EPM_Vea Porotetani_19620304.pdf
- extracted text
-
NUMERA 14
TE 62 0 TE MATAHITI.
S
tm
motahifl
hoê
:
HOE AHURU MA
MATI
PABTARA.
Rédacttue
:
-
EPERERA
OANISL MAUER.
AYAE NOTE FAAROO POROTETANI - MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
JUSTICE
NA SATAURO TOOTORU
I ES TROIS CROIX
(Luka 23/39-43) - Te mauiui rahi no tefenua Aiegeria
Ua haamauhia
Golagota (Luka
23/33).
Te tahi, o te satauro parautia oia hoi te satauro tei riro ei utua teimaha no te hara a te taata (Luka 23/43).
Te piti, o te satauro 1a no te aroha oia hoi te satauro mâmâ no te
taata tei tatarahapa e tei faqorehia ta'na hara (Luka 23/43).
Te toru, o te satauro 1a o iesu tei pûpû i to’na ora ei tusia taraehara
no to te 00. Na teie satauro e faatia apipiti i te parautia e i te aroha.
na
satauro
e
toru i nia i te aivi
no
E satauro ino mau te tahi. E satauro haamaitaihia te piti. E satauro
moà te toru.
Ua raü te huru
no
te
mau
satauro
amohia nei e to Aiegeria i teie tau
noa'tu te paeau politika. Te tahi satauro, e moa farii-ore-hia no te ra¬
hi o te mauiui e no te riri. Te tahi satauro, e mea haamaruhia la na roto i te oroha e te faaoromaii Te tahi
satauro, e mea ite-ore-hia e te
o te satauro 1a no te tamoiti a te Atua ta'na i horoa mai ei rahoe roa e hau ai te fenua. Aita te hau i topa noa’tu te maniiraa to-
mata,
vea
to
o
te taata.
E topa rô te hau na roto i te tiaturiraa i te toto no te aro
te Atua e i te taata, te taata e te taata.
hà tei faafaite i
E feia ino anae tatou i to tatou taa-è-raa'tu i
Iesu,
Atua.
ua
riro
anae tatou
ei hoe
na roto
te
Mesia. Na roto râ ia
i to tatou tavai-raa-hia e te
(Luc 23/39-43) - A l'Algérie souffrante
-
Quand on parle de la croix, on pense avoir tout dit ! Mais de quelle croix
veut-on
parler ?
Est-ce la croix de justice où le brigand rebelle souffre un châtiment méri¬
té ? la croix qu'il n'accepte pas mais où il blasphème Dieu et les hommes ?
Est-ce la croix d'amour où l'autre
brigand, quoiqu'également meurtri et
également coupable, a trouvé la paix et le pardon ?
Est-ce la croix de Celui
qui a donné sa vie dans un sacrifice volontajre et
parfait, satisfaisant à la fois justice et charité ?
La première croix est maudite ;
sainte.
la seconde est bénie ; la troisième est
Algérie se dressent d'innombrables croix ; les unes, amères comme la
première, les autres éclairées d'un rayon d'amour et de pardon comme la se¬
conde. Et la troisième, invisible et pourtant immense, est celle de la vérita¬
ble offre de PAIX. Puisqu'ils n'ont pu être réconciliés par le sang qu'ils
ont versé de part et d'autre, sang de haine ou sang d'amour, qu'ils le soient
par le sang du Christ par lequel tout homme retrouve à la fois son Dieu et
son prochain. En dehors de Christ il n'y a que des
brigands, en Christ il
n'y a que des fils de Dieu réconciliés.
En
TE FAAORARAA NO NA TAATA E PAE NO RAIATEA
U a tae mai O VAEA orometua no
TUBUAI i te hebedôma i mairi na
nia ia PAftAITA. E no te mea ua
ite mata roa o Vaea or. i te faaoraraa
no te
boti painu "Te Ana
Maori", ua ani Te Vea Porotetani
ia'na ia faaite mai oia i te huru
ta'na i ite no teie
ohipa faaoraraa.
