EPM_Vea Porotetani_196401.pdf
- extracted text
-
33
TE 62 0 TE HATAHITI
Hqo f te oatahfti hol :
JANVIER 1964
Rédacteur î DAMIÊl MAHER
HOE AHURU MA PAE TARA
PROTESTANT DE POLYNESIE
TE
«HINANO
FAAIPOIPO
SE
•
•
NEI
MARIE
HINANO
O te hohoa
fenua
teie
no
TOGO. Noa'tu te hurue
reira teie nei
oroa
ei
oroa
te
no
te ahu,
rahi
la chose est sOre, Hinano se marie samedi prochain à T. Qui elle
importe, un garçon du village, un de ceux dont on disait qu'il
était un des "copains” d'HinanOo On ne les a Jamais vus ensemble ? La belle affaire^
cela ne veut rien dire. Vous dites qu'Hinano a son brevet et qu'elle aurait pu choi»
sir un garçon plus à son niveau ? Sans doute avez-vous raison, mais qui a choisi
l'autre ? Cela formera un couple étrange, mais qu'importe, on en a vu d'autres.
,
Pour le MlWent, Hinano est toute occupée de sa toilette pour le grand jour.
jeune ou vieille, qu'elle se marie pour la première fols ou qu'elle se
remarié, elle sera tout de blanc vStue, robe de tulle ou d'organdi, avec le diadème
en paraffine sur la
ttte, et le marié sera aussi en blanc avec son noeud papillon et
ses gants blancs, souffrant plus qu'il ne veut le laisser paraître dans ses sàiliers
trop étroits.
Qu'elle soit
^
Ce sera un grand, un très grand évènement. Cfaibien y aura-t-il d'invités î Nul
le sait au juste. Deux cents, ou trois cents,
peùt-6tre plus. A quelques dizaines
près, est-ce que cela a tellement d'importance. Il y aura les fetil bien sflr, tout
le district de M doit se déplacer au grand complet, les trucks sont mobilisés, et cm
commence à T. comme à M., le grand sacrifice des cochons de lait, et des
poulets,
tandis que les cousins réparent leurs filets pour partir à une p$che miraculeuse la
huit d'avant le mariage. C'est une bonne période, la lune est favorable et la pSche
ne
sera
fructueuse.
Hinano, en compagnie de Tiaihau (le promis) prépare rapidement les faire-parts
Il faut bien se plier à la coutume popaa. "La bénédiction nuptiale leur
sera donnée au togple de...". Ce n'est pas cela qui est très important ; a-t-on seu¬
lement besoin de prévenir qu'il y aura une bénédiction nuptiale. Cela va de soi, et
puis c'est uns affaire qui ne regarde que les mariés. Non, ce qui préoccupe Hinano,
de mariage.
riro atoa i
roa.
ette fois,
épouse ? fih, peu
ua
E
mea
papu roa e
faaipoipo Hinano i te œahanamaa
1 mua la T, O vai ta'na e faaipoipo ? Aita e
peapea, te
hoe tamaroa
no te mataeinaa
te hoe no taua tamaroa ra
tei parauhia "copain" no Hinano. Aita raua i ite amui-
hia. Ati
ra noa’tu, ua
manao outou ua roaa ia
Hinano
"brevet" e
ua nehenehe
ia'na ia maiti i te hoe
tamaroa
tei aifaito i to'na ite. Ua tano to outou ma—
ta'na
nao, O vai râ tei maiti ia vetahi ê.
te hoe
taatiraa maere, ati ra ia,
i
taatiraa mai ia
? E
faatapu
e mea zmhi
raua
te
mau
raua.
I teie taime, te faaineine noa nei Hinano i to'na
te mahana rahi. A taa noa'tu
ai to'na huru,
e
ahu
no
vahiné
api oia
e
aore
faaipoiporaa
e aore
to’na. Te
ra
e
ruau,
tahi
a
noa nei
îa ia faaipoipo faahou oia,
to'na
ahû
e
anaè
hoe ahu rairai, ma te torona hinu
i nia i te upoo,
e ahu uouo atoa to te tane faaipoipo
ma to'na taainu arapoa
"papillon" e to'na vehi rima
uouo
uouo,
e
E
tei mauiui i roto i to'na tiaa oaoa.
e
te
e ohipa iti rahi te faaipoiporaa. E
tae mai ? Aita e hoe taata i ite. E 200
ohipa rahi,
hia manihini
e
ra e 300, e hau paha ?
rahiraa mahihihi
e tae mai
aore
Eaha te faufaa i itehia
;
e
tae mai
te
fe-
mau
tii, te mataeinaa taatoa no M. E faauta mai te mau pereoo
tf
ràrahi i te
tupairaa i te
mau
manihini,
mau
puaa
e
ua
fanaua
haamata i T
e
e
i
M
te moa, te ta—
c’est de
savoir qui
1|1 convient d’inviter
•soirée danàwt»** Suivant
■
' ivra,
<•
2'^ "bérbecue",
et piùs-encore à la'
rb
les
circonsta.ict^.
J au "lunch", cela fait
plus aiMiesteàsnt au "repas" ou au ' ..aæaa.
rester dans une note
tahitienne ; quelquefois encore au "barbecue*' ou pour Stre plus oioderné "au veau à
la brei^% lequel cennaitra les ardpurs du ^aur a (9 h 30 très précises.Allez,
diers arils, venez au veau, et après, vous danserez. La iible a dit quelque chose
coMe ça» (Il est vrai qu’après la danse, elle pro(>et aussi autre
chose, nais il
vaut peut-être eieu* ne pas le rappeiler).
très chic,
rapporté dette année
vanille, hélas..»}
que
na
fait bien les choses, (bien que sa vanillère qlt notns
les années précédentes... chacun sait que le prix de la
te
rahi
pô
;
to
afai
mau
tei
roa
ia
Te
,
na
i
upea no te haere i
te
faalpoiporaa ,
te hoe talme maitai, e au maitai te avaè e, e manuia
O
mau
te tautaii»
faaineine nei Hinano raua o
Tiaihau i te
mau
titauraa : o te hoe
peu popaa te reira :
"e, ani
hiatu te haainaitairaa i te Fare pure i...” E ere rfi te
Te
haamaitairaa
ia
faaite atu
te hoe
ia
mea
faufaa roa,
e mea
faufaa nei
tupu te hoe haamaitairaa faaipoipo
-
E parau mau, e, tupu te oroa faaipoiporaa. E parau
ra no
te. tane e no te vahiné faaipoipo anaè. Te parau
tei manaonaohia ia Hinano,
e parau ia no té mau manihini tei
tia ia titau mai i te pô tamaaraa e te parau
faufaa roa'tu i te pô oriraa.
la au te huru o te taa-
mataeinaa
te
mau
te ori mai,
no
faaipoi-^
mau
e
taata
mau
ori
tae noa’tu i
e
aahia^P
te
Hinano maitte faaipoiporaa no
H'a
tupuraa cheresitiano j te vai nei to^sP
to’na mau ture. E oomo te vahiné faaipoipo
to'na
tae
te hora
te
tamaaraa
mau
tuahine.
tua
tei hinaaro
o
te
iti
mea
te
te
no
i te tahi
peu
^
i
oroa
mau
mahana
te
aita
maa,
tane
te
tahi
:
e
£ haumani
e
mau
mau
màiri atoa
te
e
te
e
orome^^^p
i te
vahiné tei taatihia
taatâ
tei aehenehe ia'na ia
hoa
taeae
mau
ite, é peapea rii, te
faaitoito i te-paroisa ia aroha mai
na
mau
hoa anaè
i to ratou hereraa.
Tei hea te mau manÈhini
te mea,
faaitoito
no
mai
no
te
aore
ra
e
tei
tae
200
e
te
mai
te
parahi ar^uè i te amuraa maa. Ua moe anei ia
e
e
;
faai¬
500
o
ratou
horÇp
ratou taeraa mai ? Tei hea’toa i te
e te mau tamahine tei teoteo rii
to ratou ahu nehenehe ? Aita
ratou
i
tae
mai no te
te
tumu
oroa
to
no
te
mau
tamaroa
faaipoipo
■
e no te
Ua haere
mai
faaite mai i te tapao no te hereraa
to
ratou
te
oriraa,
e no te ra
hinaaro no te hoe
tairururaa, te
au roa i to tatou nunaa, ia rahi tatou
i te hoe putuputuraa.
Te faaipoipo nei Hinano?.» Teie râ-i roto i
,taua
arepurepuraa ra
no te mau hànereraa manihini,
no
te
mau puaa fanaua, no te mau tita,
tei hea te vairaa no
te faaipoiporaa faaroo ? Tei hea te auraa hohonu no te
taatiraa, tei hea te tapao no te haehaa
cheresitiano
(haehaa fetii hoi) o
te au roa i te hoe oroa faaipoi¬
poraa ?. Noa’tu to’na huru apî, e au te faaipoiporaa i
te matahiti 1964,
i te mau arearearaa rarahi tei tupu
mau.
ratou no
ratou iho, no
arearearaa,
i mutaa iho
i
te
anotau etené.
Na roto i te
mau
peu
i roto i -te faaipoiporaa i teie nei anotau,
e tupu faahou te eteneraa,
e te vahi fifi roa'tu,
ai¬
ta tatou i ite i te tupuraa no taua mau peu etene ra.
o
rahi
E mea
te
mau
utuafare
tei haavevehia
e
tei
topa i roto i te tarahu te hoe oroa tei hau i 'tb ratou
mau
ravea.
