere maitai ai
te
ohipa (I 200 farane i te hebedoma); i
te tahi mau mahana te haere nei oia
taiâ
oia
e
na tamarii toopiti, e na te reira
e
faaravai i to ratou oraraa, mai te mea
e, e mea manuia te ravairaa.
‘ua
faataahia, aita
apportait en moyenne 3/4 de sac de
coprah par trimestre et I kilo et demi de
vanille
par
an, ainsi que quelques pro¬
nua
duits vivriers.
tu*
lui
Te
o
tei
ore
vai atoa ra to te vahiné fea i operehia i nia i na fa-
toohitu, tei faahotu mai e 3/4 no te
puha i te mau 3 avaè atoa, e I kiro
te afa vanila i te matahiti,
e te tahi
pute
Pour
mère
ques
élevait
améliorer
l'ordinaire, la
et quel¬
aussi deTix cochons
poules.
Une bourse
était sollicitée poTir
des enfants,
qui avait été l'an d'a¬
vant,
en 6ème dans un des collèges de la
ville.
Il est
vrai
qu'on ne retrouvait
dans
les
registres du collège aucun des
noms sous lesquels elle pouvait être con¬
nue; mais il
apparut à la Commission des
bourses
chargée d'examiner le cas, qu'il
fallait
faire
confiance aiix professeurs
qui avaient visé la demande.
une
Il
s'agissait d'ailleurs d'une
adoptée - dont Tine tante avait
payé la pension l'année précédente - pour
enfant
e
atu â mau maa rii. Ei tautururaa i to ra¬
tou
oraraa,
te faaamu atoa nei te mettra
vahiné ie 2 puaa e te tahi mau moa.
Ua horoahia'tu te hoe pute i te
no te mau tamarii, tei haere
i te matahiti i mua aè i te hoê fare haa¬
hoê tamahine
piiraa no te oire, i roto i te piha 6ème.
parau mau, aita roa i iteahia i roto i
te mau buka piiraa ioà no te
Pare Haapii¬
raa te nehenehe
ia ravehia no'na, teie râ
ua
manao te Tomite pute tei haapaohia no
te hiopoa i taua ohipa ra e,e nehenehe ia
ratou
ia
tiaturi i te parau a te mau orometua haapii tei papai i to ratou ioà i
E
roto i te aniraa.
laquelle ses parents légitimes conti¬
nuaient à toucher la prestation familiale
mais n'aidaient
pas
à ce titre la mère
Celle-ci leur devait compensa¬
adoptive.
pour un veau possédé naguère en in¬
division
et
qu'elle avait abusivement
E
tamahine
faaamuhia
hoi taua
tamahine ra tei aufauhia to'na faaearaa i
te fare haapiiraa i te matahiti i mairi e
te
hoê
marna
to'na; ua aufau noa hia te
afata moni tamarii i to'na
tion
tuhaa
vendu à son seul, profit. Si on arrivait à
retrouver l'identité exacte de la fillet¬
te
et
à
prouver qu'elle avait fait \ine
tua mau, aita râ ratou i tauturu i te metua vahiné tei faaamu ia'na. ^eie nei metua
vahiné,
te vai râ la i roto i to'na
rima
te hoê
fanaua puaatoro ta te metua
régulière, la mère avait
sixième
chance d'obtenir
la
bourse.
Et
il est
probable qu'elle l'obtint,..
pouvait
problème ne
provisoire. Il
Mais
la solution du
être
encore
que
l'an suivant, renouveler la
demande,
à moins que d'ici là, l'enfant
n'eut
changé de mère, de père, voire de
fallut
bien,
tante.
On
pense
communément qu'il con¬
vient de déplorer le sort des enfants qui
sont privés d'un de le\irs deux^4>arents ou
des
deixx
à
la
fois.
A Tahiti, il est
nécessaire de s'apitoyer sur
qui sont revendiqués
plusieurs pères, quand ce n'est pas
plusieurs"mères" , la frontière entre
mère
adoptive et la mère naturelle,
quelquefois
le
par
par
la
sort
d'enfants
rencontrant
souvent,
pour rendre la si—
tTiation
plus confuse,la frontière d'une
tante
ou
d'une
grand'mère qui estimait
avoir tout autant
de droits sur l'enfant.
qu'en cas de dé¬
parents, il suffirait
de
mettre en place un système d'adoption
légale telle qu'elle est pratiiquée dans
la plupart des pays européens. Des affai¬
Ne pensons
faillance des vrais
res
désolantes
pas
d'enfants abandonnés par
parents, adoptés, puis reven¬
les premiers nous prouvent que
tout
n'est
pas
aussi facilement résolu
par la loi.
Les tribunaux ont souvent
rendu
des
jugements restituant à leurs
vrais
parents un enfant auquel ils aleurs vrais
diqués
par
vaient
parfaitement renoncé quelques an¬
nées
auparavant. La loi peut codifier, éviter
certainserreurs, sanctionner( c'
même essentiellement là sa tâche)el¬
le arrive rarement à saisir \me réalité
humaine.
Elle ne peut prévoir que chaque
est
problème particulier.
cas
pose un
tin
Il
faut
le répéter sans cesse:
enfant
n'est pas une marchandise que
achète, vend, échange, prête ou pla¬
un temps indéterminé. Un enfant
est indissoluble d'\me famille.
Il n' a
de
sens que parce qu'il a un père et une
mère;
il est non seulement héritier de
leur
sang, mais bien plus de l'éducation
qu'il en recevra. On peut se débarrasser
d'un meuble
ou
d'\ni vélo-solex
qui ne
plait plus,
on peut même modifier l'as¬
pect d'une maison, on ne peut "modifier"
l'enfant
que l'on reçoit que par l'amour
qu'on lui témoigne, l'éducation qu'on lui
donne.
Et
cette
éducation ne peut sans
inconvénients graves, changer de chemin.
l'on
ce
pour
( A suivre).
teie tamahine i horoà ia'na
faahou atu.
no
hoo
Mai
ioà
mau
raa
i te
e
no
te
peu
e,
teie tamahine
e
e
mau
me-
ta'na i
haapapuhia te
ta'na haapii¬
e
piha haapiiraa 6ème, eita e ore,
mai i te metua vahiné te hoe pute
taua
tamahine ra e mea papu e e noaa
noaa
na
ihoa,
Teie râ
te
ohipa tei oti i te
ravehia
eita
paha e riro ei ohipa papu
roa.