E teie ta'na
parau
mau
:
boti ra, e aita i itp hia te taata. E
ia fatata roa'tura matou te ite nei
piti taata, hoe i te tahi
pae pahi, hoe i te tahi pae. E ia
piri roa matou i pihai iho te ite
facdiou nei matou e piti faahou .taa¬
ta. No te mea ua mau hoi ia matou
matou
e
i nia i taua boti ra,
pae taata
e
e
te
hio nei matou e teihea ra te pae.
la piri
roo'tu matou i pihai iho, to
matou
iteraa
i te pae no te taata,
parahi noa i nia i te muriraa o
te boti. Teie rô, ia piri roa'tu ma¬
tou ia papu maitai te huru o te taa¬
tei
HOE "No roto i
ohipa taurua no te
TIRA
PAKI
E
îo'u tere
te
no
Haapiiraa Porotetani i
Papeete ua faarue matou i te fenua
Tubuai i te mahana piti i te pô e
ua teré mai matou na nia ia "Paraita". la tae i te avatea mahana
<'toru ua ite matou i te hoe pahi i te
atea ê, e te tumu i ohie roa'i to ma
tou iteraa i taua boti ra teie la, no
mau
te
pare
mea
e
nehenehe
mea
rii i rapae.
te moana,
ia matou ia faaea
papu roa
atura
Ua fatata mai teie boti
i te reni ta matou i tere ra I
Papee¬
Ua paraparau rii noa matou mai
te tahi parau rii hoata noa : e o te
te.
■
roroa
to ratou
mau
rouru
e
to ratou
huruhurU-taa ; e ia ite mai ra¬
ia matou aita e nehenehe faa¬
mau
tou
hou ia ratou ia parahi noa i raro :
ua tia ratou i nia e ua haere mai i
to ratou
pahi ma te taraperepe mai
ia matou
e
no
liha te oto. E otoraa teie
te oaoa.
Ua parau to te
pahi ia
parahi ratou i raro no to
ratou paruparu,''eiaha ratou ia
topa
ratou
e
ia
i roto i te miti.
boti painu teie no ’Raiatea ; e ere
rô i te tahi parau mau. la huru fa¬
mai
tata rii noa
matou
o
a
"Vaitaporo"
ua
,
te
I teie nei, te imi nei te raatira i
ravea
ia nehenehe te taata no
nia i to matou
fenua i te hio i taua boti
papu
pahi ia tae atu i nia
i nia i taua boti
ra.
Na roto rô i te
pahi ra. Manao tura matou e e boti
te moana ua ohie roa te
tapiriraa o te pahi i pihai iho i
taua boti ra. Teie nei ua ou'a tu te
ua
aveia e
faaafaro matou i nia i taua boti
tahi mau toota no nia iho i te pahi
i nia i taua boti ra, no te faainei-
ra.
E ia fatata rii noa'tu matou te
neraa
ta'na i ite
:
ua
afa te
ra e
teie
reva o taua
ino teie. Ua taui to matou
ejpahi tira hoe ; to
matou 'la papuraa e ; o taua boti
painu mau ra teie no Raiatea.
-ite nei matou
e
no
i te
boti ra. I mûri ae ua haafatatafaahou-hia-mai te boti i pihai iho i
te
paKi. Te haamataraa‘la i tehu-
ri
m ai
nia i
-
4—taea flvau taata ra
to
matou
pahi
e
pae
i
ma te tauturu
hiq e te mau taata no te pahi, no
OTORAA no te OAOA. Ua
hio-fenua i teie nei
te hio i te taata i nia ihb i tauo
tamata te taata
i
i taua taime
ra.
faataeraa
mai
raatira
faaite i
te
I reira
i
te
to te
niuniu
Papeete i teie
ohipa te iteahia e ua fatae'toa oia
no
i
niuniu
te
i
to
pare
Ma'i ma te ani ia'na e nafea te faai
taote
te
teie
te
no
te
mea
eita ta ratou iho
e
nehene¬
he faahou ia ou'a mai i nia iho i
to matou
pahi.
te
mau
atoa
rii
ra
ratou oia
na
e
hoi to ratou haama-
mau ohipa no te ME i
fenua. Te parau nei ratou
i te
nuoraa
ratou
to
eita tura tatou
:
ME !
e
ite faahou i ta
te tahi
fifi i roto i taua ohipa ra, to te tahi
matou
Te vai nei râ
e
nau
taurearea
tahitohitoraa i te ma¬
nao
maitatai
e
taata
mau
e
pae,
huru, e eaha hoi te raau
i to ratou
e au ia horoa hia na ratou. Ua
pahono mai te taote ia horoahia te
tahi
te
ava
e
i
mûri
ae
piti hora atoa, te tahi maa
mau
inu
vahi iti
maa
noa
mai te û. Ua
na
reira
noa
hia te faatereraa hia. I te taime ra
i horoa hia'i teie maa vahi iti ava
ia
ratou, ua patoi mai te tahi
te
faaite mai
e
e
:
ma
haapae ta'na.