E
raa.
ta, e titauhia te manihini i te "lunch” e aore r^a i te
tamaaraa ; i te tahi taime e titauhia te manihini i te
haere mai
ua
te
m^JP
oriraa tahiti hoi. Te püpü tamatae atoa mai oia, E nehenehe ia'n"^
te
e
E
peu,
hoe ahu huru e, e
auraro oia
ore i nehenehe ia vaiihohia,
apî tei
rata
taatoa.
no
mau
te
oia i
pô hou
ia
faaipoiporaa no
no to’na
neine i
nes, de veaux à la broche, d’orchestre
du mariage chrétien ? Où est le rappel
ratott
ua
te
paha i roaa 15 taata i ÿutuputu i te fare pure. Te mai
ri nei te mau metua, o tei faaea i te fare no te faai¬
Hinano se marie... mais dans ce grand remue-ménage d'invités venus par centai¬
fetii i
fare,
tuaana,
ia'na
moe
danse et ce goût d'être ensemble, de faire nombre, qui est bien de chez nous.
mau
mûri mai i te
P
atouts ? Non, ils ne »)nt pas venus pour les mqriés et pour leur montrer les signes
d’une authentique affection ; ils sont venus pour eux m^es, pour leur plaisir, la
te
piha, i
mau hoa,
o te hoe ohipa £a no
te oire
taatoa ; te hoe
parau mataeinaa :
e riro t»*»
faaipoiporaa mai te hoe taurua no te faarearea i f
haumani no te mahana maa. E
riro te faaipoiporaa
mai
te hoe tiurai iti,
oia hoi
hoe-tiurai mataeinaa,
donc les deux ou trois cent invités qui tout à l’heure s’installeront
donc oublié pourquoi ils smt venus ? Où sont donc, à
teintai temeio i te
aè
manao
faatere i te
to’na
l’heure du culte, ces garçons et ces demoiselles d'honneur, tellement fiers de leurs
tai Hei
if te
te Ite^Tnsl
titauhia' i
ta.
autour des tables. Ont-ils
te hoe
hoe
te
iaatai tita,
la
des cérémonies dont le caractère païen s'accroît d'année en année, •
te
te mataeinaa
tei
avez un beau travail devant vous, en apprenant et en¬
seignant ce qu’est un mariage chrétien, afin que l’Eglise ao serve pas de paravent à
sabati
maa.
i
poraa taatoa
oriraa popaa
curieux et amis sont venus montrer leur affection.
et chrétiens des districts qui souhaitez la rénovation et le
mai
noto
ra
.
Eglise de Tahiti
te
Te
Hinano,
o to'na
hiaaaro
ia
haere to’na papa ia Varuarahi
ia pupu mai te ra tamta
i to'na tahua tima, tei hamanihia i te matahiti 1ma¬
hemo, ei
tahua oriraa, e faatia o Varuarahi i te aniraa, no te mea, e riro
taua tahua oriraa ra ei tahua
Oifànt l'heure de la cérémonie arrivera, le samedi, d'est un miracle de.réunir
plus de 15 personnes I l’Eglise. Les parents ne sont pas là, presque toujours réfu¬
giés derrière l'extase du tamaaraa à préparer ; les frères et les soeursspascddtamîî-tage. Les témoins ont l’air d’être en pénitence, et le pasteur qui voudrait pouvoir
exhorter l'Eglise à entourer ce jeune couple ne sait plus très bien à qui il doit
s'adresser, puisqu'il a en face de lui des bancs quasiment vides, où seuls quelques
réveil de votre Eglise, vous
tae noa'tu i
e mâhaonao
no te mea
té mau manihini tei ore
i
te hoe vairaa
ravai maitai no te tuu
i
taoa e rave rahi
tei pupuhia i na
faaipoipo.
mea
des samedis du district. Le mariage a sa place
la capitale. Sans trop s’occuper de ses origines
payé et de noeuds papillon, où est la place
du sens profond de cette union,
est sur¬
tout le signe de cette simplicité chrétienne (et familiake) qui devrait convenir à
une telle cérémonie ? thi mariage en 1964, sous son vernis moderne, rappelle de plus
en plus ces grandes
réjouissances d'avant lallfs et Cook où une union était aussi
l'affaire de toute une région. Par le caractère que prennent aujourd’hui les cérémo¬
nies de mariage, nous sommes en présenci d'un néo-paganisme puissant et d’autant
plus dangereux que personne ne semble en soupçonner la naturel Et je n’insiste pas
sur le drame (car il existe)
des familles endettées ou appauvries pour des mois paiT
les excès d’une fête qu’elles ne sont plus en mesure de contrêler.
te
i
e
faataahia
fête dans la mpnotonie
sont
manihini
mau
ratou iho
I
mariage
Où
te
o
aita râ oiq
oia ia
Juillet dans
chrétiennes, il a maintenant ses rites et^Mt fétiches» Il y a des couleurs de vête¬
ments porte-bonheur, et des obligations auxquelles on ne sairatt se dérober.
«
toru i te niau
e
Te faanaho maitai oia i te
amuraa
maa
no'na
faaipoipo, e haatihia raua i te tahi mau fetii taaà^
te tavana,
te mau orometua
haapii e tae ncca'tu i te
mutoi farani tei fifi rii to'na parahiraa. £ faaineine
te metua hoe
tautini amuraa maa
no te mea e, e faaea
d'Hinano, comme celui de sa soeur aînée, de ses cousines ou de ses
amies d’école, est une affaire de village, un évènement oimmunal ; l’occasion d’in¬
d*" ■
fane tamaaraa
na
punu.
a
aussi bien que le
te vanila. Aue).Ua faatia oia i nia i to'-
te hoo o
mahora i
pa
no
une
ma
mûri iho e ari outou.
Ua papalhia i roto i te
lia : "£ amu
tatou
•
iau hei,
anamahl tmtxm • fiâte
ai". Ua faanaho
maitai te papa o Blaaiio 1 ta*iw «HilNB
(noa’tu to’na fifi no te mea aita to'aa faaapu vanila
i hotu
mai te matahiti i mahemo e ua ite tatou ua to*
be.
troduite
o
e
dressé dans sa cour trois fare tanaaraa en niau et tütes. Il
donne tous ses soins à la table des lariés, de part et d’autre on y mettra
quelques
parents de luxe, le pavana, les instituteurs et le autoi farani qu’on ne sait ^ ca¬
ser. Il doit
prévoir près d’un aillier de repas puisque la plupart des invités voht
rester là jusqu’au diœanche soir, aais il ne se fait pas trop deasoucis car il sait
bien que les invités supplémentaires, que personne n’a conviés et
qui viennent par
amitié 00 par curiosité, apporteront avec eux de quoi subvenir à leurs besoins. Dans
la chambre arrière du fare on a réservé un emplacement suffisant pour recevoir les
cadeaux qui ne manqueront pas d’affluer. Bais ce qui Intéresse
Hinano, c’est que son
papa se rende chez son voisin %ruarah|j pour lui demander la libre disposition de
son aire cimentée,
construite toute exprès l’année dernière pour servir de piste de
danse. Il va de soi que Varuarahi va accepter, puisque cette piste doit servir à
tout le district, et que désormais toutes les noces du village viendront y exercer
leur talent en valses, tmists, tamure, et autres. Le grand orchestre attendu de Pa¬
peete a fait savoir qu'il allait venir, il pourra régaler les danseurs jusqu’à l’au¬
Le
ia au i te hoe peu apî aè, i te puaa tote tunuhia i te hora 7 tia i té pô.
E
e, a haez» mai outou e amu i te puaa tozxo,
e
pàa,
hoa here
^
Le papa d’Hinano, qui
tunu
te
ekalesia
tahiti
e,
e te feia
faaroo ao te
outou tei hinaaro i to te ekalesia faaapito'na ara-faahouraa, e ohipa rahi e te nehenehe
mataeinaa,
raa
e
tei
mua
te
auraa
ia outou.
no
te
Na
outou
faaipoiporaa
e
haapii mai e haapii atu i
cheresitiano, ia ore te
-ekalesia ia riro ei paruru i te mau-oroa,
hia te huru etene i te mau matahiti tatai
tei faarahitahi.
3
TUATAPAPARAA PARAU NO TE EKALESIA TAHITI
FAAITOITORAAI NIA IHOI TE ITIMOTEO lll5
"E parau mau
taata
atoa,
nei
faaora i
e
e
fariihia e te
o lesu i te ao
teie e te au hoi ia
haere mai te Mesia ra
ua
te
feia hara
:
o
vau
hoi
i
to ratou
hau.”
»0 VAIJ HOI TO RATOU I H&Ü» ï 0 Paulo tei hau i te feia
hara’toa no teie
nei ao* 0 Paulo tei ï i te hara. Eaha
ta’na hara ? Aita tatou i ite no te mea aita oia iho i
mai i ta'na mau hara’toa i roto i ta'na mau
episetole. Penie aè o te teoteo ta’na hara, e aore ra
te feii,
aore ra to'na
hinaaro i te faatere i te mau
tuatapapa
ekalesia
na
iti
vahi
oia i
e
i
te
iho maori
to'na
i
ra
la faatia mai oia i te
te faahanahana i taua ohi-
ore.
no te faaferuri râ i te
faufaa no te fariuraa i
ra,
pa
ia'na
faatietie
ta'na ohipa e ere no
no
ite i te hoê maa
aita paha tatou i
to'na ravai
paruparu e
huru
ta'¬
tatou i taio maitai i
etaeta.Ahiri
te hoê hara.
no
Aita
iho
te
ma
episetole,
mau
feia faaroo i te maitai
te Atua.
(TUATIRAA)
E
tatou iho,
eaha ta tatou hara ? Ua na reira
teoteo, te riri, te taiata, te haavare, te hi¬
faaturi, etc... Aita râ te Atua i faafaito i taua
no
te
:
naaro
hara
mau
te
i nia i
ra
faito
taata.
