EPM_Vea Porotetani_19641011.pdf
- extracted text
-
A HAAMANAO I TEI
HAMANI lAOE
SOUVIENS-TOI
DE TON CREATEUR
A
lèves.
Souviens-toi
de ton Créateur quand tu
te
pour passer
Que
soit
ce
en
Son
nom
et
haamanao i tel hamani ia
poipoio îfo to’na ioà
te
i
oe
taatoa i
toute la journée devant Ses Yeux.
Souviens-toi
est
quand tu te couches. La
alors finie. Fais-en la revue.
Rends-toi
compte à ton Sauveur et cherche Sa
grâce. Couche-toi et ne rôde pas. Fuis les
^oeuvres des ténèbres. Un jour viendra où tu
te coucheras pour ne plus te relever.
^
Souviens-toi'
de
Lui
parler continuellement en ton coeur.
As-tu, pourrais-tu avoir un ami plus fidèle^
plus attaché à toi, plus éclairé sur tout ton
bonheur,
Créateur,
gagnes de l'argent. Ne te
d'un seul denier. Tune l'es
dras
quand tu
maître
pas
et tu en ren¬
Demande donc avis et conseil à
compte.
ton Créateur
crois
sur
pas
l'emploi que tu dois
oe
e
a
i to'na aroha,
imi
A
tuaihu.
E
tae
e
ara
en
faire.
rote
i
anei
papû
e
oe
i tei hamani ia oe,
i-to
ia
ia oe,
aau
e
ore
ia ra¬
e
noaa
na.
E-hoa anei to oe,eo6
te hoe hoa haavare
ore, tei
tei maramarama maitai i nia i
e
taoa rahi aè ta'na e te aau
oe
A haamanao
taime'
oe,
tua-
e
te pouri,
o
ia oe i te
i te ohipa no'na e i te parau tuutuu ore
ia'na
atu
eiaha
ohipa
te ohipa. A haamataro oe
i
noaa
Patu,
mau
mai hoi te mahana e taoto ai
rave
ati
to
A taoto e
ê i te
horo
faahou.
oe
ve
tel
i
oe,
oe oaoaraa,
horoà mau.
plus riche et plus généreux ?
Souviens-toi de ton
râ
haamanao
hamani ia oe, ia
Ua hope te mahana i reira. A hiopoa
ia'nao A faaau i te parau i to oe Paaora
taoto
A haamanao
Créateur
ton
quand tu
travailles. Accoutume-toi à travailler pour Lui
et à
te mahana
e no
i to'na mata»
mua
A
journée
ia ara
oe
i tei hamani
mai ai ta
oe
ia oe,
moni. Eere
oe
i
te
i
te
e e faaau atu oe i te par@,u ia'na, A ani
i
te
manao e i te parau i tei hamani ia
no
te faatereraa i te faufaa i noaa mai ia
oe,
Souviens-toi de
Lui
quand tu vois bap¬
un enfant pareil,
candide, aimé de Dieu et des anges. Combien
tu en es déchu \ On t'a aussi présenté à la
tiser
un
enfant.
Tu
très sainte Trinité.
Tu
en
devins
alors la de¬
la propriété et maintenant, hélas, tu
pas même ton Père céleste, tu
n'aimes pas ton frère céleste et ne te laisses
pas conduire par le Saint-Esprit. Oh', jette-toi
en esprit dans la
poussière devant ton Dieu et
supplie-Le de te sauver de ton infidélité, de
ton ingratitude et de faire de toi son disciple,
son enfant,
son imitateur '.
meure,
ne
connais
i tei hamani ia
A haamanao
été
as
i
hoe tamarii
i
oe
ia ite
te
bapetitoraahia.
tamarii atoa ra hoi oe i te hapa ore
Mai
te
herehia
e
te Atua e te mau melahi, Ua hia râ
oe,
Ua pûpû-atoa-hia
oe
i te Toru-Tahi moà.
Ua riro oe i reira ei parahiraa no'na, ei taoâ
te
taua
e
na'na, i teie nei fâ, inaha aita oe i ite faahou
ia'na,
ei Metua no oe, aita oe i aroha
faahou i to taeae, e aita i vaiho faahou ia oe
arataihia
ia
e
te Varua-Maitai, A haamairi ia
na
i raro i te repo
ia faaora ia oe,
oe
haamanao
oe
i mua i te Atua, e ani ia'
i to oe haapao ore, e i te
ei pipi na'
na, ei tamarii na'na, no te poe ia'na,
ore
e
ia faariro ia oe
I ^
Souviens-toi
de
Créateur
ton
quand
quelqu'un meurt et est rappelé de ce monde.
Travaille à devenir un disciple de ton Sauveur;
qui l'est ne mourra point mais de la mort il
est passé à la vie. De ce monde il entre avec
ravissement dans les parvis du Paradis, Il và
voir
son
Sauveur et chante
:
A haamanao
i
tei hamani ia ôe i te
pohe ai te tahi e e ravehia'i Oia| mai
roto atu i teie nei
ao, A rave
i te ohipa la
riro
oe
ei
pipi no to oe Paaoraj o tei riro
hoi
ei pipi na'na ra, e.ore ïa e pohe, mai te
pohe mai râ oia e tei te ora'tura. Maijroto
taime
atu
e
i teie nei ao, te tomo nei oia mai te nei roto i te hezere no te Paradaiso . Te
henehe
Là des
séraphins, des anges
Offrent à Dieu leurs louanges.
J'entends leur chant,
haere nei oia e hio i to'na Paaora ma te hime»
ne
es
solennel :
I
Saint, saint, sain est l'Eternel '.
Te
reira, te mau seraphi, te mau melahi
pûpû nei ratou i te haamaitai i te A-
tua,
Te faaroo nei au i ta ratou himene
E ffloa,
e moa,
e moa
to lehoval
s
LA PAGE DE LA PAROISSE DE JOURDAIN
AUMONE
ET DON
paroisse chinoise ayant l'intention
a
de
construire
son
lieu
de culte,
a
entrepris de rassembler les fonds nécessaires
pour payer le terrain et la nouvelle construc¬
LE CRETIEN
ET L’ARGENT
-«c
tion.
A cette occasion il est bon pour
les pa¬
roissiens chinois de se demander sincèrement,
qu'attend leur Seigneur, le Chef de l'Eglise
libéralité, quelle doit être la grandeur
et l'importance de leur don.
ce
de leur
De toute façon il ne peut s'agir
occasion dans la vie d'une paroisse, de
à cette
donner
généralement un
petit don de charité, que l'on donne de son su¬
perflus pour exprimer sa compassion. Un don
n'est jamais une partie de son superflus que
l'on donne par commisération, mais doit être
une
partie de ce que l'on a soi-même besoin
et dont on se détache parce que celui qui re¬
çoit le don en a un besoin plus important et
y a droit.
une
aumône.
L'aumône est
,
seulement
Non
nos
chrétiens
Pour soutenir Son
chinois,
Dieu
besoin d'appren¬
dre à donner.
