EPM_Vea Porotetani_19640304.pdf
- extracted text
-
N°
TE 64 O TE MATAHITl
PITI
Hoo i te mata'nlti hoS "î
33
MARS
AHURU TARA
Rédacteur
-
:
AVRIL
DAM I EL MAÜER
AVAE NOTE FAAROO POROTETANI - MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
^ a}raÛA? ^ I ^
ÉGLISE PROTESTANTE MAOHl
Centre de Documentation
»»
d'information (C.D.l.)
PAPEETE - TAHITI
Teie na tamahine e piti no tatou
i te haopiiraa i Foroni
ILS TRAVAILLENT PENDANT
IA TAOTO TATOU, TE RAVE NEI
QUE NOUS DORMONS
RATOU I TA RATOU OHIPA
Peut-être
penserez-vous quMl
s'agit des standardistes du Central téléphonique
qui veillent chaque nuit pour répondre aux appels de gens qui demandent un secours.
Ces amis ont toute notre affection mais nous avons d'autres acils très chers, qui
toutes les nuits oîi nous dormons, travaillent sans reltche.
I! s'agit
de nos enfants tahltiens - petits et grands qui étudient en Métropo¬
plusieurs centaines, car si on ajoute à tous les boursiers
ceux des organismes privés, on se rend compte qu'l 1 y en a un nombre
le. Leur nombre atteint
du Territoire,
Important dispersé à travers toute la France.
C'est un signe réjouissant que cette présence de nos jeunes tahitlens en Métro¬
pole. Les raisons de cette joie sont multiples.
Ils sont la preuve d'un lien authentique entre la France et Tahiti, et dans
s'arrêter à des formules d'image d'EpInal, Ils rsettent en relief l'ancienneté et la
solidité de ce lien.
Peinei aè,
e mana'o
outou, o t® jnau potii no te fare
niunâu-parau tel ara i te mau po atoa no te pahono mai 1 te
mau piiraa no te mau taata tei ani mai i te hoe tauturu, Ua
herëhia taua
mau rave ohipa ra,
te vai nei ra te tahl atu
mau hoa tei here
atoa hia, e tei rave i ta ratou ohipa, ma
te tuutuu ore, i te mau arui atoa.
O ta tatou
u^u tamarii, te mau rarahi
tei haapii i te fenua metua. Ua hanere e ua
tanarii ra ; no te
mea, ia arauihia i to te
marii tei
tonohia e te mau
Sotaiete
huru
mau
tamarii tei purara
te mau nainai
hanere taua mau
H£ju, te mau tarau, ua rahi te
e
i Farani.
O te hoe tapa’o oaoa,
rii Tahiti i te Fenua rahi
taua faaearaa ra no te mau tama¬
-
Ua
rahi te mau tumu
no
to
ta¬
tou oaoa.
Ils sont le signe de l'évolution du Territoire qui par ses jeunes assimile en
dépit des critiques, des lenteurs et des maladresses, la langue française, et ce qui
est mieux encore la culture française,
une certaine manière de penser,
de
compren¬
dre, d'analyser un problème.
ia
e
mai ratou 1 te
taamuraa
hoe taamuraa mau
1 roto ia
taa noa'tua ai i te mau parau tei
haapapu nei ratou i te paari e te tahito no
Tahiti
matarohia, te
taua
Bien souvent,
faaite
Ua
Farani
;
e a
ra.
cette assimilation se complète d'une Intégration, d'une fusion
dans le peuple accueillant.
rares les Tahitiens, qui se fixent d'une manière plus ou moins
permanente en France, et eu égard è la proportion des présents en Métropole, Il y a
Ils ne sont pas
beaucoup plus de Tahitiens qu'il n'y a jamais eu d'Africains, de Malgaches, ou de
Calédoniens qui séjournent en France, certains par goût d'un nouveau genre de vie à
Paris très particulièrement et sur la cête... 11 y àetes "colonies" de Marseille, de
Toulon et de Nice, d'autres par mariage, surtout les jeunes filles, qui adoptent né¬
cessairement le lieu d'habitation de leur mari.
tapa'o atoa no te tauiraa o te fenua tel haa¬
pii maital i te reo farani noa'tu i te mau faahaparaa,
te
mau taereraa e te
mau ite-oreraa, e te vahi maital
aè, te
feruriraa no to Farani,
te hoe huru taa'e no te mana'o, no
te taa’e no te hiopo’a i te hoe parau.
O te hoe
ua
hoeraa
faahope plnepinehia taua faauraa
ra e te hoe autatahi i te îahi, te hoe taaatiraa i te
nunaa
tei
te
farii mai i te mau
tamarii tahiti.
Aita
e
va’^avara
te mau
Rien ne prévaudrait mieux
Ceux qui se
donnent un peu la peine de renco^Ver les Tahitiens en France, ne
sont pas peu surpris et émerwl 11 es d*en ûê^v-vn
] bien parmi les Corons du
Nord, partageant k vie des mineurs qu'sn Akace où la ”r” roulement des "r" propre
à Tahiti, se durcit alors v.'1r,tonat1ons germaniques®
tout en pensant fidèlement à leur petite partie délaissée un
jour avec l'esprit la la revoir blentîSt, volent s'écouler les années et de revien¬
nent pas»
Qu'avons nous à penser du sort de tous nos frères établis d'une manière plus ou
moins durable en Métropole ? (Il y en a d'autres aussi qui partent à Hawaï ou en
Amérique, mais 11 est difficile d'en évaluer le nombre)» Depuis le jour où Bougain¬
ville emmena sur sa frégate la "Boudeuse", l'audacieux Ahu toru, qui ne devait ja¬
mais revoir son pays, innoabrales sont ceux qui sont partis pour des séjours plus ou
moins prolongés, dont les plus anciens étaient déjà motivés par un souci d'étudiés,
de formation, plus poussée;
Au temps de Napoléon
III, Il
y avait
déjà des "boursiers" avant la lettre qui
allaient acquérir en France quelques rudiments de culture. Cette expérience ne
na
pas
qui
tant besoin d'être aidé dans ses responsabilités, tant besoin de trouver ou
a
de retrouver là solidité d'une famille.
Il est
Nombreux sont, qui
don¬
à l'époque des résultats très heureux»
Le séjour de nos jeunes en France révèle une faculté d'adaptation remarquable
(plus nette encore chez les jeunes filles que chez les jeûnes gens) une grànde |1sance à accepter, sinon à adopter un style de vie auquel lis n'étalent pas forcément
familiarisés à Tahiti» Cette aisance est si notable qu'ils sont à leur tours, faci¬
lement adoptés par ceux qui les connaissent.
11 y a beaucoup de "metua faaamu" en France qui n'ont rien à envier par le zèle
à ceux qui existent Ici, et qui se dévouent corps et Sme pour que le séjour de ces
jeunes, soit le plus réussi possible»
Autant d'atouts en faveur d'une
meilleure compréhension,
plus profonde entre
qu'une atmosphère familiale, la redécouverte d'une
pourait accueillir et suivre un jeune pendant plusieurs années
vraie "famille" qui
certain que l'existence d'un Foyer ou de plusieurs homes serait souhai¬
table, pour réunir éventuellement ces jeunes durant les vacances, Foyers où ceux-ci
pourraient se retrouver par groupes de 20 ou 30, encore qu'il faudrait que ces
Foyers soient "mixtes" c'est à dire mi-tahitiens, mi-métropolitains pour que préci¬
sément se maintienne cet équilibre nécessaire à un développement harmonieux.
^os jeunes doivent entrer dans un monde de compétitionseét de luttes. Ils
ne
doivent pas eevenir blasés ou avec un esprit revendicateur»*
Quand ils
reviendront, ils ne seront encore que la première vague, et modeste,
partirent en Métromole pour accéder à un niveau d'études plus élevé.
de ceux qui
Il faut se dire que chacun de ces jeunes
ayant séjourné trois ou quatre ans
plus tout à fait lui-même à son retour et qui tout en
restant Tahitien, son caractère tahitlen ne sera plus celui d'un enfant d'ici qui
n'aurait jamais quitté Moorea, Rurutu ou Huahine. 11 ne sera pas un Parisien ou un
Marseillais, mais il sera un exemplaire nouveau d'un peuple en pleine transforma¬
tion, en plein devenir»
sinon
plus
en France ne sera
Nos enfants en France, c'est le meilleur atout de notre pays. Il vaut la peine
qu'on s'en préoccupe et qu'on s'y interesse.
Pensons aussi à nos soldatsgqui sont à Fontenay le Comte, à Hourtin et à Fréjus
qui tout en vivant une expérience différente n'en apprennent pas moins une le|on de
même importance.