Ua faaite te tuati i taua taime
ra
: aita e peapea,
e orometua teie
ô nei. Ua ani hia mai ia'u. Ue pa¬
e
rau
vau
i taua tamaiti
ra e
peapea no te mea e raau
taote i
faaue mai
ia
te
oe
o
inu
;
ava
:
aita e
teie na te
tei haapae hia
'la.
taurearea
e
rii
maere
e
mea
paruparu roa
/tei patia hia'la. Te ohipa
o
ta°u i ite o te taata ia
ra
faa-^atea-rii-raa i a ratou mai te mea
e
ma'i
e
taua
to
i to'u hioraa i
mau
parau
faai-
te
no
1 teie nei râ, ua ite raua
Atua e te paho-
te
Atua !
e
te ora mau ra te
nei
no
Atua i te pure onoono.
te
E AROHA TE ATU.A; I te mau tai-
mai, ia roaa mai te tahi
itoito ia ratou, ua faatupu vau i te
tahi purerao iti i rotopû ia ratou,
me
i mûri
ma
te
taio
i
te
Parau
a
te
Atua
(Salamo 121-Philippi 4/4) e ma te
pure i te Atua tei faaora i teie mau
taata, e no te mau fetii atoa tei pa¬
rahi i te fenua ma te tiaturi papu,
mai te omuarao mai â o te
ati, e te
ati, e te vai ra te mahana e hoi mai
ai ratou i* roto i to ratou utuafare.
Ua-faahomanao vau ia ratou ma te
parau
ia ratou
ia outoû te
e :
E
ara o te
ohipa ta te Atua i rave
ia outou i teie
mau
mahana. la rû^
teie nei faooraraa ei tapao no
to^^
Atua aroha.
huru ra ua peapea rii vau i ro¬
e ua haafqtata vau i pihai
ia'u
iho i
ua
to ratou.
te
Tavana. Aita paha
raua e tioturi faahou i te tauturu a '
toitoraa
taua
tamaifi paruparu roa e
puohu vau ia'ho ma to'u iho pa¬
A taa noa'tu ai i
mau
hi aita ra
ra itete.
te
vahi
UA MANAONAO RATOU I TE ME.
Haamata'tura vau i te paraparau
faaite atu
rii
raraa
ia ratou
te tumu
e
te
e
aniani rii ia ratou i
huru o to ratou ati. Te
Tavana iho e te tavana piti te faatiatia mai i te tupuraa no taua ati
ra, e to rqtou huru i roto i taua ati
ra. Ta ratou ohipa rahi te pure'la.
Na te Tavana to ratou pure e faao-
rahiraa no te
i hinaaro i te tuata-
vau
papa'tu i taua mau
râ
te
ohipa tei tupu i nia iho i te pa
iti
ta'u
parau ra. Teie
i hinaaro i te
i mua ia tatou paatoa.
Ua riro teie nei parau no te faaote
itea
ilona i mûri
hia, mai te parau no
ae
i to'na ati rahi
:
"A
tarapape ai tau varua i roto ia'u ra,
uu manao ihora vau ia lehovq, e ua
tae
ra.
ne
tau pure ia oe, i to hiero moa
Tei ia lehova te ora. "(lona
2, irava 7).
Photo Louis TAU IRA Capitaine de PARAI TA
Salamo 2Î
ahiahi
mahana tataitahi. Te vai
te hoe mau paraparau raa
nafea i te horoaraa i te maa e tano
tereraa
ohipa no te tavereraa i
taua
.
TE
ratou
tou
hiohia
matou e o
i
TAMAA FAAHOU RATOU. I
ra ua afai-hia-tu ratou i
reira. Aita hoe maq i horoa-hia ia
'la,
"Manureva". 1 mûri
iti ae rô ua tamau noa te taata hio-
nao
ti i te poipei, te avatea e te
taua taime
Te vai nei râ te hoe i roto ia ra¬
matou ua manao.^
roto i te hio-fenua ua manao ma-
na
■
ta, to matou iteraa e ; ua taui roa
te hohoa o taua mau taata ra : ua
UA
>
TE ATUA E TE TAATA
TE HARA
rau
i roto i
ra
Buka
te
Ua
ite te taata tataitahi,
net
te hoe tnea ino i roto i teie nei
ao.
