EPM_Vea Porotetani_196306.pdf
- Texte
-
TE 63 0 TE MATAHITI
NUivi^RA 26
’foo i ta ii'jtahiti hoe;
HOE AH U RU HA
P A £
AYAE NO TE FAAROO POROTETANl
Ca
Bien
plus sttreiiient
en
Nous
honte de mille choses futiles qui font sourire lorsqu'on y réfléchit
(porter la mtme robe à deux fêtes différentes rendre visite à un parépondre quand on vous interroge, etc) - et'nous invoquons notre pudeur ou no¬
paa^,
En
-
tre timidité.
réalité,
MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
-
ce
nous avons
que nous ne pouvons
"Je n'ai
pas honte de l'Evangile" disait l'apStre Pau. Et nous ? Est-ce qu'aufait "honte" d'être chrétien à Tahiti ? d'être un chrétien qui témoigne
foi, de ses convictions devant son peuple, sa famille, ses compagnons de tra¬
jourd'hui
de
sa
ça
vail ? Est-ce que cela fait honte d'avoir
te d'aimer
Nous ne soipes-paf à une contradiction près : ça ne fait pas honte à vingt ans
de lire des "comtes" ou d'essayer encore de passer son brevet à cet
êge vénérable,
mais ça fait honte de rouler sur un solex qui risque de tomber en panne et encore
plus d'aller à bicyclette. Nous n'arriverons
pas
DAHIELMAUER.
souvent honte d'être pris pour ce que nous sommes, et de
qu'être. Nous avons honte de jouer franc jeu, d'être
simples, d'aller droit au but et de préférer les chemins faciles de la -vérité. Nous
préférons - et de loin - nous perdre dans Jes labyrinthes tortueux du mensonge et
des histoires (malÜ inventées.
paraître
avons
sérieusement
T A R A,
;
fait honte pai
que le “alta e peapea* trop connu des papaa qui nous con¬
surface, cette expression reflète assez bien l'image de notre pays. Nous
nous distinguons
volontiers des autres ce sentiment de "honte" qui nous paralyse
chaque fois que nous devons entreprendre une action de quelque envergure, chaque
fois, surtout, que nous devons prendre nos responsabilités.
naissent
JUINÎ963
R.'t/aet.ur
à épuiser les exemples de
nos
Est-ce que tout
con¬
tradictions qui bien souvent ne prouvent qu'une chose : nous avons peur d'être pris
pour des enfants, d'être ,mal jugés, et nous croyons trouver dans la recherche d'un
certain confort, d'un train de vie plus facils,-les signe:.;évidïnts de notre >.aturii
une
opinion et de savoir la défendre, hon¬
peuple et de souhaiter qu'il ne se livre aux aventures ni aux plai¬
sirs ? Est-ce que cela fait honte de réfléchir, de penser à l'avenir, de bêtir sur
le roc plutôt que sur le sable ?
son
l'Evangile
au
simplement, cela ferait honte d'être
sérieux
un
homme, et de prendre
?
TUTUPd
.
té et de notre respectabilitéo
E
Te
riro nei teie mau parau ei
haama, pai
mea
"hohoa taipe"
no
E parau mau roa,
to ta¬
fenua, e mai te hoe hohoa tano maitai no tatou i te pa¬
"Aita e peapea" ta te mau papaa tel ore i ite maitai ia
tou
rau
tatou
i
matau i
te
huru mau,
ohipa rahi,
tia
Ua
e aore
ra,
tahi
mau
i te mau
ohipa.
te
mau
mea
te
no
rahi
roa
tatou
iho
(te haamâraa i te
oomo
nehenehe
ia
i te hoe papaa,
raa
taime
e
aamu
te
tatou
haamâraa i
e
te pahono i te
E
maitai
haamâtahi
tiano
rahi te
mau
mau
mea
mau
,
rii noa,
haamâ
i te Evanelia"
e
râ Paulo
mea
e
"Aore au i
:
haamâ anei
i Tahiti
nei
na
tatou
to tatou tiaraa
i teie mahana ? E
i to tatou faaroo,
mea
to tatou manao
tereti-
haamâ anei te
papû ânmàa i te
i mua i to tatou utuafare e i mua i to tatou mau hoa
rave ohipa ? E haamâ anei tatou i to tatou iho manao,
e
te
parururaa i taua manao ra, e haamâ
anei tatou i te hereraa
tei
tatou i
hloraa mai te reira
matau nei
manao
taata
nunaa,
faahapa ia tatou ; i te 20 o
te
te taioraa
i te mau puta
arearea e i te tamata â hoi
i te hiopoàraa "brevet", i tauà
matahiti ra, ua haamâ râ tatou
i te horo na nia i te "so¬
lex" e aore ra te pereoo tautaahi.
