EPM_Vea Porotetani_196202.pdf
- extracted text
-
HAMANI E VAtfAHI
EDITORIAL
'
FAIRE ETDEFAIRE "
TE TAHI RAVEA El
HAAPAARIRAA.
ou
LA METHODE "PENELOPE”
DE GOUVERNEMENT.
Mai .te taime i teatatiia
né
Depuis la projection du film "ULYSSE” à Tahiti, personne n'ignore la légende
femme Pénélope : Ulysse passe pour disparu ;
Pénélope est assaillie de prétendants. Elle a promis d'épouser l’un d'entre eux
quand la toile qu'elle tisse sera achevée. Pour retarder l'échéance, elle défait
la nuit ce q u'elle fait le jour....
de ce navigateur errant et de sa
Trop souvent ne dirait-on pas qu'à Tahiti on tisse
aussi "s la Pénélope" ? Certains faits semblent le montrer :
"FAIRE ET DEFAIRE" !
FAIRE
:
Le 17 février est inauguré à Papeete le nouveau temple de la Mission
Mais bientôt à quelques pas de là, on inaugurera le ZIZOU-BAR;
après le ROYAL-CLUB. Réponse officielle à la protestation conjointe des Mjs^
"Je n'ai aucun motif de m'opposer à la réinstallation du Zizou-Bar, quai Gailiéni, d'autant plus queliA MULTIPLICATION DES
LIEUX DE CULTES ET D'ENSEIGNEMENT REND TRES RARES LES EMPLA¬
CEMENTS POSSIBLES" (sic ! )
sions sanito et protestante :
■
sérieux sont faits dans le dépistage et le traitement des
maladies contagieuses (filariose, tuberculose etc...), des mesures d'hygiène ur¬
baine "essaient" de les combattre. On va construire un nouvel hôpital à Papee¬
te. On affrète l'hydravion pour une fortune pour évacuer un homme en danger de
mort. Tout cela est positif et témoigne du respect de la vie.
FAIRE : Des progrès
te
te pae varua.
pae morare e
taime i mua nei, e tomo atoa hia te fare e parauhia
"ZIZOU-BAR" tei faatiahia i te tahi vahi fatata roa i te fare pureraa
VAVAHI
e
:
i ite i te parau
O
no
Sanito. Cet édifice esthétique est une oeuvre morale et spirituelle positive.
DEFAIRE
'ULIbac ' i Tahiti nei., aita e
taua taata horo pahi ra e ta'na vahi¬
te hohoa ra o
i
tahito no
Penelope. Ua moe o ULYSSE, area ta'na vahiné o Penelope, ua haatihia 1a e te mau taata tei hinaaro ia'na. I te hopea, ua farii oia i te foaipoipo i te hoe no roto ia ratou, teie râ, ia oti te ahu ta'na e hamani rô, ei
reira ia e tupu ai te faaipoiporaa. Ei faatqupupuraa i te mahano i (aauhio
no te faaipoiporaa, te hamani nei oia i ta'na ahu i te ao, e i te pô te tata^
ra nei oia i te vahi i oti i te ao...Aita tura e ravea teie ahu e oti ai.' 'HA¬
MANI E VAVAHI". I Tahiti nei aita paha e rave hid nei te ohipo mai te
reira ? Na te tahi mau ohipa e faaite mai.
HAMANI : I te 17 no febuare i mairi aé nei, ua tomo hia te fare pureraa
api a te Faaroo Sanito i Papeete. Taua fare ra, o te hoe la ohipa faufaa
taata tei ore
;
I te
mou
Sanito. Teie te pahonoraa i pahonohia mai i te patoiraa a te Faaroo Sanito
e te Faaroo Porotetani : "Aita e tumu e tia'i iau ia patoi i te haamau faao tei
fore i taua vahi rô, inaha, no te rahi o te mau fare pure e te
fare haapiiraa i hamanihia, te pau nei te mau vahi tano iro te faatiaraa i teie huru fare".
houraa
mau
HAMANI
Ua roaa mai te mau
:
mai pee (mariri, tutoo,
ravea
faahiahia i teie tau no te rapauraa i
etc...) E te aro atoa nei hoi te mau ravea no
te
mau
te
haamaitairaa i te oraraa tino i te reira. E hamanihia te hoe fare mai api
i
Papeete nei. Te tarahuhia nei te manu reva no te tii i te mau mai rarahi.
mou mea faufaa rahi te reira, e e tapao hoi e, te faaturahia nei te ora¬
E
raa
0
te taata.