Eita
haapiiraa mai i te taata i te hae
NAFEA TO TE HARA ORAA MAI
I TE AO NEI ?
e
nehenehe ia
taata i roto i teie nei
e
ora
ao
te vai
noa
ma
te
te ite
ia
tatou
atura 1a
Eita hoi
e
te maitai i te maitai mai
te peu e, ua
faahepo hia te taata.
Teie te hoe hioraa
la horoa outou
i te hoe moni 20 tara i te hoe tamaiti iti e ia parau outou ia'na e ;
"Teie te hoe tapa horoa na oe,
teie râ ia opéré oe i teie nei moni
i to oe mau hoa rii ; ia ore oe ia
na reira e faautua vau ia oe." la
i nia iho ia'na iho e ta'na mau
mea
tamarii.
mau
nehenehe ia'na ia faahepo ia ratou
ia maitai ratou, no te mea e ere
ia
hamanao e, aita
tatou e taio nei i te hoe Buka no
te aravihi o te taata, e aore fa te
hoe buka geogeraphia, te taio nei
râ tatou i te hoe parau tei faaîte
mai ia tatou i te huru o ta te Atua
tia
ta'na
tai
Genese e
;
ê nehenehe
ne
hia
rave
e
te
mau
ta-
te mau vahiné. Te itehia nei
e
te reira i roto i te
peapea, te
mau
tamarii, e te huru o to te hara ôraa
mai
taputoraa, te feiiraa ta te taa¬
ta e faatupu nei i nia iho i to'na
taata tupu. Eita'toa e nehenehe i
parau
te hoe taata ta ore ia ite i te ino i
roaa
roto i to'na iho aau. Ua ite maitai
tatou e, te hinaaro nei tatou ia ri-
rau
tatou ei feia
ro
maitai
,
e te tau-
ia vetahi
no Adamu e no Eva ma te.
haapao maitai, ia hinaaro tatou ia
nei i te hoe
e
ia tatou ia ore tatou ia na
reira, ia pohehae râ e ia hitf ino.
paruru
i te paa e eita hoi e
ia tatou ia amu i taua
ra, ia ore tatou ia na mua ite
iriti i te paa. la amu tatou i te paa
te maa'toa, aita roa la e auraa
to te aratita. Mai te paa te paruru i
te maa i roto ia'na, oia'toa te pa¬
tuatapapa,' te paruru nei ia ite
parau mau no tatou na roto i te,
rau
tenetere
mau
_
rahi.
rave
e
)ia
no
te mea
opéré oia o
te maitai.
maa
nehenehe
maa
i roto ia tatou tei
te
to'na
tamaiti maitai oia
e
ra, no to'na matau o te faau¬
tua hia oia ? Te mea hoe roa e riro
ai te hoe taata ei taata maitai, ua
E au te pa¬
auraa mau.
na
e aora
tuatapapa i te hoe aratita. Tei
roto
è, te parauraa i te
parau au ia vetahi ê, teie râ te vai
mea
mai te
teie tamaiti i taua moni ra
mau hoa, ua opéré anei
opéré
E mea faufaa roa te îeruriraa i te
mau
turu
i te hohoa ta'na i
iriti
te
no
tuu i nia iho i ta'na mau tamarii.
to'na iho 1a maitiraa i
E mea nafea to taua ino ra ôraa
aau
^iie no
te hoe parau aro rahi
tatou no te mea te taio nei
? 0
tatou i roto i te Sibilia e,
ia hama-
«te Atua i teie nei ao, ua hamaoia ei
ao
maitai
e
ua
mauruuru
rahi te mau
taata no te mau fenua taa ê e no
te mau tau taa ê o tei tamata i te
tatara i te huru o to te ino ôraa
oia i te reira. E
rave
TE O 1 EDENE
Taua ô nehenehe ra e ere la i te
hoe ô 0 te nehenehe ia tatou ia
imi i roto i teie nei ao. Eita oia e
ra, e eita orua e pohe, teie râ
riro orua mai te Atua atoa te hu-,
ru".