VOICI LES NOMS
DE CEUX QUE i.AEGLISE A ENVOYES EN
FRANCE CES DERNIERES ANNEES
S
^
Tahitiens en Français»
aurait pourtant des améliorations à apporter pour que ce signe soit
plus profitable encore. Il conviendrait de faire attention aux points suivants ;
Mais il y
a) Il est incontestable que malgrS quelques exceptions, nos feunes se plaisent
mieux dans le Midi, que dans le Centre ou le Nord, mieux dans les villes que dans
les campagnes (même les petites bourgades) où Ils sont déroutés. Leur référence de
eompapison est Papeete. Ils recherchent en Métropole une ville qui peut leur pro¬
poser les éléments de vie, d'une agglomération de vingt à trente mille Smes.
b) Il n® faut pas
négliger le problème confessionnel» C'est accroître Inutile¬
ment la difficulté d'adaptation que de placer un
jeune protestant en pleine région
catholique et vies-versa» Retrouvant un milieu religieux qu'il connaît, le jeune tahîtien, sera plus vite assimilé, plus vite à son aise»
Hira
TEVAEARAI, à Strasbourg
Flora URIIAA de
théologie propédeutique
a
finit sa
qui,
qui prépare
Tautira
■
Montpellier et souhaite faire une licence
Lana FLETCHER de Faanui,
prépare sa philo
également Suzel CARET est à la maison des
depuis octobre 1362 -- Jean-Marius RAAPOTO
née Micheline TERGROTUA sont à
Ste-Foy-la
Mais
avons
nous
d’autres
d’espagnol
Diaconesses
et sa femme,
Grande,
élèves
anciens
"
à Montpellier
que nous
Yvonne TAERO, à l’Ecole d’infirmières
de Bagatelle pour trois ans
- Fanaura élève-infirmière
à la Maison des Dianonesses à Paris - Emaianuel LOU-CHAO
est à la faculté de Théologie de Paris,
Dexter CAVE
à
n’oublions pas
;
Nancy et Odette LAM actuellement en stage dans l’Aisne,
année des enfants
liste n’est pas close et chaque
Cette
c) Il est bon que tous jeunes gens ne soient pas seuls, isolés'dans' une ville
où ils attrapent fadllement le cafard et deviennent neurasthéniques» La nostalgie
du pays n'en est que plus forte et les études, aussi bien que le moral, s'en ressen¬
tahitiens partent.
Nous
ne
pouvons que nous en
de vie et de
gne
réjouir,
c’est un si¬
progrès.
tent.
Il ne semble pas non plus souhaitable que nos jeunes gens se retrouvent trop
norabpeux dans le même coin. Ils n'ont alors que trop'tendance à se regrouper, à évo¬
quer
le pays, voire à s'amuser auteur de la guitare, et le résultat - pour les étu¬
des est aussi préjudiciable que l'isolement.
L'idéal semble être le regroupement par trois ou quatre qui permet la camarade¬
rie, le moyen de s'encourager l'un l'autre dans les études, l’indispensable Tien
là petite patrie et maintient le go8t au travail et à l'étude. Une tSchs utile
serait d'ailleurs de préparer judicieusement ces "noyaux" de Tahitiens afin que tous
en tirent profit.
avec
Ce qui importe c'est l'impression d'arrivée, d'accueil» Une arrivée "raanqueé"
s'efface difficilement dans le souvenir» Les services de la Délégation Tahitienne y
veillent actuellement,
très soigneusement. Il faut que les huit ou quinze premiers
jours du séjour prouvent la faculté d'accueil de la Mère Patrie et dissipent les
complexes fâcheux qui peuvent être ressentis au moment du départ»
Mais 11 faut que nos jeunes sachent fgaUmenLqu'ils se doivent à leur pays et
c'est vraiment pour travailler qu'ils sont en Métropole. Disposant en général de
moyens convenables en particulier les boursieresadministratifs - dont beaucoup de
jeunes métropolitains ne disposent pas, ils doivent songer à reprendre leur place
dans leur pays selon leurs études et leurs aptitudes. La vie de demain et celle de
Tahiti comme les autres se prépare élalement au milieux des difficultés.
tamarii Tahiti
te
no
mau
que des organisations folkloriques ou de plalsips recrutent
jeunes pour des "exhibitions tahitlennes" où des gains faciles peuvent leur fai¬
re dangereusement llllsion sur la manière de gagner sa vie en Europe. Il est dommage
que nos jeunes se produisent sur des scènes, parce qu'ils consacrent à cette activi¬
nos
paradis tahitlen. Cette fausse Idée de la
vie en Europe, comme cette Idée non moins lausse qu'ils peuvent à leur Insu donner
Aferita, to Matata,
Insouciante à Tahiti les prépare mal à leurs responsabilités de demain.
Notre action doit se poursuivre en France pour que ces. jeunes soient mis dans les
môjes conditions que leurs camarades de Métropole; ni meilleures, ni pires»,
vie
e
i te vahi nohoraa
mu
taata
Te tnau
no
ta
ratou tane)..
tei anaanatae i te farerei i te mau tama¬
Farani, te maere nei e te umere nei ratou t te
tamarii ra i te pae apatoerau i reira i iritihia te arahu toorava e i Alsace i tauihia_i te faahitiraa
no te "r" tahiti e te faahitiraa
huru purutia,
Oa rahi te
mau taata tei mana’o pinepine i
to ratou aia fenua, tei hi-
rii tahiti
i
i taua
ite
naaro
e
mau
hoi mai
e
Eaha
tatou
ta
aore
ra
i
mana’o nei
no
te
faataaraa
ra
maoro
no
to tatou
roa
i te Hau
e mea fifi ra
i te ite i te rahiraa).
i reva’tu ai Putavii, o tei reva i nia iho i
Marite,
Mai te mahana
pahl "Boudeuse" ra Atutoru te taio-ore, tei ore roa i
to’na
hoi mai
sreva’tu
ua
e
(Te vai atoa nei te mau tamarii tei reva’tu i Hawaï"
?
Metua
e
tei. ore e_hoi mai»
taeae tei faaea maoro rii e aore
mau
i to’na aia fenua, Ua
rahi atoa te mau tamarii tei
no te
hoe faaearaa
maoro, e mai te matamua mal a,
haere ratou
té un temps précieux donner l'Illusion du
d'une
la au i te rahi-
tasfârii Tahiti,
que
il est regrettable
faaea maoro i Farani,
te
o
ua rahi aè
to Tahiti i
to
to Caladoni tei faaea i Farani» Ua au
te hoe pae i te huru no te
oraraa i Farani (i Paris iho, e
i te pae no apatoa, i nia i te Cote d’Azur,,, Te vai nei te
mau pupu taata tahiti no Marseille no Toulon e no Nice)
ua
faaipoipo te tahi pae (o te mau potii tel hau, te faaea turaa
no
ta
ratou
haapiiraa.
no.Napoléon 111, te vai nei ia te hoe mau ta¬
ta ratou tei haere i Farani e noaa mai ai te
hoe maa haapiiraa iti,
Aita ra taua tamataraa ra i manuia
1
marii,
roa.
te
tau
e
pute
®
oîiie
E m©a
i
te
faahiahia
te
e
tajEiî&rii i Farani
<e
tamaroa)
taau
ua
e
ore i matarohia
e ratou
farii ohie ratou i te laau peu
ua
r&tüu
te
&
î
Tahiti iho. E no te mea
apf^ ua' farii ohie fc.ia*toa
taîiitij
eetua
hoi
E
mau
i
E
tia
mea
teie
haamaitai atoa
te
no
rotopu ia to Tahiti
I te
ia îiaapao tatou i t© mau vahi
ra
taaimuraa
i
i mûri
nei?'
a) E mea- papu,
e hau ae te hinaaro o te mau tamarii
i
i te pae apatoa, i te faaea i te pae apatoerau,
lia
hau atoa i te faaea i roto i te mau oire (eiaha ra i te
mataeinaa),
faaea
b) Eiaha
vaiho
e
mai te
mea
te
tuuhia' t@ hoe
tatou mau
e
ratou
ei
tamaril
la
faatia maitaihia te
tamarii.
tere
tamarii
i
i
roto
te
fifi
hoe ao
ia hoi mai ratou mai te
saau
e
ta-
ra,
imi mono anaè. la hoi mai ratou e
matamua anaè
e te haehaa
no te mau
aore
tuhaa
Hau Metua
te titau mai
no
i
te
hoe
o
tei
haapiiraa teitei aè.
tia
asa
toru
ia
e
ite
tatou
aore
ta
:
tatou
tamarii
mau
roatahiti i
maha
Farani, tauihia
huru, E noa’tu to’na huru tahiti mau,
eita oia e
e
to ratou
alfaito i t@ huru
ra
tamarii
te
no
e
nei
no
o
te
ore
e
faarue
roa
ia Moorea,
raatira no
Rurutu e aore ra Huahlne, Eita oia e riro ei huiParis, Marseille e riro ra oia ei hioraa apf no
hoe nunaa i te tauiraa rahi.
tamarii
porotetani i te hoe
fenua porotetani, la'noaa faahou te ta¬
marii tahlti i te hoe
mau peu ta’na i matau, ia vitiviti ae
to’na
tatou mau
te aiau
e
i te parau no te Haapaoraa, E haa“
noa
fàriiraa
te
ta
maroaroa
E
te
fifi"hia
ta
no
tamarii tei reva’tu i te
faaea
te
vahi hoe.
E ere te mea maitai
noa
faite
to Farani,
e
mua
ô nei
Te
te marc,
marii
ravea
taaisauraa
te mau tamarii Tahiti
E -rsea ras,a te niau
vai
te
amuihia
i
hacreraa
tamarii,
raau
ia
afaafa i te
papaa,
tei aifalto i te itoito ne te mavu.
tei hinaaro e haaniaitai noa i te oraraa no
e
nehenehe
ia farii mai 20| aore ra 30 tamarii
hoe.