Eita e pau ia tatou te
Ua
mau
faaiteraa
mau
uiraa, etc...)
matahiti, aita
i to tatou
tatou ei
riro
tumu ore.
Ua parau
tatou ? E
te
o
nei tatou i te faaite
tatou ia
te
haere afaro i nia i te mea i manaohia, e te hinaaroraa i te
ea ohie no te parau mau.
E
mea au ae na tatou ia moe tatou
i nia i te mau ea fifi e te tipuupuu no te haavare e te mau
riro ai tatou ei
haatnâ nei, e
ia ata, ahiri tatou e feruri
hoe ahu i na oroa e piti, te
ta
haamâ nei
te
hi pae na roto i te peu "faahaamâ" tei haaparuparu ia tatou
i te mau taime atoa e tia'i ia
tatou ia
faatupu i te
hoe
mau
haamâ
tou. Te
faaroo. Te taa maitai nei tatou i te ta-
te haama nei
tatou i to tatou
iho
ia itea tatou i nia i te mea e ore e tia ia ta¬
e
tatou ia
haamâ i
e
tei
faaite
mai i te hoe
faarirohia tatou ei tamarii,
mea
:
i
tatou
to
mau
te
i
mea
nunaa
papû
ore
e
e
ferurirzia, te
te
papa e eiaha
te
hinaaroraa
i te
ia
ore
mau arearearaa
manaoraa
i te tau i
i nia i te
one
?
mua,
oia
ia riro i
E mea
te
haamâ
te paturaa i
anei
,
nia
?
te
ia faahapa
ino-hia tatou,
e te hinaaro nei
tatou ia itehia i nia ia
tatou, na roto i te imiraa 'i te hoe oraraa maitai e te ohie
ae, te mau tapao no to tatou paari e to tatou tura.
E mea
haamâ anei ia riro
papû hoi i
te Evanelia ?
tatou ei taata mau,
e
ia haapao
Te
tere
te
no
te sabatl
I
mau
ti, te
i te
poipoi,
haapaohia
ua
matamua faaterehia
pureraa
na
i
roto
na
pi¬
pureraa e
te
paretane
reo
i
orometua
Béthel, ua iritihia te a’oraa e De Vergas ; te piti o te
pureraa, ua haapaohia i Paofai e te peretiteni no te Ekale¬
sia Rarotoa, o Pittmann
to’na io’a, te hoê huaai no te hoê
misionare paretane tahito
no Tahiti. I te
Rarotoa
ahiahi,
te mau taeae
1
teni
matahiti
te
i mairi
ae
nei,
faatae mai te pereti-
ua
te
tahi
taata
mau
no
Rarotoa
io tatou nei
taeae. E'98 taata tel tiaihia,
raa
e
mau
no
te hoe
tahi
himene
ui-api te tahi pae e e mau diakono te tahi. Ua tiai¬
pahi e plti ; o Tihoni Viriamu 7 e, o Apanui. Teie
râ, ua ino o Apanui e aita tura te ui-api e' te mau diakono
1 tae mai. E 25 orometua anae tel tapae mai 1 Papeete nei i
te 10 no Me. Ua fano to
ratou pahi e
3 mahana mai Rarotoa
mai. Ua amui mai te papal parau rahl no te Ekalesla ma^ohi i
Niu-Zelani; te peretiteni no te Sotaiete, o Thorogood e
to'na hoa, te
peretiteni mono o Stirney,
te peretiteni no
te Ekalesia Rarotoa, o Pittmann, oia hoi te huaai no te hoê
fflislonare tei
faaea
i- Moorea i mutaa iho, eo
Strickland,
te thaapao faufaa no ta ratou Ekalesia.
te
Na
toa
ratou
aufauraa,
ua amui
i te hora
e
hoi,
I
i Ebene-Ezera.'Ua hanere
tei haere
i
te tuaroi
no
te
no
Paofai
no
te
mau
amuiraa’toa
ua au roa
te
mau
taata i te huru
navenave
te monire
i
te
ravai
e
ra, ua
ua hane-
faaroo i
no
e
no
te mau
Raro
tuaroi
taua
-
ra
poipoi,
ua faarue te pahi o
Tihoni
Papeete no te tere atu i
Moorea.