E
teimaha
mea
roa
• mau hara'toa a te taata haapohe
e ua ravai
te hoe tuhaa iti
ia tatou.
taua
hara
mau
ra
Teie
ra, noa'tu te
tei
haapapuhia
hara
te
i
mua
aro
ia
roto
IRou
te
tei,hiohia
hara'toa,
mau
te Atua.
o
Te hara
I
taata
tei hau i
te
ïa
tatou iho
te
no
ei hara
te Atua
e
no to tatou tiaraa-taata .
hara mai ia Adamu mai â oia hoi to
te
te
i
e
mau
taata i
te
ravea
mai te hoe haamaitairaa a
noaa
l^ia e te hoê tapao no to'na aroha.
Te
taata
te
Atua o te
taata haehaa
faahaehaa ia'na i te mau
ma-
auhia
tei
hinaaro
tei
roa
i
noa
e
te
te taata ia tei ite i to'na maamaa e to'na
poiri i
nia i te maramarama no te Atua.
Te manao nei
oia, e taata
maamaa
aè oia i to'na taata-tupu e i te
hana'toa,
o
taata'toa
mau
oia i tiaturi i
aita'toa
ra
area
;
te
ta
otia
ohipa
te
éaramarama
no te mau taata
eè,taata,
nofifi
teNa mea
te rahi.
ite nei
tupu ai te teoteo
te
i
te
te mau
no
i
taata
Ua
tano
te
Paulo
maramarama
e rave
mau
e
hau"? Aita
parau na
Paulo "o vau hoi ’to
i tiaturi
i ta'na haapiiraa
ratou i
i pihai
te hohonu
feruriraa ; aita'toa i tiaturi
i to'na paari e te
hoturaa no te mau ohipa ta'na
i
^teaoti i te ra fenua e i te ra fenua. Ua fatata i te
^li ta’na mau tere, ua hoi oia i lerusalema, no to'na
iho ia Gamaliela,
i te
no to'na manao
e to'na
roa na
to'na ite,- i
oia ; ua fatata mai to'na poheto'na poheraa te haamanao nei oia i to'na
vehi taata ta'na e hio nèi ei pehu.
Te ite nei
hâavararaa.
raa.
I
mua
teie
Sotaiete
i
i mairi aè
taime,
tatou
e parau
te taeraa mai
no
o
te
Paatupuraa
parau no Paris,
no te mono
i te
Sotaiete no Lonedona.
Eaha te tumu no teie monoraa ?.
No te mea anei
ua
faarue te Sotaiete no Lonedona ? £
no te mea anei, ua oti te ohipa ta'na i
faatupu i teie mau fenua ?
aore
i
ra,
te
manao
E ere roa'tu te reira i te tumu. Aita te Sotaiete
Lonedona i opua i te faarue i te ohipa ta'na i haamata e tei tupu hoi, no te mea, aita te ohipa i oti,té
toe ra te parau rahi î te
haapaariraa e te haapapûraa
no
i
tupu apî i roto i te
faaroo
te
taata. E pau â te
ohipa ra, e e
faaineine hoi i te mau taata no te
fenua
iho, no
te
faatere i te
mau ohipa tei ore â i horoahia ia ratou.
Eita hoi
te reira ohipa rahi e oti noa i te taime pomatahiti
mau
e
rave
tumu
no
aau
rahi
taua
no
to.
râ
Teie
te
Sotaiete
te
no
riroraa
te
25
tei
revaraa
ma
misionare
mau
râ to te fenua nei
Farani, tei haama-
ore
te Hau tamaru
te
o
no
mati 1843. Mai taua taime mai ra,
ua
i roto i te ohipa a te mau misionare
te rahiraa, e tae
noa'tu i te
taime
no
fifi
haere noa
i
aita
te
Lonedona,
no
raroaè i
i
i
nahia
haamata
hara
o te
tatou
tiaturiraa ia
manao
huru o ta tatou mau hara, aita
i hiohia ei hara rahi roa'tu i
ore
maohi.
te
no
^ea
nei, ua faahiti tatou
i te huru no te ohipa rave atâ i
ravehiâ
e
te mau misionare, te tupuraa te evanelia i
Tahiti nei,
te iritiraa i te Bibilia e te buka Haa¬
piiraa faaroo matamua, e to te evanelia pororaahia mai
Tahiti atu
e TihoQi Wiriamu e te mau haapii evanelia
te
vahi
ïa
te
tuatapapa
I roto i
mai
te
faahou
te
tamau i
te
i
te
ohipa
faaoti
te
Apooraa Misionare,
ia faarue ratou i ta ratou ohipa i
te fenua nei, e i taua matahiti ra ihoa, ua reva 10 no
roto’ ia ratou,
e ua toe
mai e
2, aita râ ta raua e
faatereraa faahou i te ohipa no te Ekalesia i te fenua
tei
ravea
e
I
haamatahia.
no
te 2
Tiurai
no
rave
1844,
ua
nei.
Tei
hi
noa'tura
nia
faatereraa
te
i
te
hopoia i te
te
mau
mau
orometua
mao—
ohipa'toa i roto i te mau
paroisa. Mai te matahiti l848-l860, ua ô te Ekalesia i
no
i
roto
te
hoe
fifi
area
roa
e
hoe
iho
noa
ravea
i
taua
maori râ | te faatereraa i te hoe ^aniraa i
Farani iajtonohia mai te mau misionare farani
no
te
paruru e no te aratai
i te Ekalesia tupu apî. 0
Miti
Howe te
misionare hopea i te fenua nei, te
faatere i
te paroisa no Betela, tei horoà i taua manao ra i roto
taime
i
te
ra,
orometua
mau
tia'toa
i
hi
te
te
taua
arii
oraraa
manao
i
na
mau
diakono
ia
Pômare
ta'na
o
te
no
fenua nei.
Ua
manaonao
ra¬
iV, tei
Ekalesia i
te
tau i
mau
mua
,
ra.
No reira i
aniraa
te
e
vahiné
roto
te
i
1860,
matahiti
te
ia faataehia té hoe
no te fenua nei
Apooraa iriti-ture
te
arii
vahiné
e
Teie
taua
aniraa
ra.
i
te
tiarmo
Farini i
te
fenua nei.
;
"Te
Apooraa iriti-ture, i te arii vahiné ia Pômare
no
te emepera,
0 matou o tei papai i to
matou mau ioa i raro nei : Maheanuu, peretiteni no
té
Apooraaiiriti-ture. 0 Tamuta peretiteni mono. 0 Taatarii, Tairapa, Mano, Paofai, o Moeore, na papai parau.
e
Ei
rahi
ia'na
mua
ta'na i
te
rave.
tapao
mau
Aita
oia
ra
te
a
i
ohipa e rave
ia'na, aita oia
mau
arue
i parau atu e i "o vau anaè tei ite, o
vau anaè
tei
taa", Aita'toa i manao e,
e mau taata poiri anaè
te
mau taata tei
na mua ia'u
î
o vau iho,
o vau anaè te
taata tei
nehenehe ia haamau i te Ekalesia
i te mau ohipa faaroo i te ioà no te taata.
mai te hoe
i
te
hoe
tavini haehaa
oraraa
no
te hoe
e
ia
Aa
toroa haehaa
hapao
i
Na
te
mono
roto
i
tae
rahi
o
te
Annie
5
-
-
MESSAMY 10
Tihoni BARFF 5
-
-
te
"Na
- AH SIN 5
Jean Marcel 5
TERIINOA 5 - SALMON 1.
Félix BUCHIN 5
no
haamaramararaa
roto
i
te
hioraa
ia
matou
Apooraa iriti-turê, te faaaniraa
hau
e
e
i
na
roto
i
te hinaaro
tamaru nei.
mea
roto
rû te aratairaa
i
e
te
te
haapaoraa no te
fenua nei, te ani nei matou i to
matou Emepera ia Na¬
poléon III, ia raaiti mai oia i rotopû i to matou taeae
faaroo i Farani, e 2 aè misionare porotetani.
Te
ti
-
taata
mau
oia
mai
DOMINGO f
te
hoe
roto
tiaturi
-
a
te
i
Ua na reira ia te mau eposetolo, te mau misionare
tea noa'tu i te mau tavini
o te
Atua tei
haapare e
tei faàtupu i te ohipa o te faaroo
BATA 10
faaueraa
matou i
ora
haehaa.
BUCHIN Léon 10
te
atu nei
te
faatae
atu
:
e
tia
e
te
e
reira
nei
matou
i
teie nei aniraa
ma
te
inaha hoi, ua faaii-maitai-hia
Tavana rahi o Du Bouzet i te matahi¬
mai
1857• Ua faahaamanao mai râ oia ia matou
e, e nehe¬
mai, mai te
peu
e, e haapapuhia to ratou oreraa i te fenua nei.
No reira, na roto i teie nei
aniraa, te haapâpû
nei matou na mua aè, e e horoa matou i te hoe tino moni na ratou tatai tahi, i nia i te afata no te mau fare haapiiraa,
e hamani matou i te fare no ratou i
te
nehe
te
tahi
vahi
mau
misionare
fenua.
farani
ia
haere
0
tou
te
ma tou,
orometua
aau
roto
no
mai
i te
eteneraa* £
haâpaoraa maitai
haapii mai oia ia matou
tei paruru ia matou.
mau
rahi
reo
naaro
ravea
Te ani nei
vahiné
matou
i
roto
na
ta màtou
ra
ra¬
nei matou ia haapiihia
ta matou
farani, area râ, eita matou e hi¬
ia riro
to matou haapiiraa i taua reoa
ra,
ei
e tauihia'i ta ratou haapaoraa.
Te hinaaro
na
te
A rave
Bavehia i
roto i te piha
o
te Peretiteni
Apooraa iriti-ture no te Hau Tamaru.
o
Maheanuu
Te
Tamuta
-
mau
melo
Taatarii -Tairapa
-
-
no
te
Mano
-
auBiii
tatou i te
faaterehia
te hoe
e
orometua ravai e
mau
te haamaramarama i
o
faatiaraa i taua aniraa ra. Ua tuuhia
te faatiaraa a te hau i roto i
Sotaiete Faatereraa Parau no
Paris,
tei farii ma
oaoa ite haere
mai i Tahiti
nei no
te faatere i
Ekalesia Tahiti.