E mea tia ia
taaÆahia
taua mau "Foyers"ra
te pupu
oia
t® niau
i
ratou,
foyer o te
i
faaaeu" i Faranij
'trfttua
te
ratou i ta farii
ite ia
tei
taata
üÆu
ratou snau
tataahine i te mau ta-
mau
au
tc-i
peu
faaauraa ^ no ta
te
rahi ta te
ua
tatou mau tamarii
Ta
fenua, E
to tatou
haamatauraa,
A haaioanao
i
Farani,
tia ia
mea
tatou i
ta
o te taoa
manaonao tatou
tatou mau faehau
faufaa aè
no
ia ratou,
vai i Fontenay
e
Comte, i Hourtin e i Fréjus,
A taa noa’tu ai
te huru ê
no to ratou oraraa,
te haapii atoa
nei ratou i te hoe haa¬
piiraa faufaa,
Tei© te tahi mau ioa no ta tatou mau tamaril tei haapii
1®
c) E
nei ratou
te mau
taata apf e faaea e,
t©
t© tahi i to’na vahi,
T© haumani
fiu oioi ratou,
E mea puai te oto
fenua, e
nattai ia
mea
tamarii i
hoe
to’na
ua
e
ore
vahi,,
i Farani
^^ta te haapiiraa e te morale i tere roa.
fifi, mai te caea e ua rahi te mau tamarii i te
nei ratou e putuputu amui, t© haamehara nei
te
Ho© a
i hoe.
Te au
i te fenua te
o.ii
fifi atoa hia te
nei ratou mai te tita
arearea
e
ua
haa-
haapiiraa.
;
Hira TEVAEARAl
lier
Jean-Marius RAAPOTO
i
TAERO
Yvonne
a«ui
no
aore
ra
te
mau
tei
e
Montpellier
i Paris
-
i
Montpel¬
Suzel CARET i Paris ,
i
Ste-Foy-la Grande Tl-PAONI f Paris - Em-
-
vahiné
ta’na
Bordeau,
râanuel ICU CHAD
faaotiraa maitai ae,
o te faaearaa
tamarii e tootoru e aore © toomaha.
Te
i Strasbourg - Flora URIMA
FLETCHER i
Lana
-
Fanaura
Dexter CAVE i Nancy e Odette
-
LAM
haapii i Corbeny.
Ü TE HOE TAPA’O NO TE ORARAA E NO TE OAOA,
ha
na
tootoru
taata
e
tooma^?
ia. faaitoito ratou iho i ta ratou haapiiraa e ia mauruuru
ratou
i
tehia
taua
ta
Te
©,
i taua
neh©n®h@
E
ohipa,
E mea
faufaa
ia
faainein© nsai”pupu iti” ra ia .siaitai te mau taata’tsja.
ratou
saau
faufaa rao’tu,
mea
te fariiraa
aita
to ratou
o
usaitai,
e
e mau
fariiraa.
Mai te œea
taua fariiraa' ino ra i
haasT^naoraa, Te
ara maitai nei te "Délégation tahitienn©" i Paris
i t© reira parau,
E itehia t© huru no te
i
roto
te
Éariiraa no te hau jaetua na roto i t© ®au mhana laatasïiua no
B
faaearaa
t© laau
no
tamarii tahiti i Farani,. E
ore
atoa te
ia tupu i t© taira© i reva’tu ai ra¬
peapea o t© nehenehe
isau
ryATAPAPARAA PARAU NO TE EKALESIA TAHITI
1
tumu
i
roto
te Vea
te revaràa
no
i mairi,
te avae
no
te mau misionare
puraa-Parau no Lonedona
te
e
no
ua
hio tatou i te
te Sotaiete
ïtiatu-
taeraa mai te auaha matamua
te Sotaiete
Faatupu-evanelia no Paris ei pahonoraa i te
piiraa a te Ekalesia
tei
faataehia ia’na, na roto i te
Apooraa iriti ture no te fenua nei.
no
tou,
Arapute taua misionare matamua ra. Mai roto mai oia
ohipa faatupuraa parau no Lessouto (Aferika - apatoa
O
tia
E raea
ratou i
ia
it® atoa
fenua
to ratou
no
hoi
mai
ta
tatou mau tamarii
te
tauturu ia’na © ua haere ratou
s
©
haapii rsjait©, E moni ravai maitai tei faataahia
na ratou,
te mau
tamarii & pute hau ta ratou tei hau ,
faaineine
atoa
ratou i to ratou hoiraa mai i te f®nua ; ia
au to ratou haapiiraa © to ratou mau ravea.
Farani
te
no
i
te
taeraa
te'aniraa
ua
haaœata
Mai
rima
Te
itehia
mau
oraraa
i te
mau
fifi. E
mea
mau
tamarii
ra
te oraraa
i Tahiti nei mai te
faaineinehia oia i rotopu ite
ia tii mai te hoe mau
e tei tamau i te mau peu fenua, i ta tatou
fifi
E hape te
tamarii mai te mea,
e tiaturi
ratou i taua ravea ohie
no te roaa mai i te mono i te fenua popaa. E mea
fifi
ia
haut!
ta
tatou mau
tamarii i roto i te mau fare teata, no te
haamaua ratou i te hoe taime faufaa i te haapiiraa, e
aore ra,
ia haere ratou i rapae ia Farani, no te haapaari i
te manao no te paradaiso Tahiti.
E vare te mau taata mataltai, e vare atoa te mau tamarii i te huru no te oraraa mau
mea,
e
i te fenua
papaa , e eita
ratou e faaineine maitaihia i to
ratou mau hopoia no ananahi,
E mea tia ia aifato to ratou
huru
Aore
hoi
i
oraraa
te
to
te mau
mea
e
paimiraa
e
no
maitai aè i te
te Hau Farani.
hoe oraraautuafare,
ra
i
te
oia
hoe utuafare o te nehenehe ia farii
roto i te mau matahiti e rave rahi,
Oia mau, e mea maitai roa ia hamanihia te hoe
ra i te hoe mau fare iti aè no te
haaputuputu
tamarii
taime
e
faaea’i
te
haapiiraa
;
Farani
Te
taime
a
te hoe taime
no
Tahiti nei,
taeraa
mal i
te
fenua
i te tapura
ohipa i
faatere no te Sotaiete
e rave
hiopoa-hohonu-raa
vaiho mai ai te
± taua Ekalesia
a
tae atu
■
oia
mau
faaearaa
nei, (matahiti 1863)
Jioroahia mai i to’na
no
Paris, Teie te
mau
;
i te
huru
Sotaiete
no
o te
Ekalesia i te
Lonedona ; te mau mea
te farereiraa i te
faatereraa
; te hiopoaraa
i te
mau Ekalesia no Tahiti e no Moorea, no te faaitoito ia ra¬
tou e no te faanaho maitai i te
faatereraa ; e te feruriraac f
hoi i t© ohipa
haapiiraa i te fenua nei, Na roto i
na matahiti e 3 ta’na i parahi i te fenua nei,ua tamata oia
i te rave i teie
rahiraa
ohipa tei faauehia ia’na, 1 te
mau vahi atoa ta’na
i haere,
ua farii-poupou-hia oia, ee
aita i maoro, ua riro oia ei orometua na te Arii vahiné,ma
te tamau noa i te rave i te mau ohipa tumu i faauehia ia’¬
0
au
no
te hau tamaru e no
ra
;
te Arii vahiné
na,
no te
te mau tamarii na
aore
tamarii
to’na
te
e
no
ohipa tei faauehia ia’na
te peapea hoi
e
hoe mau hautiraa teata tahiti,
te
no
e
£®nua’toa, t©
pupu arearearaa,
mau
ananahi
no
iho i
te
ai
i
"Foyer" e
taua mau
te hoe mau
I
taua
taime ra,
ua
tupu
atura ia te mau Haapiiraa
katolita, E
no te mea,
aita*tu ai e haapiiraa i te fenua
nei i taua taime ra, ua hinaaro oia i te faatupu oioi i te
Haapiiraa porotetani, ta’na e ite ra e, e ohipa rû roa ia.
No reira, ua
ani oia i ta’na iho hunoa ia Atger orometua
ia haere mai no te haapao i -te ohipa haapiiraa, Ua tae mai
matahiti 1864j e i reira iîio
te
À
a
to' .a
«
^
liaaïuataraa
■
ohipa rahi ra, 1 te matahiti
taua
not, e
to’na aravihi i t.
haapiiraa porotetani e
nei, e ua ite te hau i
te
fenua
faa
rahi
Viénot i te fenua
no
hui-mana
te îiau Farani,
no
haapiiraa ra, ua
totto taae
e
i
riro
sia. Ua
ua
■' -ioa
i
i te fau«à
papû taua
la
ohipa
rûhia
ia
faanahoraa
te
Areà ra, te
noa
ia
mai
a
i te Arii V. e te
taime ihoa i matahiti ai
raa
na
i tapaohia
te t
e
haapiiraa
e
140
vaihohia'tu ra te
ra,
rahi
faatereraa
raua
vai
e
rehia
t® faaitoitoraa.
e
ra raua e, eita taua ohipa rahi ra e oti
ana. No reira, ua ani raua i Paris, ia tonohia
ite
te tahi atu mau misionare
no
tauturu i te
te
i Tahiti nei i roto i te Ekalesla tel
ra
nei
ohipa
faate-
Ei pahonoraa i
taua anlraa ra, ua tae mai o Frédéric VERNIER i te matahi¬
ti 1867. Ua haere roa oia i Moorea, e ia pau hœ
matahiti
i reira, ua titau te arii vahiné ia’na ia hoi nsai 1 lahiti
nei, no te mono ia Arapute tei hoi, ei orometua na’na e no
te faatere atoa hoi i te
Ekalesla i Papeete i te mau
mateinaa'toa hoi. 1 te matahiti 1870, ua tae mai te orometua
ra, o Prosper BRUN,
tei parauhia o Poroni, oia'tura tei
haere i Moorea no
te
faatere i na
paroisa no taua fenua
ra, e ua haamau oia i te Haapiiraa orometua ei fsainaine i
te mau orometua matamua
roa i S
tatou nei, e
oia iho te
ae
paratane 12.
orometua
na
e
faatere. Tei Faatoai taua mau orometua ra te haaœauraahia,
te vai noa mai nei a te aua e tae roa mai i teie nei.
e
taime ra,
i mua i te
misionare
aita rea e rave
ra,
I
mau
taua
rahiraa
te ite
ohipa ta
teie
ra ratou
i
aita
misionare
no
feruri
te
haapiiraa,
no
Ei
faaravairaa
i
faafaro hoi
1
ia
i
i te
parau no te
mau
i
ae
1877,
hoe
te
fi. Ua here
oia
taime
te
rima
te mau
o
hau
te
ma
no
te mau
paroisa
Ekalesia,
i
e
te
Tahiti ©Moorea
mau Diakono. e no te
ta'na
te
maoro
i
e
o
T hoi
te
Sotaiete
i tera vahi.