Seul le Saint-Esprit peut être
notre Maître et nous enseigner cet art si ra¬
re dans l'Eglise,
Bien souvent nous demandons
au Saint-Esprit de prendre possession de notre
coeur
et de notre esprit, mais nous oublions
volontiers de lui demander de régner aussi sur
mais
nous
nous
avons
argent et nous nous refusons
notre
ser
tous,
veut
Dieu
et alors
nous
ce
possédons,
source
que nous
la
bénédiction
le soutien de l'oeuvre
de leurs
période de
de Dieu était
portait à l'autel ses dîmes et
Ses dîmes, soit la dixième
offrandes.
de tous ses biens : troupeaux, mois¬
sons, récolte. Ses offrandes : c'est-à-dire ce
qui était offert volontairement en plus de la
partie
dîme.
suis-moi
liance
Dans
le Nouveau Testament
de
Grâce,
la
certains
comme
sous
l'al¬
la loi n'est pas abolie
l'affirment, mais la loi est
accomplie et dépassée.
de notre Sei¬
Nous, le nouvel'Israël, nous apportons
offrandes au Seigneur, non plus
empêchons le Saint-Esprit
succès non seulement en ce qui
aussi dîmes et
ordre, mais com¬
privilège, avec reconnaissance et gra¬
titude, dans la glorieuse liberté des enfants
mais aussi en ce qui concerne
notre famille, notre paroisse et notre église.
toutefois par devoir ou par
la Bible à ce sujet ?
Lisons à cet effet la belle histoire tellement
instructive de Jésus observant les donateurs et
de Dieu.
résvtmons brièvement.
est
nous
comme
obligation, un devoir pour le peuple élu.
gneur et Sauveur et
d'agir avec
personnes
L'Ancienne Alliance,
Israël
ses
séparons de la
:
loi,
une
sommes et ce que
que nous nous
de vie et de
de leurs
Dans
(car alors seulement tu pourras réellement me
suivre)". C'est en refusant de nous donner en¬
tièrement avec
jamais l'aumône d'un
mais IL demande à Ses en¬
pêcheur,
légitimes, une .entière mise à Sa dispo¬
sition
jeune homme tellement
et donne...
a
nos
biens.
sympathique est dure et semble inexécutable :
"Vends tout...
qu'IL
donc dans
sollicite
ne
monde
première collecte en fa¬
veur
de notre future salle paroissiale, quel¬
ques Chinois aisés ont donné une somme con¬
sidérable, mais je ne peux me défaire dell'impression qu'ils n'ont de loin pas donné ce
que le Saint-Esprit leur a commandé et attend
d'eux. Ce sont des chrétiens sincères et très
convaincus, qui aiment le Seigneur JésusChrist et Sa paroisse, qui ont la foi, mais qui
n'ont pas le courage de mettre tout à la dispo¬
sition du Seigneur.
Combien cette parole de
ce
ressources
C'est
C'est
de le lais¬
Lors de notre
à
la terre.
qu'IL veut pouvoir puiser libre¬
sur nos biens qu'IL compte,
nous
qu'IL a fait Ses héritiers, co-héritiers de
^Christ, notre Frère.
fants
adressée
des
fidèles.
Ses
sur
ressources
ment.
disposer de notre portefeuille.
Jésus
servir
se
à
confiées
oeuvre
concerne,
me
Que nous apprend
un
Le
chrétien de la Nouvelle Alliance
poussé par le Saint-Esprit et lorsqu'il sait
Dieu a besoin de ses biens, il apporte au
Seigneur de bon coeur, sans murmure ni hési¬
tation, sans autre contrainte que celle de l'aque
SUITE
1
PAGE
3
Il
donné
JOURDAIN
qui dépassent les dîmes et les
offrandes de la loi. Car la grâce agissante en
conduit bien au-delà des exigences
loi. Voilà un signe de l'authenticité de
nous
nous,
de
la
vie
notre
chrétienne.
L'histoire
Marc
:
Faisons
donné que Sa dîme : IL a
partie, IL s'est donné
pas une
XII nous
Jésus n'était pas venu pour prier, ni pour
prêcher mais était seulement occupé à regar¬
der les fidèles faire leurs offrandes à Dieu.
de l'offrande ion acte de
Considérons-la comme un privilège
servé
ré¬
croyant '.
au
proportionnellement à nos res¬
restrictions ni calcul sordides '.
Donnons
apprend
que
donc
personnelle '.
consécration
sans
sources
de
pas
Sa vie
tout entier.
des dons
mour
n'a
aussi
Dites
là à Dieu
:
Me voici Sei¬
j'ai; utilise-moi selon
plan, pour le service de Ta gloire '.
gneur, avec tout ce que
Ton
NOS PROJETS
Peut-être
bien souvent Jésus le Sei¬
n'est-il préoccupé ni de nos chants, ni
prières, ni de la prédication, mais du
don en argent que nous faisons pour Son oeu¬
gneur
de
nos
le Seigneur considère l'offrande com¬
me un acte important auquel il assiste
et dont
il est témoin, attentif toujours, réjoui parfois,
vre; car
attristé
souvent.
projets sont très simples et nous
si nos paroissiens
se laissent diriger par l'Esprit et offrent avec
joie, selon leurs possibilités réelles, leur aide
sincères à la réalisation de nos plans :
Nos
semblent faciles à réaliser,
a) - acheter xm terrain de 776 mZ dans
du Pont-Neuf, endroit idéal pour nos
réimions, situé au centre de la ville.
la
Combien faut-il donner
?
Pour
Jésus beaucoup sans sacrifice = est peu; mais
peu avec sacrifice = est beaucoup '.
Le beau¬
coup des uns n'étant que le superflu : c'était
encore
peu.
Mais le peu de la pauvre veuve
qui avait mis de son nécessaire, tout ce qu'¬
elle avait pour vivre c'était vraiment beaucoup.