Hau Farani ei
aniraa i mûri aè i
1863,
te matahiti
E i
outou hoa iti i
taua
taime
ra,
faaroo
raa,
ua
I
î to'na aau
"£ua, ua
hoe
rata
no
te
TE TXJPAPAU
ua
E uiuiraa
?
ne
I
varua
E hoa ino
au
haapiiraà
ratou.
re
tei
reira Mi
roa
e
te
mau
e
mau
no
te
maere
roa
? Ahii
e
ua
faaearaa
no
ta
ratou
mae4^
faahiahia e te
tupapau. Ua -faatia faahou ra-
ratou i te ohipa
te
ta¬
mau
tupapau ei haapeapearaa iti rahi
mau
pohe,
mau
ua,faahauti ratou i te mau tauhaa,
mai, ua himene, ua ori, ua tatai. Eaha ra te" huru no te mau ohipa
parau
e ua
nunaa
I
roto i
rerei i
hio i
Iseraela
mau
e
varua
ta'na mau tamarii, te tiaturi
ia ore ratou ia faaroo i
t
m
te Faufaa
Tahito, ua haere o Saulo
E
tahutahu vahiné.
te hoe
mea
Aiphiti. Ua hinaaro atoa te hoe tahutahu
nao
ra.
te
faaroo
I roto i
te
mau
fenua
tei
ore
e
fa-
rahi te mai hio-
to'na ioa i te farerei ia Petero ia'na
ne
te 1 no Tetepa i màiri, ua tupu
7".
ete™
faaroo mau.
I te tahi mau Fenua,
ua haamauhia te ho
piha ei piha faaearaa no ratou mai te mea e, ua hiohia
ratou ei mau fare faaearaa no te mau tupapau.
■
no
Simo¬
o
taua
ma-
i haamauhia i nia i
evanelia, e mea rahi e te puai te tiaturiraa
tupapap. £ mea rahi te mau tapu tei opani e aore
tei tapea,
i te ra ohipa,
ei te ra ohipa. Ua vai
i te
faatereraa apî râ,
e
ua
teie taimé, o te "Ekalesia
taua mau mea ra
matau
Te
te Ekalesia.
taua
taui atoa hia to'na ioa. I
Evanelia no Polynesià Faràni". Aita ra taua tiaraa apî ra, i faatupu mai i to ta
tou tiamaraa, ia
ore tatou ia rave i te ohipa e nehe¬
nehe atoa ia tatou ia faatere i ta tatou ekalesia ia'u
i to tatou iho hinaaro. £ aore ra, ia nehenehe ia ta¬
tou ia tamau e ia aratai ia'na. £ ore roa'tu te reira.
E meq tia ra ia ite tatou ia riro te hoe ekalesia fàaterehia na'na iho mai te hoe ekalesia o te haere roa i
mua e tei tiaturi i to'na Fatu. E riro oia ei Ekalesia
ora e te parautia e ti^'i. E mea tia'toa ia Faaterehia
te ekalesia e te
boe tino orcmetua
faaineine maitai
hia e te
anaanatae, eiaha no teie mau mahana no anahi
râ, no te mau ta'u i mua.
Tei mua ia tatou te mau ohipa rareihi,é te fifl, e
te ite nei tatou e
homa e i to tatou rafai ore. Peuèi
aè, e parau atu tatou, mai ia Paulo t "0 vai te au i
No
te haafifi
no
noa
mara^
tupapau, te
mau
tiaturiraa
mau
fare
mau
te
ravehia
maniania,
mai, ua tuo
tupapau ?
apî
no
te
nei ratou i te
nehenehe au, ia faa-
teie
te bibilia,
Ua riro
no
toù i
e
ia'na iho
mai
roto i
i
vai i Tahiti na.
e
tiaturihia'i te
ori haere
taio i
e
ua
; ia faàitoito mai te Atua ia tatou, ia iri
tihia te hoe ea apî, te
hoe uputa apî i mua ia tatou
na roto i to'na paari e
to'na aroha hoi. E mea taimaha
aè to tatou
hopoia mai te taime i tupu ai te Faatereraa
tei
Ua
teie nei Episetole ia outou iau i to te Atua
to te Fatu o lesu Mesia ia, te faatae atu nei
ia outou i to'u âroha taeae. laorana outou i te ma¬
tahiti
iino
marii.
tae atu i
hinaaro
taime i
tatou anotâu
tau poiri e te
te^j^
mâ e,
fei roto i teie nei mahana,
to
:u^
ite tatou i te mau varuS
iino o tei faarepurepu i te mau moemoea no te mau taa¬
ta 'toa, ia hau râ to te feia mana e to te mau arii
rave i
te tahi ohipa ino.üa na reira ia i to tatou fe^^
nua i mutaa iho,
ua tiaturi to tatou
mau tupuna i te
mau varua no
te mau taata pohe tei ori haere noa i
te
pô i nia i te vairaa i tanuhia'i te mau tino pohe e
E rata teie na Marurai Utia tei faaed
e
te
No hea
tatou
aore
orometua
teie i
roa
haapeapea i te mau taata.
tei Raiatea te arii Vahiné,
ei
tae mai te orometua Farani matai te oaoa, e
ua
faatae mai i
te
i Farani no fe hoe taime
maere
E hoi anei tatou i te
roa.
marama
aroharaa ia'na.
mau
haapiiraa i Farani.
TE VAI NEI ANEI
te
te
TTinnnrtrirrrsirtnnrvirrimrtnrinryrtmmnrsim^^
E te
te
te
te
tae mai te auaha matamua
na te Sotaiete no Paris, o Arbousset orometua.
miti
Howe te
misionare hopea no
Lonedona i Tahiti nei, i
farii ia'na e i pûpû i te mau ohipa i roto i to'na ri¬
ma. 0 te hopeà ia no te ohipa a te Sotaiete no Lonedo¬
na. I te matahiti 1864, ua reva miti Howe no
te faarue
mai i te fenua nei, mai te tapae i Rarotoa i reira oia
i pohe ai i te avè mê no te reira ihoa matahiti.
to'na
tatou nunaa
mai te pohonoraa a te
tae
ua
mau
(o tei faaarerarahi no to tatou tenete-
to
purepuhia e te mau tauiraa
re) •
Paofai
To
1862,
te matahiti
hoe
te hoe ekale¬
to tatou Ekalesia mai
atoa
la riro
sia
Meeore.
I
te
Diakono, o tei î atoa i te Varua no nia mai.
Apooraa.
te
paruparu
ohipa mai te mau mlsioA tauturu e a turu i
te amo i te mau ohipa
rarahi. A rave amui
tatou i te ohipa ia riro ta tatou
Ekalesia ei Ekalesia i haamauhia i nia i te papa,o tei
Papeete i te 15 no Mê l860 "
i
to'u
te
nare, te
rima i roto i te rima.
te mau faatere no te EIsalesia
o
ta’na parau tia.
no
no
te hioraa*toa no
herehia 1 mua.
roto i te tiaturi i to matou
tiaturi i te tia no te emepe-
faahiahia nei
e
hioraa
te
paruÿaru iti e to'u huru iti,
rahi no to tatou tino
orometua maohi,te pii atu nei au ia outou {>aatoa.
Te
tino orometua, te mau oropetiia ap£, te mau Slakono, te
feia faaroo, ia
hau ra i te feia ap£, ia nehenehe la
tatou ia horo atu i to tatou puai, i to
tatou maramarama, i to tatou anaanatae, i te rave i te ohipa ma te
faaroo e
ma te parautia
ia haere ta
tatou ekaleeia
i
i te here ia Farani
ua
tamarii i te
arii
I
porotetan^ tei iriti mai ia ma¬
ra
noa
te
roto 1
mau
taata noa'tu
to
ratou ioa
cheresitiano i
te varua ino. Ua tiaturi ratou 1 te
te mata*U 1
parau aro no te poheraa e no te varua toi maue.
Ite ratou ia ratou, ua faaroo matou 1 to ratou reo.
mau
;
to ratou
iho mata'u
e
Ua
0
to ratou rlaria tei faatupu i
roro. .Aita ra te aau
tupapau 1 ori haere i te pê no te mea e aore e tupapau
i roto i teie nei ao. Ua
hape, ua haavare, ua hara te"
taua Iteraa
mau
aamu
ra
1 roto i to ratou
taata, te mau vahiné hoi tei faatia noa i te mau
no te mau tupapau i ta ratou mau tamarii. Ra roto
i taua faatiaraa parau râ, ua faao ratou ite mau tama¬
rii i rOto i te hape, te riaria e te fifi. Ua arepure-
puhla e ua aehuehuehia te varUa
o
te mau tamarii i te
faarooraa 1
'te mea aita i paari
e
e
taua mau parau ra, no
âlta i feruri 1 te huru maamaaa
ratou
mau
aamu.
te
nevaneva
o
to
Na
ore
roto
te
roa
i
tiaturiraa i te faaroo evanelia, ùa
te
ahoaho
mau
tupapau. Ua
mau
taata*
to
o
te
i
ao
te
varua
mau
ino
5
te
e
NA PARAU HAAÜIIAITAIRAA E VAU
afai noa mai te Fatu i te oraraa i te
te mau fifi tahito, e ua riro ta¬
tou ci 8au
taata tiama i
mua i te mau ohipa e te mau
parau atoa no teie nei ao. Aita te feia pohe i tae mai
e faarepurepu i to tatou taotoz^aa, e nehenehe ia tatou
Ua matara
haere i
te
feau
taoto nei
te
feia
e
manema
te
ma
fifi
ore
te
e
hau;
pohe i roto i te piha taata pohe tae
noa*tu i te mahana
no
te
tia
I
feia paari e,
e te mau tamarii e, eiaha outou e vai noa i roto i te mata'u rahi. E oraraa oaoa e
te maitai to outou i raro aè
i te mata no lesu. A vai
te
no
e
te
outou i
roa
to
tupapau.
mau
ia oaoa noa
fenua nei,
outou
mau
Aita
moemoea.
maori ra te mau fare i reira i tupu ai
te mau ohipa faufau. Te ora nei tatou i te 20 o te teneteré, euaha
ra i te tau no te mau taata tei faaea i
roto i te peho e te mau
ana i Makatea e aore ra i
te
tahi atu vahi
.
ae,
a
to
ao
te
5-7,
te faatiahxa
mouà, tei cmuahia
8, tei faatiahia i te
E
ao
to
tei
oto,
-
E
ao
to
tei
marû,
-
E
ao
to
e
na parau
tei haehaa
-
ra
te aau,
:
ho ratou hoi te Basi-
ao
faaoaoahia hoi ratou
riro hoi ia ratou te fenua
tei hiaai i te maitai, e faaihia hoi ra¬
e
e
tou.
