EPM_Vea Porotetani_196401.pdf
- Texte
-
TE 62 0 TE HATAHITI
Hqo f te oatahfti hol
33
JANVIER
Rédacteur
HOE AHURU MA PAE TARA
:
î
1964
DAMIÊl MAHER
PROTESTANT DE POLYNESIE
TE
«HINANO
FAAIPOIPO
SE
•
NEI
MARIE
•
HINANO
O te hohoa
fenua
teie
no
TOGO. Noa'tu te hurue
reira teie nei
oroa
ei
oroa
te
no
te ahu,
rahi
fois, la chose est sOre, Hinano se marie samedi prochain à T. Qui elle
importe, un garçon du village, un de ceux dont on disait qu'il
était un des "copains” d'HinanOo On ne les a Jamais vus ensemble ? La belle affaire^
cela ne veut rien dire. Vous dites qu'Hinano a son brevet et qu'elle aurait pu choi»
sir un garçon plus à son niveau ? Sans doute avez-vous raison, mais qui a choisi
l'autre ? Cela formera un couple étrange, mais qu'importe, on en a vu d'autres.
,
Pour le MlWent, Hinano est toute occupée de sa toilette pour le grand jour.
jeune ou vieille, qu'elle se marie pour la première fols ou qu'elle se
remarié, elle sera tout de blanc vStue, robe de tulle ou d'organdi, avec le diadème
en paraffine sur la
ttte, et le marié sera aussi en blanc avec son noeud papillon et
ses gants blancs, souffrant plus qu'il ne veut le laisser paraître dans ses sàiliers
trop étroits.
Qu'elle soit
^
Ce
très grand évènement. Cfaibien y aura-t-il d'invités î Nul
ne le sait au juste. Deux cents, ou trois cents, peùt-6tre plus. A quelques dizaines
près, est-ce que cela a tellement d'importance. Il y aura les fetil bien sflr, tout
le district de M doit se déplacer au grand complet, les trucks sont mobilisés, et cm
commence à T. comme à M., le grand sacrifice des cochons de lait, et des
poulets,
tandis
sera un
grand,
un
les cousins réparent leurs filets pour partir à une p$che miraculeuse la
huit d'avant le mariage. C'est une bonne période, la lune est favorable et la pSche
sera
que
fructueuse.
Hinano, en compagnie de Tiaihau (le promis) prépare rapidement les faire-parts
Il faut bien se plier à la coutume popaa. "La bénédiction nuptiale leur
au togple de...". Ce n'est pas cela qui est très important ; a-t-on seu¬
lement besoin de prévenir qu'il y aura une bénédiction nuptiale. Cela va de soi, et
puis c'est uns affaire qui ne regarde que les mariés. Non, ce qui préoccupe Hinano,
de mariage.
sera donnée
riro atoa i
roa.
ette
épouse ? fih, peu
ua
E
mea
papu roa e
faaipoipo Hinano i te
œahanamaa
1 mua la T, O vai ta'na e faaipoipo ? Aita e
peapea, te
hoe tamaroa
no te mataeinaa
te hoe no taua tamaroa ra
tei parauhia "copain" no Hinano. Aita raua i ite amui-
hia. Ati
ra noa’tu, ua
manao outou ua roaa ia
Hinano
"brevet" e
ua nehenehe
ia'na ia maiti i te hoe
tamaroa
tei aifaito i to'na ite. Ua tano to outou ma—
ta'na
nao, O vai râ tei maiti ia vetahi ê.
te hoe
taatiraa maere, ati ra ia,
i
taatiraa mai ia
? E
faatapu
e mea zmhi
raua
te
mau
raua.