Inaha hoi i te matahiti i mûri mai,
e
faaapî faahou hia te aniraa, mai te
mea
aita teie tamahine i taui i te metua
vahiné,
te metua tane e te metua taeae
(tante), Ua manaohia e, e mea tia roa ia
e,
hiohia
i te
ere
te ati rahi no te mau tamarii tei
hoê no to ratou metTia e aore ia,
toopiti i te taime hoê. I
te tahi mam taime, e mea
i
na metua'toa
Tahiti nei,
i
ia
aroha
tatou i te huru no te
tamarii tei faaruehia e te mau metua
tia
roa
mau
tane,
rave
tua
e aore ra, e te mau metua vahiné, e
rahi te au-ore-raa i rotopu i te me¬
vahiné
faaamu e te metua vahiné mau
tei
farerei
pinepine, a riro atu ai te
tiaraa
ei mea fifi roa, te au-ore-raa no
te
hoê metua taeae (tante)
e aore ra,nQ
tei manaô e tei ia'na ai nia i te tamarii. Eiaha ta¬
tou
e
manaô e e mea tia ia haamauhia te
hoê faaamuraa tamarii ia au mai tei rave¬
hia i roto i te rahiraa no te vetahi
mau
fenua popaa.
Te mau ati faau-raa-ore no
te
mau
tamarii faaruehia e to ratou mau
te hoe
marna
naè te
mana
ruau
faaamuhia e i mûri aè ra, faahoite feia tei rave matamua, te faaite
nei
ïa
taua mau ati ra ia outou e, eita
roa
te
reira e faaoti ohie noa hia e te
Ture.
Ua faahoi pinepine te mau Tiribuna
i
te hoê mau tamarii i te rima no to ra¬
tou mau metua mai tei haapae roa ia ratou
i mutaa iho, E nehenehe i te ture ia faametua,
hia
e
ture,
faautua
râ,
ia
i te tahi
hape, ia
teie
fifi ia'na i te ite maitai i te
painiru
mau
(o ta'na ïa ohipa matamua),
e mea
hoê tiaraa taata. Aita
na ia manaô oia na mua
taaê.
nehenehe ia'
roa
e
roa
i te
mau
parau
E mea tia roa ia parau pinepinehia teie parau, e ere hoi te tamarii i te
hoê tauihaa tei hoohia mai, tei horoàhia'
tu, tel tauihia, tei horoahia e tei vaiho
no te hoê taime papu-ore. Te tamarii,
hia
O
te
hoê
faataaêhia
ïa
mero
i
to'na
o
te ore roa e tia ^ia
utuafare, Aita'tu e
tiiiiiu, no te mea emettia tane e te metua
vahiné to'na; aita oia i riro noa ei fatu
no to raiia toto,
ei fatu râ no te maramarama
e
E nehenehe ia faa-»
mai ia’na.
noaa
i te hoê tauihaa,
pereoo-taataahi o tei
i te hoê
hia, e ne¬
henehe atoa ia tauihia te hohoa no te hoê
farepo eita râ e nehene ia tauihia te hoê
tamarii
tei
fariihia, maori râ na roto
i
te
aroha
tei pupuhia ia*na, e te
haapiiraa tei horoàhia ia’na. E taua haapiiraa ra, eita ïa e taui noa i te eà mai
rue
te farerei-ore
i te
e aore ra,
ore
i
au
fifi.
mau
ture
i mua ia’na e to’na faî papuraa;mai
te
parau
atu ia lesu e: Ua hope roa te
reira i te
mai
raa
ua
to’na
teie
e
haapaohia
â,
'’Te toe
ra:
ra
e ana mai ta’na apî¬
aroha atura te Fatu ia'na,
reo
i nia i taua taata
mea ia oe..."
apî
te hoê
EAHA TE MEA TEI TOE I TEIE NEI TAATA API?
aè tatou
Hou
nei
ui e
uiraa,
teie
tiaraa
hoi
ïa
:'’Eaha
A
vai
e
te
-
pahono ai i teie
tamata tatou i te hio e te
mau
E
e
tei
nea
apî
taata
nounou
noaa
oia;
hia
roa
e
ia’na ?
0 te hoê
0
te taata.
taata o te ore e haamanaô i
huru
e i te mau mea no to’na apî¬
? Teie tau tei parauhia i te tau mai¬
to’na
raa
tai,
(Mareko I0/2I).
OMUARAA;
teie
Ei
nei
reo
haapapu maitairaa ia tatou i
i to te Fatu, e mea tia roa
ia
ite tatou i te vahi e i te tumu i paravihia'i
teie nei parau. la au i te tere
no
teie
nei taata taoà rahi ia lesu ra,
te iteahia nei i roto ia’na te aau hinaa-
te manao itoito mau o te faaroo. Teie
râ, aita roa oia e ite nei e, teie taata,
ro,
ta'na i mairi i te ioà
tai”,
te
te taata
o
fifi
mau
inaha
mau
te
vai
e
aau
e
mai
e
i to’na aau,
tei faaora aè nei i te
ra
rahi,
rave
aniraa
e
tei pahono atu i
te
feia tei ani mai ia’
anei oia tei aroha noa i te
mau
a
?
E
ere
feia
hara, mai te vahiné hara e tae noa’
tu ia Zakaio ? No reira, te haere tia nei
oia
ia
lesu
ra, mai te huru e, tei mua
oia
i te hoê taata o te nehenehe ia faa-
na
tiamâ ia’na, te tiamâ ta’na i hinaaro
ta’na
e
na
oia
i
te
e
imi
reo
no
noa
nei. Ua faaroo hoi
lesu mai te huru no te
noa
hoê
tanta
no
nia
mai, tei faaite i te
taata’toa
i
te
eà mau e tae atu ai ite
ora.