E
-
?
to
ao
aroha
vetahi
ia
ê,
aroha*toa-hia mai
e
ratou.
outou
E farii
haamaitairaa
parau
o
hinaaro i
E
te hoe
pahonoraa hope roa
haere outou i Paofai ei farerei i te paata papai
«Vea”.
na
4
Mataio
a
lesu i nia i te
a
leia
-
Ahiri
i
E
-
fare ino i
rahi
5/5-12. Teie taua
Mataio
ia nehenehe
e
te Evanelia
aoraa
roto
na
i
roto
nei te
tei haere i te pae
manao
mau
A taoto maitai outou,
to outou
'
faahouraa.
E te
iho
Mataio 5/3-12
Te
e
-
maitai oia ia outou.
to
ao
tei
faatupu i te
te
E
tei hamani-ino-hia
i
Basileia
te
to
ao
ratou hoi
la
tamarii
te
teie
na
hau,
parau
te Atua.
ratou i
ra
o
te
e
parahhia
parautia
ao...
ra,
no
etc.
ta tatou i taio aè nei,
te
hoe S parau tei' omua i na parau atoa e
8, oia hoi, ”E ao”...Eaha te auraa no teie parau ? E
ao, teie te auraa i e oaoa, e ••maitai", e "poupou”
"e"
i
au
ite nei
tatou
nei parau
e,
fanao".
A TAIO I TA OE BIBILIA
E nehenehe
i?muri nei :
raa
1
re
i
-
te
ra
te
mau
anei ia
A faaite mai
oe
i
oe
ia pahono mai i te mau uite tahi
mau
ioà-taata
e
mau
-
Ataraa, mai te Arii i te manaraa i te Atua ?
-
Faahema
-
Fare
?
Ua
te pane
Te Faaora ?
-
no
î
i
-
Te Atua i ô
-
Te Fare
-
Tei horoahia mai e te Atua
2
-
0 vai
tei
-
Inaha
te auahi
ei
tusia
taauahi
1
mamoe
ao¬
ioà-oire i roto i te Bibilia.tei au
faaauraa i mûri nei :
tahi
I roto i teie nei ao,
aita.'tu e mea tei hinaarorahi-hia, tei nounouhia,
tei imi-onoonohia, tei tuatapâpâhia, maori râ, te oaoa, te maitai, te fanao, te
poupou. Ua riro teie mea, ei taoa
noaa ore, e aore ia,
ei taoa mau ore i roto i te rima taata. Ua parau te hoe
taata ; arihi te
taata e taio na i te mau hora oaoa
i
roto i to'na oraraa, e noaa anei e 60 ? Aita tatou paatoa i ite itte oaoa, te poupou, te fanao,
ua ite paatoa rS tatou i te ati, te peapea, ahoaho. la faaroo ta¬
tou i teie parau : ••oaoa*’, te tupu
nei te hoe araraa i
roto i''to tatou aau, mai te hinaaro ia noaa mai ia ta¬
tou. Teie râ, e nafea e noaa'i ?
tatou nei?
te Atua ?
o
te
manao
ino.
oaoa, o te
Mai te peu
taata
te itoito
tahi
eere o te ite tei faatupu
te faataa i te maitai e
to
o te reira,ei hea e noaa mai ai i te
te pato-i i te ino e no te râve
i te
pae
paari râ
e,
no
e,
no
?
maitai
faahiti i te
e
te
?
mau parau
te vahie,
i mûri nei ?
tei hea
ra
te pinia
?
Ua parau
te hoe rohipehe
tuiraa ••Ua manaohia vau
te
oaoa...
te tiaraa mau
râ,
anaè ia e té ohipa. I roto i na
75 no to'u
oraraa, aita i noaa e 4 hepetoma
e, o te taata tei hau i
to'u nei oraraa, e ati
matahiti
e
to'u iteraa i to'u
2 - Eaha oe i tiaro mai ai ia*u ? e parau atu i
tflfcamarii a Iseraela e hare â i mua ?
^
3
â i parau mai i to
oe
â
4
-
na
Ua
ere
au
i te taata parau, mai ia
tavini nei, e mai mutaa iho mai
to'u ?
e reo maumau
;
e
maira
te
tahi pae na 6 maira
faaroo faahou atu matou ia oe e te-
parau.
Inaha ua moemoea hia mai â vau i té hoe moe—
inaha,
o te mahana te marama e na fetia
ahuru
ma hoe ra o tei tahopu mai ia'u zxci ?
5
moea
*•
e
6
re
-
nei, eiaha roa vau e faarue i te pu¬
ai au ia lehoVa : e haapii â vau ia
te eà maitai e te tia ra ?
Area
ri
Teie
vau
E te feia etaeta nei, e te aau e te taria peritome ore hia nei, e patoi â ia outou i te varua mai¬
tai, mai to outou hui-metua ra, oia’toa outou ?
7
-
8
vairaa
oe
nau
E faaite
e
te
mea
mai
e
mau
na
ai
oe
oe
puai rahi te
ruuruu,
e pohe ai
i to
ia
oe
ra
?
ra
9
ta
-
No
te
-
Eaha
â nei
ta
te hoe
e rave iti noa'tu i tena na taa¬
ati rahi hoi to'u i té moemoea ia'na i
roa oe
faaroo
tuiroo
i parau
mea, ^ita te taata i manuia i to'na imiraa i
te
mau vahi ta'na
i manao, aita'tura oia
i
faahou. E ua riro te tiaturi ore ei tumu no
to
tiaturi
tatou
ati.
mau
ia'na iho i te
tiaturi i te
taata
ta
i
mau
te
oia i
te
No
mau
mea
tiaturi i
taata
maramarama
No
tei
te
ia'na
tia-ore,
hau
no
pûpû
atura te
taata
aita oia i
te manao
imi atura te
faaheveneya ia'na, no te mea ai¬
manao
ore,
arearearaa,
oaoa.
mau
hinaaro
te
hau.
iho
no
te
No
no te
mea
feaa noa,
te ino
o
te
roto i te auahi
i
mea,
aau,
aamu
pûpû
no
te
aita oia i tiaturi i te
te poupou.
.
Eaha, te manao na outou e e mea tia ore ia
e, e faatia faahou te Atua i tei pohe ?
-
taata Heleni
te
Area
10
rahi, i to'na iho â vahi mau".
ofai
i
oaoa
atura
parautia, e
teie
: Eia¬
fanaiüiia,
o te matamua ia no te oaoaraa mau ; ia
fanauhiq râ te taata,
aita'tu ia e mea tei hau i te
poupou, maori râ, ia reva oioi oia i te vahi
no
reira
mai oia. Te pûpû nei te taata ia'na iho no te ohipa
ma
te haapao ore i te rohirohi ia noaa ia'na te mau
ravea
no te oraraa,
ia maitai te huru rapae ; ua rahi te mau
mea i noaa mai ia'na,
ahea r|l, aita
taua mau mea ra i
horoê mai
i te mea ta'na i tiaturi, oia hoi ; te oaoa,
te fanao, te poupou.
ia outou a hara
outou i
nei
noa
ha ia
tahitohito
tahi pae,
hoi te
na
E tau Fatu e
-
mauruururaa i te
mau mea tei
noaa
ia'u. Ua
tamata vau na roto i to'u oraraa i te huri
i
te hoè ofai rahi, teie râ, i te mau taime atoa, te mai-
râ, ia hau atu to te aroha o te Atua oraa i
o te taata nei,
ei reira'toa te tiatu¬
riraa i te oaoa e uâa'i i roto i te aau taata,
mai
te
umoa tiare e uaâvra.
Te oaoa,
o . te tumu
ia no
to «te
roto i
te
manao
,
Ua hamani
ha.
oia
maitai
faatupu i te
oraraa, e
o te hinaaro ia no te Metua.
i te taata ia noaa te oaoa, ia fanao,
ia
mai ia’na'toa i maitai
roa
*râ te taata i tiaturi
Aita
imi
mai
noa
tiaturi
te hoe
raa
faaea
te
ore.
areroraa
rahi
teie ia
parau
teie parau,
no nia i te
te parau
e
ta tatou
papû i te
tatai ta-
tâ*na i
oaoa
râ te Bibilia,
ta'na ohipa na
i
e ua
roto i
matamua no taua oreroparau nei : ”E ao". Na
omua nei i te aoraa rahi
e
faaite nei
Te
taata
e
8 parauraahia,
e
moua.
mau
tiaturi
üa
lesu. üa avari oia
atoa
ra,
te
nei : te aroha nei, te he!
parau e parauhia
te Âtua ia oe, a oaoa
nei
re
I
ra.
hi, téie te
,
Bibilia i te hara
te
a
haapapû nei oia e, aita ta’na e ravea no
Teie râ, mai
te mea e,
ua faaite
papû te Bibilia i te ati rahi o te taata tei roaa mai
te
taatae
te
te
rave
i
te maitai.
na
roto
i
ta’na
hara, te faaite atoa nei oia
mau
riro noa
te taata hara ei
tei hoo-faahou mai ia’na
e
oaoa
tei
mau
ia’na.
moe
ite nei i taua eà
pou
i te tahi vahi ê,
mea
ora
te
e
Te
ma.u
nei
Area
te
pohe
mea
te
e
no
tei
te Atua
a
e,
ua
te aroha o te Atua,
aratai hoi i roto i
te
tumu
râ, aita te taata nei
ra.