Pômare !¥, i
i
t®
£i-
no
tamarii i
mono
ia'na
no
i
i
raroae
te
ioa Pômare V.
I
te matahiti
1883,
ua
tae mai o
Pômare orometua, ©
haamauhia oia
i
Mataiea no te faatere i te reira pae,
ia
Taiarapu taatoa.
Tei to’na taeraa mai,
i
nehenehe ai i te hoe i roto ia ratou, ia haere e farerei i
ua
tae noa’tu
te Ekalesia
fifi
te
taua
taime
e
i
te mau
hi
i
te
hoe
tere
te
i
hoa
mau
mau
tere
mau
ra,
tupu mau taua
haere
e ana
fatatahia
farerei
I
te haerea
no
te
faatere-
apf, ia au i te huru o
ap£ o te Ekalesia no Îesu-Mesia.
haamauhia
e te mau
misionare
paratane.
Ua
i te haapapû i te auraa no te tusia ta te
tei
me
Ekalesia
pûpû ma te aau tae ia tumu te Farau a te Atua
ua papû taua
ohipa ra i roto i t© aau e te
e
te mea,
No
te mea hoi, ua maramarama oia e,e
pahono ai oia i te
tituauraa a
te Atua ia faatuputiia ta’na parau, ua mau te oroà me i ro¬
to i te
ekalesia ei oroà hanahana
e te oaoa
tei haapaotumu-hia ma te
tae o te aau e tae roa mai i tei© nei. Mai
o
na
roto
tahito
iho,
Ekalesia,
e no
i taua horoa
ra
te
nao
e
mai, aita te Ekalesia Tah'ttii i haapao noa ia’na
pûpû ra i, te tahi tuhaa no ta’nâ me, no te faatu¬
i te evanelia i te mau fenua rapae. Ore noa*tu oia
faahou
i rapae no te faatupu i t© parau, te tae nei
ua
puraa
haere
pûpû nei i te mau mata-i
Paris, ia tupu té Parau ora i"
mau vahi taae o teiô nei ao.
la haamaitaihia te Atua, i
mea e, ua aahia
i roto i -te aau o te Ekalesia t© ohipai
oia
ra
roto
na
hiti atoa
te
te
moa
i
te
horoà ta’na
e
no
faatupuraa parau.
t©
no
i
te Sotaiete
NA PARAU HÂAMÂITÂIRAA E VAU
te
Na
mai te
mau
tei vai
moemoe noa
opuaraa
ra,
e ua
te ta¬
roaa
mai
parau a te Atua
i taua pahi
roto
fenua motu
i te
i te mau vahi atoa e
evanelia ra, ua
haapu no te faatereraa e
pinepine-hia ratou.
mûri aè
i
tei nei
2 - "E AO TO TEI OTO, E FAAOAOAHIA HOI RATOU” Mat. 5 4
Mai ta tatou i faahiti i
tei rot© te taata
taata
mau
ohipa, te ite
ra
te mau mi-
eionare e, te
vai ra te hoe ohipa ra roa te au ia ravehia,
oia hoi, te
haamauraa i te ture tumu no te Ekalesia, e ia
haamanahia, no te mea, te ture i haamuahia i te matahiti
1851-52,
o te hoe ia ture tia-ore e te ravai ore,
aita e
faatereraa
no te taamu i te tahi paroisa i te tahi paroi¬
sa. Tei te matahiti 1884 te haamanaraahia te ture api, e i
reira i haamauhia’i te Apooraa Rahi no te Ekalesia Tahiti.
Aita ra te mau
fenua rapae la
Tahiti e Moorea i o mai i
raroae i te
mana o taua Apooraa ra. Tei te matahiti 1927,
i o mai ai te mau fenua rapae i raroae i te mana o te A.R.
farii
ia
i te
rei
oia
i te
iœiraa
te aoraa
a
roto
i
te inaului,
taua
manao
haapii'raa tei faaîjapa
i to
mau
parau omuaraa,
E tia roa hoi i te
i te oaoa.
Paul© i to
Te hirîaa.ro nei
peap§a,
taer© nei
hoe
i
i te Fatu.
oaoa
te taata
Philippi (4/4) "E
ia
ore
oia ia fare¬
te roimata... ü lesu ra te huéi
ra
roto
na
i te haamauraa i te
i te reira manao. Te manao
te taata s "E ao to te
feia tei î to
ratou mau mahana i
oaoa e fanao,
e ati
ra to te feia tei i to ratou mau mahana
i te ati e te peàpea. Na roto i ta’na haapiiraa, te huri nei
lesu i te parau ; "E ao to tei oto, e faaoaoa-hia ratou ". E
oto t/e mau taata’toa,' aita e ravea no te parururaa i te rei¬
ra. Ua parau te Kohelèta (7/6)
i "Tv-lai te
raau tara tara epatapata i raro aé i te pani, oia’toa te ata a te taata maama.
e mea faufaa
ore ia,
e ore e
mahia,
riro atura te ata ei
roa
oto", Tei te mau
vahi atoa te oto
tei te mau vahi atoa nei ia ?
Teie ra, te ite ra râtou i te
te pahi tei reva oioi noa i
pahi tira piti, i mairihia "La croix du Sud", o tei
na roto i teie nei polinesia 15 matahiti te maoro.
no
ueue
iho. Ua haamauhia te ture
faaitoito ratou
no
^toa no Polinesla,
tahi, Ua
te
motu.
oti ai te ohipa.
Ua opua ihora
Viénot e to’na
te
hoo mai i te hoe pahi, o te riro ei taamuraa
motu
tapaehia
ua
te
no
no
te vairaa taua faatereraa ra, e tae roa
îaaineinehia’i te Ekalesia
tau matamua
ta
oroa
no
no
ohipa’toa i tera vahi
ua pohe te arii vahiné
faatereraa hau
ta’na
na
e
te mau tuhaa ua
e
te
Lonedona, ua.
oia ia
tae mai te
mau
orometua farani. E
to'na poheraa, ua papû te ohipa i roto i
te
orometua farani ta'na i ani, e ua
taoto oia
faatoito oia
i
i
te mau orometua
te mau
te matahiti
mûri
ratou
faaitoito i
te
no
tia'i
te A.T,
te mau Ekalesia-Tahiti, Mai
ohipa tei manaonao-rahi-hia e te mau misionare
ra, no t® ohipa i roto i te Ekalesia, o
te rt. ea ia no te tauturu i te faatupuraa i te mau ohipa i
haama ■;,ahia, ® no te haamata hoi i te mau ohipa tei ore .a i
ravehia. E no te mea hoi, aita ta t® Ekalesia e tauturu ua
te hau, aita hoi e tauturu no te Sotaiete, ua faaitoito te
mau misionare i te
ohipa faatupuraa parau, na roto i te
te ture, no te fauîaa e no te faatereraa.
te
ohipa haapiiraa, ua haaa^u ratou i te
haapiiraa evanelia
i te mahana 4 e te Sabati, i Papeete e
i te mataeinaa.
Ua farerei
pinepine ratou-i te mau taime
i
a
e
Ekale-
te Apooraa diako-
ra
te
atoa
taime
no
e
Tahiti.
hoe
3
i
ratou i haaparuparu, ua faaitoito i te
haapaari i te faatereraa, Ua haamau ratou i te hoe Apooraa
teimaha,
te A,R,A.
e
ime mai ra,
,amaroa
faaterehia
tuhaa
te
hia ia
0
no
no
i te
taa
no,
faal.
paroisa faaterehia
mau
tauf
17
Viénot, tahoe atura Arapirte raua
O Atger i nia i te ohipa o te Ekalesla ta raua e ite ra e,
i roto i te rima
te
taa
mai
te
tamahine. O te haamataraa teie ne te haapiiraa porotetani
i te fenua nei, e ei te
matahiti 1966 i mua nei, e roaa’i
100 matahiti to’na tupuraa.
reira
e, t® A.RoA. no te mau Ekalesia
teie ture i faataa maitai i te faatereraa o te
Na
i mua
1
i, mairihia’i oia
e
Vté“
Setepa 1866 i
1
n.