Ua haere afaro oia i Vaiare, e mai
reira, ua haere ratou na
nia i te pereoo i Afareaitu no te hoê tamaaraa tei
pùpùhia
e te mau paroisa’toa no te fenua. Aitçi ra to ratou taime no
haaati ia Eimeo, ua
faaea noa raÆou i Afareaitu, noa’tu te
mau ohipa huru rau e te
nehenehe tei faaineinehia e te pa¬
roisa tatai tahi. Mai Moorea, ua hoi atu ratou i Rarotoa na
roto i na mahana e toru.
Viriamu VII
i farii ia ratou i te tamaaraa
mataitai te mau orometua i te mau orometua i te
fare haapiiraa
te mau taata
re
pae, e
hia na
avatea. Ua
ta
no
pê
hoê tuaroi rahi
tupu te
farerel
orometua te
to Paofai
pae, ua farllhla ratou !• Patutoa i te Hoe tamaaraa
maitai tei faaineinehia
e to
Ziona-Tapu. I taua
Sotaiete Faatupuraa Parau no Lonedona i Rarotoa i
te hoe aniraa ia tatou,
e tele ta’na aniraa,
la haere mai
te
no
i
i
te uahu
Te mauruuru nei
.
te
piha haapiiraa*toa e ua maere ratou no te nehenehe o te
haapiiraa e no te rahiraa ohipa e amohia e te mau oro¬
metua haapii, 1 te ahiahi, ua haere atu ia ratou e mataitai
i te aua pipi e te mau fare faaearaa no te mau pipi i Here4ona. Na te fare haapiiraa tamahine i
farii ia ratou
i
i
atu
mau
orometua
mau
no
te Ekalesia Tahiti
Rarotoa,
te hoe pueraa
te
tere
te hinaaro atoa nei
e
taata
i
Rarotoa i te
,
taeae
oia
tau i
mau
no
tono
e
mua.
fare
TUATAPAPARAA
I
metua
te tpahana
no
Tahiti
maa
e
no
i
te
poipoi,
ua
TE
EKALESIA
TAHITI
ia ratou
Moorea
tuatiraa
amui mai te tino
oro¬
te hoe rururaa
oro¬
no
aroha tei
faahitihia e te
mau upoo faatere no
na Ekalesia e ptti. Ua hinaaro atoa to
Rarotoa e
farii i to
Tahiti nei io ratou.
Te hinaaro nei
ratou i ,te tono mai i te tahi mau orometua io tatou, nei
no
te tauturu ia tatou, e
ia tonohia’tu io ratou te tahi mau
orometua tahiti no te tauturu i ta ratou ohipa.
metua.
E mea rahi te
mau parau
Il
taua
hoe
tamaraa
tinito. Ua
parau
haapapuraa
faatereraa o te Ekalesia.
mau
1
nia i
piti,
e
ra, ua
e
te aha te Totaiete
no
to’na
no
Paris i tae mai
te hio raa
orometua
e
i teie tufaa i
ulraa'
na
te tahi e pahono i te tahi.
i te parau matamiia.
tupu
te tino
no
mai ?
raa
o
tatou atura
e na
E hio tatou
atoa te hoê ruru¬
raa
i roto i te fare pure,E mea rahi te mau taata
tei hae¬
re mai no te faaroo
i te
tuatapaparaa parau a Thorogood
i nia i te Ekalesia rarotoa, to’na tupuraa,
to’na oraraa ,
ta’na mau fifi e to’na
itoito.
Ua uiui te mau taata i
te
te
NO PARIS
rii te mau
haaati ratou i te fenua na roto i
te.-jÉa papa raa i roto i te mau parolsa no te farerei i to ra¬
tou mau taeae no Tahiti, e ua tâpea atu i
Taravao i te fa¬
re haapiiraa no te amu i te mau maa i faaineinehia na ratou
1 te p5, na te paroisa no Befela i farii ia ratou, mal
te
faanaho i
PARAU
ai ?
2) Eaha te txirau
avatea
FAATUPURAA
I TAHITI NEI.