Te
imi nei
e
i te pou
oia
imi nei oia i roto i te
vai nei.
i
te
tahi Jjae
mea
mau
Te tahi pae, te imi
nei ia i te oaoa i roto i te
haapiiraa. Area râ te taata tei hau i te haapiihia,
te ite noa nei oia e, aita to'na ite i ravai ia hio oia
i te mau mea tei ore i
itehia e ana.
Ua parau
te hoe
taata Heleni i te rahi ï ”Hoe noa mea ta’u i ite, maori
râ to’u ite-ore. Oia mau, te
taata tei faarahi i to’na
ite, te faarahi atoa ra ïa i
to’na rohirohi. E ore te
mau
ite
taata
te
o
horoa mai
e
i te
E
oaoa.
te ohipa
ore
üa parau lesu
Te fàtura i
te
”E
ore
nriU
maitai materia
nâttai no te taoa
no te oaoaraa mau.
mau
taviri
taata
:
te
te
o
teie nei
E
mea
nei
e ora
hinaaro
e
inu
e
ia
mai ai to
tuhia
Te
taa%a
taoa
oe
aroha
e
?"
ua
ere
e
papû ore te taoa
e,ei teie nei â rui e tiihia
vai ihora tera mau taoa i haapu-
(Lïjka 12/19-20) •
nei te pohe ia
ia’aa. Eaha ihora
tatou, e
ora
te
noaa
? üa parau lesu "eaha
ia’na te mau taoa’toa
i te
ora
ta te
o
teie
faufaa
roa hoi e
ta tatou mau
aita
no
nei faufaa, ia
nei ao, e ia ere
oia
taata
mure-ore".
ia tae oia i te hopea no ta'na ohipa, no
ta’na imiraa, e noaa mau ia’na
te mea ta’na i hinaaro. Area râ, ia tae oia i te hopea,
te ite nei oia e, ua hape oia, te mea ta’na
i tiaturi,
aita ia i noaa mai, mai ta’na i hinaaro.
tiaturi
Te
Te
oaoa
hoi i
aita
i
te
i
te
mea
roto
aita ia i roto i te mau mea natura,
raau mea i hamanihia e te rima taa¬
râ i te Atua anaè ra. Oia iho te tumu, te
e na’na e horoà mai i taua mau maitai ra
Ua
parau
lesu i te
vahiné sa¬
inu i tena pape e poihâ faahou â ia. "Te
oihaa’toa no teie nei ao, i reira te taata i imi ai
:
ta’na
i
tei hiaai.
te
"0
oaoa,
te
ore ia e haamauruuru mai i te taata i te
i imi i reira.Te haapapû nei lesu ia tatou na
e
parau no
te
vahiné Samaria,
"o te inu i te
horoahia’tu e au na’na, e ore ia e poiha faahou,
râ te pape te horoahia’tu e au na’na ra, ei pape
pihaa i roto i te feia e inu, e tia i te pihaaraa e tae
noa’tu i te ora
mure ore".
Te oaoaraa, o
te hoonaraa
ïa, te mauruururaa. Te oaoaraa, o to te taata ia faaeahau-raa i roto i to’na
natura mau,
te faaearaa no
te
maramarama i roto i te ite
; te
Saaearaa no te manao i
roto i te moa, e te faaearaa no te aau i roto i te aro¬
pape e
e riro
Mesia ia’na iho no
tatou, e
noa’tu i te horoaraa ia’na
ua
te
no
ia ora
tatou ! 0 te reira te parau moe, te parau
moe, te parau
aro no te oaoa mau, te poupou faito ore,
o
te pihaa tamau i roto i te aau e tae noa’tu i te
tu¬
puraa itehia e te mata 6 te Basileia
o
te Atua,
oia
hoi, te tadme
e
haamouhia’i te mau ati e te raau po¬
he atoa o teie nei ao,tei faaere i te taata i te oaoa
pûpûhia mai e te Atua.
Üa haamata te
Fatu i
ta'na
aoraa
na
roto
i
te hoe
rahi i te pororaa i te oaoa i
te Hau o te Atua, te hau no te
no te fanaoraa roto te hau arii tei
horoaraa parau faahiahia
te feia’toa tei
farii i
poupou, no
reira anaè
te
te
oaoa,
hau
e
te
oca.
E
mea
na
roto
i
teie nei
parau fàfau
to lesu faaineineraa i te aau taata,ia
mahiti no te farii mai i te taoa ta te Atua e horoa nei
mau
to’na
i
mau
A
taata.
Na parau
matamua e maha,
no
haamaitairaa te
parauhia nei ia i
teie nei mau parau
te mau taata tei *1Ê^
e na parau hopea e maha,
te parauhia nei ia i te iSa
ua itea ia
ratou e
ua tapea maitai i tei noaa ia
ratou. Hoe â huru e,
te pae matamua,
o te uputa pirihao
ia, e te
pae hopea,
o te eà pirihao ia e tae atu ai i
te
ora.
*
TEOROAEUPHARI
El HAAMANAORAA... El FAAAPIRAA... El HAAPIIRAA...
I
-
I
te
mahana hou
te tahi
Fatu lesu Mesia i
da
i roto
to’na poheraa, ua faatupu
amuraa
maa
-
te Pasa
ati
lu-
i to’na mau pupu.
Na rèto i teie nei
amuraa maa,
ua faaite lesu i te mau pupu, na roto i te
ofatiraa i te
faraoa (pane)
e na roto i te niniraa i
te uaina e ta’na i opéré i mua ia ratou, i te hohoa no
te pohe riaria ta’na
e fatata nei i te farerei no
te
-
faaora
i
Ua
te
pu
taata
mau
faaite
(kor I-II/23-25).
i taua taime ra, ia faapi faahou
mo’a i
mûri ae i to’na poheraa, no te
faahaamanao i to’na pohe.
E no reira ua faatia hia te
taua
amuraa
oroa
Euphari.
atoa,
maa
taata e,
oaoa,
feia
maria
mau
mau,
tatou i te Atua, no te mea, oia na
tatou ; te hinaaro nei tatou ia’na ;
Mai
ritome
te
ati
Bapetitoraa keresitiano
tei mono i te peluda, ua mono atoa te oroa Euphari i te pa¬
Ati luda tei
faahaamanao i te
nunaa ati Hebera
e
nafea to te Atua iritiraa mai ia ratou, mai Aiphiti mai e
ua faaherehere te mau raatahiapo no
te nunaa.
sa
mea
(Ex. 12/26-27).
roto i te
ta, tei roto
pû no te
nei te
noa
ia
pohe
ia i te
o teie
i roto i te parateoroto i te pa
oe ua pue i te vaifaaea maite, e amu,
parau
maira râ te Atua
moemoe
no
Te
te maa
ra maamaa
varua,
na
oe
e
maite". üa
rearea
te
nei
mai
mea, ua ^ûpû te
ia
tat.ou e tae
te
no
e
ao. Ua parau te taata taoa rahi
ie-eT-UE-psîfau te taata taoa rahi i
le e, ”E tau varua, e taoa
rahi ta
raa no te mau matahiti amuri nei,
e
ia'na, "e tera
i te ite i
te oaoaraa i
e
ao,
i
horoà mai
e
auraroraa
i te Atua.
Te hinaaro
tei
faatupu i te Hau no te aau.
anaè”.
te
Atua, e
e
te manao e e faafaro hoi
i
te aau i nia
faaroo, e ohipa ia na te ma¬
nao e na te aau.
Te faarooraa i te Atua,
te Atua
tei
heheuhia mai na roto ia lesu-Hesia, o te mea ia tei hopoi mai i te
oaoa i te
taata nei. Te hinaaroraa i te
Fatu o te
haamatara ia, te hinaaroraa ia’na ma te
va¬
rua ’toa, o te tupuraa ïa no
te
moâraa, te hinaaroraa
ia'na ma te manao atoa, o te faito tia ia no te ite.
mau
e, te oaoa, tei roto ia i
nehenehe, te mau mea faahiahia,
te mau mea tae api mai, te mau ohipa maere no teie tau;
te mararaarama anaana no te
mahana, te rai ninamu tei
ore i tapoihia e te ata,
te moana manina maitai, te mau
mouà teitei ia hiohia na te atea, te mau manu,
te mau
raau, te tiare. Te mataitairaa i te mau mea
nehenehe i
hamanihia e te rima taata, e te mau mea
nehenehe no te
natura, o te oaoa ïa i te manaoraa o te tahi pae.
manao
iteraa
te
Na
faaroo
taata
II - Nà mea e piti tei neheneh ia rave
ia hio-mata-noa4hia i roto i teie nei oroa
te uaine ia,
tapao ia no te
ofati hia i roto i te mauiui e
mai na nia i to satauro (korinetia
ia
e
tei
rima
noa
e
te pene,
tino no lesu Mesia
no te toto tei tahe
;
l-io/lé).
e
(Noa’tu
haapiiraa hape roa i roto i te haapaoraa katolita)
te faatia papu nei matou ia au i tei faaite hia i roto
i te faufaa api :
A
E tia roa ia
operehia na tapao e piti nei i
te feia haapao taatoa : (Maitaio 26/27).
te
-
B
ta
ere
i
Te
Euphari e haamanaoraa ia no te tusia
pupu
i te taime hoe no te taata atoa. E
euphari i te
faaapiraa faahou no taua tusia ra
nei, e te faatupu faahouraa no te pohe o lesu.