130
roaa
i.raa,
O
haapiiraa tere
haapiiraa
tomohia’i taua £are
taua
..Jtpa haa^.
auaa
oéè4 te
mai
.0
e
te
îuauiui,
te oaoa ra
E nafea te
Iritiraa i teie parau ; "E ao to tei oto" ?
feia tei oto, ua oaoa. paatoa anei ? E te feia tei
anau,
Te
mahanahana paatoa anei ? Mai te
mea e, te parau nei lesu
nei i te feia tei oto, no te mea ia, e mea fatata d'à ra¬
tou i te haamalianahanaraa mau i te
feia tei mauruuru te aau
ua
i
o
i
to
iho huru.
la aratai te oto no te mea,
o te
hara
oto, e te haapouri nei hoi te hara i te oraraa
e te taata na roto i t"o*na mâu hopeà iino
; areà ra, te faatupu nei to te
taata iteraa i ta’na hara
i te hoe oto rahi
roa, e o taua oto ra ta te Fatu e parau nei e ; "e ao",
te
ratou
tumu
no
te
ta tatou i hio aè nei, uia
to tei haehaa, to tei ite i to ratou ati varua. Tei roto i te auraa no te reira parau,
te iritiraa no
teie parau piti. Te roimata ta te Fatu
e
parau nei,
o
te
roimata ia tei manii mai na roto i to te taata iteraa i ta’^»
I
parau
na
roto
iesu
hara,
e
i te parau matamua
e ao
te mauiui aau
tai nei taua roimata
ra
tei tupu mai
i te taata
no te reira. Te ara i roto i te hiaairaa 1 te
parautla, mai tei faahitihia i roto i te maha o te parau haamaitalraa, oia hoi : "E ao to tei hiaai i te maitai, e faafhia hoi ratou". Taua oto ra, e ere ia i te oto no te mau mea
mure-noa, e ere hoi i te oto no teie nei ao, e oto varua ra.
vai nei
Te
te oto tel
i to te ao,
e te
vai nei te
Te oto no teie nei ao,
ua tupu mai ia
né roto i te
mau mea
tei haapeapea i to tatou oraraa no te
mau mahana tatai tahi
;
to tatou mau fifi, to tatou iîîau ati,
tei
oto
i
au
oto nei
Te
au
te Atua,
tatou
i
roto
na
te ereraa
i te hoe
e
te pea™
aita i tupu te
i hinaarohia.
Te oto
mea
nei i te t-ujauraa te hoe £i£i
hiîiaarobia, ua tupu ra t© mea tei
:
tsi au i te iV.tuaj e
oto rahi roa
tupu ata ra. Ma te Varua Saitai e
ia e te hohoîiUp
pca
i te faaiteraa
roto
taua
oto ra
i te taata
t te,taata i
oto faa»
faatupu i te reira cto
i ta'na
roto i
o
t;:,i
.
ore
na
hara. Te aratai nei
te ,ora na
roto
i
te
tata-
rahapa. Te feia tel
oto no ta ratou'mau hara, e noaa ia ratou i te oaoa, no te mea, téi roto ihoa i taua mauiui oto ra
te haamahanahana
ia ratou.
rcisnata haatnaitaifeia ia
Te roimata
no
te
tatarahapa
,
e
iti haihai
fifi
mau
no
te
noa
no
rii
no
nei.
te oraraa
Ei’
maa
te
oto,
riro to ratou
Isaia i te mau
e ua
to ratou ora.
tau
Ua parau
"Te titau nei te Fatu
î
o
to’na
faaheehaa
ia outou i
na
tatou t te
te
tataraï»pa“, ia
aau
taata
i
té vetahi
na
oto atoa
to’na
ia outou i
te
tei oto
to
ao
mua
te
.
aro
te
o
Atua,
e
8 Te
Mai te amoraà
areà to’na hereraa mai
ia
taata
tei oto
no
te moeraa
o
te
taata nei to'na
tiai
e
i te vairaa
te oto i te ahiahi,
tapse noa
riri i te poto
e
e
mure
noa^' tu
riro ia i te
oaoa
oto
e
faaoaoahia
ratou
1 Ua
:
mûri
i to lesu taioraa i
ae
te otaro
a
Isaia i roto
te
tou
tatou
te
ta
ta
no
tatou hara
e
no
te ino
o
to tatou aau,
faatupu mai,
o to tatou ia haapapuraahia i te matararaa o ta tatou hara.
i, te
aau
e
oaoa
I
taua
oto
ra
e
taime
te
faahiti ai lesu
i, na parau haamaitairaa
e 8 nei,
te feia e faaroo mairâ la’na, e feia aau ôto anaè
ia tei haafaohia i raroaè i te mana no Roma, Areà râ, taua
ati rapae no ratou ra, e nehenehe ia ia riro ei haamataraa
hoe
no
te
ma
i nia
e
haavi
ia
vetahi e. Ua oto oia
ua
oto atoa hoi
noa
no’na
iho,
no
Lasaro
i '«aia
lerusaiema. Ua parau
no
maâ
te taata keretitiano
no
i te
oaoa
te Mesia
ta
e
,
i^i|
parau
mary-
haamaitai
i te Atua o tei horoa mai i -»te
fafau mai i te oaoa. E ao to tei oto mai .te
ua
faaoaoahia ratou.
e
I
faahaehaa Daniela
i te
hara
no
te hara
te nunaa,
a
e ua
fai
to’na mau taata.
la mauiui te hoe mé¬
"E oto e te feia’toa e èfo
a
mauiui te mau melo atoa,
E amo te tahi i ta te tahi ra hopoi e tia’i, E
maptao
maitai to te mau
hoa o loba, ua parau râ oia ia tatou e ;
e
"E
anaè
outou
i tau
varua
taahoa
(:0/2). Te Atua,
o
te
haamahanahana.
Ua parau te papai Salamo ; ia
tapitapi te manao i roto
ia’u nei,
na to
haamahanaha
e
ao
ia
Atua
atoa
na"
tei
faac^oa mai
manii’ nei
te roimata
(gaââ4ïisii^e4/19), &îai
te mea e,
ia
te hara aita'tu
no
reira,
râ aroha i
nei
-
te
taata
faaoreraa
hara,
Atua
to
te
Fa tu
no
to’na
,
teie
nei, Teie nei haaraahanahanaraa
horoa hia mai ia ia tatou i roto
i
Ua pa.rau Paulo
i to Tesalonia e ; " la
e
to
tatou Metua
mai hoi i
horoa
te
haamahanahar
e
na, maorf râ te faaorera.a hara.
Te haamaitai nei
i te roimata, eiaha
ei pahonoraa i tei na
tatou
ra,
to oaoa
o
(Tesa. 2/16), E
tatou mau
ati
no
te
Fatu
Icsu-Mesia iho,
e
tp
tei aroha mai ia tatou nei, e ua
mure-ore
aroha mai
ore
oraraa
c
tiaturiraa i
te
e
râ te reira e
nei, noa'tu râ,
to’nâ
faaore
i
tç
te mea.ua
no
ia tatou te
hoaa
haapapuraa i te matararaa o ta tatou haj
tiai nei tatou i te mahana e faaore-roa-hia’i
mihi, e ei reira e horoihia'i te roimata i to ta^mata. E nehenehe ia tatou 1 teie nei â la tamata 1
ra, e te
oto e te
tou mau
te maitai
no
faaoreraa
hara. E no
noa
no
tatou
te
oaoa
ia
i
te oto.
nia
te haamahanahanaraa
hio,
no
nehenehe
te mea,
e
vetahi ê atoa
ia
tatou
te
a
ore
ia
e
e
Atua
e
ta’na
no
tia ia tatou ia
oto
horoahia mai ia tatou
faaoaoa
ra
i
te
hiopoaraa i to ratou ture aau. Te manaraa no Ro¬
ratou, o te hoturaa ia no te liara a te nu-
iho ia
hara
tei
raroaè i
a
te
vai tavimi
teie
ratou
a
e
taata
i nia
tatai
tahi. Na roto i teie
taime, te faarirohia ani ia
na
reira’toa i te
te maua
no
mana
iho ia ratou i tupu
te hara.
otoraa
i
e
ai to ratou
lesu ei haapiiraa
to ratou vairaa
i
Teie nei oaoa, e
oaoa hau ia e te
i te mau mea’toa. Mai te taata
iho
te
aau
te aau.
no
oto
Aita oia e titauf
hara, ia oto atoa *ra
ta’na
i
te
feia
i
roto
i
oto nei
naa
mau.
te
teie nei oraraa.
Sunago i Nazareta, ua nao aéra oia ; "Te parau ta ou
îaaroo aè nei, ua tupu ia i teie nei mahana". Ua tu¬
pu atoa nei ia
parau no tatou i teie nei ? Mai te mea
te
i
i
no
maitai te reira
te pure e
lo,
,
parau Isaia
"e na reira fei hoo faahou hia e lehova i te
hoi mai, a haere mai ai i Ziona
ma te reo umure : e
faakoronahia to ratou
upoo i te oaoa taure-or©, e noaa ia ra¬
tou te popou e te
oaoa,
areà te oto e te autâ, e maue
ia". Oia mau, ua tae mai te Mesia no te afai mai i te pa¬
rau oaoa i te
taata rii, ei tamahanahana i te aau oto, éi
faaite i te ora i te tftf, ei horoa’tu i te unauna ei mono
i te rehu auahi, e
i te monoi ra
i te oaoa ©i mono i te
oto (isaia 61/1-3).
î
e
haamahanahana mai
to tei
ao
(51/11)
e,
roimata np
te
ra".
te
poipoi”.