I teie taime, te faaineine noa nei Hinano i to'na
te mahana rahi. A taa noa'tu
ai to'na huru,
e
ahu
no
vahiné
api oia
e
aore
faaipoiporaa
e aore
to’na. Te
ra
e
ruau,
tahi
a
noa nei
îa ia faaipoipo faahou oia,
to'na
ahû
e
anaè
hoe ahu rairai, ma te torona hinu
i nia i te upoo,
e ahu uouo atoa to te tane faaipoipo
ma to'na taainu arapoa
"papillon" e to'na vehi rima
uouo
uouo,
e
E
tei mauiui i roto i to'na tiaa oaoa.
e
te
e ohipa iti rahi te faaipoiporaa. E
tae mai ? Aita e hoe taata i ite. E 200
ohipa rahi,
hia manihini
e
ra e 300, e hau paha ?
rahiraa mahihihi
e tae mai
aore
Eaha te faufaa i itehia
;
e
tae mai
te
fe-
mau
tii, te mataeinaa taatoa no M. E faauta mai te mau pereoo
tf
ràrahi i te
tupairaa i te
mau
manihini,
mau
puaa
e
ua
fanaua
haamata i T
e
e
i
M
te moa, te ta—
c’est de
2'^ "bérbecue",
savoir
qui 1|1 convient d’inviter ■
oa
ia i ite hia i nroto i te Faufaa
f
£ tia i
Api taatoa).
III
I roto i te
-
piti huru faamaitairaa
A
Te
-
faaoreraa
te ite nei tatou
te Atua ia
na
te hara
o
na
H.
Te fahoeraa
Mesia, tei faaamu to
-
oroa
tatou.
roto i te
tusia
IV
A hio
-
1
I te taime
“
te
oroa,
i
te
aro
i
mua
tusia hoe
no
te
mau
tufaa
no
lesu i
teie nei
no
te
feia keresitiano ia
euphari
no
te faaamu to'na
hio—
Kor 2-15).
haapào i te ilhu
paieti, faaite papu i
ia faaajpi ta'na taamu-
te
-o-o-o-o-o-o-o-o-o-o-
TE TAHI
MAÜ ÜIBAA
Eaha
-
to i
te
:
huru haamaitairaa
na
e
piti
te Atua i
na
ro¬
euphari ?
Eaha te auraa no te pane ofatihia
niihia i mua i te taata
80 te aha ua parauhia lesu e
-
(Timoteo
5/1).
E tia i
mau.
rbto i to'na tino
I-I.I5.. Gala—
pupu na
ao
I-II/2^
i te Atua (Kor
mua
faaueraa papu no lesu Mesia, e ua faaite te tahi tahie te mauruuru oreiitteie nei titauraa
na te
Arii no te aroha. (Luka 22/15- Luka l4/l6-l8).
e
ta
roa
maù hara
te
auraa
•
tohitoraa
parau
hia*i
te maü parau no te
ua ofati te pane e ua ninii te uaina
no te taata. E hohoa faaiteraa teie no
faatia i
te
teie nei i
te faaite i te
no
■
to'na faaroo i to'na
faaora, e
i te Atua (Timoteo 5-1/6). Te feia keresitiano
ra
tei faaatea te
euphari ia
ua haapae oia‘ i'
te
mau
haamaitairaa rafai. na te Atua f ua haapao ore
i te hoe
varua
tatou i
Euphari,
oroa
'
taatâ.àtoa, hou i te euphari, ia
raa
no
no
te taata faaroo ia lesu
tatou varua e tel faaitoito (mai
te riro ei faaitoito i te tino (loane
6/35).
maa
tia
e
te
ia'na iho i
poa
(Mat. 26/28).
lesu
te
Euphari
oroa
feia tei parafai i roto i te oroa
euphari, wal
ore, oia hoi mai te aau teoteo, faaroo ore, vii-
au
vii, hae e aore haapao ore, "ua anu ia e ua inu i te
pohe no na iho** oia hoi ua faatae mai oia i nia ia'na
iho i te haavaraa payau tia na te
Atua, e ua haapaa—
ri oia i roto i te Ino. (Kor.