Hio
atura
taua
raau
ra
Eva i te maa no
to'na hioraa, ra¬
hi atura te hinaaro i roto ia'na. Ua
rave ihara oia e ua amu ihora. Ua
faaitoito ihora hoi oia i ta'na tane
MAÎTIRAA
i te ite i te auraa mau e te
TE
INO.
naaro
huru
no
to te ino ôraa mai i te ma-
tamua i roto i teie nei ao e te huru
to'na vai-tamau-raa
mai, ia
taio oia i te parau no Adamu e no
hoi
0
Eva e tia'i. la taio tatou i taua pa¬
I
MAITAI
TE
ia'na, teie hoi te auraa : e ere oia
maitai e e ere i te mea
ino. Ua hinaaro râ te Atua ia mai¬
te
mea
Te
mau
raua
i
mana'o ; Eaha te mau fi fi api tei
itehia e te feiâ metua ? E mea ino
mau anei te tamarii i teie tau ? (a faotia mai i te tahi mau parau ei hioraa ?
tou
Te tahi
te mau
tamarii i teie tau, maori râ, o te rahi
'ia o to ratou maramarama, na roto i te
haapiiraa
mau
e
tupu nei i~ teie tau.
Ua rahi to ratou ite e te maramarama,
râ
area
tou
ua
poiri ratou i te ite i to ra¬
mea
tei tupu ? I te haa-
mataraa,
ua oaoa Adamu raua o
Eva i to raua oraraa i roto i te au¬
te
tiaturi
i
te
te
Atua to raua Metua ; aita raua i
hio i te maa no te raau i rahui hia.
Teie râ i te hoe mahana ua tae mai
te hoe mea hamanihia e te Atua i
e
roto
i te
maira
:
parau
a
o ia Eva ra, e ua parau
"Ua parau mai anei te
Atua ia orua e, eiaha e amu i to
teie nei raau no te mea e pohe
tau-hopea nei, e mea ino mau te
tamarii ; no te mea, te amui nei te
mau tamarii i roto i te mau peu hururau 0 teie nei ao, o te ore roa e au i
Eaha te tumu i ino ai te mau ta¬
teie
(mai te ori, no
te mea te haapiihia nei te tamarii i te
ori).
to'na tiaraa tamarii
fifi, oia hoi te mau ohipa
mai o te tupu nei i teie
tau ; no taua mau ohipa ra, ua ino roa
te mau tamarii : (Te mau fare-teata,
api
na
te
mau
no rapae
Teata e haapii j te tamarii i te
huru ohipa i ino atoa, mai te eiô,
te
mau
taparahi taata, te fare ava atoa te
tahi
mau
fifi. No taua mau fifi ra, ua
atea roa te mau
Evanelia.
marii ? (Te mau
?
tamarii. anei
tamarii i te haapiiraa
faatere i
roa
na.
no
maori
o
râ
te ino
te
feiâ
o
te
mau
metua
tamarii,
iho la
;
te
paruparu nei te feiâ metua i te a'oraa
i ta ratou mau tamarii ; to te feiâ me-
tua'toa horo'âraa i ta ratou mau tama¬
rii ei imiraa moni no te oraraa ; to te
feiâ metua faatia noaraa i te hinaaro
te mau tamarii i to ratou mau ma¬
na'o taparu, na roto i to te feiâ metua
faatia-noàrâb ia haere te mau tamarii
no
hio i te mau ohipa tei ore roa e au i
to'na huru« (Teata)
e
Te tahi
mau
fifi maori râ, i roto iho i
parau
Ta
no
Adamu e no Eva, o
te taata tataitahi.
U a fanau hia tatou ma te ino ore,_
-teie râ na roto i te hinaaro i te ra¬
ve i te in.0 hou te maitai. Na roto i.,
tatou faaroo ore ua tiavaru hiai
to
tatou
i
rapae
i te ô a te Atua.