: Ared râ, te inu-rahi-hia nei te pia HINANO (e pia toero aè i
pia utuafare no Farani) e no te mea, ua inu-rahi-hia, aita'tura e ra¬
vea
no te uta i rapae hoo ai, te pau noa nei i te fenue nei. Areà ra, e hia
rahiraa taata pohepohe, e taata pêpê tei ohihia mai i nia i te purumu.
Te faarahiraa i te mau patana inu i te matahiti api, i te Noela, i te Tiurai e i te tahi atu mau taurua, tei riro ei feaineinefaa i te mau fare inuraa
VAVAHI
te mau
DEFAIRE
:
Il y a une telle consommation de bière (bière plus
les bières familiales françaises) q u’on n^arrive pas à
■rnidrts et tes blessés*à la pelle sur les routes.
alcoolisée que
exporter ! On ramasse les
■
patentes occasionnelles (NI an, Noii, Juillet, fêtes) tend
à un état de fait : la création généralisée de bars et de dancings de district. ,
La multiplication des
oriraa tumu i te mau mateinaa.
e
HAMANI
FAIRE : Des écoles sont créées,
les méthodes d'ensei,gnement adaptées et mo¬
dernisées (adaptation des programmes, émissions scolaires Radio). L'action mo¬
rale et sociale des
Eglises et des institutions privées est approuvée.
DEFAIRE : Mais le CINEMA (entreprise purement commerciale) a une influence
"déformatrice" p*’ersévérante sur toutes les couches de la population. Son action
\, va jusqu'au district, jusqu'à l'ile la plus éloignée. Il est l'un des tout premiers
^
responsables de la délinquance juvénile. Les pouvoirs publics sont sans idées
FAIRE ; Certes, le TOURISME
tant dans le pays.
DEFAIRE
:
apporte de l'argent et il n'y en a'jamais eu au¬
Mais l'invasion inconsidérée du pays par des hommes "sans visage"
intéresse, détruit l’équilibre économique,suscite les convoi¬
tises, crée un esprit mercantile jadis inconnu à Tahiti, L'avenir révélera ce que
dont l'argent seul
le tourisme a défait définitivement à Tahiti.
FAIRE ; La Métropole n'a jamais tant fait à
Tahiti (aérodrome, le Fides, ensei¬
Mais, en fait le pays vit plus que jamais sous un régime d'IRRESPONSABILITE POLITIQUE qui aboutira à la corruption de la vie publique.Càr
e
te
haere nei te mau ravea
haapiiraa i te tamarii i mua (te faauraa i te mau tapura, te haapiiraa
na te radio).
Ua faatiahia te ohipa morale e te ohipa c te mau ekalesia.
VAVAHI : Areà rd, na te teata (ohipa imiraa moni) e urne nei i te taata
ia faahuruê hia ratou. Te haere puai nei taua ohipa ra i te mateinaa, e te
nei i
te
mutu
atea
O te hoe teie
tae
roa
roa
i ino ai te tamarii i teie tau. Aita
nao
i taua vahi rô.
mau
ra.
roa
to te
no
te mau tumu matamua
feia toroa o te Hau e ma-
<
Te ohipa tourisme ! Oia mau, e moni rahi ta'na e afai mai nei
fenua nei. Aita 3 ia rahiraa moni i iteo aè nei i te fenua nei.
HAMANI
:
: Ared ra, ua riro to te fenua Iraa mai i te mau taata o te moni
Atua, ei vavahiraa i te tuearaa o te pae faufaa, ei faatupuraa i te
nounou e te hinuaro mdha-ore i te moni, o tei ore à i^itehia i Tahiti nei.Na
te tau i rnua nei e faaite mai i te mea ta te ohipa "tourisme" i vavahi roa
VAVAHI
to ratou
i
Tahiti.