0 ta’na mau ïa e hinaaro nei, te aroha
e te ora mure-ore. Ua imi noa oia i
taua eà ra na roto i ta’na mau ohipa mai-
na roto i te haapaô tuutuu-ore-raa
te Ture a te Atua mai to’na apîraa mai
tatai,
i
â. Ua haapae i te roaa, via pure, ua haapaô
i te mau putuputuraa. Ua riro oia ei hioraa
nehenehe
te
no
taata tavini tei papu
i
te Atun, hioraa nehenehe no te
Ua
riro
oia
ei taata aau mâ, i
i teie nei ao hara.I miia i te aro
mau
metua,
tei
auahaati
no
to’na
noa
Noa’tu ai e tau ae tau atoa râ
no
te itoito, no te puai, no te here, no
te pûpilraa ia'na iho no te mau mea ta to’
na
manaô
i hinaaro, i here. E tau no te
horoàraa
ia’na
iho no te oraraa fanaô e
mau
hoa,
ia’na i te
no
mau
faaroo.
rotopû
no
tona
te feia
mahana’
te vai atvira...? E ere anei teie i te mea
faahiahia ?
No reira, te taata mau no na
te
parau
ta tatou e feruri nei e o tei
haere atu ia lesu ra ia ite e ia noaa ia*
na te ora mure-ore,
o te taiata ïa tei ia’
na teie nei tiaraa, oia hoi, te tiaraa no
te taata apî.
B
eaha
ra,
ore
?
E
te raveà
na
roto
e
i
noaa’i te
ora mure-
to lesu taioraa i te
-
E faatere
Faatere
oia;
no
te
ra, no te sunago, oia hoi, e
taata
tiaraa
teitei,
e te taata tiaraa
teitei
ua ite tatou e taata faatura rahi
hia
ïa e te taiata. Na roto i taua tiaraa
atoa
ra, e matau e é faiaroo te taata ia'
nunaa
e
aore
ia parau oia i ta’na parau, e riro
la haere oia na roto i
te mau
mau vahi taata, i roto
i te STinago iho,
e fariu te mau ïïiatà’toa
i nia ia’na, na te reira i faatupu i roto
ia’na
e
i
to’na aau, te hoe manao oaoa
aita
e
faito.
No reira, te taata mau o
tei
haere
atu
ia
lesu ra, ia ite e ia
noaa ia’na te ora mure-ore, o te taata ïa
tei
noaa ia’na teie nei tiaraa, oia hoi,
çia,
e
ïa ei
parau mana.
aroa, na te
te tiaraa faatere.
G
-
E taata taoa
rahi
oia.
Oia
e taata taoà rahi oia e ua ite tatou
te taata taoà rahi, aita roa Oia e ere
mau,
e,
i
raa
na
te hoê
noa aè mea;
to’na oraraa e ora¬
faahiahia ïa, te haapau nei oia i ta*
taoà rahi no te mau mea ta’na i hinaa¬
Te
ta’na
opua, e tupu ïa.
te taata mau tei haere mai ia
lesu
ra,
ia ite e ia noaa ia’na te ora
mure-ore,
o
te taata ïa tei noaa ia’na
teie nei tiaraa, oia hoi e taata taoa raro.
No
mau
mea
e
reira,
hi.
toa,
e i mua i te Atua, aita roa e mea i
toe
tei
ore i haapaohia e ana,
e inaha.
aita
roa oia i ite i te hau, i te aroha,
e
i te ora, aita oia i tae i nia i te eàtei
aratai ia’na i te ora-mure-ore. Eaha
mau râ
te
mea
tei
toe
ia’na i te ora
mure-ore.
Eaha mau râ te mea tei toe ia’
na ?
Inaha te ite papu nei oia e, te toe
ra
te
hoê mea ia’na, o te tumu ïa oia i
ui atu ai ia lesu e: E te orometua maitai
oaoa raa.
te faahemaraa rau,
no
te tia ia heheu i
i roto
ra
ua
na reira aè nei oia i te
taata e rave rahi tei farerei i
te mihi. E ere anei e o taua o-
rometua maitai
te
;”Te orometua maio
hoi,
oto
mau
ïa
te tau
toa
«TE TOE RA TE HOE MEA IA OE”.
D
-
E
taata
faaroo
oia.
A taa
tiaraa matamua e toru nei,
nei tatou e e taata faaroo
noa’tu
ai
na
te
ite
atoa
oia.
E taata haapaô maitai i te Ture mai
to’na apîraa mai â. 0 ta lesu ïa e mauruuru rahi nei. Aita oia e aifaito i te mau
taata taoà rahi no teie tau ? Noa’tu ta’na
faufaa
rahi,
aita oia i oaoa noa i te
reira,
aita oia i haapaô
i tiaturi
nei, oia
hoi,
te ora i raro nei. Te haamanaô atoa
nei oia te oraraa no amuri atu,te oraraa.
noa
i
teie
oraraa
ta’na
noa e
e
ora
0 te reirâ
te mea tel ohipa noa i
roto i to'na
aau
i
te mau taime e i te
mau mahana’toa.
I haere atu ai oia ia le—
fanaô.
mai te parau e;'* E te orometua,
eaha te raveà e noaa’i iau te
ora mure-ore*o E ia hio atura lesu ia*na,
aroha'tura,
na ô at\ira,”te toe ra te hoê
su
ra,
faîraa
Mesia
ia oe.”
te
rau
te
I.EAHA TE ^lEA TEI
TEIE TAATA API.
pahonoraa i pahono atu ia’na,
maori râ,
taa-
”A haere, a opéré i ta oe taoà na te
ta rii..." e taoà xa ta oe i te ao i
ra.”
rei¬
(Mareko I0/2I).
Teie nei
teie
nei
reo
taata,
ïia
pahono no lesu i
riro ïa mai te hoê
putapê
o*e mata piti tei
na aau.