1) Eaha te tumu
Tei ia
1
TO TE TOTAIETE
TE HURU NO
“
TAERAA MAI
J
mûri ae i na mahana e piti, ua maramaj-ama
taata i te iteraa i te reo rarotoa.
1
tahi
NO
PARAU
ahiahi ra.
taua
4
1
EAHA
■
TUMU
TE
?
I
mûri ae i te'mau arepurepuraa rarahi ta tatou i fare
nei i te matahiti 1847, ua anoi noa’tura e te ataata
rahi te tiaraa
o te Ekalesia Tahiti,
te tiafuri nei oia i
te hoi
faahou
i raro
ae i te faatereraa
hau a to’na mau
te
rei
ae
faatere
iho nei
Misionare,
e
toopiti
feia toroa
te
to’na tiai
e aore ra
mamoe mau
tootoru,
tei
e ua
taaê.
Toe noa
enemi-noa-hia
e
te Hau
Farani.
A t«ia’tu te reira
mau ati
matamua
te apura maira te tahi atu S ata pour! e tupu faa¬
hou ai te tahi ati rahi roa’tu.
te Hau Tamaru ia
To
mau
o
Ekalesia Tahiti,
O
te peapea
VII
'
î
haanaoraa
no
te
rahi roa’tu ia.
e
i
te
80 melo,
TE
mau
feruriraa
Tavana
taiete i
mau
e
1 faaoti
a) A hèo
mau
te mau
imiraa i te
rahi ta’na
TIHOHi WiLÜAMH
te Ture
te mau orometua paratane
Legislative)
'^'te
'
i
o
matamua o te matahiti 1847,
ua haamau te
Hau
hoe apooraa Iriti ture
no te fenua (Assemblée
A taa noa’tu ai
TE PAHI
faaàuraa
te tiaraa
1) I te pae
Tamaru i te
}
'
e
na
ia tei
mua
MAHANA REVARAA.
b) 1 te
taipiti auvaha i te mataeinaa hoe.
feruriraa maltatai
ture
te mau
no
1 te
te
e
au
no
te
taua apooraa
ra
fenua, te vai atoa
ra
e
ohipa peapea e te mau fifi e
Haapaoraa faaroo porotetani.
mau
auvaha
hamani paitaihia
taua apooraa
no
ra,
te mau orometua
ra, hEUsani iho atura ia ia ratou.
e
matahiti 1849, ua haru te Hau Tamazna 1 te
rave
o
te
To¬
mau
faufaa
te mau orometua
a
te parau
e
"El
:
tahlti iho, ua horo
tolhla taua hororaa
totaiete,
te fenua,
faufaa tumu anae la
mau
râ
te
ra
i te matahiti
orometua
mau
paratane,
e ua
faahou 1
te mau
Ua
i
re
te
1)
To te 18
piti ture tei hau
no
Mati 1851,
te
mataeinaa.
pae
atu 1
te
manihini
anihia mai
tahi atu
te
e
ratara
roa.
i te mau
e
tiamif
i te
ratou
faatereraa
i
roo
na
Na
atura
te mau Ekalesia
Apooraa faatere. la au
iho te maiti i te orome¬
tua, tei
hia
fenua,
taataHoa
ê noa'tu tei manuia i
maiti
na
haapao faeiroo. E
raa
te
Mai
maitiraa,
e
tia
te
haamana
e
noa
NO
tatou
vea
Febuare
no
Atete
tiai
i mairi
61,
hinaaro
i
aita
ra
naa.
Taua
roto
ra
te
hia
i
faaoti taua tomite ra la
Moria, tei reira i faatiahia'i te
farli
metua
mau
te mau tamaril
e
tei
i
roto
Na
fare
hamanihia
te
hoe
e
te
i
patuhla te
fare matamua
tei hamanihia i te matamua.
ua
e
te
imi-atoa-hia
te
1
te avae
faatere
ua maoro
tei
te
no
i
rapae.
i
te
mau
ravai
no
te
roto
i
e
ere
tei
tei
i
haere
te
te aratai
i
mau
utuafare
mau
tei
e
1
te matamua,
ua
utuafare keresitiano’,
paruru maitai
ia te hoê
faaite mai
i
i
te
nu-
c^ipa rapae,
e
to'n^ itoito
e to’na
ohipa
tamarii,
mau
o
Adnet ~i Te^mau taatà’toa
ohipa, te feia o te
te
haa-
Ua putapu
tamaril no te
farii maitai mal i
h^u,
te
tei
tauturu
to te Apooraa
"raj^ort" tei
vauvau-
fare auri.