.Al
NO '^OTO
AAb
HARA
TE
I TE
te pueraa maitai 0 te aau ; e
mai hoi té taata ino i te mea
ino no roto i ta'na pueraa ino"
tuu
(Matt 12/35) E teie hoi te tahi
O te mea no roto mai i te taata ra,
0 te mea la e viivii ai te taata. No
roto mai hoi i te aau taata te ma-
ino te faatùri, te poreneia, te
taparahi taata, ?te eia, te nounou
taoa, te feii, té haavare, te tiaâ,
te miimii, te faaino, te teoteo, te
nao
aoaoa
;
roto anae te
no
reira
mau
iino, o te mea la e viivii ai te
mea
taata. "
haavare i te feiâ metua ê, i te haapii¬
oia. Area râ na te |Jarau haavaraa
e faaite i te feiâ metua ia tae mai i te
raa
utuafare è aita te tamarii i toe nei i te
haapiiraa,
ohipa i ino to'na e rave
e
nei.
fifi, maori râ te
faatère i te pae
no
te ino
o
te mou tama¬
ohipa tano ore o te tupu nei 1 te
fenua nei: Te paruparu no te feiâ e faa¬
rii, na roto.Ta i te huru no te oraraa i
te pae'utuafare, mai te mea e, e ere i
te utuafare ravai, ua tuu noahia la te
mau tamarii tamaroa, e te mau tamahinei ia ori-noana, ma te haapa'o maitai-
tere nei i te pae no
or'ehia“'tu.
mau
te oraraa
tataitahi i roto
mai i te huero
No reira te tahi atoa lâ mau
mau
paruparu la no te mau
no
o
Te parau no
Te tahi tumu
Te huru
anei .?.
Te tumu
te mau
tamarii, e
a'o te tahi metua ma te haapii i te ta¬
marii, e riri là te tahi metua, e tairi
te tahi metua i te
tamarii, teie la te
parau a te tahi metua, a taparahipohe-
faatere anei ? Te mau
;
la hiohia i teie tau, te vai atoa nei te
tahi
metua
na
Teie atoa te tahi
Na roto i te hioraa i te mau tamarii i
huero tô-papaa
ia'na iho, no roto
te
haapa’o ino
fifi.
e'a maitai.
amu
ra
N.O. roto mai te hara i te aau taa¬
Eaha te
tamarii
fifi tei itehia no
mau
atoa e ua na reira atoa iho¬
Adamu.
O te huru la no to te taata faaroo
oreraa. No taua faaroo ore ra ua
tiavaru atura te Atua ia Adamu
raua o Eva i rapae i te ô i Edene.
Mai ta tatou i ite i roto i te pene
VI no teie nei haapiiraa, e ora to
ia
ta. U.a parau lesu ; "E tuu mai te
taata maitai i te mea maitai no ro¬
(Mau pahonoraa no te uiraa i roto i te ve’a Porotetani.)
la hio outou i te huru no te mau ta¬
marii i teie tau hopea nei, eaha to ou¬
no
to J
E
I to te Atua hamaniraa i te taata
i te matamua ra, aita te ino i roto
i
ia maiti
e
FAAHEMA
raro
TE
e
te
TE
—nnrr1~rottrrîeTë nei ao, area râ te
tatararaa mau e aita'tu, o te tatataraa ia ta te Buka Genese i horoa
mai-ia tatou. Te taata'toa tei hi¬
ia orua.
i to taua
raau atoa, eiha roa râ to teie nei
raau". Ua parau te Atua i te reira
parau no te faaite maramarama i
te ao.
ô, 0 teie nei ae la, ta te
Atua i hamani. Ua hamani oia ma
te maitai e ua tuu oia i te mau
mea'toa e au i te taata no to'na
'oraraa e to'na oaoaraa.
,
au
nei i roto ia'na te faaroo ore no
Adamu e no Eva. Ua fanau hia ta¬
tou tataitahi ma te hoe aau tei faa¬
roo ohie noa i te reo no te faahema i te reo no te Atua.
Te
nua.
amu
matamua, oia'toa te taata, te vai
te faarop ore, eiha te faaroo, teie
la te auraa, ua maiti raua i te pohe. No te mea te oraraa mau o te
hoe taata o te oraraa ia i roto i le
auraro e te tiaturi i to'na Metua i
ite hia nia iho i te hoe tabula fe¬
ia
No taua tumu ra i tuu ai te Atua
i te hoe raau tei parauhia ; te raau
no te ite te maitai e te ino i roto i
taua ô ra. Ua parau oia ia Adamu e
ia Eva : "E amu orua i to te mau
ta'na tau tamarii
i roto i teie nei ao e i roto i to ta-
orua
raau
e
1- 2- 3i te ino i
ore
nei
? Te parau atu
orua
te
ture, to ratou paruru-oreraa i te
te ture na roto i to
i te tamarii i te oripô, mai tei itehia i mutaa a'nei, i te
hora 6 i te ahiahi, eiaha te tamarii ia
ratou paruru oreraa
itehia i nia i te purumu, e papaihia te
feiâ metua no te haavaaraa.