-
lesu iho
te
teie
oroa
i
(Hebéra 25/26).
/
C
Na/tapao
-
Eupharl
e pltl
faahohoaraa ia
e
lastt Meaia eita
tiae
#»4 lart»
e
te
e
te
no
tlno
e
no
te toto
taui teie
na
tapao 1 roto 1 te
no
lesu
nau
Te
te
no
toto
i8ai|ai l^ei fioroa
kla ia tatou na roto i te tusia hoe roa ta lesü i faatia. (Teie nei tauiraa no na:
tapao e piti nei aita >oa
ia i ite hia i nroto i te Faufaa
f
£ tia i
Api taatoa).
III
I roto i te
-
piti huru faamaitairaa
A
Te
-
faaoreraa
te ite nei tatou
te Atua ia
na
te hara
o
na
H. -
Te
fahoeraa
Mesia, tei faaamu to
te
maa
IV
A hio
-
1
tatou i
oroa
no
te
oroa,
i
te
aro
i
mua
tusia hoe
no
te
te
(loane 6/35).
mau
auraa
tufaa
no
lesu i
teie nei
no
E tia i
te
feia keresitiano ia
euphari
no
te faaamu to'na
-o-o-o-o-o-o-o-o-o-o-
TE TAHI
MAÜ ÜIBAA
Eaha
-
to i
te
:
huru haamaitairaa
na
e
piti na te Atua i
ro¬
euphari ?
Eaha te auraa no te pane ofatihia
niihia i mua i te taata
80 te aha ua parauhia lesu e
-
(Timoteo
5/1).
hio—
te
rbto i to'na tino
I-I.I5.. Gala—
pupu na
ao
•
I-II/2^ Kor 2-15).
i te Atua (Kor
mua
mau.
e
ta
roa
maù hara
teie nei i
■
haamaitairaa rafai. na te Atua f ua haapao ore
i te hoe
faaueraa papu no lesu Mesia, e ua faaite te tahi tahitohitoraa e te mauruuru oreiitteie nei titauraa
na te
Arii no te aroha. (Luka 22/15- Luka l4/l6-l8).
taata faaroo ia lesu
e
tel faaitoito (mai
parau
hia*i
te maü parau no te
ua ofati te pane e ua ninii te uaina
no te taata. E hohoa faaiteraa teie no
faatia i
te
te
no
te faaite i te
no
I te taime
“
varua
tatou varua
faaitoito i te tino
riro ei
Euphari,
oroa
tia
tusia
'
taatâ.àtoa, hou i te euphari, ia
haapào i te ilhu
paieti, faaite papu i
to'na faaroo i to'na
faaora, e ia faaajpi ta'na taamuraa i te Atua (Timoteo 5-1/6). Te feia keresitiano
ra
tei faaatea te
euphari ia
ua haapae oia‘ i'
te
mau
e
tatou.
roto i te
te
ia'na iho i
poa
(Mat. 26/28).
lesu
te
Euphari
oroa
feia tei parafai i roto i te oroa
euphari, wal
ore, oia hoi mai te aau teoteo, faaroo ore, vii-
au
vii, hae e aore haapao ore, "ua anu ia e ua inu i te
pohe no na iho** oia hoi ua faatae mai oia i nia ia'na
iho i te haavaraa payau tia na te
Atua, e ua haapaa—
ri oia i roto i te Ino. (Kor.
I-II/29. Hebera 10/29).
jCloane 6/32,
te faaroo e te tiaturira^ é' ïte ai ta-*
i teie nq tapao, te nau
att«« i
reto
lut
roa
lesu
m
?
te pane e no te ualna nô te
no
te uaina ni-
e
-
2
cia
ia'na,
e
mai
te
matahia
tei
mea
e
faaroo
mau
o
e
te lesu i
rave
tou
i
tino
atoa
o
lesu,
amui oia i te taata tei tiaturi ia'na,
ua
tatou
-
Eaha
te
manao
-
Eaha
te
mau
i
raveraa
te
Mai
i
te
feia
roto
i
tei
te
Na
-
1
tatou
tahoeraa papu
i
te hinaaroo
e
i
to
tahoe
tiairaa i te
tahi
—o-o-o-o-o-o-o-o-
ite
nia
Ua ite oia i
eita
roa
e
ta'na hara i
mua
i
te Atua.
tia ia'na ia faupra.: ia'na
iho
e
Ua
mau
2®
hara
Ua
(Mat. 2Q/28).
putapu to'na
aau na roto i te aroha
na
lesu, e te hinaaro nei oia ia pupu taa¬
toa ia'na, ei
tavini na'na i roto i to'na oraraa taa¬
toa. (kor. 11-5/15 - Roma 12/1).
-
to'na faaora
3*
-
faaineine ia
te
mau
o
Ua haapae roa
oia i te riri
e
te hae, o
te
tomo i roto i te ha’u e te autaeaëraa mai
taata atoa.
_
feia
(Roma 12/18 - Mat 5/25-24).
te haafata i te
Euphari i roto i
teie nei mau manao : haehaa faaroo, hiaai ia lesu, he—
te i te mau taata, ua tupu ia i roto ia'na te faaitoitoraa no to'na paieti. Na roto i te hinaaro maitai
no
to'na aau, e na roto i na tapao e piti nei,ua ite pa—
pu oia, e tei roto oia i te hau no te Atua. (Salamo .
116/7 - Roma 5/1).
oroa
.
j
nia i teie pa¬
na
na
mai,
faaitoito te
ua
te
I Korinetia
te
amuiraa i
ua
tupu
orometua
ia ratou i nià i
te parau no
3/11. la oti taua oroà iti
ta'na manihini
to ratou
oaoa
na
i te
ra, ua farii
roto. i te hoe tamaaraa,
mea
e
ua
tupu ta
ratou
opuaraa. Mai taua
taime maira ua rate itoito te amui¬
raa iti porotetani
i ta'na fare
e ua fatata roa i te
oti i teie taime. la haamaitai mai te Atua e ia faai¬
toito mai i teie nei amuiraa
e oti ai ta'na fare.
iti, ia
vave
ôai te maha¬
na
2
-
Te hoe tere evanelia i Matuita ma'
'I te avae Novema i te matahiti i mairi aè
nei, ua
tere atu o Teihotu
orometua, Peretiteni no te Tuhaa VI
i te mau
fenua Matuita no te
farerei haere i te
mau
aimiraa rii
porotetani tei vai purara haere i roto
i
taua mau motu ra.
E
ere
hoi i
te
mea
te
mea
pinepiae to ratou farereiraafarereiraa hopea ia ratou ua tupu ïa
i te matahiti 1956. No reira ua oaoa rahi
te mau amui-_
raa rii porotetani no Matuita i
te taè faahouraa'tu^
hia
no
_hoê melo
Te
paroisa
ua
pupu i ta'na
mau tiaturiraa na te faaora ia'na i roto
i te taraehara ta lesu i amo i roto i to'na poheraa no
te
mau
te amuiraa iti porotetani i reira. Ua
teie nei amuiraa iti i roto i taua
opuaraa ra e i te
avaè Atopa i
mairi aè nei i taè
ei te
orometua o TISSOT
i rotopu ia ratou no te haamauraa i
te ofai tihi. I mua i te amuiraa iti tei
putuputu
e
feia tei
haapao i te oroa
te faaite nei oia
na roto i
teie nei ohipa mo'a i mua i te Atu^ e i mua
i te Ekalesia.
Te
tatou
tahoe maitai
ia lesu
iflrtatou).
-
ta-
i_te
Haamauraa ofai tihi i Taiohae
-
putuputuraa
(i taua mahana ra e faaore te
'^^o tei ite matahia no te mea tei pihai mai iho lesu
1®
to
e
Ua tupu
taua oroa iti ra i te 19 no Atopa I963 i
mairi aè nei oia hoi te haamauraa i te ofai tihi no te
fare putuputuraa no Taiohae. Ua
opua te Diakono faatere i teie nei amuiraa
iti,
i te Tastia i*'të hoe fare
roto i te oroa euphari te tupu atoa nei i
roto ia
roto i te faaroo
NO TE FENTJA NEI
farii
pane
amuitahiraa
i roto i te faaroo (communion).
Ua
te feia keresitiano ia lesu e ia ratou atoa iho.
5
euphari ?
i roto i
PARAU APi
i teie na tapo e piti.
hoe e tei inu i roto i te
au'a
hoe,
oia toa te feia keresitiano ua parahi rai roto i te
utuafare hoe, e ua riro rqtou ei tino
Ifvir e o lesu te raatira (korinetia 1-10/17 - loane
17/22-21). E no reira ua parau hia atoa te Euphari :
-
na
oroa
roaa
-o-o-o-o-o-o-o-o-o-o-o-
J -
i tetahi oraraa api, no te tama to'na mau manao e
mau ohipa atoa,
ia toAu oia i roto i te ora muore.
(loane 6/48 - Ephetia 5/50-kor 1-6/1?).
4
euphari
la maramanamq to
e tia'i.
t^'na
amu
i te
tumu
rau
rua,
tei
rave
haamaitairaa tei
oroa
nr^roto i teie tapao, e ua horoa ia'na i roto i te va¬
^e
tia ia
e
-0-0-0-o-0-0-0-o-o-o-o-
e te-uaina e tahoe ratou i roto
horoa i
te itoito no
te tino, oia
te
no
ta
paieti ?