oia
i
te
tamarii i
mau
te
o
auraa
fare, te piti
te
no
i
roto
toroa
te hoe
o
o
te
te oreroraa
taata
tei
fare mai
ia
Moria,'
ei utuafare tamaroa
tamarli,
tamarii paari
E faatere maitalhia ma te. aroha
te
oire.
ru
i
tonohia te
e
te Tavana Rahi
te toru
te Ekalesia
i
taua
teie nei
Tahiti,
ohipa ra.
tamarii
teie
taime
e 2
;
Graffe te tahi
Teheiura
a
E
anae.
haaplihla
mau
te
o
te
mau
i te fare ohipa
e
ma
oreraa
no
te tino orometua
e
te
no
oaoa.
te haamauruu¬
te Tomite
téi
e parahi nei
i
te fare
no Moria
rima tauturu i plhai iho ia
Perron,
e
o
Eric Paie te
tahi, oia hoi
te
mau
ra.
orometua.
TO
teie
I
Me
rahi
te
no
te mau
TATOU
OROA
ME
taime,
mau
faite
via oti te "oroa Mê" i
roto i te
paeau
paroisa.
Ua manuia te ohipa :
ua maraa rii
i
nia,
ia hio-amui-hia. Ua riro taua manuia
éi tapao no to te Ekalesia tiaturiraa, e farii-oaoa-raa
te ohipa faatupuraa
ei ohipa mau na’na. Oia mau, na roto
ra,
rau,
Te
farli nei
ia
au
farli nei
E
i
i
noa'tu
te
no
mau
mau
i
fare
te faaotiraa
tamaril tei
te
fariihia te
tae
te
mau
tamaril
21
te
te
o
no
Motüa i te
te
a
fare haavaraa
tonohia
mai
te
mau
e
to
tamaril
i
tamarli huru
;
aita oia
ratou mau
rii
matahiti. E fariihia te
raa
ra
Fatu
no
ta
te
fenua*toa
te Hau
Na
e
amo
i te
mau
haamauaraa'toa
no
taua
e
i
ra
:
to’na
o
hoe
5
rima tauturu.
fare tamaaraa
e
Ekalesia.
no
te Ekalesia
roto
(tamarii,
i te ohipa a te
Ua
ia
au
A haamanao
ra
tatou e, te
e te faufaa
mau
•
te maitai
onoono
nei
mauhaa
i roto i te rima
ia’na
fare te hamanihia.
I teie matahiti,
e patuhia te
te fare utuutu : hoê a fare. I te mata¬
melo tatal tahi
o,
la
E
te
hau atu i
te
mau
mau
paari, taata taoà, taata veve) i
tatou
opua-
paturaa fare, te mau tauihaa
huru rau, te mau
haamauaraa no te maa, e na'na atoa e aufau atu i te faatere
raa
te
pupu faahou tatou i teie matahiti i
i ta tatou mau ravea, ei
pahonoraa i
te maitai e te aroha o te Fatu tei roaa ia
tatou, ia parare
«.tu a tauà maitai ra i te mau vahi
atoa.
e
tamarii
e
teie nei
taata
metua.
mau
haapaoraa’toa (katolika, momoni, etc...)
no Polynesia Farani.
i
e
i
ia tatou,
matahiti,
faaroo paruparu nei.
e
o
ta
a
te tahi
horoa
te Atua hoi
e
tei
titau
oia hoi, te pupuraa ia tatou iho, ei
no
haamaitai mai te
teie
vai nei
e
te Atua.
Fatu i
ia
ta
outou tusia
i
pupu atu
faaitoito mai oia i to
i
o
ta-
hoe
rii taua imiraa taata
no
tamarii
mau
fifi
E 8
ia
te
e
te
o
to ratou
e
no
Perron, te faatere
Na
k962, ua haamatahla te paturaa o te
fare, na Monsieur Hallais i hamanihia i te hohoa e na Guillots i patu i te fare.
no
te rahiraa
haapao i to’na
o
o
teie ra,
Gaston
hoe misionare
haapiiraa
taaê roa no te
tamarli haapao-ore-hia, e
faa¬
e farereihia, te manuiaraa e aore ra te manuiaore-raa>E riro te hoê fare mai ia Moria ei fare utuafare
;
fare i
taotoraa
te
no
Nedo
m|^u
i
te hoe fare
o
;
fa¬
reva
'Salmon, te mau taata tei tauturu i te hamaniraa
puromu e te fare,
oia hoi o Germain Levy, te nuu,
të^
maiti
Ua
te
i
ra
haamauruuru
aua
ore
mau
fenua nei.