Jésus ne calcxile pas comme nous.
aujourd'hui le Seigneur mesure
d'offrande et considère comment
son peuple
donne. Il voit si nous donnons né¬
Encore
notre
geste
gligemment ou avec
coeur,
avec
parcimonie
générosité, en murmurant ou en ado¬
rant, le moins possible ou le plus possible;
il voit si nous donnons comme s'il s'agissait
de payer une taxe ou comme xui don de re¬
connaissance, d'amour et de gratitude à Celui
qxii a tellement donné pour nous.
ou avec
la façon dont xin
Pour vrai dire,
à Dieu c'est l'indice véritable
tien donne
chré¬
de ce
qu'est le coeur et le fond de ce chrétien. N'¬
est-ce
pas aussi la façon que Christ a eu de
se
donner à nous sur la Croix,
qui nous a
révélé son parfait amour pour nous ? Lui aus¬
si il a donné de son nécessaire, tout ce qu'il
avait pour vivre, sa chair et son sang, pour
soyons
nous
que
rue
= y
constrxiire la salle paroissiale
petit logement pour le futur pasteur
ou l'aide
paroissiale.
b)
avec
vin
Nous
mercier
voulons
ne
nos
pas
manquer
de
re¬
frères aîaés de notre Eglise E-
vangélique de la Polynésie Française de nous
avoir encouragé de façon très fraternelle. En
effet, plusieurs paroisses ont invité notre cho¬
rale pour célébrer dans leur église un culte
liturgique et chanter à la gloire de Dieu nos
cantiques chinois. C'est ainsi que nous avons
été à Moorea dans les paroisses de Papetoai
Haapiti et Afareaitu et à Tahiti nous avons
chanté dans les églises de Vairao et Toahotu
et irons, si Dieu le veut, les dimanches à ve¬
nir à Mataiea et Papara. A l'issue de ces vi¬
sites, la paroisse nous a de façon très cor¬
diale remis comme encovtragement et signe
de fraternelle sympathie la collecte du jour,
Nous
beau geste.
destinée aux fonds de notre construction.
ne
saurons
assez
remercier
ce
Que Dieu Bénisse notre Eglise Evangé¬
de la Polynésie Française et accorde à
notre paroisse chinoise d'être un membre va¬
leureux dans l'ensemble de Son Eglise,
lique
sauvés.
NA PARAU HAAMAITAIRAA E VAU
E AO TO TEI
MA TE AAU
,E ITE HOI
RATOU I TE ATUA
MATAIO 5/a
rerei
E
mata
i
i te taime a fa—
hinaaro oia i te
hio
i to'na huru mau. Ua parau mai râ te Atua
ia'naj
”E ore oe e tia ia hio mai i tau mata,
I nia i te mouà i Sinai,
ai
Mose i te Atua, ua
na.
mea
te hoe
hinaaro rahi
mau
taata
na
tatou i te ite
tuirooj e aore ra^ i
te hoe mau mea Taahiahia e te maere ta tatou e
faaroo
ia Taatiahia, E mea mauruuru aè na ta¬
tou ia ite mata
roa
i te faaroo taria noa.
e
te
ore
roa
hio
te hoe taata e ora ia na reira oia i
mai
ia'u.”
Mai te reira'toa te-taata i roto i
mau
te
té
faaroo, te hinaano nei ratou i
ite—mata i te nehenehe e *te hanahana no te
haapaoraa
Atua ta ratou e faaroo
nei
e
nei, ta ratou e t^^uri
ta ratou e haamori nei ma te
ite-ore
ia'
(Exodo 33/18-23). E parau
? 0
mau,
O
vai te nehenehe ia hio i te Atua
vai te nehenehe ia tia i to'na vahi moa ?
SUITE
PAGE 4
haafatataraa’tu
NA PARAU HAAMAITAIRAA E VAU
taata
te
mata
roa,
tau, teie râ, e mea iti roa te taata tei
faatiahia
ia ratou taua vahi.
I te tau
no
te Bibilia i te
tere
moa
tei
e
te
mai
no
te arii vahiné
farerei ia’na
e
e
no
Seha
ui ia’na i
8
imi atâ. I to’na taeraa i mua ia So—
teie ta'na parau s”E ao to te mau ta—
parau
lomona,
vini
no
parau
roa
tei tia noa i
oe
i to
mua
aro
roa,
mau
mau
te Arii
rahi, te Arii hoe
no te mau arii e te Patu no te
Patu, Mai te mea e, ua horoahia i te tahi
taata i tahito
te
maitai
rahi no te hio
arii, aita roa^ ïa e taata tei ite i
te
arii rahi, oia hoi i te Atua. Aita e taata
i
raro nei, e nehenehe ia hio mata i te Atua,
no
te
mea te taata tei hio ia’na, o ore ïa e
nehenehe
ia ora. Te haapapû nei te Paufaa apî
e,
noa’tu te mau fâraa mai o te Atua tei faa¬
tiahia i roto i te Paufaa Tahito, aore e taata
mata i
te
te Atua, Te feia moa
i
ite
tei
no
eiaha râ to’na huru mau tei
taea-ore-hia
e
te
no
te hanahana
te Paufaa
parahi i roto i te
te taata’toa ra»
tou ia’na
tua. E
e na
(3/2)0 Oia mau, e
ia au i te hohoa o te A-
i to’na huru mau"
tatou
râ teie hohoa i te hoe hohoa rapae
ere
ta tatou
tamata i te
o
râ
ia tatou te hoe
e
faaau, e noaa mau
faahuruêraa, e e na roto i
faahuruêraa ra, e riro ai taua hohoa ra,
hohoa mau no tatou. E-ohipa teie o te tupu
roto ia tatou, e teie hioraa, e hioraa roto
taua
reo
ei
i
ïa,
e
mai
i
hioraa varua e te vai tamau, e o te roaa
reira, o te hoe ïa faaapiraa mau ia ta¬
tou,
i to aau, o te tumu hoi
te ora," Ba te ino tei tupu i roto
E
te taata
faatupu i te mea ino, e na te mai¬
tupu i roto i te aau e faatupu i te
te aau e
ta
tei
te
mea
orana,
noa
”E faaitoito i te tiai
i
mâ te aau,
to tei
ac
faahii^-ê-hia
Bibilia, tia riro te
ropû no te tino taata, e aore ïa
ei
pû. Bo roto mai i te aau te manao e te hi—
naaro. Te pau mea’toa e ravehia e te taata nei
te
mea
maitai e te mea ino, no roto mai ïa i
te aau, Bo reira te papai laseli i parau ai e*
tai
Aore â tatou i
e ite ratou i
taua iteraa ra,
e
faahuruê ia ratou, ia au i te hohoa o te Atua. Ua parau loane i roto i ta’na episetole I
eg
"E au mau here s, e tamarii tatou na te Atua i teie nei, e aita i itea to tatou huru amûri atu s ua ite râ tatou e^, ia fâ mai oia ra
e
riro tatou mai ia’na’toa te hixru, e ite ta¬
vahi
te reira no
te Mesia,
o
te
o
o
EE
ratou i te Atua.”
i
lia
o
te Atua mai te hoe
râ, i roto i na parau haamaitairaa nei, te faaitehia nei tatou i te hoê
parau
apî î”! ao to tei mâ te aau, e ite hoi
I roto
râ,
Patu, te mata e cte ma¬
to’na râ hanahana i roto i te evanelia;.
Area
râ, auaa taua hioraa na roto i te evane—
lia ra, ua faa.huru-ê-hia tatou ei hohoa hoS.