E^o te mau rave'a ta outou i ma¬
na'o ia paruruhia te mou tamarii i teie
mou fifi ?
Te mau rave'a tei mana'ohia ei paruru-
O te mau tamarii atoa iho te tahi
fifi tei Ite pinepinehia,
mau
e o te tumu
roa
i teie mau fifi i roto i te mau tama¬
rii, maori râ, ia faaitoito maitai te feiâ
la tonohia te tamaiti
metua
i te aratairaa i te
haapjlraa, eita oia e haere i te
haapiiraa, e haere râ oia e ori-haerenoa, e haere oia e eiâ, e e faatano oia
i te taime e faaoti ai te haapiirda, ei
reira oia e hoi mai ai i te fare, ma te
eiaha
te
atoa ia
i
te
no
te ino.
feiâ
metua
e
mau tamarii;
haamataro 1 te
horoa rahi ia ratou i te moni, ia tia toa
te
ino
te
hui-faaroo i hio no te patoi i te mau
no
rapae
Tourisme
mai, maite mau ohipa nt
(etc...).
Lata haaati na te Tomite Rahi Faatere Tau rua
la haamaitai te
NO TE MAU
FARE HAAPIIRAA POROTETANI I TE MAU PAROITA NO
NA TUHAA E 7.
Âtua i ta outou mau
paroita, ta outou mau Amuiraa, to ou¬
tou mau utuafare. la faatupu noa mai
â oia i roto ia tatou i te Varua hinaaro
te itoito ia ore tatou ia toaruaru i te
e
Papeete i te 10
no
ohipa ia mahanahana ra te aau.
Eperera 1962
E hoa here ma e, la ora na outou paatoa i te aroha o te Atua.
Te haamauruuru maitai atu nei te Tomite Rahi Taurua ia outou paatoa te
paroita, te mau Apooraa faatere,
Amuiraa, te mau utuafare, te
mau tane, te mau vahiné, te Ui api, te
mau
te
Te haamau nei tatou i te
mau
faite
api no te ite teitei (Baccalaureat) i ro¬
to i ta tatou fare Haapiiraa porotetani,
ia roaa i ta tatou mau tamarii te mau
toroa rarahi no te tau e haere nei no te
tavini raa'tu i te Atua c i te nunaa.
mau
mau tamarii no te mau huru horoa atoa
ta outou i pupu mai no te ohipa o ta ta¬
Eiaha tatou e hoi faahou i mûri, e
haere ra tatou i mua e i mua roa ma te
itoito.
tou Fare Haapiiraa Porotetani. Te mau
tifaifai, te mau turua vavai, te mau ta¬
pis, te-mau peue, te mau taupoo, te
mau
huru haune atoa, te mau taihaa ta¬
rai
hia, (umete,
mau
pae
PARAU API
mai, te puaa, te moa, te huero moa, te
taro, te fei, te meia, te opaa te vai
haari, te i'a te oura te fafa e te vai
atura.
pohe raa o to matou orovahiné, o tei parau hia o Terupe V.
ua haamau hia raua
i te
Pa-
metua
TE FAUFAA I NOAA MAI NA ROTO I
TE TAURUA :
Teie te moni apt i noaa mai na roto i
mahana e maha mai te amui i te mo¬
na
mau
Maori râ, te
Adnet - Kbringo Or.
omore, penu etcüte
hei pupu, e no te mau horoa i te
0 te maa ta outou i rave maitai
Na te Aroha o te Mana hope e na teie
horoa ta outou i pupu mai ma te
manao anaanatae o to outou aau maitai
i haamanuia maitai i te ohipa o ta ta-
Te hœ parau oto e te peapea hoi
la taiohia tei parau i te fare pureraa.