I-II/29. Hebera 10/29).
jCloane 6/32,
te faaroo e te tiaturira^ é' ïte ai ta-*
i teie nq tapao, te nau
att«« i
reto
lut
roa
lesu
m
?
te pane e no te ualna nô te
no
te uaina ni-
e
-
2
cia
ia'na,
e
mai
te
matahia
tei
mea
faaroo
mau
o
e
_A 5
te lesu i
rave
tou
i
tino
atoa
o
lesu,
amui oia i te taata tei tiaturi ia'na,
ua
nr^roto i teie tapao,
e ua horoa
tatou
-
Eaha
te
manao
-
Eaha
te
mau
i
raveraa
te
4
Mai
i
te
feia
roto
i
tei
te
Na
-
tatou
tahoeraa papu
i
e
i
to
1
tiairaa i te
tahi
—o-o-o-o-o-o-o-o-
ite
nia
eita
roa
e
ta'na hara i
mua
i
te Atua.
tia ia'na ia faupra.: ia'na
iho
e
Ua
hara
mau
2®
Ua
(Mat. 2Q/28).
putapu to'na
aau na roto i te aroha
na
lesu, e te hinaaro nei oia ia pupu taa¬
toa ia'na, ei
tavini na'na i roto i to'na oraraa taa¬
toa. (kor. 11-5/15 - Roma 12/1).
-
to'na faaora
3*
-
faaineine ia
te
o
Ua haapae roa
e
te hae, o
te
tomo i roto i te ha’u e te autaeaëraa mai
taata atoa.
mau
oia i te riri
(Roma 12/18
-
_
feia
te haafata i te
Mat 5/25-24).
Euphari i roto i
teie nei mau manao : haehaa faaroo, hiaai ia lesu, he—
te i te mau taata, ua tupu ia i roto ia'na te faaitoitoraa no to'na paieti. Na roto i te hinaaro maitai
no
to'na aau, e na roto i na tapao e piti nei,ua ite pa—
pu oia, e tei roto oia i te hau no te Atua. (Salamo .
116/7
-
Roma
5/1).
oroa
.
j
nia i teie pa¬
na
na
mai,
faaitoito te
ua
te
I Korinetia
te
amuiraa i
ua
tupu
orometua
ia ratou i nià i
te parau no
3/11. la oti taua oroà
ta'na manihini
to ratou
oaoa
na
i te
iti ra, ua farii
roto. i te hoe tamaaraa,
mea
e
ua
tupu ta
ratou
opuaraa. Mai taua
taime maira ua rate itoito te amui¬
raa iti porotetani
i ta'na fare
e ua fatata roa i te
oti i teie taime. la haamaitai mai te Atua e ia faai¬
toito mai i teie nei amuiraa
e oti ai ta'na fare.
iti, ia
vave
ôai te maha¬
na
2
-
Te hoe tere evanelia i Matuita ma'
'I te avae Novema i te matahiti i mairi aè
nei, ua
tere atu o Teihotu
orometua, Peretiteni no te Tuhaa VI
i te mau
fenua Matuita no te
farerei haere i te
mau
aimiraa rii
porotetani tei vai purara haere i roto
i
taua mau motu ra.
E
ere
hoi i
te
mea
te
mea
pinepiae to ratou farereiraafarereiraa hopea ia ratou ua tupu ïa
i te matahiti 1956. No reira ua oaoa rahi
te mau amui-_
raa rii porotetani no Matuita i
te taè faahouraa'tu^
hia
no
_hoê melo
Te
paroisa
ua
pupu i ta'na
mau tiaturiraa na te faaora ia'na i roto
i te taraehara ta lesu i amo i roto i to'na poheraa no
te
mau
te amuiraa iti porotetani i reira. Ua
teie nei amuiraa iti i roto i taua
opuaraa ra e i te
avaè Atopa i
mairi aè nei i taè
ei te
orometua o TISSOT
i rotopu ia ratou no te haamauraa i
te ofai tihi. I mua i te amuiraa iti tei
putuputu
e
feia tei
haapao i te oroa
te faaite nei oia
na roto i
teie nei ohipa mo'a i mua i te Atu^ e i mua
i te Ekalesia.
Te
tatou
tahoe maitai
ia lesu
Ua ite oia i
ta-
i_te
Haamauraa ofai tihi i Taiohae
-
putuputuraa
iflrtatou).