I teie nei
ei
te hohoa noa ta ratou i ite,
te Atua ra, o te Tamaiti ïa o
i te Atua ite-ore—hia. Ua parau
o
no
"Aore
ri
ta,
(I Tim. -6/16).
aau
F.T.,
hio i te hanahana
Tahito, ua hio noa ratou i te hohoa o te Atuaj
maramarama
te
no
taua hohoa
roa e taata i ite i te
Metua, mao¬
to 6 mai i te Atua ra, ua ite oia i
te
letua
(loane 6/46). E hâerea faaroo to te
taata
keretitiano, e ere i te haerea i te ma¬
tai ua horoà râ te Atua i te ite i te mata o
to'na
aau, ia nehenehe ia’na ia ite na roto i
te
faarooo Te ite pae tahi nei tatou i te hanahana o te Patu,
maite mea e, i na roto i te
hio,
Taua hio ra, o te evanelia ïa, te evane-
na»”Ua
Arii
te
Aore
e
taata i horoahia ia’na e tae
i teie nei, te ite i te Atua. Te feia
mai
tei faaite mai
taua vahi ra i faatiahia ia ratou.
Atua
te
ma
lesu?
oia i tatia parau ra, no te mea, ua rahi
te feia tei hinaaro i te ite ia’na e aita
0 te
mau
tatou aau,
roa
'
la hinaaro
So—
lofflona, ua rahi te mau taata tei hinaaro i te
ite
ia’na, no to'na roo rahi, e te faatia nei
haere
ino,
tei
ra
uputa
taata'toa.
Ua
riro
te
reira mai te hoe mea
faufaa
roa e te faahiahia i te mau taata o te
reira
te
faaapiapi ia’na o tei tia noa i te
te patoto, e ma te hinaaro i te tomo
mai i roto ia tatou, no te tamâ i to tatou aau
ia riro ei parahiraa no te Atua i te varua ra.
Oia anaè
te nehenehe ia tamâ e ia faaapi i to
te iteraa i te
te arii, aita ïa i faatiahia i te mau
o
i
Atua,
e nehenehè. ia ' na ia faarue i
mea’toa te ofe e au i te Atua. Taua mau
mau
mea
I te tau tahito
i te
maitai.
mau
i roto i te
tei tamâhia te
o
aau
te oraraa
e
no
faaroo, te hohoa no te Mesia, Te taa¬
aau na
roto
i te faaroo i
Mesia, te taata aau haavare
ore e te hinaa¬
tumu ia faah\iruêhia oia i te hohoa o te A-
ro
tua,
ia moà oia, taua taata ra, e ite ïa i te
lesu i te taime e faahapa’i
oia
i
te
mau pharisea no ta ratou peu no te
tamâraas "eere o te mau mea tei 6 atu i roto i
Atua.
E
te vaha te mea igi-ârîivii ai te taata. Ta te va—
to i te hohoa
râ e haapuai no roto mai ïa i te aauj o' te
mea
ïa
e
viivii ai te taatao E te nao nei â
oia:
"Bo
roto
mai i te aau te m^ao ino, te
te Varua
Ua
parau
na
ha
taparahi taata,
te faaturi,
eia, te haavare e te faaino,"
Mai te mea e,
ite oia i te Atua i roto ihoa i teie
nei, na roto i te mata no te faaroo, e
oraraa
taua iteraa
o
ra
o
Atua,
râ, eita e nehenehe ia hio i te
tupu te faafaiteraa ia’na na
tatou, ia noaa mai râ ia ta¬
tou te faaoreraa no ta tatou mau hara, ia iioaa
mai
ia tatou te aau tamâhia, e nehenehe ïa ia
(Mat. I5/l7'’Î9)«
mua.
te titau nei lesu ia mâ
aau, eiaha tatou e mahao e, o te hoe ïa o—
hipa rapae noa, mai te aau e horoi—noa-hia o
te
roto i te haapaeraa i terâ mea e
mai te vaiho noa i te aau i roto
ihoa
i to’na huru. Ba roto i teie titauraa, o
roto
ta’na
e
hinaaro nei ia mâ, oia hoi te
aéu, eiaha râ o rapae te vahi tei hiohia e te
mata taata, E mea faufaa ore te mau mea rapaeo
la
mâ te aau, e mâ te mau mea’toa no roto mai
i te taata : te manao, te parau e te ohipa, te
mau mea hape, te mau mea haavare, e tei faahi—
ti
i
te pure a te papai Salamo, o tei nao e:
(88/ll) oia hoi: "a amui, a tahoe i tou manao
e
tou
hinaaro
atoa ia hoe i te matauraa ia
ia
ore ia
E feia hara
i
te hio i te
no
reira
ia afai i to tatou
tatou
nia
tou mai ia’na’toa ra.
Ba roto i te tiaturiraa aueue ore,
faaroo
toa i
i
to
te
to’na mau tavini ato’na mata, e e papâlhia to’na ioa i nia
ratou mau rae, e riro te huru o te Atua
nei tatou e,
e ite
ei hiiru mau no ratou iho e e
taata
nei te hanahana
taata
e
ua
o
itea
roto i te
Ua hamanihia
na
te Atua.
hoo-faahou—hia mai oia
ttimu
roto i te haapae—noa—raa
mau
tupuraa
rap^e,
i
tatou
maite
retitiano, e to’na hopea, o to tatou ïa fâraa'
tu i mua ia’na no te mea, ua faahuruêê—hia ta¬
te
to’na
mata
teie faahuruêraa na roto i to tatou oraraa Ke¬
oe."
na
mau
a faahuruêhia’i
i te Varua, E tupu
Atua,
i to’na hohoa na roto
rapae
noa na
i terâ
mea,
Eita râ te aau mâ e noaa
ro—
Mesia, na roto i te mana no
te Atua.
Areà
te poroneia, te
faahuruê maite ia’na i
e
te
na
mai ia tatou
i te ino i roto i
roto râ i te
ra, no te mea, ua faaau atea te
ia au i te hohoa o ta’na Tamaiti,
E
e na
te Atua
4
ao
to tei mâ te aau,
e
no
taua
Atua ia’
ite ratou i
TUAROI
SALAMO
'NA’NA TE TAI,
95/5 VI
NA’NA HOI
toa
râ
mea
e
te
ua
aroha
e
tatarahapa
(II Petero 3/9)® Mai te
reira te Patu no tatou, no
to’na hinaaro ia ora paatoa,
na
no
to’na
ia na
reira’toa
tatou no to tatou mau taeae rii ta’
here.nem. E ara, ia ore tatou ia riro ei
maheaituraa
a
hapa’i te tahi paej e ia hapa
hoi
to
tatou mau taeae ra, a a6 atu ia tata¬
na
i
HAMANI
e
rahapa
OljnjABAâ
e a faaore atu i ta ratou hara, la moe
ia tatou taua parau ea, te faahaamanao nei
te miti ia tatou i te faahaparaa a te Patu,
râ
0 vai i roto
ia
tatou^ tei ore â i ioia hoi te miti ?"E fenua motu to
tatou
tei haati-roa-3iia e te niitij'.e i te mau
mahana'toa te hio noa nei tatou ia*r_a, la hae—
■fce
t
i te tai
tatou
re
ia
te purumu,
na
te ite nei tatou ia'na
te
ffioe
i te fatiraa i nia i te aau e i tahala haere
tatou
i nia i te mouà, te ite
mau
are
tai,
I-
nei â tatou ia'na mai te vahi teitei mai* I te
mau
vahi
atoa
e i te mau
mahana'toa, te vai
nei
noa
te
mea
ti
e
te miti i
i to tatou
mua
mata, e mai
ra^e, te parau nei oia ia tatous '’îlo te
Atua vau, na'na vau i hamani,"
Oia mau,
au
Atua i hamani i te mi—
i roto ia*na, te
mau mea nehenehe
atoa, ei
na te
te mau mea huru rau atoa
te tino
no
faaunauna
parahi
i
te
e
te tino
nei. Eita
i te
rare
Teie
nei
e
vai nei
tai. la hio tatou i taua
mau mea
râ,
â oia s"]Jo te Atua vau,
ia
au
i ta tatou i ite, te
e piti no te miti, I te tahi
manina roa te miti e te hinuhie nehenehe ia tatou i ÿaua taime ra ia
e mea
nu,
e
mataitai
te
fare ta tatou
huru
na
mahana,
te
mau
ia taio te î
e
huru rau, te parau nei
na’na vau i hamani.”