E
parau
roa
i roto i to*
e te rave
i te otoheraa i roto ia*
tei ore i tiaihia e ana*
i teie taime, te ite pa—
to'na fifi ei te mea tei
haafifi
ia'na. Ua tiaturi oia e, na roto
i ta'na
taoà rahi e noaa'i ia'na te mea
ta'na
e
titau nei e ô ai oia i te Basileia O te Atua, e inaha, te parau mai nei
lesu ia'na e, eita te reira e tia. la hoo
râ oia i ta'na taoà e ia opéré na te taa¬
ta rii. Eaha lesu i na reira mai ai ia'u,
eaha oia
i
titau mai ai ia opéré vau i
tau
taoà na te taata rii? Eita anei e
tia ia'u, na roto i tau taoà rahi ia riro
mai te taata Samaria hamani maitai tei aroha'tu
i
to'na taata-tupu. Eita anei e
nehenehe,na roto i tau nei faxifaa ia tauturu
atu i te feia ati, i te feia ravaiore,
ia horoà i te oaoaraa i te vahi tei
reira
te oto e te peapea. ^e pahono nei
peapea
ata, tei faatupu
na. E
pahonoraa
e inaha, na roto
pu
nei oia i
te Fatu ia'na e:”aita e tia te reira.
0 te mea
teie tei toe ia oe, oia hoi, ia
râ
i
roto i te aau na, te manaô here i
te Atua,
ei hau aè Ije reira e ia iti i
nia i ta oe faufaa i té reira, te mea tei
hau roa aè i te faufaa, o te faarueraa ïa
i te mau maitai e te mau faufaa tino e ia
vai
pee
teie
tamau
i te Atua. No reira,
taura
a
tapâ i
pee mai ia'u, no te mea
O tei ueue i ta te tino ra,
o te pohe ta'
na e noaa i te tino ra.(Gralatia 6/8).
e
Aita
anei
e
a
anei
teie parau i riro ei
tatou, e aore ïa aita
tano no tatou, no to tatou nei a—
No
reira, mai te Fatu tei parau
haapiiraa
rahi
taata taoà rahi ( e feia
e ere ïa na roto i te
haapaô tumu ï*aa i te tiire a te Atua, te
iteraa
i te taio i te Bibilia, i te haapaoraa i te mau haapiiraa e i te mau ohi¬
pa
a
lesu.
E ere ïa na roto i to tatou
haereraa
i Betelehema mai te mau magoi i
to
ratou tau no te haamori ia lesu, e te
peeraa i to'na taahiraa avaè e tae noa'tu
i
te
satauro,
i reira to'na poheraa no
teie nei
ao hara.
B ere ïa na roto i te
tiaraa
taoà ©æfeihoi
tou
roto i to tatou ite e te marate mau parau no te Evanelia, e
pûpûraa i te Atua i ta tatou
mau ohi¬
to tatou taime, ta tatou moni. E pa¬
mau hoi, e mau mea maitatai anaè hoi
reira,
teie râ, te vai atura te tahi
ê atu â, e mai te peu e, e faaea ta¬
i
reira, e tia roa ia lesu ia parau
ia
tatou mai ta'na i parau atu i te
taata
taoà
ia oe.”
rahi
ra
e:”Te toe
ra
te hoê
mea
No
reira,
ei ravea e noaa”i ia
tatou
te ora mure-ore, e ore ïa na roto
i te mau mea ta tatou i faahiti i nia nei
na
roto
râ i to tatou iteraa e, e feia
hara
mau
tatou, e feia hara anaë ia au
mai
te taata hara no te parabole tei pii
i mua
i te aro no te Atua e:”A aroha mai
ia'u
te taata hara rahi nei.” la ite ta¬
tou
i te horoà ia tatou i roto i te rima
no
te Atua mai te tapea-ore mai i te hoê
noa aè
vahi iti. la nehenehe ia tatou ia
rave i ta'na zugo e ia pee i nia i te eà
no te faaroo, ia ite tatou i te faariro i
te ino ei mea riaria, e ia tatou i te ta-
pû i te taura tei taamu ia tatou iho i te
no teie nei ao, ia noaa ia tatou
faarue
e
te haamou i te mau idolo e
rave rahi e vai i roto i to tatou mau aau
mai te pûpû faarue roa ia tatou i roto ia
mau
mea
te
lesu-Mesia,
ia
reira tatou, ei reira
na
ïa te Fatu e parau mai ai ia tatou e:” üa
tia
roa
e
teie
nei tavini itoito e te
haapao,
a haere oe
te Fatu.
i roto i te oroà oaoa¬
raa
a
II.
EAHA TE MAU MEA TEI TOE IA TATOU ?
1- 0
to tatou ïa
mau
hinaaro
ma-
ta tatou i here noa, ta tatou e
parau nei e, aita roa e fifi to reira,, inaha,
o
te mea ïa tei faaere ia tatou i
Éiamùa,
te
ora
i
2- 0
to tatou ïa faîraa itoito,
to tatou faaroo ia lesu, to tatou tia-
mure-ore.
turiraa,
mai te taià-ore i mua i te feia
tei faahepo
mai ia tatou, mai te haamai te evanelia tei riro ei parau mana
te
Atvia ta tatou e tavini nei, eiaha
tatou
ia
riro
mai ia Petero tei huna i
to'na Fatu.
ore
no
na
notau ?
atu i
teie
taata taoà rahi e;”Te toe ra
te
hoe mea ia oe”, te parau atoa mai nei
oia ia tatou. No te mea, ei ravea e noaa*
i ia
tatou
te ora mure-ore, e ere ia na
roto
i to tatou tiaraa taata apî, tiaraa
faaroo,
mea
mai
mâ e, aita'tu ta lesu
E hoa here
e
TOE lA'NA, OIA HOI I
na
i
marama
pa,
te parau mai ia Petero e:”0 te
te Tamaiti a te Atua ora ra.” E
oe
ïa
ere
maitai ra,
mea
i
tatou)
5- 0 to tatou ïa faarue
roa raa
i te mau mea no teie nei ao, e ia haamau,
i to tatou tiaturiraa i te mau mea no nia
ra.
4-0
to
tatou
ïa
nounouraa
ia
iho, i to tatou
tatou
ta¬
tou mau faufaa, ta
Mai
te mea e,
tei reira to tatou manaô te
vairaa,
to
tatou aau. Inaha te ani mai
nei
oraraa hau, ta
tatou mau optiaraa.
te
mea'toa
Fatu
ra,
ia faarue tatou i taua
mau
ia noaa paatoa ia tatou
te
A faaroo na tatou i te reo
no
te
Fatu
tei parau mai e:”Eaha ta te
taata
faufaa
i
noaa,
ia noaa ia'na te
ora
mixre-ore.
taoa'toa
ù
teie nei ao, ia ere oia i te
ora mure-ore” ?