_A 5 - Mai ie faraoa
i^^
Eaha
-
to'na, te tahi tapao
lesu, e te tahi haapate faaoreraa i ta'na hara, e
taamu ia'na
puraa i roto ia'na iho no
hoturaa teie. no te
ohipa
tarae hara
nia i te satauro. (Luka 7/^8).
,
pane no te oira î
tiaturiraa i roto i teie pane
teie uaina, ua au i ta te Faufaa
Api i faaite ?
Ua asu
mau taata tataitahi i teie nei pane
inu i te au'a. Na roto i na tapao e
piti, ua noaa
—
ia
ratou.
ni
i
te
tou i
te
mau
no
te
I
te
mau
te
te
Apooraa Faatere o te Ekalesia e iarerei
mahi atoa,ua faaitoito te Peretite¬
mau
amuiraa
mau
parau
ohipa rarahi
rii porotetani mai
apî
no
te faaite ia ra
roto atu i te Faatereraa e
vai nei i mua
i te
ekalesia i
te itoito noa'tu te mau fifi
no teie mau tau
hopea nei. Ua faatere oia i te mau pureraa i terâ vahi e
terâ vahi, ua haapao hoi i te oroà
bapetizoraa e te oroà a te ^atu.
teie tau,
ta'na
e
e
amo
ma
Ha
roto 1
mau
nota
a
TE FARE PURERAA NO
tftle
-
panama ta'na i tere haere
sa
faatère oia
ua
roto i
sa
2 tomoraa fare pureraa.
e
HAAKUTMUA-POUI
NO TE ARA MAI
üa haamauhia
te ofai tihi no teie
fare pureraa i
Titema 1955 »
o Teura Heimata FLORES te orometua i reira (oia hoi o Mahai). Teie râ i te 27 no Ti¬
tema 1956 ua
rave te Atua i to’na tavini e ua monohia
oia i te 22 no Febuare
1957 e TISSOT orometua o
tei
te Zh
no
faatere i te
o
teie nei
tauturuhia
te
o
e taè noa'tu
Heva Huuti e
te
Paroisa iho.
ohipa
fare
e
i te<otiraa. Te tamuta
Esaü Kohumoetini mai
o
!
te I no Titema 1963t
oia
lioi
te mahana i
te Peretiteni i reira, i tomohia'i teie nei
I
atu ai
re
Hou
tae
fa¬
pureraa. 0 Sinaï te io'a o te fare. (Exodo 19/20).
te tomoraa,
ua
tuatapapa o TISSOT orometua i te
parau no te raveraahia
teie nei ohipa rahi, e taè
noa’tu i to’na otiraa.I mûri aè ua pupuhia’tu te taviri i roto i te
rima
o te Peretiteni, o tei farii mai
mau
te,io’a o te Apooraa Rahi,e ua pupu oia i te
te rima
o te rautoi farani o tei iriti
roto i
na
taviri i roto i
te fare, a tomo atu ai
i roto i teie
nei fare
te mau manihini
i
to’na
faaroo
te paroisa
to’na tiaturiraa ia
e
te
i
manihini
mau
la
i
au
te
hoê tabula
tei
p-tjiMa i
Lonedona; ûa noaa i te Efcalesia ”anglican" e
27'mirioni melo bapetizohia i Paretane taatao. Teie râ
i roto i teie rahiraa e 9 mirioni tei faaô i noto i-te
ekalesia e e 3 mirioni noa iho tei amui tamau i te mau
ohipa no te oraraa o te Ekalesia.
2-NOTEFENUAHAITI
mûri aè i te ati rahi
I
i
tei
tupu i te matahiti i mairi aè nei i te fenua Haiti
)pau matai), te tono nei te hoê ekalesia no Mari te i
te hoê pupu rave ohipa no te
te mau vahi tei pau i taua
i
tauturu i te haamaitairaa
ati ra.
Ua haa-
aueue.
atoa hia te Bapetizoraa e te oroà a te fatu ; e i
m^ri aè ua fariihia
te mau manihini e te paroisa.
I
te pô, ua haapaohia te hoe tuaroiraa e te hoe aufauraa
Te faaite nei
te paroisa iti no Haakuti i
to’na paupao
ruuru
:
apî. Na te peretiteni iho i,
mai te faaitoito i te paroisa iti ia
haapaô te pureraa
ore
e
1 - NO LONEDONA
i
e
te amuiraa katolita
o
tei
kmui mai i ta'na oroà, mai te pfipû mai i te mau tapao
3.|TtfBIU»ITAUA
tei
tupu i te matahiti i mairi i roto i "ta oire ne f
(pau pape)," ua horoa te mau ekalesia evanelia
Italia 14 030
tara
marite no te faatiaraa i te
mau fare no te feia aita e fare faahou.
no
4-N0TES0TAIETEFAATUPURAAPARAU
MOBAIE
•
ave
tah:l|p
to ratou aroha.
no
b - TE FARE PURERAA NO VAITAHU
I te
hau
1946 i te tau a orometua*i o Tiaiua
tupu te hoe miti rahi i Vaitahu
matahiti
Teheipuarii,
tei vavahi i
ta'na
fare pureraa
matamua.
I te 8 no Atopa 1947 ua opuahia e faatia. i te hoe
apî. üa turu mai te tahi mau amuiraa i teie àmuiraa iti no ^aillahu na
roto i ta ratou mau tauturu mo-
-
(fenua Melevitia). No te ohipa faatupuraa parau no teie
1964, e faataa taua Sotaiete ra 14
minioni
tara oia hoi 11 % moni hau i nia i te
moni no te mata¬
hiti 1 mairi.
matahiti
fare
ni.
I
te 17 no
Mati, ua rave atu te Atua i to'na tavi¬
ni ia Teheipuarii
e ua vai te ohipa i roto
i te rima
Kamiho D°. üa tuu
roâ oia i te ohipa i roto i te rima
o Kia Tetahiotupa tei faaitoito maite i te ohipa.
I
te
avae
fare
e
te ofai
tihi,
haaputuputuhia te
15 no Eperera
I96I,
ua
i te
e
haamatahià te niuraa.
turuhia
1962,
Mati
no
ohipa'toa no te
te
Te tumu
hi ïa ta’na
0 Tiu Barzinas
te
mau
ua
tamuta,
tau¬
haamauhia
Tiunu 1962,
ua
tei faaterehia e Tihoni mono orometua. I
Tehau.
I
te
17
reira ihoa matahiti
no
ua
rave
te Atua
atu
i to'na
ta¬
oia i
teie
hinaarohia
orometua
teie haamaraaraa moni i
no
ohipa
taime
e
7^
e
nia, no te ra-'
i teie matahiti. Te Imi neM
amo
misionare
I6 orometua,
8 taote,
ua
i
?
roto ia ratou
9 tuati vahiné
e
17
haapii-tamarii»
SITEFENUAPURUTIA
tei
e
I roto i te hoe
:
apoor^^
tupu i roto i te oire rahi no Berlin tooa o te r^iP
faatiahia te mau vahiné
ia rave
ratou i te toroà
orometua.
faatere i te
E nehenehe ia ratou ia
mau
ohi¬
pa’ toa nô te toroà orometua.
vini .
f
Mai te
faatere i
reira mai
taua
taime
motu
mau
ra,
o
TISSOT
orometua
tel
Ua oti taua fare pure ra e
8 no Titema I963 i te taime i tae ai te Peretite¬
ni i reira, ua haapaohia te tomoraa fare pure
: o Elii
ma
te
II
te io'a
I
te
mauhia
e
rahia
te
na
taua
atoa
Êiakono
üa
to'na
fare ra.
i tomohia'i
apî
:
metua
o
2 diakono
matahiti
itoito.
a
o
taime
Elima
II,
haa¬
faatu-
ua
o Tupete e o Tii, e ua
Kamino tei tae i te 89 o to'¬
faatereraa
i
to'na
toroà, ma tie
haapao atoa hia te oroà
bapetizo
e
toraa
ravea
e
(te
o
mau
ia'u i
faaite nei
teie amuiraa iti
i
to'na
i ta ratou
la haamaitai mai te Atua i te
e
mau
parahi mai nei i Matuita,
ratou i
io’a. Noa'tu te
mau,
mauruuru
taoà
te itoito
no
varavara
o
no
te
tane
te
e
ai i te
te
mau
faaueraa
a
mau
mélo atoa
a'o
no
vahiné) ia
te Fatu).
te Ekalesia
i
te
evanelia
maraa
te
moni Veà
i
te
mani¬
amuiraa rii Poe
ia horoà
mai
te haamaitairaa i,
to'na
te mau tere i rotopû ia ra¬
tou, ia haamanaô ratou e, tei pihai iho te Fatu ia ra¬
tou i
nehenehe
te oroà
tomoraa o
teie fare, e tae noa'tu
hoi i te mau
hini tei tae mai e faaunauna i taua oroà ra.
oia ia
Purutia oia hoi te
FAAARARAA
te mau hoa’toa tei horoà mai
rotetani
no
i roto i
te toroà
ïa no te
te orometua i teie tau, e ere atoa no te faafaii te tiaraa no te tane
e te vqhiaa,
teie râ ei
te Fatu.
Te
atu oire
no Hanovre, ua faatia'toa te amaa Lutero
ta'na apooraa ia rave
atoa te mau vahiné i
orometua. Te tumu no taua faaotiraa ra, e ere
oire
iti
o
roto'i te tahi
I
mau
ftaime atoa.
Mai
teie atu avaè
nia i te 20 tara i
Tenuare,
e
te matahiti.
Te tumu no
teié maraa raa
te moni neneiraa ïa tbi maraa i
te moni Veà i
nia, mai te
nia, no
mataM.ti
mai â i mairi.
S,A. Imprimeriê^deTahiti
nje des remDoits
Fait partie de Vea Porotetani 1963-1964