vai
te
e
e pau
i
tai,
te
mau
mea
nehenehe atoa i raro
i
I te tahi râ
mahana, te hautisti nei
miti, te puu nei to’na mau are, te fati nei
te haruru rahi
ma
haehaa’toa
e te nina nei i te mau vahi
te fenua nei. Te tomo nei te mau
o
é te mau pahi e te horomiihia nei ratou e
feia'toa
i
nia iho ra. Te parau nei â t©
miti i reiras ”l'o te Atua vau, na’na vau i ha—
poti
te
E
mani,
ere
o
te taata tou
oia mau, i tahatai i
se tei tairi i te miti
E
te
Atua,
roto
i te faaueraa
a
ei eà no îse—
parau ai te papai Salamo e,”ua ite te¬
raela, I
Galilea,
te
PiJiahirota i mua iâ Mona
ua vehe taua miti ra_p
rnit! ia’na
e
i
maue,” I roto hoi i te
ua
te taime a roohia'i te
mau
logo no
pipi i
reira, i te mau taime atoa
te
parau noa nei te miti ia tatou e,”no te A—
tua
vau,
na’na vau i hamani. Oia tau Patu, e
faaroo
vau
ia’na,”
Ha roto i teie parau, te
faahaamanao
nei te miti, ta tatou i hio noa i
te mau mahana’toa i te hoe mea tei moe pinepi—
ne
ia tatou, oia hoi $" Ho te Atua ta,tou, na*
na tatou
i hamani,” ia au i te parau a te Ko-
heleta
12/1.
TUI'ÆÜ I.
mil-
I
teie
miti, eaha te parau
ia tatou i te
ara
mau
inaa
e
ha—
i te evanelia
a
huru maitai aè
oia
ia teianiuhia te hoe ofai
oro
aî, e ia tabrahia i raro i te
oia i te hoê i teie nei mau
taata rii.” la au i teie parau, e ati to tatou
i
nia
i
ia
te
ta’na
faaihapa
mau mea e
hapa'i. Teie nei Patu marû, o
te feia hara
ia
ora
ho,
e
e
ratou.
ia titau i to ratou tatarahapa,
Ua na reira hoi oia ia tatou i-
te hinaaro nei ia na reira’toa tatou i-
to tatou mau taeae
roa
reira.
Te
Atua tei heheu mai ia’na na roto i
ta'na Tamaiti,
te Atua no te jjarautia, e te
e
Atua ïa o te faaore mai i ta tatou
hara. Te parau maira hoi Mika es ”E aroha
faahou mai
â oia ia tatouj e tinai mai â oia
aroha,
mau
i to tatou
ino, e faarue paatoa oia i ta tatou
hara, i raro i te moana.” (Mika 7/19), Te
mau
mea’toa tei mairi i raro i te moana ra, q,
ïa e hoi faahou mai i nia, e moe râ, Taua
vahi
hohonu e te moemoe ra, o te vairaa ïa no
ta
tatou mau hara, ia faaorehia e te Atua ra,
Teie
te
auraa,
ia faaore te Atiia i ta tatou
mau
ore
mau
hara,
moe
roa
ia
e
e moe roa ïa mai- te mau taoa’toa e
mairi
i raro i te moana ra. Aue
ïa
parau oaoa e, no tatou te feia hara tei arohahia e te Atua, i pohe ai ta’na Tamaiti® la
moe
ia
tatou taua parau ra e te huru o ta’na
i
ta tatou hara, a
faahaamanao mai,
faaoreraa
na’na
e
3
hio i te miti e
— Te
faahaamanao nei
mea’toa i te faaroo.
te miti
ene
tia te
mau
te mau
to
no
Hehera, te tuatapapa hia nei te mau ai-
I roto
e
i te pene XE no te episetole
te faaroo
te
i raro aè
i
i te Paufaa Tahito
ohipa maere tei oti ia ratou no
mau
to
ratou
faaroo. Ua pau ia ratou te mau Basileia
i
te faaroo.,, ua opani i te vaha o te
liona,
ua tinai i te puai o te
auahi, ua ora i te ma¬
ta
o'e
ra,
ua faaetaetahia i te paruparuraa
aito roa’tura i te tamai ra, e fati atura
nuu
tae
i
nei
tatou
pipi
no
o
te fenua éè
te tau
no
te
ra
(ïïehera II/33-34),
Patu, te ite pinepine
ia’na
i te faahaparaa i ta’na mau
to ratou faaroo tapetepete. E te parau
nei oia ia ratous "Ahiri e faaroo to outou mai
te
huero sinapi
i te rahi, e parau noa’tu ia
(Mataio
21/21)e E parau mau, e tia te mau mea’toa i te
faaroo. I te tau o
te mau aposetolo, e mau o—
maere tei oti ia ratou, na roto i to ra¬
tou
faaroo, E i te tau hopeà nei, te tupu n©a
nei
â te mau ohipa maere na roto i te faaroo,
hipa
I
te mau taime atoa e hio ai tatou i te
miti,
te faahaamanao nei oia ia tatou i te mea e ne—
henehe
i te faaroo ia faatupu, ia nehenehe ia
tatou
tei parau mam es ”te marû nei hoi au e te haehaa
o
te aau,” aore ïa e faaore nei i te pa¬
rant ia.