(Mataio 16/26).
Irava onani;
”Mataio
10/39”.
NA
REQ
E
Na parau
reo
hitu,
e
rua
ua
lesu,
na
te satauro.
roa'tu,
hitu,
e
NO
a aore ra,
lESU
0
te bibilia hoi,
rèo
e
na
Te
hitu
parau e
vai
nei
a
e
I roto
maitihia.
taime
no
mûri aê i
na
na
na
e teie nei
i to metua vahiné,”
Te
-
no
na
mau
mau
eaha
oe
27/46
e
hora pouri e
mau
reo
i
mau
reo
27).
-
ta’na i
toru.
parau
i
tau Atua,
e
farue mai ai ia'u ?
(Mataio
Mareko 15/34).
( loane
oti..”(loane 19/30),
au
te tuu atu
i tau varua i to rima na.”
TO lESÜ REO MATAMÜA. ”E tau Metua, a faa¬
ore mai i ta ratou hara, aore hoi ratou i
ite i ta ratou e rave nei.”(Luka 23/34).
To
te
satauro,
to’na
te
Patu
e reo
reo
matamua i nia i
faaoreraa ïa i te hara
enemi. I rotopu i te mauiui
raüai
e te mau faainoraa aita e
faite, te
ani nei
â lesu i to’na Metua i te ao ra
ia
faaore
mai oia i;:te hara a to'na mau
a
enemi,
mau'
oia
hoi,
te feia tei faasatauro
ia’na.
Eaha
oia i na reira’i ? No to’na
ïa aau aroha
e no te hau e vai ra i roto
i
to'na
varua ei to'na manaô. Te faaite
mai nei te Evanelia
a Luka ia tatou i te
faufaa
rahi
no
te hau
no
te rai mai tei
tupu
na
roto i te hanahana taata no to
tatou
Patu
o lesu-Mesia, noa'tu te
ati,
te mauiui
e te pohe. üa ite te taata moà
e te parautia,
te Tamaiti a te taata ete
Tamaiti
a
te Arii
no
te
te
Atua, te Arii no Iseraela e
arii, i roto i teie nei
ao faainohia e te hàra, i te hoê haavaraa
hape e te tano-ore tei faautua ia'na i te
utuà no te satauro, noa’tu to'na faîraa e
mau
(Luka 23/4
38; loane 19/4-6).
na
to
toru.
üa
hau
e
-
ua
ioâoerii8/
rgüii
aè
te feia hara hinaaro ia tuuhia Baraba
i'ta taata
orure
hau)
e
ia faasataurohia
lesu,
te taata tiamâ, (^\taio 27/15-26)
(Mareko I5/6-I5).Te nahoa rahi taata, tei
riro i te faatereraa a to'na mau raatira,
te
pii atoa nei ïa i te mau reo riaria,
te mau reo
faaino
e te pohe. 0 te nunaa
Iseraela taatoa
tei pii e;”Ei nia iho ia
3.
ta’na
a
(L\ika 23/46).
ta’na i parau i te
hora pouri e
tamaiti,
e
7- ”E tau Metua,
nei
pohe sataiiroV
ta’na i parau
reo
reo
hora pouri
6- ӟa
tae
i
te
i
te Evanelia
a
te
na
tamaiti,
taata-hara-ore oia
i parau i
hora potiri e toru.
teie attira te
tou ia faataa;
E
mahana.”
a
5- ”Ua poiha vau...
parau nei
Paulo i te parau no te sa¬
tauro
mai te hoê mea taatoa mai te tatuhaa-ore. Area
râ na Evanelia e 4 nei, te
faataa
maite
nei
ïa i te mau hora e te
mau
taime
i
tupu ai te mau parau no te
satauro.
No
reira,
e nehenehe atura ïa
tatou ia tatuhaa i na reo e hitu
tei parauhia
e lesu i roto i na tTihaa e toru i
mûri nei :
aè i
parau
e vau
19/28).
te hoê taoà amui, xia tatuhaahia râ i
roto i na tuhaa e toru. la au i te reo no
Paulo
i to Philipi 2/8
Ua faaihaehaa
oia ia'na iho, i te haapaô maiteraa e tae
mua
parau mau tau e
paradaiso ia oe
4~”E tau Atua,
tahi taime, te faaite nei
te
Bibilia ia tatou i to te Patu poheraa
mai te hoê mea taatoa, e i te tahi taime,
i
hio
to
te Patu.
te
J|^a*tura
i te pohe,
te
i
te taime
ua riro ïa lesu i reira ei Tamaiti
te Atua.
E parau mau hoi, ua riro mau
oia ei taata,
e
taua taata ra, o te Ta¬
maiti
ïa
a
te Atua, te Atua no te ra*i
tei riro mai nei ei taata*
I
na
B
na
mai te etene
mai
”E
(Luka 23/34),
nei.”
rave
na
a
faaore
hoi ratou i
aore
(loane 19/26
Éata'toa
taata, e ua papihia i noa'tu
te mau huru
loane,
Metua,
parau
3- ”E teie nei vahiné, a hio
hoê peropheta na te Teitei. I roto
i
be evanelia a Ixika, ei TEunaiti ïa lesu na
na
e
hara,
atu ia oe na. Ei te
atoa hoi i teie nei
i te mau tamarii o Iseraela, i
te
maü. ati-Iuda i te tau no lesu. I roto
i
te evanelia a Mareko, ua faaauhia lesu
i reira mai te huru no te hoe tavini e no
nxxnaa
e
ta’na i
toru;
reo
"E tau
i ta ratou
2-
Evanelia e 4 tei
heheu
mai ia tatou i na huru atoa e maha
no
lesu.