1 te feia veve,
e
tauturu iti
ra,
te Ekalesia
faaite mai
e piti,
ua faainelnehia te mau
opuahia, ua imihia te mau vahi papû
e
revaraa
haapaohia
ravea
matahiti
na
te mau
no
i
maa
manuiaraa
faatere
hohoa
hloraa
ohipa
haapao i te
pipi i mutaa iho, no
haapao hia e to ratou
tel tuuhia 1 te fare haavaraa.
i
te
Lung e tauturu i te
o
tamarii
mau
a
Na
hopea no te matahiti 1960, ua-opuahia te
ohipa api i roto i to tatou Ekalesia, e.
ua faatiahia te hoe tomite api peretitenihia e te hoe dia kono papaa, o Monsieur Lung.
te
roa
ore
taua
faatere
te hoe
Ua
te
te
Ua
puromu ta*-
matamua, no te mea o oia tel maite tomite tei parauhla " Commission
no
te feia painu
tahi
te
Rahi Fenua
te mau avae
no
tupuraa
fenua nei tei
Ua
haamauraa
te
oreroraa
to'na aaü i te
üa faaltehia'tu te taeraa
mai no na misionare api
no Helevetia mai,
o Monsieur e o Madame Perron, na misiona¬
re taaê roa 1, roto i te titio
misionare, no te rave i te hoe
ohipa tei ore a i haapaohia tae roa-4aai i teie nei, oia hoi
te ohipa no Moria.
I
te
te opuaraa e te
e
nei,
ae
ra¬
toru.
e
MORIA
te avae
no
i
i
i
Me
Ekalesia.
i rapae hoi
e
no
te
Ua
ta
o
mataitairaa,
taupee
i
i
I roto i
piti
tae mai
no
hoê
te
fare
ae
i
manaonao
FARE
te
e
i
matarohia
Sociale " i te mûri
tuuhia te
TOMORAA
mahora
te
paj-au
peretlteni
pao-ore—hia, i
te Hau.
e
te
ua
:
Adnet
Ua
i te mau
taata
hia ia to'
e,
nia
na
tiare, mai tei
to te
e
Adnet
no
ere
noa
mea
te
Hau
rahi
rave
unauna
oreroraa
ei
te maiti
te Apooraa Iriti Ture o te
ia
riro
ei
orometua.
e
te
i ta ratou iho mau orome¬
te mataeinaa iho taua mana maiti ra, e ia haamana-
o
i
e
te
e
Lung. Ua faatia mai o
mau ohipa
fifl e te
teimaha i ravehia e Lung
raua o
Stussi. Ua taio oia i te
tahi mau parau no te hoê "rapport" a
Lung i te Apooraa Rahi
Mati
Tahiti
no
te-
a
Ua
e
parahi ratou i nia i
ua
paroisa.
taua ture ra,
tei te huiraatira
tua mai te faataa
ore i te huru a
rahi,. to te
rave
rani
tihia
ia
faatere
mai te Tavana Rahi,
ua bimenehia te
"Mar¬
mataitai te feia mana i te fare ma te arataihia e Perron raua o Adnet. Ua faaroo ratou i
te mau vauvauraa parau i faahitihia e
raua,
e ia oti te
no
i
te
Te taeraa
peapea.
2) Teie atura te piti.
Te ture
maitiraa no te 22
1852,
te faataa nei tatia
ra^i te mau Ekalesia
e
te mau pereoo
pouma
nia iho i te tlaraa o te mau
la hoe noa’e
orometua i te ma-'taeinaa, e noho tamau oia i te mataeinaa tei maiti ia’na ,
eita roa
oia e neheaehe ia farerei haere i te' tahi atu mau
paroisa ê, mai tei faatia-ore-hia e te Hau e la ore atoa e
no
haapiiraa toroa
o
te
seillaise"
orometxia
fare
te fare ia
tupu te tomoraa fare i te mahana toru 8
peretiteniraa
a te Tavana Rahi.