E
tatou
ia tatou te oaoa
noaa
tei apitihia
no
Nehemia
ia haasaahanahana,
nehenehe
manaoraa,
ia
i
ta^a tel-manao noa ia’na iho. Aita taua oto
taotia7noa“hia i te roimata, ua apiti-atoa-hia râ i
reira,
na'na
herehia, e ore roa oia e haapao mai i te mau ta-'
te mau haamaruraa,
te mau haamahanalianaraa a te
ia'na. Oia^toa ts feia oto i ta matou unau hara, aita
e
ia
hara. Aita te Mesia i oto
ra
laenemé’,
ia
i
ra
fetii
mea
aè
mûri
:"Aue râ vau 6
e
papai Salamp : "Te manii pape noa nei to’u roimata, no
mea aore te-: taata i haapao i ta oe ra ture
(119/136), 0
eere
(22-
e te rearea"
e
râ oia
Te roimata
ia
faaoaoa
ia ratou
maori ra, o to varua
faaao anaè, na’na e faatupu i te oto
tata.rahapa e na®na*toa hoi e faatupu i te oaoa. Te oto e
te oaoa, no
roto mai ia i te pu hoe,
no o mai i te Atua
ra. No reira te papal Salamo
(30/4-5) i nao ai e ; '"E himene ia Sohova e te
feia moa e, e arue i to’na saaitai
@i
e
ia horoahia
Atua
tèata. ia oto noa
te
te huru taa
to’na
no
paruraa,
taata
faaroo.
e moe
râ,- ç parau hohonu atu â teie.
i
nei
Ua
hoe
ïaar
te
te
faateitei".
e
E
téiÜ
farerei:çaa i te Mesia, to’na piiraa
ia ani
te
lakobo t roto i ta’na episetole
(4/9"A autâ na
outou, a mihi e,. ia manü to outou roimariro ts outou ata ei aue.-e to outou oaoa oi taiâ a
outou
1
téiu?
i te Mesia ora, nO
t4
e rahi roa’tu to tatb»
i tô^na mararaaiama Atua,
mua
i
roto
na
nei tatou na roto i
tatou hara, e ore ia
iteraa i to taou ino, A hio na ia Paulo,
Areà
E ua parau
;
i
mea,
noa
mauiui ei tumu
lehova Sabaota
oj^^e te mihi, ia noaa-ia outou te oaoa
10)
faaorahie tatou
Ua
i fo tatou farereiraa
i mûri aè
noa
i
to tei
keret^ltiâno;
taata
roo, areà râ, fe haerç atoa
To tatou faait^raahia i ta
ts
E ao
to tei haehaa".
ao
oïa : "E ao to tei oto". E i roto i "t^
toru o
te nao nei oia ; "E ao to tei maru". No
reira, i roto i teie na parau matamua e toru,
ua faaohia
na mea e toru
^te hiroa (oia hoi te feruràraa) te aau|
e te u.aiiao,
Te^ ^émül nei te faaroo i taua na mea e toru,- e
no taua na
ra^a raau e toru ra,
e taa maitai ai te huiru no
te
te Atua.
no
"E
:
parau nei
te par^u,
reira,
mea
faatupu i te reira oto !
ra, e
faatupu i te. reira oto f Area ra,
e mea rave ata te faatupu i te oto no ta tatou Eftau Mra.
E
mea ohie to tatou
iteraa e to tatou faahaparaa i te taata
no to ratou manao ore,
e mea rave ata râ to tatou iteraa
e to tatou faahaparaa ia tatou iho no to tatou manao ore i
noa
iti haihai
mea
nei, te
mai(^i
ê râ te oto no teie nei ao,
e mea
tupu
ohio
reira, na roto i te tahi mauiui tino, e aore ra, na
i te tahi
roto
parau_^è nei lesu e
Ua
'
te taata ati rahi
e’ t ua
vairâ vau e faaore i teie nej.
ino pohe ? (Rpœa 7/24),
ua na reira oia, no te mea te iîté
ra oia e,
te pérahi - ra te hara i roto
ia’na.
Te
ta’na i hinaaro, aore ia oia i rave (Roma 7/19). No
a
E mea
te
noa
g
o
ta
oia’toa te
;
E
ao
e
e
oto ra,
ata
noa
e
mana 1
te oto
te oaoa ra ia te
to tei oto,
vetahi e, ua
te ao,
taata e
hohonu, tei
tei manii te roimata no’na iho e
noaa râ ia’na hoè e tupu ai, te
Basileia
te vai mau ra te mahana e horoihia’i te roima
"E ao to tei oto e faaoaoahia ratou".
i to’na mata.
-
TEFENUANOMAIAO
i te one a
i roto i to ratou raau
haere te a'- ij.
$upu nei te rauort^ i
Te
taata-
tii i te
e
rauoro
v&a
no
te
ati i Papeete. O te ravea aaitai aà te reira no te ra¬
pono
faufaa. Teie ra e roto ia rahi to ratou e
«a
afei
ta
ratou mau ia i Tahiti nei.
Te vai atiaa
nei ta
tou r" I
rato'
puha
e paapaa,
teie nei, ua amui ratou no
t© Uüo
hoê pahi tere maitai o Tupuaimanu to’na ioa. Ua
te pahi
i Papeete hoê taime i te hepetoma. Ua afai
tou i Tahiti i
te rauoro e
te ià
e
ua afai atu i
tahi matahiti i
hoê
rii i te
atea i
rotopu ia Moorea e ia Huahine, o Malao to’na ioâ e
aore ra o Tupuaimanu. E 218 taata to reira, e 217 porotetani. Te vai
nei te hoe potii sanitO'. Ai ta e nehenehe ia
faaau i te
huru no Maiao i to t© fenua motu ta tatou i ma-
mai
faraon
ota,
tau.
aita
fare toa
nei te
Te vai
E
tera
fenua no
atou
tei
moemoe
hoi. To’na teitei e 50 meHoê noa iho ava tei oàoà e te fi~
Aita te mau pahi i tae roa i tatahi.
fénua nainai e te haehaa
no
aivi iti
na
e
2.
fi, ia puai te miti.
Aita’toa te roto i tuatibia i te ava.
;e
^
haere
mai
r
Maiac
i te
taihaa
mau
rahi
rave
e
e
te raaa, te faraoa, te
ahu. E ohipa faufaa te reira no te mea,
5 i mutaa iho, o te
hoê poti no Moorea tei haere i te tahi taime i Maiao. E au
maoro e te
fifi te tere. I te tahi taime, ua îaaea ratou e
3 avae te
maoro e aita hoê poti i tapae atu i te fenua. Ua"
e
te
mau
i Maiao, aita e tinito
ite ratou i te
te
no
ati
mau
aiu nainai.
mau
rahi
rave
e
teie nei tau
I
te o’e.
e
ua
roa
ore
Ua pau te û
taua
mau
fifi ra.
Te tapae nei
te mau pahi i te hoe vahi fatata i te^
oire. Te tae nei te mau ratere i tatahi na nia i te aau, na
nia i te vaa
e aore ra i te
poti,
A taa noa’tu ai te reo
"fatata" ua
atea rii te oire i te
vahi tapaeraa mai.
E 4
o te hoê eatia tei
aratai i te hui-raatira i
roto i te mau motu one, na nia i te hoe mau eaturu i nia
i te roto ;
i te ra vahi, ua faaîhia te roto i
te one e ua tupu te mau tumu haari e rave rahi. Aita te hoe
vahi mai te
reira te huru i iteahia i Tahiti nei. Ua taoto
rii te oire i raro ae i te mau tumu raau teitei ; o te
hu¬
ru ihoa no to
tatou fenua i mutaa iho i te hopea no te tenetere i mairi,
maite hoê mau fare ofe e te fare raau. Ua
tapoihia te mau fare e tè niau. E mea varavara te mau fare
punu. E mea nehenehe te huru o teffenua mai to.’na raau
fare
aano e te mau taupee
tei tamaruhia i mûri mai i te mau
raau. Te vai nei te hoê mahora iti rahi i ropu no te oire.
km te atea
te
oire,
;
na
E mea varavara
i te
mau
raatira
taitai
roa
hoê.
matahiti
nua
ohipa,
te
ratere tei
mau
Te haere nei te
aita
ra
faea rii i te fe¬
te tahi
tavana îiau,
hoê ratere i taè atu no te
ma-
i te fenua,
Noa’tu te veavea, ua nehenehe hoi te mau
aivi tei taijihuhia i te tumu vi e te. tumu tuava, E ua nehene¬
he roa te mau tatahi one uouo. E riro paha te riaria nei te
mau taata i te roo no te fenua tei parauhia e fenua naonao.
Oia mau,
ua
rahi te mau naonao i te ao e te rui
ua haa-
e
peapea ratou
ite taotoraa o te hui-raatira. Ua iti ra
mau fifi ta ratou i faatupu
i ta te mau mono tei
te
iteh:|É^l
te matahiti 1962.