Te
titau nei oia ia tatou ia aroha i
”...
rahapa, a faaroo mai i te evanelia nei (Mareko
I/I5). E ani tatou i te Atua ia faatupu oàia i
te hoe araraa i roto ia tatou, ia ore tatou ia
vare noa i to tatou htiru, ia ite râ tatou
e, e
feia
hara,anaè tatou, a faatupu ai tatou i- te
tatarahapa mau i roto ia tatou. E Atua aroha
noa
hoi
to
tatou
Atua, tei ineine noa i te
faaore
mai i ta tatou mau hara, ia tatarahapa
tatou, Ua parau hoi te papai Salamo es ”te aau
paruparu
e
te oto, e ore oia e vahavaha i te
i teie nei moua ia pee oe e ia taorahia
i raro i te tai, na’na ïa e faaroo mai
Luka
te parau
tai,
e te Patus " Ua
tae i te tau, te
mai nei te Basileia o te Atua, e tata¬
outou
roto
riaria ta te Patu e faaara nei:
”Eita
roa e ore te mau mea e
hapa’i ra, e te
taata râ no’na e hapa’i ra, e ati to'na, E mea
i
porohia
fatata
te mau
E
hara
anaè tatou (Homa 5/l2)
i te maitai o te Atua e ua riro
ririhia. Ho reira te parau matamua
ei tamarii
tei
la
faahaamanao nei ia tatou ?
e
feia
tatou
ere
ra,
la hio tatou i te
ta'na
E
ua
te miti. Ho
e
Te faahaamanao nei te miti ia ta¬
o ta te Atua faaoreraa i ta ta¬
i faaea’i te
na te parau a te-Patu
vero,
matai
Patu, o te Atua ra^
—
i te httru
tou hara.
oia i to tatou mata i te tahi taime,
faaroo
nei
ïa tatou i te haruru no to'na
e
i
2
tou
rii, Ua parau hoi Petero e*
faaoromai rahi râ to’na ia tatou, aita
i hinaaro ia pohe
atu te hoâ, ia hoaa paa—
te
ia
hiopoa i to tatou faaroo, e ia ani e
Patue, ”A faarahi mai i to matou faaroo.”
la tae i te
te mata’i tatou i te
hopea ra, i te taime
e
i-
upootiaraa no te Basileia
o
te Atua, te tohu ra te peropheta es ”e î te
fenua i te ite ia lehova, mai te vairaa miti e
î i te miti ra,”
(isaia II/9).
.
^
^
^
+
^
PARAU API
I„ TE ATI ITO
:k''‘ V
=*■ '-i ■
>^
*
-V
=^
*
+ *
-k
>f
^
X-
x".-V-
^
(E rata na Taiamaia or.)
RAPA O
fare
pureraa,
,
te fentia tei faatere
no
taki mau fenua rapae. E parau
no te mea, ua kaamata te koê
tau
apî tei faaineine i te tau i raua no te okipa evanelia i teie pae fenua. la kaamaitai,
te
Atua
ia Tupai mâ e te mau okipa ta raua e
rave
i roto i teie paroisa raki tei farii mai
ia
raua,
ia kotu te mau okipa evanelia e te
mau okipa © maitai ai te fenua.
to
ia’na,
raki
oaoa
no te
teie
O’TERIITUA
(Moorea)
mâ i Uttiroa. Ho Afareaitu
Ei faaineineraa ia raua no te
okipa no te toroà, ua tonokia raua i ütu—
mau
raua.
kaamaukia’i raua
i faataakia e te A.R. na
raua.
Ei pikai iko i te Peretiteni e te faaaê
koi
no
te Ttikaa e kaapao ai TERIITUA mâ i ta
raua taime kaapaariraa. E riro raua ei tauturu
faufaa roa i roto i teie paroisa raki tei tupu
maite
te'mâu okipa i te pakiraa,:mai te taime
mai â i kaamaiikia* i te kaapiiraa teitei i rei¬
roa
i
roto i te fare.
Te
^ *
naè
fariiraa mai i te mau tavini tei tae atu i ro¬
raâ, te papal nei au i teie
rata la outou no te faaite atu i te huru no te
ati
tel
tupu iho nei i Rapa nei. E ati matai
taua
ati^ra,. e matai puai roa tei ore i au i
te
mau matai tei tupu aè nei i 6 matou neis e
72 maile
i te hora. Ua tupu te matau raki i
roto
i te taata i te farararaa mai teie matai
mai
te va3ïaki.i;i te mau fare, te ofatiraa e te
faah.aniruraa
i
te mau tianu raau. üa rahi roa
te mau fare tei pararij te tahi mau fare patu,
te
taatoa o nia tei afaikia e te matai e aita
i
itehia e tei kea te matiraa, tei rare paka i
te taio Te taki mau fare, ua karurukia ïa e te
mau tumu raau e ua parari roaf auaâ râ, aita e
taata to roto a karuru ai teie mau reiau, ua ite ikoa te taata e, eita e nekeneke ia faaea i
E hoa here
kauti
nei, e mau taata ai teie mau paroi¬
sa, aita roa râ e taata no rapae atu, maori râ
te
mau
kaapii evanelia matamua roa.Ho rei—
ra,
te riro nei to T'UPAI mâ taeraa i roto i
teie
paroisa raki no Rurutu, ei omuaraa no te
koê
tau
apî, oia koi, te tau no to te fenua
Rurutuo Tae roa mai i teie
jj'i
H-t * -¥-
aita i parari, ua
nia e
râ te tino fare e ua, fatata'toa o
i raroj auaâ râ ua itoito te taki pae oparoisa e te mau papaa i te i>aiumaraa i nia
no te katua i te
tapoi o te fare i te mau taura raraki,
ia ore ia taorakia e te matai i ta¬
re. Ua parari râ te' taki mau kaamaramarama, ua
makiti
e ua pee te taki mau punu, e te paruiai
topa
tae noa’tu i te taime e
e
i te paroisa
roto
ra.
te
H© Afareaitu atoa raua,
ia raua no te fenua iti no
l'îaiao. Ei reira raua e rave ai i ta raua taime
0 AHTOHIO mâ.
e
fare putuputTxraa, ua
Te
vai
nei
iti,
e
i
mua
raki teie e
ia raua i roto i teie paroisa
te ani nei tatou i te Atua ia tauturuokipa ta
kia raua e ia kaamaitaikia koi te mau
râ teie ati raki e te mau mea
rsiki i faainokia, aita roa cebtaita i
raua
rave.
e
e
reira.
farii oaoa te paroisa iti no
no te mea, ua maoro to ratou
mai te taime mai â i rookia’i,
Beniamina mâ i te ati mai. E okipa
ino atoaj ua
te kaamaitai nei matou i te Atua no te
au
i te kuru o teie ati riaria, no
te
raki o te mau mea i faainokia na roto i te
puai o te natxira, ua ite matou e na te rima o
te
Atua i paruru ia matou i ore e^i te ati, te
ati pêpê tei kau roa*tu i te riaria.
pêpê,
raua,
vai-otare-raa,
Uoa’tu
rave
ia
Maiao
parari te taki mau kaamaramarama.
e
Ua
kaapaariraa.
parari atoa
ïa, no te mea, ua ô te matai i roto i te fare.