Ua
i
ae
mau
orometua
e
te hoe
fare taotoraa.
te
paratane tei tae mai i Tahiti
nei, tei noho haere i Papeete, Papara, i te maiti-noa-raa i
te tahi mau orometua haapii tamarll ei orometua na
ratou.
d) Teie faahou
i mua, e hamanihia
matahiti i mua atu,
1850.
c) I te matahiti 1850, te
taaê nei te mau Ekalesia
aratai
mau, mai
te
huru orurehau
atura
i
hapao-noa-raa i to ratou iho hinaaro. Aita'tura te tahi
au
mau
pa-
to ratou
i
hiti
te tare, mai
te mau ESnleaia
na
tatou
PARAU
API
NIU-TARATONI
i
Haamauraa
ofai
te
tihi
te
no
Parau
fore- f>ureraa
Te
Porotetani
api
THIO
no
i
te mahana maa
20
no
Eperera 1963,
faaterehla te haamauraa
Uà
5. Na na
e
orcxnetua
e
te hoe auvaha
no
te
no
Amui
Apooraa
te
no
mau
1
"OFAI-TIHI"
na
roto i
na
te mahana
ua pohe roa te hoe^ auvaha no
Apooraa Amui no te mau Ekalesia, o Pierre Benignus to’na
io’a, i roto i te hoe tauraa manureva i Dpuala (Cameroun).
E misionare tahito no Kaladoni o Pierre
Benignus tel faaea
ril 1 Tahiti nei i te
hopea no te tama’i.
Mal te matahitl
4 no me,
maa
te
1952, ua riro oia
ei auvaha
no te mau
Sotaiète
faatupuraa
parau no Aferita too’a o te Ra.
nare atoa e te mau paroisa atoa
te hoe orometua
atoa
Thio.
reo
poheraa
Ekalesia.
1 te hora 3 e te
taperaa mahana,
ua tairuru te apooraa oire no Thlo, te loau
rautoi faranl, te tahi mau melo no na Paroisa papaa e
taratoni no Nouméa, te apooraa diakono, na amulraa lerusalema e
Siona no të paroisa tamarii tahitl i Kouméa, te mau tamarii
tahltl no Kouaoua e Houllou,
te mau raatlra
rarahl no te
Nickel. Ua
fatata e 700 rahlraa taata tel amul 1 plhalho 1
te Niu no te Fare-Pureraa api a te amuiraa tamarii tahlti
1
oto
nureva
api
Ua ite oia i te mau misiomai Dakar i Douala. Ua pohe
Togo 1 roto 1 taua faauraa ma¬
no
r^.
4 i haaàau i te ofai "OFAI-TIHI":
(orometua no te paroisa papaa no Nouméa, tei tauturu puai i te
mau ohipa a te
tamarii tahiti), E. Tidjine
(orometua, papai-parau rahi- no te Ekalesia
Evanelia no
Taratoni), L. Haeweng
(orometua taratoni no
Nouméa), j.
M. Pont
Hunter. Na te
mau reohimene tei faaineine maltalhlâ e
Paroisa Nouméa i
faaoaoa i
te aau
no te nahoa
rahi.
faatupuhia te tabl aufauraa manuia
api.
maitai
no
TE
I
te
Ua
1
te -tauturu.
te Fare-Pureraa
te mahana revaraa,
o
ua
tupu te hoéaâti rahi i Maupiti
Ua
taahuri te pahi
ra o "Manuia"
i roto i te ava.
Ua hoi
mai Manuia mai Haapu mai no te faahoi i te
mau
taata
no
Maupiti i to ratou fenua motu. E 15 taata tei
vahiné
Ua haamauruuru maitaihia
NO MAUPITI
ATI
Antoine Van Bastolaer
e
o
e
e
aiu anaev Te
mau
paremo,
faaite nei te Vea
e
mau
Çbrotetani i
to’na aroha rahi i to Mdapiti no to ratou ati rahi.
Georges Elice tei pupu i to. raua fenua ei vairaa no te Fare
o te Atua
;
ua
haamauruuru atoa hia o Tinorua Victor, Viri
Faua
e
Hopuetai te tamuta,
te mau taratoni
Thio tei rave Itoito i taua ohipa ra.