Te parauhia nei ia
i Maiao i roto i te mau raau e te mau tiare tei
afaihia’tu i reira no te faaunauna i te hoê oroa
te
fenua nei mai
te
mau
nono
faaipo*^
raa.
puai te oraraa parolsa i reira i te pure ahiahi, te
putuputuraa po, t® haapiiraa sabati, te mau tuaroi. Ai¬
te mau taata i mairi i te pureraa. 0 vai ra te taata tei
Ua
mau
ta
hinaaro
i reira
haere
e
no
haapao maitai i ta tatou
i
tae noa’tu
yarua
i te Ekalesia ?
tei
tamarii
mau
to ratou
oraraa
no
faaea i Maiao
hoê ravea no .te haaraaitai
t©i imi atoa i te
raa
t® tavini
i to ratou
te
e
ora-
tino ia aifaito ratou
Tahiti.
to
 TAiO I TA OE BIBILIA
A. PAHONORAA I TE MAU UIRAA NO
VEA I MAIRI
1 E Metua
Tumu
Niai
Abela,
lehova
te tiaâ rahi
no
2 0 vai
-
Aberahama
-
Faufaa
ore
:
te
hau
; lerusaiema - lehova tau reva :
Orome-f^ua : Koheleta. Te mau nuu : Sabaota. E
no
-
haere mai te Fatu
a
:
;
Maranata
-
Revaraa
;
Exodo.
tei faahiti i te mau parau i mûri
nei
:
(Exodo 5/2 ; b - 0 Balaama (numeasa 24/5),
0 Isaia (1/3) ; d - Ü Petero (Mataio 16/16).
0 Toma (loane 20/28) ; f - O Paulo (Roma 8/31).
0 Pharoa
c
-
e
-
g
i
-
0 ïakobo (1/2)
-
iesu
; h - 0 loane (loane 3/1),
(Apokalupa 3/ii).
B. UIRAA API
I. A faaite mai i te
mûri nei
Eaha
te huru
no
te oraraa
i reira ?
-
Te vai nei
hoê fare
haapiiraa e e 2 orometua haapii, aita ra te mau tamarii i taea i te certificat. Aita e
piha haapiiraa hopea. Te mau tamarii tei hinaaro e faaravai
i ta ratou haapiiraa te haere nei ratou i Papeete. Ua vara¬
vara ratou.
Aita hoê fare mai. Aita’toa e tuati. No te vai
ore-raa
o te purumu,
aita e pereoo i reira,
maori re e 2
pereoo taataahi uira. E mea varavara'toa te mau poti-matini. E mau vaa anaè te rahi tei haere i te roto. 0 te ho©
fenua veavea aè i to
tatou, no te itinno te mau aivi, Teie
ra o te hoê
fenua
nehenehe o
Maiao mai
to’na
mau
tumu
te
te roto aano roa, e na roto e piti tei haatihia e te
fenua. Te vai nei te hoê pihaa i nia i te aivi tei ore i ma
-
-
-
-
-
-
-
-
noa’tu te paura.
...
no
ratou te raau
auraa
i
E faaora
i teie nei
Mato
Vahi poupou e te nehenehe
Parau
apf oaoa
Te tamaiti
no
te rima atau
Tonohia
Faaearaa
II. O vai tei faahiti i te
1
ioà
Vaifaa apu upoo
HaaEnaital la lehova
raau,
ro
mau
;
Areà vau
ia lehova.
e
mau
parau
to’u atoa ra utuafare,
i mûri nei
e
:
haamori ia matou
râ vau i te tusia na oe ma te haamaitai,
2oE hopoi
euhe ra,
3.
£ mea
ta
nel.
4
no
5
o
Te rahi
...
rave
:
mau
â oia i
taa-
te
te ite nei râ t».
feia e
outou i te Fatu o te ohipa ia to-
o pure
te rave
ohipa ei ooti.
nel?
paruparu
6, E ore
hia,
anei te Atua
tei tiaoro
o
faatla mai i to’na' ra taata maiti-
e
atu ia’na i te rui
te
e
?
ao
e
faaroaroa
nei
tatou i
te
Ekalesia
teie paroisa apf
nei, e te ani nei tatou i i
te Atua ia haamaitaihia oia, no te ohipa rahi e
vai nei
i
mua ia'na, oia te faafariuraa i te mau tinito
e rave rahi
i te Faaora ia lesu-Mesia. Teie nei
paroisa apf, tei
mairihia te "Paroisa no lORlDANA", o te maha ia no
te paroisa
no
£ te Fatu, ua faaroo vau, a turu mai oe i ta'u faaroo
...
Te haamaitai
tei tupu
nei te auhune,
teié nei,
e
hoi
tau
tau ia e hopoi. Tel ia lehova te ora.
maltai te tlaturi ia lehova i te tiaturi i
e
i
Papeete,
vanelia
roto i
e o
te
te ono—ahuru-ma
Atua
vau
hoi
no
no
te Ekalesia
E-
Poiynesia. A haamanao tatou, na roto i ta tatou
mau pure,
i teie nei paroisa apf e ta’na oï'ometua, ia arataihia oia e te Fatu, e ia faafhia'i te varua
faatupuraa pa
no
rau.
anei oia i ta ratou pure.
7
£ Rabi, o te
Tamaiti oe
a te
Atua, o te Arü oe o
1seraela.
8. üa ite râ tatou e, e ora tatou i te aroha mau o to tatou
Fatu o lesu-Mesla, mai ia ratou atoa ra.
9. £ utua te pohe
no te hara,
area te
ora mure ore ra, e
mea horoa-noa-hia mai
îa e te
Atua i roto i to tatou Fatu
...
ia
lesu-Mesia ra,
10. E teie nei
tou
ati
e
Na
noa
■
otte tino outou
no
te Mesia
,
e e
;
Taeaetua
;
T. TEAJÎOTIJAI-
melo
ou¬
aè.
pahonoraa tei huru tano
TAU.
Te hoe paroisa api no te Ekalesia
*
Evanelia no Poiynesia
Mai mua^mai, te vai
ra i roto i te paroisa reo farani
i Papeete,
te hoe amuiraa
iti tinito, tei fanau
Betela
no
mai
na
roto i
haamauhla te
ua
reira mai
i
ta
tatou
Fare-Haapiiraa„ I te tau no Rey
mau
orometua, ua haapao-papu-hiâ,
Lescure
te
to
Haapiiraa-Sabati
mau
e
misionare
orometua
Te mau Diakono matamua roa
taua amuiraa iti ra ;
te hoe pupu ui-apf. Mai
no
Betela
no
faataaraa
te Paroisa tinito
te hoe
taime, (noa'tu te rahi o ta ratou ohipa) no te
haapao i tavia amuiraa iti ra, I
te mau matahiti hopea nei,
ua
tae pinepine
mai te hoe mau orometua tinito e farerei i
taua amuiraa iti ra,
e e faaitoito hoi ia ratou. Na roto i
teie mau
farereiraa,
ua tupu malte teie
amuiraa iti i te
rahiraa, e elta'tura e nehenehe i te orometua hoe e faata¬
re, ia Imlhla te hoe orometua na ratou.
1
i mairi,
te matahiti
ua tae
mai
o
PARAUAPI
Ta tatou Taurua
BACH orometua tei
papu roa i te reo tinito,
e ua haamata oia i te haamau
^te faatereraa no teie nei amuiraa e tae noa'tu i te taime
i
sa
haamana'l te Apooraa-Faatere i taua amuiraa ra,
no te Ekalesia evanelia no Poiynesia nei.
i te faatureraa
la au
hoe maitiraa
to
nei
i
taua
no
a
te mau melo
maitiraa ra, ua
Ekalesia,
te
no
te Apooraa
mahiti mai te
ei paroi¬
faatupuhia te
ua
Diakono,
e na
ro¬
mau melo
i
mûri
:
Liau Gen Woun
(Assam), NG William,
Pierre
CHONG
,
Dschhin Ded Jin, Young Ernest, Fong Sjou Hin, Chong Fulmin,
Li sao.
I
te sabati 22
teie nei
mati
no
Ekalesia. Ua taê mai te
te
Peretiteni
i
haapaohia’i
te
haamauraa i
apâ no teie nei Paroisa apf o te
Apooraa Duakono
Perciiteni
no
te Apooraa
Faatere,
Tuhaa,
paroisa e toru no te oire
(Sikoama, Taunoa, Betela) e ta ratou mau Apooraa Diakono.
Na
o
te
te Peretiteni
te mauruuru
e
te
te aoraa. Ua faaite oia i
Ekalesia i te fanauraa no teie
te Tuhaa
o
oaoa
o
te
nei paroisa apâ i roto i te Ekalesia. Ua faahaamanao oia
i
te mau Diakono apf no teie paroisa
api i te hopoia rahi ta
ratou e
amo no te faatereraa ia
ora teie nei paroisa e ia
haere oia
i mua.
maiti ia ratou,
ratou...
e
la oaoa ratou i te Fatu
o
ia tiaturi ratou ia'na
no
te Ekalesia tei
te tauturu
ia
Apooraa-Faatere i taio i te mau
euehe (ta te mau Diakono apf i farii mai e ua haamau ia ra¬
Na
tou
te Peretiteni
no
te
i roto i to ratou toroa.
tupu te Taurua matarohia i Papeete nei i te 3 te 4
Eperera.
E ere râ te hoe taurua mai
to te mau
matahiti i mairi
aèïinei, Ua tauihia te huru no te taurua.
Ua vaiho
rii hia te hooraa tauhaa mai te mau tifaifai e te
mau turua. Ua faaineine maitaihia te hautiraa
teata
i te
Ua
e
5
te
no
£ te mahora na roto i na po e 3, te mau tamarii i
mahana paè, te taata paari i te raahana maa e te sa¬
bati. 0 te mau tamarii no ta tatou mau fare
haapiiraa tei
po.