-
to
e
Ua tupu
taua oroa iti ra i te 19 no Atopa I963 i
mairi aè nei oia hoi te haamauraa i te ofai tihi no te
fare putuputuraa no Taiohae. Ua
opua te Diakono faatere i teie nei amuiraa
iti,
i te Tastia i*'të hoe fare
tahoe
(i taua mahana ra e faaore te
'^^o tei ite matahia no te mea tei pihai mai iho lesu
1®
roto i te faaroo
NO TE FENTJA NEI
farii
pane
te hinaaroo
euphari ?
i roto i
PARAU APi
roto i te oroa euphari te tupu atoa nei i
roto ia
na
oroa
roaa
-o-o-o-o-o-o-o-o-o-o-o-
ia'na i roto i te va¬
amuitahiraa
i roto i te faaroo (communion).
Ua
te feia keresitiano ia lesu e ia ratou atoa iho.
5
euphari
la maramanamq to
e tia'i.
J -
i teie na tapo e piti.
hoe e tei inu i roto i te
au'a
hoe,
oia toa te feia keresitiano ua parahi rai roto i te
utuafare hoe, e ua riro rqtou ei tino
Ifvir e o lesu te raatira (korinetia 1-10/17 - loane
17/22-21). E no reira ua parau hia atoa te Euphari :
-
i te
tumu
rau
i tetahi oraraa api, no te tama to'na mau manao e
t^'na mau ohipa atoa,
ia toAu oia i roto i te ora mu^e ore. (loane 6/48 - Ephetia 5/50-kor 1-6/1?).
amu
rave
haamaitairaa tei
oroa
rua,
tei
tia ia
e
-0-0-0-o-0-0-0-o-o-o-o-
e te-uaina e tahoe ratou i roto
horoa i
te itoito no
te tino, oia
te
no
ta
paieti ?
Mai ie faraoa
-
i^^
Eaha
-
to'na, te tahi tapao
lesu, e te tahi haapate faaoreraa i ta'na hara, e
e
taamu ia'na
puraa i roto ia'na iho no
hoturaa teie. no te
ohipa
tarae hara
nia i te satauro. (Luka 7/^8).
,
pane no te oira î
tiaturiraa i roto i teie pane
teie uaina, ua au i ta te Faufaa
Api i faaite ?
Ua asu
mau taata tataitahi i teie nei pane
inu i te au'a. Na roto i na tapao e
piti, ua noaa
—
ia
ratou.
ni
i
te
tou i
te
mau
no
te
I
te
mau
te
te
Apooraa Faatere o te Ekalesia e iarerei
mahi atoa,ua faaitoito te Peretite¬
mau
amuiraa
mau
parau
ohipa rarahi
rii porotetani mai
apî
no
te faaite ia ra
roto atu i te Faatereraa e
vai nei i mua
i te
ekalesia i
te itoito noa'tu te mau fifi
no teie mau tau
hopea nei. Ua faatere oia i te mau pureraa i terâ vahi e
terâ vahi, ua haapao hoi i te oroà
bapetizoraa e te oroà a te ^atu.
teie tau,
ta'na
e
e
amo
ma
roto 1
Ha
tftle
nota
mau
a
panama ta'na i tere haere
sa
faatère oia
ua
TE FARE PURERAA NO
-
roto i
sa
2 tomoraa fare pureraa.
e
HAAKUTMUA-POUI
NO TE ARA MAI
üa haamauhia
te ofai tihi no teie
fare pureraa i
Titema 1955 »
o Teura Heimata FLORES te orometua i reira (oia hoi o Mahai). Teie râ i te 27 no Ti¬
tema 1956 ua
rave te Atua i to’na tavini e ua monohia
oia i te 22 no Febuare
1957 e TISSOT orometua o
tei
te Zh
no
faatere i te
o
teie nei
tauturuhia
te
o
e taè noa'tu
Heva Huuti e
te
Paroisa iho.
ohipa
fare
e
i te
Fait partie de Vea Porotetani 1963-1964