I roto i te Evanelia a Mataio,
ua riro
lesu i reira ei Arii-Mesia, e ua
papaihia
oe
mau
hora oouri
ua
I32.Te
i
mai
Te
-
na
ite i ta ratou
retitiano mau. E no reira e mea tia
roa,
ia tuu atoa i to tatou mau manaô i nia
i
na
aè i
S ATA U RO
TE
1-
riro ïa, ei faateitei faahouraa i te rahi hau ê no te utua e no te
pohe
tiamâ, farereihia e te Tamaiti a te
taata,
e te Arii no te mau Arii. Mai nia
mai
i
te
satauro
te parau nei lesu
i
teie atoa nei mau parau, e ua riro ei mau
tiunu tiaturiraa, haapauraa no te manaô ke-
maite. B
mua
e
maite
i
te mau parau
roto
mai
i te vaha o lesu i te taime no
to’na
atiraa e to’na mauiui-pohe, E rave
rahi te mau pure ta*na i pure e o tei tupu
I
A
tei hau
22
ïa tei haaputu
e rave rahi tei na
Salamo
NIA
I
na
riro ïa ei parau tu^te’sEata’na i parau mai nia mai i
te
O
HITU
tabula iti te tia ia ta¬
matou e i ta matou mau tamarii to'na toto
vai ai...” (Mataio
27/25). E ei ravea e
manuia roa'i ta ratou faautuaraa ia lesu.
5
huna te mau ati-Iuda i to ratou Mesia
mai te parau e "Aita'tu to matou e A-
ua
mau
rii, maori
rotO
O
te
i
mau
pipi i nia, e ua haere e faaite haere
i te
parau e i te ohipa ta lesu i rave i
nia i te rai, ua tia Petero i nia i mua i
te aro
no
te mau ati-Iuda mai to'na reo
ra o Eaisara” (loane I9/l5).Na
riri
rahi no te mau faatere
te nunaa,
na
roto i to lesu faataaraa—
puai e:" E
hia
e
te nahoa rahi taata no te pohe, e
to'na faarue raahia e te taata mana no te
hau
roma, ua farii te Fatu hanahana i te
utua
riaria
no
te tairi (Mataio 27/26)
mai
paruparu oia i te tairi
arataihia
oia
na nia i te e*a no te
mauiui e tae noa'tura i Golagota. Toopiti
atoa tau taata
rave hara tei arataihia e
taata hara-ore e te parautia
taparahiraa. I te vahi mau tei
parauhia "keranio" (vairaa apu upoo),
ua
oia'toa, te
te vahi
(te Faaora
o
te
te
mau
taata'toa)
faehau ia lesu
e na
ati-Iuda nei a faaroo
tau nei parau. 0 lesu o
o te taata i tiahia e te
Atua
mau
i
outou i te mau ohipa mana e
te mau tapao ta te Atua i
rave ia'na i ropu ia outou nei, ua ite atoa hoi outou iho na. Oia râ i tu\üiia mai
ia
outou i te opua mau o te haapao atearaa
a te Atua, i noaa'i ia
outou, faasataurohia ihora,
e taparahi pohe roa'tura
i
te rima o te haapao ore ra. Oia hoi ta
te
Atua
i
faatia aè nei, ua matara hoi
ia'na
te
tapea ra o te pohe, e ore roa
(Mareko I5/I5).la
faasatauro atura
te
outou
Uazareta,
i rotopu
ia
te
semeio,
ua
i
na
taata ha¬
hoi
toopiti, hoê i te pae atau, e hoê i te
pae aui,
o
lesu i ropu. (Mataio 27/38).
ra
oia
e
e
mau
i te reira."
24). Na
o
(Ohipa 2/22-
te Atua o Aherahama e o Isaaka e
lakoba, na te Atua o to tatou huitupima
i
haamana i ta'na Tamaiti ia lesu, o
ta
outou i pûpû aè nei e ua faarue i mua
i
te
aro o Pilato,
ia'na i marô ra e, e
tuu.
Faarue
iho nei râ outou i te taata
moà
e
te parautia ra, e ani atura hoi i
te
taparahi taata ia tuuhia mai ia outou
ra
I
reira
to
te Fatu farii raa,
ati e te mauiui no
faaoromairaa
i te mau
te
satauro. Ua puta to'na tau pue rima e
to'na avaè
i
te naero, te rima tei haa—
maitai
noa na i teie nei ao hara - e to'
tau pue avaè tei hahaere noa na i tera
vahi e i tera vahi no te afairaa i te pa¬
rau
no
te mau maitai no te aroha no nia
mai. Ua faateiteihia'tura te Fatu i nia i
te satauro e mai reira mai te taheraa mai
to'na
toto (te toto hara-ore). To'na mau
mauiui
varua
ua.
aifaito noa ïa e to'na
na
mauiui
mau
na,
ora,
mai
tua
roto
i te
atu
reo
ia
nunaa
mau
e
Petero e:"0 tei ore i faaino
faainohia mai oia, e ia pohe oia
no
no
ua
fenua,
te Atua i faaite mai i
vaha à ta'na
mu-
i
te
mau
te Fatu ra."
(Ohipa
I taua faîraa parau ra,
e rave
aro
o
rahi
mau
ati-Iuda
tei tatarahapa e tei
fariu
mai
ia lesu. E noa'tu to Iseraela
riroraa ei nunaa maitihia, aita'toa oia i
faaea i te faaino e te faarue i to'na Me¬
oia i ta'na aniraa i mua
to'na Metua i te ao, mai te hu-
sia,
nia
te
e mai
i
te
ta ratou i faarue ia lesu i
satauro, ua faarue atoa rato'
t
ia'na
i
te
taime no to'na tiafaahourak^
mai
te
pohe mai. Ua taparahi atoa ratou
ia Setephano, te ite mau no lesu, tei faî
i to'na ioà (Ohipa 7/51-60). E i te matahiti 70,
te matahiti i pau ai lerusalema
ia Tito, te tamaiti a Vespasien, i
reira
to te nunaa ati-Iuda haamataraa i te pau.