Faatoa
o
paroisa iti
no
e
te
iti no Thio, na roto 1
Victor, i te mau Diakono no Nouméa
e Kouaoua tei pûpû
atu ma te oaoa i te tauturu a na Amul¬
raa e te
paroisa taatoa no te faaohieraa i te ohipa no te
Fare-pureraa api.
Ua
TE TOMORAA FARE I HAAPU
atoa te Paroisa
haamauruuru
to’na Faatere ia Tinorua
1
te mahana
revaraa, ua tupu te tomoraa fare momoni i
Haapu. Ua riro taua tomoraa ra ei ohipa peapea e te oto no
tatou, no te mea o te mau taeae anae tei taa’e ia tatou, a
jmaha matahiti, tei haamau
i taua.^ haapaoraa ra
i Haapu.
A
taa noa’tu ai
^
~~üa
taratoni i taua ohipa api ra tei ravehia i nia iho i to ratou fenua. Ua oaoa atca te mau mutoi
farani 1 te mataltairaa i te mau amuraa maa, tei faaunaunate nunaa
oaoa
Fatu hoe
roa
no
faaineine-maitai-hia e
Germaine, Sandford v. e to raua mau tauturu, ua manao ratou
e mai te tahi mau opoa
faaipoiporaa ; eita e nehenehe ia
parau te mau tapao no to ratou oaoa.
/
hla
limonade
te
e
Ua amo Itoito
e
té
te
sirop,
i- te peapea e te, taaêraa, a taa noa’tu ai
i
tatou oto, te
faaite atu nei tatou ia, ratou :
"Te tiai
nei matou ia outou,
ia ore té peapea, e ia riro o lesu ei
to
mau
tahlti
tamarii
no
Thio i
ra,
iho i te
o
tou mau taeae
ia
fanau te
ae
i
Taratoni, ei hioraa
tei tahitohito
manao
to tatou reva
tatou Fare-Pureraa
e
e
ei umeraa mai i te aau
tei taiva
noa
i te Fatu
.
ia parahi amui tatou paatoa i raro
ta matou e faatia nei i nia, oia hoi
ta
api.
api,
I
.
faaite atoa nei
te
mau
montre 3
Tiunu,
no
pohe roa te Papa
o loane
e te aroha, tel imi 1 te
ua
te hoe taata Evanelia mau
XXIII,
ravea
no
te au-tahoeraa
no
te
mau
Ekalesia cheresltiano
atoa, na roto i te haaputuputuraa no te Apooraa Amul no te
pkalesia (Vatlkano piti) i Roma. E parad oto tele e te pea¬
pea no te mau taata cheresltiano atoa.
TE
paroisa iti
tamarii tahlti no
Thio, e riro atoa tei Fare-Pureraa api tau e faatia
nei
ei tapao matamua roa i Taratoni, na tou Metua i te aia : te
Apooraa-Rahi no te Ekalesia Tahiti.
Te
PAPA
TE POHERAA NO TE
mai
fenua
paatoa".
taua
te tauturuhia e to’na tau taeae :
Nouméa e
Kouaoua. E
te faaite nei oia e, e faaoti roa vau i te Fare
no te Atua ei tapao matamua roa
na tou Nunaa Tahiti i
nia
ohipa
tatou
tel
te
REVARAA
NO
BRICOD
MADEMOISELLE
NO
E
HOFFMANN
..
HUNTER Or.
Ua reva’tu Bricod
moiselle Hoffmann i
ere
te hoe
revaraa
hoi atu ratou
no
ma
e
te 7
no
no
te hoe
te ma’l
o
ta
raua
Tiunu
na
talme
mau
nia
tamarii
i
faaearaa
Bricod vahiné tel
e
o
Made¬
te manureva.
E
i Europa.
Ua
ore e nehenehe
ia
rapaauhia i Tahiti nei. E parau aroha na tatou,
no te
noa’tu to’na tae api raa mai i te
fenua nei, ua
ite
maitai o Bricod i ta’na
ohipa 1 te Tuhaa IV e ua herehia
mea,
bla
e
te
mau
taata’toa.
Te hinaaro nei tatou ia hoi
oloi-mai ratou
ia tatou.
S.A. Imprimerie de
des remparts.
rue
Tahiti
i
rotopu
Fait partie de Vea Porotetani 1963-1964