Ua
te po
faaineine i te
mau
hautiraa
e
te mau oriraa ma
te
tauturu
Ua nehenehe e ua maitai te
mau
ori rarotoa, maori e tae noa'tu
i te mau ori tinito. Ua
maere e ua haapoupou te feia mataitai i
te miau
hautiraa
no
te
mau
faahiahia
pupu no Papeete.
roa
A manao
tei
tatou
faaineinehia
i
te
rahi
e
ta
te
tatou mau tamarii.
rohirohi
ohipa
haapii i taua mau hautiraa ra
i te
mau tamarii mai ia Morel vahiné, Krainer vahiné,
Pauline
Maono, Bambridge, Morel tane.
no
te mau
Te
e
no
te
faatere tei
piti
o te tuhaa ua
faataahia no
te hautiraa area-
Vargas tane i faanahonaho maitai ma te tuutuu ore e te rohirohi i te po e te ao i te mau mahana
tatai tahi mai te avaè no Tenuare i mairi. 0 KNOCK tei hautihia i teie matahiti. Teie te feia haut! : Napoléon
Spitz ,
Jean Juventin, John Doom, Jean Gooding, Vaea Neuffer,Thier¬
ry Temauri, Irène Chauvel, Rosy Thiem, Angèle Brinckfield,
Melle Golaz, Roméo Le Gayic, Yolande Agnieray. 1
te manao
no te feia mataitai, ua hau aè te nehenehe no te hautiraa i
rea
ta
roa
te
ta 4e
mau
hautiraa tei hautihia i te
mau
matahiti
i mairi
tapa’o te reira no te haereraa i mua no ta tatou mau
marii, no to ratou anaanatâe e no to ratou maramarama.
E
ta¬
Te haamauruuru nei
faatere
no
te orometua
no
iu
te
fare
te Ekalesia
i
haapiiraa
te
mau
taata'toa, te
-tamarii taa’toa
:
Betela, e to te üa pac- ria orometua no Fpao-^
fai no Taunoa, te te raau loataelnaa tei afai mai i te
maa,te
mau pupu tei rave i te mau ohipa hâehaa,
tei ore i
ftfaea
i te tavini, taè noa*tu i te mau hoa no terà vahi e no
terà vàhi tei tauturu mai ia manuia e ia ruperupe te mau taurua
no
te mau
fare
haapiiraa.
IIV--
"Te diakono
VV-I-
no Daniela”
lAJLSLSULOJiJLSJULlJLJLJL^^
I
A taio i ta oe Bibilia
te aha
No
i
8020000880880000 BQ fl flOQOOO 0 0 00 OOOOO 07
Eita
to'u
vau
oe
i taio ai i ta
e
taio i ta'u nei
ite, ia riro ra
oe
Bibilia ?
Bibilia nb te faarahi
ei tavini maitai roa
vau
noa
lesu
no
to’u Fatu.
EAHA TE BIBILIA ?
TeeBibilia i te hioraa rapae, o te hoe ia Buka mai te
mau buka atoa nei. Area ra e buka hoe roa îa. Te
Bibilia
Il-J
Tomoraa no Beniamina
iPun aauia
1
re
i
no
te
te 19 no mati i mairi aè nei, ua tupu te tomoraa fa¬
Beniamina i Punaauia. Ua rahi te mau mahihini tei taè
to
Punaauia e to Papeete hoi.
Ua
omuahia te
pureraa e Teihotu Peretiteni
e via tavirihia te
opani e te Peretiteni Samuela no te Apooraa rahi,. Ua faaterehia te pureraa e Samuela iho,
e ua f te fare e xxa £ atoa
te mahora i te. mau taata tei faaroo i taua faaitoitoraara.
E fare huru api tei hamanihia, hoê fare
maramarama, no
oroa
:
rahiraa
te
Paea,
to
te mau haamaramarama
no
e
no
te
nehenehe
peni tei faataahia no te mau papai roto. Ua hamani
hia te hoê tamaru tamaaraa i mûri mai i te fare
e
te pureraa,
fariihia te
ua
manihini
mau
e
tapao te reira no te amul tahiraa
uia
tei
ora
no
rahi
rave
tamaaraa. Ua oaoa to Punaauia i te nehenehe
no
no
te
atoa ia oti
te
i
te
oroa,
te paroisa no
e
Punaa¬
faahou mai.
te 25
te
e
no
te haamauraa
te tereraa
o
mau
manihini
i te ofai,
te
ohipa
e
rave
rahi i taua
oroa
ra.
ua vauvau te orometua i te
teie fare,
no
e ua
taio mai
Hou
huru
no
i te mau
teie nei
pûpûhia e te mau taata e rave rahd> no
tautiuru tei
fare.
Na
te Peretiteni
o te Tuhaa te faaitoitoraa
e
na
te
Apooraa-Faatere i haamau i te tapa'o no te
teie nei fare apf. I mûri aè i teie oroà
iti, ua fa¬
Peretiteni
niu
o
o
te
riihia te mau manihini
neinehia te paroisa.
na
roto i
la haamaitai mai te Atua
te
ohipa rahi ta’na
e amo
roisa’toa tei fatata
tuutuu i
na
itoito
to’na
fare atoa
e
roa
e
te hoe
tamaaraa tei
i teie nei paroisa i
faai-
roto
i
nei ,(te fare pureraa e te fare pa
te patu i te oti) ia ore oia
ia
tae noa’tu i
te mahana
e
tomohia’i
piti.
au
i
te
faaotiraa
te
paroisa no Tauhoa, ua haamau
hia te hoê amuiraa apf i pihaiho i te
mau amuiraa tahito,o
Daniela to'na ioà. 0 te amuiraa tei parauhia tae roa
mai i
teie nei, te amuiraa no te mau manihini. O Paul
Temamatoa Terorohanepa tei maitihia ei diakono matamua no
taua
amuiraa
a
ra.
la haamaitai mai
te Atua
i
to te
ohipa tei ravehia i reira,
niraa
o
te Fatu.
Ua
Eaha
teie amuiraa
no
apf e ia itoi¬
te tauturu. mai i te ta-
la ta te Atua i
ia’rta.
hoe roa
tei ani
te Atua
hinaaro ai i te
e
ia’u i te
hinaaro nei oia
lesu
Mesia,
No
te
te
ora
ia
ia
Atua
mai oia ia lesu
horoa
nei oia
rave
te
no
mai i
parau
onoono
Te hinaaro nei
i
au
ia
na
vau
na
roto
parau
Te hor<i^^
ia lesu Mesia.
roto
ore
?
oe
te hoe
Me^ia ei Faaora noa’u.
mure
ora
mai
parau
faaite
ia lesu Mesia
e
Te
r
no
i roto i te faaroo ia lesu Mesia.
mea ua pohe lesu Mesia no’u, ua faaore oia
e
i
ta'u nei hara.
No te
tia
ua
faahou lesu Mesia no’u,
te horoa nei
Mesia, i te upootiaraa i nia i
ino.
te
E nafea
oe
?
i
te
taime
oe
e
taime
e
Mai te
1
farii
te
i
mea
e
taime
e
Te
parau
au
i
ta'u nei
Bibilia,
i
e
ia
te
i teie nei taioraa, mai te mea ra e,
to'u nei
aau
te hoe
i te hau ta'na
iho tei
faaroo
parau
taime r<a,
taua
mai nei te Atua
;
e
taio ai
au
i roto i
te
no
o te Atua
e,
ite ai
feruri ai
e
tumu nei
farii
e
mea
ia'u i roto ia lesu
te Atua
ia haapao hoi i taua
hiaairaa, te hoe
ia'u ; mai te
faaite
|
mai ia’u.
parau
oe
i
i teie nei
reo.
eaha
te hopea?
mai ai te Atua ia’u, e tia ia’u ia
i te parau ta’na i fafau mai ia'u
taime
ra
i te
mea
ta’na i faaue mai
ia’u.
Mai
e, i roto i ta’u nei taioraa, aita roa vau
haapao e i te faaroo, e mamu roa
te
Atua
e eita vau e papu faahou i ta’u taioraa.
Mai te mea e, i te taime ua parau te
Atua ia’u, ai¬
ta vau i faaroo, e aita vau i haapao te patoi ra vau i te
i
te
mea
hinaaro' i
te
Atua.
E nafea
Eita
oe
roa
e
ite ai
i te
ia’u ia
tia
e
e, aita te Atua i faaore na
horoa mai ia’u i te haehaa.
No
ia’na
i
te
Atua
Vil
-
i
vau
ia
te Atua
o
mua
?
te Atua mai
te
i to’u nei teoteo
taioraa i te
faaite mai i to’na reo ia’u,
te
te Atua i parau i mutaa iho,
Na
mea
e
ia
Bibilia
e tia
roto i te mau
te parau
afaro net
ia’u iho.
E nafea
Eiaha
ia taio i te Bibilia ?
oe
roa
vau
to’na auraa.
feruri
ia’u te
reo
faaroo i
hou tb’u nei
reira,
parau ta
AMUIRAA API ITAUNOA
la
taata
mea
i te afai-tihi
Falêere
te ravea
te
hinaaro
mati i mairi aè nei, i
haapaohia’i te haa¬
no te fare pureraa apf no Papeari. Ua
tae te Peretiteni no te Tuhaa e te Peretiteni no te Apooraa
1
o
te
Haamauraa ofai-tihi
mauraa
-
au
auraa
i
ia taio
te mau
mau
noa
i te
Bibilia,
No reira ia taio vau i
no
ia imt
ra
te hoe vàhi
e
taioraa ra, e
ia noaa
te niau reo tatai tahi. E mai te mea
reo
taua
no
i roto i teie nei taioraa ua itea ia’u te tahi manao
api, ia faaitoito vau ia tupu taua manao ra i roto ta’u
e,
nei.
-
-
—
S.A. Imprimerie de Tahiti 7
rue des remparts
Fait partie de Vea Porotetani 1963-1964