Te riro nei te mau ati no te sa¬
tauro ei faaiteraa ia tatou i te rahi hau
ê
no
te aroha no te Fatu e te mana rahi
no to'na aau hau. E ta\ia aroha rahi no'na
ra,
a
te
3/I7-I9).
pure arai, ia aroha mai to'na
Metua
i
te feia hara, taua feia hara ra
ta
ratou
i amui atoa'tu ia lesu. E teie
to'na reo matamua ;"E tau Metua. a faaore
mai oe i ta ratou
hara. aore faoi ratou i
ite i ta ratou e rave nei."
ru
ô mai
no
Ua pupu
o
râ
peropheta
ra,
e e pohe te Mesia, o ta'na ïa i faatupu iho nei.
E
teie nei, a tatarahapa
outou,
e e fariu mai, ia paraihia ta ou¬
tou
hara,
ia itea mai te anotau haumaru
(Petero 2/23).
aro
parau
i
taaiho
ra,
aore
oia i parau tahoo atu, ua pûpû
râ ia'na iho ia'na no'na te manaè tia ra'.'
i te
hoi
te ite.(Ohipa 3/I3-I5). E na
i teie reo matamua no te Fatui nia
sataurQ, te pii atoa nei Petero i
no
te Fatu i nia i te sataiiro, W
piiraa hopeà e;"E teie nei e au mau taeae
ua
ite
au
e e ore â ite to outou,
e
outou huiraatira i na reira'i outou. 0 tsî'
tino.
Tei nia oia i te raau
o te satauro, mai te faarue-
te mihi, aita roa e mau parau
faahaparaa tei mahiti mai na roto mai ia'
na
i taua hora riaria ra, o te mau parau
anaè
râ no te aroha e no te hau, i tani
ai te
â
nei
faainohia ra
hia e ta'na iho mau pipi, e to'na iho nu¬
naa e
te
mau taata'toa, tahitohitohia e
te mau mata'toa
tei haere mai e mataitai
ia'na e i to'na
poheraa.
Aita roa e mau
parau oto
taparahi iho nei outou i te Tumu o te
i ta te Atua i faatia mai te pohe
ra, o matou nei o te ora, i ta te Ai
faatia mai te pohe maira, o matou
E
hou
to Setephano poheraa, ua pii oia
mai te reo
puni e:"E te Fatu, eiaha roa
teie
nei
hara ia hoi tia i nia ia ratou
(ohipa 7/60).
tae roa i te mau hopea mai o te
e
vai a ia i roto i te mau ui no
no
te
te
mau anotau atoa. Taua aroha faaoreraa
hara ra,
noa'tu te mau faainoraa a to'na
E te haamanao ra teie reo
Setephano ia tatou i te reo matamua no
Fatu eî"E tau Metiia, a faaore mai i ta
ratou
tou e
enemi, \ia riro ïa ei .hoê no te mau ofaaora no nia mai i roto i teie nei
ao.
Mai te mea e, o te nunaa Iseraela te
ttimu i faasataurohia'i lesu, o ratou atoa
ïa tei
faufaahia i te pure arai a te Fa¬
tu. Ei pahonoraa i te pure a ta'na Tamaiti,
ia tia i te Atua i te farii â ite
nunaa ati-Iuda tei tatarahapa.
Oia mau, i
mûri
i to Issu poheraa, ua tia ta'na iho
mau
hipa
hara,
rave
aore
hoi ratou i ite i ta
ra¬
nei."
Hou
(aposetolo),
to
SauJLo
riroraa ei Paulo
ite mata roa oia i to Se¬
tephano poheraa, e inaha, i roto i ta'na
episetole ia Timoteo, te faaite nei oia i
reira i to'na huru matamua, e taata
tapa¬
rahi taata, hamani-ino i te pupu taata no
te
Atua,
i mûri aè ra, ua aroha Tngi te
6
ua
Fatu
ia*na, no te mea, ua na reira mau
to’na ïa ite-ore (I Timoteo I/I3).
tia’i ia'na iho ia parau atu i te Eka-
oia,
I
no
i to Galatia e:”Te ora nei râ vau,
hua râ vau, te ora nei râ te Mesia
lesia
e
ere
i rotO ia*u nei,
i
te tino nei,
to'u nei oraraa i roto
ora nei au i te faaroo
i
te
Tamaiti a te Atua, e tei aroha mai
ia*u, e ua horoà ia'na iho no’u. (Galatia
2/20), Taua aroha ra, ua riro ïa ei paho¬
noraa na te Atua i te pure a te Tamaiti a
te taata i nia i te satauroî”E tau Metiia,
i
a faaore
ta ratpu hara, aore hoi
mai
e
te
i
ta ratou e rave nei”. E
rat ou
i
ite
taua pahonoraa O te aroha o te Atua ra, e
ere ïa no Pa-ulo anaè,
no te hui-faaroo atoa râ no te mau vahi atoa e no te mau anotau atoa. To lesu aroha,e te huru no to
Setephano
poheraa,
vai ïa te reira i
roto
aau
e
i te
ua
Paulo
no
tae noa'tu i te
no
to*na oraraa. Ei roto i ta'na
rata
hopea ia Timoteo, ua amui hoê oia i
te reo matamua no te Fatu i faasataurohia
e
i te reo no Setephano i te na ô raa e;
”
I taua faatiaraa na’u iau iho i mutaa i-
hopea
aore
roa
e taata i turu mai iau,
taiva anaè atura ïa, eiaha râ te reira ia
haio
tia'tu ia ratou ei hara”(II Timoteo
0 te tumu haamauraa ïa no ta Paulo
hora;
^fâu
tei faahitihia i te Kolosa
haapiiraa
3/I2-I3:”Tei reira te vairaa na huim ho^pa e hitu no te Fatu o te tia i te hui-
ia haamanao i roto i teie nei ora¬
raa
faufaa-ore.