i roto i te terono, ua
paiumaraa
faataa te A.R,
ua
0 raua noa na pipi tei
0 TETUAHUI mâ.
la
maiÿ i roto i te aua no te mea, ei pikaiko
Papeete (te Peretiteni no te
tukaa) e rave ai raua i ta raua taime kaapaa¬
riraa,
kou raua e tonokia*±u ai i roto i te
toe
i
te orometua no
Paroisa i faataakia na raua.
faaite
atoa nei matou i to matou
raki
i te Hau, o.tei tapapa oioi ia
matou
i roto i to matou ati, no te afai mai i
te
mau
tautiiruî te maa, te aku taoto, te aku
Te
0 KELLY mâ.
mauruuru
i
Taua
taime
koê
AitauEELLY mâ i. tonokia i
te taki paroisa i
roto
te fenua nei, no ta
kaapaariraa, teie râ, na roto i té
a
te Sotaiete no
lŒLLY i Parani. I mûri aè ia
makanakaka, etc... Ua putapû to matou aau i te
kere no te Hau, tei tono oioi i te koe paki no
te
faakoro mai i te mau tauturu, noa’tu te atea o to matou fenua iti ia Takiti.
pute
Paris, -ua tonokia
TERIITEMIRO
o
te
i mua nei, ua reva’tu KELLY
no te koê matakiti te maoro, E faaea oia i pi¬
kai iko i te taki mau orometua faatere paroisa
mai i te avaê
tae
te kaapao i te mau koipa e ravekia e te mau
orometua farani i roto i ta ratou mau paroisa,
no
Papaikia ? Taiamata or.
e
teie rata ,
te ite nei tatou i te ati tei tairi i to tatou
mau taeae rii no Rapa. Hou a tae mai ai te mau
parau faaravairaa
no taua ati ra, te faaite
nei
tatou
i to tatou aroka ia ratou, mai te
ani
i
te Atua ia kaamaitai faakou oia i teie
nei
fenua iti, te mau ut\iafare,e te mau taata
la
au
i te mau parau no
te
e
kaere atoa oia i te taki mau Haapiiraa no
faaravai e te faakokonu i to’na ite. To’na
koa, te faaea nei ïa i Heremona e tae
te koiraa mai
o
noa’tu i
KELLY.
3. TE MAU MISIOHARE API MAI.
Ua tae mai â i teie avaè te mau misi-
tatai taki.
apî tei anikia e te Ekalesia no te mau
okipa e vai nei*
onare
2. PIPI HAAPAARI.
0 JACCARI) mâ.
I
roto
i te veâ no te avae
i mairi,
no
faaitekia’tu te revaraa no na pipi e piti.
I mûri aè ia raua teie te mau pipi tei reva’tu
no ta ratou taime kaapaairiraaî
ua
T'UPAI mâ i Moerai
0
no
revaraa
i
TERIITEMIRO i Parani, ua ©tare te
a
ïa
e
toroà,
to raua
toroà kaapii
i teie toroà i roto i te koe fare ta¬
no
Helevetia.
te kinaaro
E
no te mea, ua faaroo
te Ekalesia tei ani i te
i
piti
o
te orogietua kaapii no Moria, ua vaiko
i ta raua okipa i Helevetia e ua tae mai
i
Takiti
nei
no
o
te pakono i ta tatou aniraa.
Hou to raua kaamataraa i ta raua
ua
kaereraa mai
koê taata no
tonokia’i i roto i te koê paroisa no
e
(éducateiir). E 6 matakiti to raua
raua
raua
raâ, e mai Makatea mai to raua
te aua pipi. A taki roa nei te
rapae
raua
tamarii
marii
paroisa no Moerai. Ho reira, ua faaoti te A.R.
ia tuukia te koê pipi i roto i taua paroisa ra
ei reira oia kaapao ai i ta’na taime kaapaariraa, oia koi, e piti matakiti. Ho Papara o TUPAI
Atopa, na nia i te ^laki ra o Plavia. Ho He-
levetia
raveraa
(R\rrutu). Mai te
Ua tae mai raua i te 10
kaere
raua
i Raiatea
no
ariraa i te mau misionare
okipa i Moria
te koe taime kaapa—
apî, oia koi te kaa¬
piiraa i te reo no te fenua nei e te kaamatauSUITE
6
PAGE
7
?
M.
te
raa
ta
naa
raua
taeraa
raua
et Mme
i tc
raua
PERROîI mâ i
t
JACCARD
pau 9 te oraraa no te nui kaere aai e tavinio IJa riro to
mau
haamâmâraa, i te ohipa a
ci
mai
Moriaj
te
no
te haere nei te
mea,
tamarii i te rahiraa.
0 CHAEEOîil'jlUxil
te
17
roto
atopa nei
no
i te hoe
raua
oire
haapii tamarii to
roa
i te tahi atu
raua
roto
iti
ohipa
mai
raua
no
Farani,
i
to-
e e
Te vahi taaê râ
raua„
mau
tae
no
misionare, teie ïa, tei
CHAHBOITIjIEE i te taime
O
ta’na
Ua
nia i te ma-nureva» îIg
na
no
te
raveraa
faehaus ia au i te t'ure
a
i
te Eau
Mlle
ei
teie
CHRISTIANE MECKERT
faaineineraa no te mau tau i mua. la
iriti tatou i te hoe ohipa
ia faaineine-atoa-hia te
CHARBONNIER
tei mana i nia i te mau taata far-ani a—
Ua faatia râ te ïïau i teie nei, ei tautu-
Me tua,
toa„
e au no
taua mau
tia'i, ia ore ia tupu te fifi i te
mau
taime
e
ore
ai te mau tino misionare e
noaa
mai. Te tiaturi nei tatou i te manuia no
to'na
tere e ia riro to'na revaraa ei faaine¬
ineraa i te tahi atu â mau feia apî.
ohipa
M, et Mme
apî i te fenua nei,
feia
ra e
Sotaiete—faatupuraa-parau,,oe i
ruraa
i te
te
haapij.raa iho hoi a te Hau iitte mau
atoa,
ia, rave te feia tei titauhia i ta
mau
ohipa
vahi
matahiti
ratou
no
te ture faehau i roto i te
a
te Hau e aore ra, ta te mau faafaarirohia te taime ta ratou i rave
ohipa i roto i te mau Haapiiraa, ei taime
ta
ratou ohipa faehau. Ua rahi roa te mau
Haapiiraa
rooo
te
no
E
faehau
(e toroà haapii to ratou) tei rave i ta
ratou
taime
faehau i roto i te ohipa haapii¬
Ho roto CIIAEBOHHIER i teie pupuo Ua tonohia
raua
i
Uturoa no te mono ia UOM mâ i te
faatereraa i ta tatou fare haapiiraa i reira^i
raa.