Na Peretiteni o te Apooraa Rahi
tnn
Maiiritiirii
o
üilâiiirinirit
rAa
ni maa, tauhaa, pô teataraa etc... oia
hoi e 230.000 tara. E mea rahi te mau
tauhaa hoo toe. e haapauhia la
raJ^i
te mau avae i mua na roto i te mau «urua
e
tupu. Na te Tomite Faatere Tau-
Fetuna i te 19 no Noema 1942
faatere raua i teie Paroi sa i roto
i te tau rumaruma e te fifi hoi o te ma-
roisa
au
e
na'o taata i taua mou anotau
ra, e na
roto i to raua itoito i te rave raa i te
ohipa a te Atua ua taui hia te mana'o
tahito ei taata Api. Ua ore te
taata
tahito o teie nei mataeinaa,
hia te oire, ua riro teie
oire ei oire mâ e te nehenehe hoi, na
mau
peu
taui atoa
ua
roto i to raua
ororaa
raua
faooromoi i te huru o to
Tino
e
to
raua
rave
te
ohipa o te Varua e
ite i te taata ite-ore, e ua
ô
i roto i te hinaaro
E
na
i
ta'na
raa
itoito
i te
roto i to
mau
no
te
Fatu.
Terupe V. ati popu raa
Tuahine i roto i teie nei
Paroi sa, ua riro oia mai te hoe Metue
V. mau tei haapii e tei. here hoi i ta'na
mau
Tuahine,
E
tae raua i te
ua
to raua
te» Paroi se taatoa.
21 o te matahiti o
Faatere raa ia Matou e aita e
e
peàpeà i tupu i roto ia matou e tae
noa'tura i tona faarue raa mai ia matou
E te faaite nei matou i to matou aau
oto
e
maite
te
moe
aroha i to matou Matua V.
ore ta'na mau haapii raa ia
E te parahi nei matou i pihai
iho i to matou Metua tane ia Terupe
e na te Fétu e taoturu i to matou Me¬
matou.
tua tane teie matou atoa i to te
Pa-
roisa.
Papai hia te auaha Paroisa
Puetua 0°
Tombola
Mai tei faaitehia'tu ia outou, e tavirihia te TOMBOLA rahi no te
fare haapiiraa porotetani i te
7 NO TIURAl. E i ta te mahana e
tauihia no reira, a faaitoito tatou i
te hoo i te mau tiketi. la faahoi
oioi mai te feia hoo i te mau car¬
nets pau e i te moni atoa i ta ratou mau orometua e tia'i. Eiaha e
mau
atura
Ua haamau hia te Tihi no te fare Àmui-
Oliveta Pupu toru, no te Paroisa
Paea ite 5 no Epera 1962, ite hora
2 ite ahiahi. Na Teihotu Peretetini no
te Tuhaa TOOA Ra, eo Tapa't) Or Pe¬
raa
no
retetini no te Tuhaa toru, i haapa'o
ite Oro'a haamau raa Tihi. Te haa¬
mauruuru nei te Paroisa no Paea ite
Peretetini o te A.R. e i to te Tomite
Tamau faaohie raa i taua ohipa ra.
taupupu.
S.A. Imprimerie de Tohiti
rue des Remparts Popeete
Apera Or.
ohipa no te taurua e tupu nei. E
hainani i te fare-haopiirea ohipa. E tomo na roto i te mau utuafore ia faaitoii te
tohia te fei à metua, e te mau
te
no
tamarii
haapiiraa Sabati. (etc...).
!
'( Ui-Api Makatea )
Teie atoa te tohi
ite mai i te ino
no
pahonoraa tei faa¬
te
tohi feia metua
tei
haapii i ta rotou mau tamarii i te
eià, "I te hoe mahana, ua haere te
metua i roto i te faapu e ta'na mootua
iti
;
ua
ite te tupuna i te opaa i roto i
roto i te aua a te taata tupu.
Ua faaue
i to'na mootua e
:
a rave
i tera
! Ua pohono te mootua e : na te
taata tupu tera opaa ! Ua faohepo te
tupuna e : a rave noa mai oe ; e i mû¬
ri iho, ua matou noa'tura te mootua i
te rave i te opaa i roto i te aua o te
taata tupu. I mûri iho ua haruhia'tura
te tamaiti iti e te taata na'na te aua e
opaa
ua
afai hia'tura i te taata toroa râ. Ua
ui te taata toroa i taua tamaiti iti ra :
Eaha oe i eià, ai i te opaa ? Ua pahote tamaiti e : na to'u papa ruau i
haapii mai.
no
Fait partie de Vea Porotetani 1962