Te ani nei te aposetolo
i reira i to*na mau taeae, ia faaaau aro¬
uaaroo
ha noa,
te
te hamani-maitai, te haehaa e
te faaoromai rahi, mai te feia
e
marû,
moà
i maitihia
E
tahi i te
e te herehia
faaoromai
te
te
tahi i ta te
sia 'toa i faaore
ra atoa outou.
e
te Atua
ra.
tahi, e faaore
tahi ra hapa, mai te Me¬
i ta outou na, e na rei¬
Ih? et
o teie te faîraa parau
te tia i te feia'toa tei hoo-
No reira,
nehenehe
o
hia i te toto no te Mesia ia
:
.
hoi
ratou
i
V-
I
I reira
Ua oti aè nei te Ta\irua matahiti
ta tatou mau Fare Haapiiraa, tei tupu
mai
te
6
e tae noa'tu i te 8 no Mati i
mairi
aè nei. Ua manuia roa na ohipa'toa
taime hoe
:
mau
e
hora
II
1/2
te
maa
6
no
i iritihia'i te Taurua
e
te haamataraa te
i te
mau
o-
na
taata rahi tei tae mai i teie
mai te haamataraa e tae noa'tu i
a opanihia'i te ohipa na roto
i
te
Taviriraa.
No te mea, ua ravai te
mau ohipa i teie taurua, aita'toa te taa¬
ta i purara, e o te reira te mea tei faaruperupe roa
i ta tatou taurua, i manuia
Mati i te
te
Tavana
Rahi,
tei apeehia e te tahi mau
taata
mana
no te fenua nei tei titauhia
ei
manihini no te faahanahana i teie nei
oroà.
Ua fariihia ratou e te mau melo no
mauruuru
te Taurua; hooraa tauhaa,
taviriraa, e tae noa'tu i te
ohipa hviru rau. Na te pupu "TIARE A-
taurua,
te Taviriraa.
mahana
.
-
no
maa,
E
te
I
«î
PETAHI” i faaanaanatae
i
teie ta\irua
roto i ta'na upaupa e ta'na himene,
ravehia i teie matahiti i te
Taurua
W'
hipa'toa
no
tei
.
Rahi
mai te faaite i to'na
amuiraa i teie nei Taiirua.
hooraa
piti
«tîtteiiâf,
VARGAS, te faatere no te mau fare haapii¬
raa porotetani,
ua
farii mai te Tavana
W
TAURUA RAMI NO TA TATOU
MAU TARE MAAPIIRAA
e
•
taata'toa
i tae mai i taua hora
mûri
aè i te oreroraa parau a De
mau
ra.
-V,
W
J
Apooraa-Faatere,
te mau orometua, te
misionare, e tae noa'tu hoi i te mau
tamarii
no ta tatou mau fare haapiiraa e
ite i ta ratou e rave
-V-
-
te
te
A/,
‘
_
mau
nei.”
Www
.
SlCWâ»! é^vm%
faî, oia hoi
||8 reo no lesu i nia i te satauro :” E
"au Metua, a faaore mai i ta ratou hara,
aore
.
les
pô hopeà
roa’i.
7
Te
faaite
nei te Tomite-Taxirua
i te mau paroisa*toa no
te
mau
inea'toa
ta rat ou i horoà mai no
teie nei
taurua
(te maa, te tauhaa e te
mau tuhaa moni)
mai te haamoe ore i te
mau
taata
tatai tsihi tei horoà mai i te
mau
hiiru
tautxiru atoa, te mau amuiraa no
i to’na
mauruuru
PARAU
API*
TOMORAA PARE PUTUPUTITIAA I TAIOHAE.
paroisa no te oire nei tei horoà i to
ratou
rima
no te tauturu i te ohipa, te
mau orometua haapii no ta tatou mau farena
Na
roto
i te hoê episetole tei
tae
mai, mai Taiohae mai, ta Tuera monoorometua
i hapono mai, te oaoa nei matou
i te faaite atu ia outou i te parau no te
tomoraahia te fare putuputuraa a te Amui¬
raa
iti
porotetani e vai i Taiohae. Ua
haapiiraa,
e tae noa'tu i te mau pipi orometua;
te feia apî e tae noa'tu i te
mau tamarii haapii tei faaineine i te mau
hautiraa nehenehe
roto i
na
pô
e
tei mataitaihia i
tupu ïa oroà hanahana i te 19 ho Titema
1964 i te hora 10 e te afa i te poipoi, i
raro aè i te faatereraa a Tuera Tapati. E
toru.
Na roto
faahou-hia
roa
,i teie taurua,
tatou
i roto i te
ua
taamu-
ohipa hoê,
to
te
atea (te mau motü) e tae noa'tu i
to Tahiti nei.
Na
roto i na ohipa'toa e
piti nei,
ua
faatoro paatoa tatou i to
tatou mau rima
i
nia
i te ohipa.
rave
raihi
mau
oroà
ra.
Ua tae mai te Monseigne\ir e
te Tavana Hau e te mau hui^P
te Tomana no nia ia Paimpolaise
e
to'na mau ihitai,
e
tae noa'tu i te mau
na'toa pae,
mana,
manihini
Mauruirru.
te
Na
nei,
e
tahi
mau
roto
i
te
mau
ite ai outou to te
tuhaa
no
hohoa i mûri
mau
manihini tei tae mai i taua
huru
la oti te
rau.
vauvaxiraa
i
te ohipa tei ravehia, ua
te taviri ia TISSOT orometua,
na'na i pûpû atu i te rima no te Tava¬
mau
parau no
pûpûhia'tu
motu i te
e
ta tatou Taurua.
Hau.
Ua ravehia
te
haamauraa hibilia
i mûri
aè,
o te aôraa ïa faaterehia e
TISSOT orometua
i roto i te Ltika 9/15. 0
na
e
Betesaida te ioà
no
taua fare apî ra, e
ia oti teie nei tuhaa matamua, tia haapaôhia te pae tino. E mahana maitai e te oa¬
oa, oaoa
no te mea, a tahi roa ra a tupu
ai te ohipa mai teie te huru, oia hoi, te
i teie amuiraa iti no Taiohae te
vahi
pureraa na ratou no te haamaitairaa i te ioà no lesu-Mesia.
noaaraa
hoê
No
tetani
a
no
reira,
Betesaida
faaitoito,
e
te Amuiraa iti poro¬
e
e
ia riro
vai
mau
i
Taiohae
na
oe
eihuero
o-
i rotopû i te mau huero rau tei ueuehia i ô outou na, ia tupu ïa i te rahiraa
ra
8
e ia
hotu.
Fait partie de Vea Porotetani 1965-1966