4. TEI HE?A«TU I
FARAHI.
avaè, ua reva'tu o Eric
PAIE, haapao tamarii no ^oria i Earani, no te
haere
i te haapiiraa ia noaa mai ±a*na te hoê
parau
no
te toroà "écLucateur** • 0 te tamaiti
matamua teie no roto i te Ekalesia ter tonohia
i Farani no te titau i teie toroà. Te riro nei
I teie atoa
■T'-V
7\-^
^
^
'f -K
C'-l"
a.''' -*= ^
■>
-k
k
^ ^ k'-k
V ik-k
* j.^
^
jk k 'V^ ï^
^
i(-
if^
^
^
O ■ "Ar ^
k
ï
t
^
^
^
^
^
^
^
^
'i-
Mlle ALICE
Ha nia i te manureva
'
.
‘/V
^ S ^ AC
dana.
te
^
-K
^
^
^ jfi
5f
^
^
^
^
no
te 30 no Ato—
pa
ua reva'tu
o Alice HG, e tamahine na Wil¬
liam HG,
0 Diakono no te paroisa tinito,Iiri-
-Ai
"T*-
NG
if-
cole
^
Ua
reva oia no te haapii i te toroà no
Pare Haapiiraa Toroà a te mau tamahine (E-
Ménagère) tei mahiti aè nei i Uturoa,
SUITE
7
PAGE
8
Parau opi
Tae
mai
roa
i teie
nei tatou i te
mau
orometua
Haapiiraa,
no
te raea^
re
lauru
orometua i
i te
neraa
i
te
roà,
nua
tau i mua,
no
faaipoipo
teie Pa¬
orometua,
e mea varavara teie
îo reira^ ei faainei»
Paranil
hoe mau tamahine
nei, te fifi noa
haapii
e
no
tahiti
te
ia nehenehe ia ratou ia hoi mai i te feno
te amo i te mau oMpa i roto i ta
Pare Haapiiraa toroào 0 te piti teie no
1957»
ohipa,
i to'
(Viénot) i te ma¬
i
Taiete i roix'a.
Tei Kouaoua’toa to’na raveraa i
roto
i te piha faatereraa a te
nei
tatou
te
tamahine tei reva’tu oia hoi
te tamahine matamua.
Odette
LAI,
nei to Vea Porotetani
i to
o
Ha
aroha
ia
Alice,
haamanuia mai
roto i te
rii
ôraa mai teie tau tama»
apî faaipoipo ore i roto i te. aua
pipi, te
mahiti nei te uputano te ho§ tau
apî, lai ta-
hito
Te faaite
na
Ua reva oia i ITouméa i mûri aè
i te Haapiiraa
faarueraa
na
tia ia tatou ia tono
te haapii i teie to—
Hubert BREî-IOîTP, e 25
matahiti, aita i
O
IIo lîahina oia, e tamaiti na Brémond
roa
mai
e
tae mai hoi i teie
faaipoipo
nei,
e
feia
anaè tei faatiahia i roto i te Haa¬
piiraa
orometua,
I teie nei rê, ua mahiti te
uputa
ia raua, e te faahiohia nei, te feia
apî
mai te ani i te Patu ia
i to'na tore»
atoa
tei
noââ te mau parau
haapiiraa, ia ite
ratou e, i mûri aè i ta ratou
hc<apiiraa,' e neheneho ia ratou ia tcmo i roto i te
hhafiÊiiEaa
orometua tei tiai ia ratou. E
taime maitâi hoi
5. TE lÆAÜ PIPI- API.
Ua tae mai
matamua
e
tei
teie
3
no
reva
na nia ia Tahitien na pipi
Taratoni. E mau tamarii tahiti
i Taratoni no te rave-ohipa. E
te
te vai
maitai
.
tésupoo, a aita
pae utuafare. Te tiaturi
nei tatou
i te manuiaraa no te opuaraa a teie
tau tamarii apî, tei faariro ia raua
ei hioraa
na te feia
apî.
hoi
inaha, i to ratou parahiraa i teie fenua ê, ua
te tahi opuaraa taaê roa i roto i to ra¬
tupu
tou
apîraa,
Ua itea ia ratou te tahi mea ê atd' i
imi e tei riro ei txamu no'' to
ratou faarueraa i to ratou fenua»(A haamanao i
aau.
te mea ta ratou i
e
ra
taupûpûi*aa i te
Te
faaite
atoa nei tatou i to tatou
i te
mauruuru
paroisa tamarii tahiti no Tara¬
toni e ta’na
orometua, no na pipi e 3 ta ratou
i tono mai ia faaineinehia ei rave
ohipa na*te
Ekalesia,
Ua riro teie ei tapao no te
tupuraa
te ohipa evanelia i
rotopû i ta tatou mau ta¬
marii
i
te
ara, - -.Sîtètha hoi, noa’tu te ohipa
maitai tei noaa ia ratou, ua nehenehe ia ratou
ia faarue
i te reira no te haere ei tavini na
te
PIPI API
Ekalesia,
.
te
parau no Saula tei haere e imi i te mau aa to’na metua i moe), Ua itea ia ratou te
Patu
no te Ora tei ore i itehia ia ratou i
tg
fenua nei» Ua pûpû ratou ia ratou iho
no’na, e
ua hoi mai i te fenua nei no te titau i te to—
sini
roa
NOMBRE DE LOTS: 16
orometua, a tavini ai ratou ia'na na roto
i to ratou
oraraa.
Lots principaux
Teie to ratou mau ioàt
1 Voiture OPEî.
Av choix ;
ou
1 Maison
Terii lAHEI,
ua fiCaipoipo, e
E mea maoro te faaearaa i Uoxunéa,
2 tama¬
ei rave
ohipa i roto i te Taiete ”16 Uiokel”, na roto
i to’na toroà tamuta. I louméa, ua t-uru itoito
oia i te mau ohipa no te paroisa tamarii tahi¬
ti i pihai iho i to’na Diakono e i te orometua
rii.
(tei
fatata
taua
no
1
i te oti i teie nei) oia te tahi
ohipa ra.
2 Tifaitai.
faaipoipo.
atoa te
24 matahiti, aita a
Uo Maharepa oia (Moorea), Ua maoro
e
faaearaa i Taratoni ei
roto i to’na toroà "mécanicien”
rave
—
Vespa — 2 Moteurs hors bords
écrire
—
Tondeuse
Date de tirage :
Nota ;
Tihoti PITTHAU,
Land-Rover
-
hamanihia’i te fare orometua
a
uiaison
MaMobylette
Solex
chine à coudre [élvcirique) — brigo —Machine à coudre
2 CV Citroën
Machine à
hoi, I te taime
tamuta
l Maléritl de construction pour
1 (-ainion (’itia.ën ( ‘io t. )
ohipa, na^
8
Poste de radio
Hicvclctte
—
7 Mars 19â5 au Collège Viénot
après
date du tirage, est accordé aux gr.giiants pour retirer leurs
siège social. Presbytère de Paofai, Quai de l’Uranie, Papeete. A l’expiration de ce
délai, les tpts non réclamés demeureront acquis au Conseil Supérieur.
Un délai de trois mois,
lots au
i KouaoTia,
—
Fait partie de Vea Porotetani 1963-1964