HAMANI : Aita 3 i itea aè nei te rahiraa ohipa mai teie, ta Farani e rave
Tahiti (tauraa manu reva, FIDES, ohipa haapiiraa, ohipa utuuturaa,)
nei i
tita
e
: Area rô, i te ora nei te fenua i raroaè i te hoe faatereraa politahuti ai te oraraa huiraatira. E te vahi ino i Tahiti nei, aita to Pe-
neiope (te vahiné i parauhia i nia nei) e ioa, ua rahi râ to'na mau rima o
tei hamani
e
tei tatara i te
ahu tei haati ia tatou.
:
qui'est grave, à Tahiti, c'est que Pénélope est anonyme et ce sont des.cen
taines de mains irresponsables et incarrscientes qui font et défont le tissu d'in
cohérences'q ui n-ous entoure.
ce
fare haapiiraa
VAVAHI
gnement, santé etc...)
DEFAIRE
mau
te
no
i te
dans ce domame.
Te rahi nei te
;
J p^reoD
A rave faaoioi
oe e
IJ
oe
tatarahapa.
E MAU TAUHAA HOO MAMA. !
i te Titeti TOMBOLA e tavirihia i te 7 no Tiurai.Eita
TE EKALESIA I TEIE NEI AO
matcdiiti i mairi
ae
nei, i mûri mai i te
Samoa, ua maitihia oia ei
Papai Parau no te Tomite no te mou
rururaa
no
Ekalesia
no
Patifika. Na roto
i taua
tiaraa ra, ua tae oia i te Apooraa Amui no te mau Ekalesia tei tupu ae nei
i te Fenua Inidia. A tahi roa ra to Pa
tifika a tiahia'i i roto i te hoe Apooraa
nei, te patu te faataa i te mau fenua
tu
rarahi
te
e
iho mea mau
oia hoi
e
hoe noa
pure ap1 no Uturoa tei
vai mai i te
tauî.î mua
tohiti 53 mai te tahi
to tatou
faaroo hoe, to tatou
tatou
to
faaineine i te tau i
ê
Patifika iho. .Area râ te vai atoa
ta no
piti atu maohi no Patifika tei amui
i taua Apooraa ra : o HAVEA Orometua
no Tonga e o XOWIER Madine no
Niu
Kaledonr. E mau auaha onae ratou too
toru
te hoe mau
no
Ekalesia tei faate¬
Ua oooa te mau melo no te Apooraa
Rahi e ua maere rii hoi i te hioraa
i
rotopu ia ratou i taua na taata ravorava o tei auaha i te tahi mau Ekalesia
tei ore ai itehia e ratou. Te tiaturi nei
T« tere
no
i te rahiraa to te
mau Ekalesia no Patifika tiaraa hia
i
tatou
TOMA VAVAE
i
roto i te
tau i
atu
fafon noi
O
Ekalesia no Patifika i te hoere i rapae
i to rotou iho vohi mou. t mûri ae i te
rururaa no
Ekalesia no Patifika
te mou
Ekalesia Tahiti, e i mûri ae hoi i te
tere no na auaha e piti no te Apooraa
Amui no te mou Ekalesia i Tahiti nei,
inoha ua tae mai te hoe taata no Pati¬
fika i ô tatou nei. 0 TOMA VAVAE 0Samoa. E rave rohi te mau
rotopû ia outou tei oaoa i te
faarooraâ ia'na i te parouraa mai na
taata
i
tumu i te mahana
roto
i to'na iho
mau
i tae mai ai oia ("Alofaaga ia ou¬
tou
le au uso uma i te Aiofa i le Alii")
reo
Ua faaite mai oia i to'na oooa rahi i te
toeraa mai
i Tcdiiti nei no te faaetaeta
i te mou taura tei
tatou i
taamuhia i rotopu ia
mutaaiho ra.
Apooraa rarahi i te mau
nei oia hoi ia noaa i te tahi
Ekalesia te tiaraa faatere ia
i te mou haapii
te orometua matamua no te'
oire no Toma o te hoe ’ia taata Tahiti.
e
Te reo "Atua" e reo tahiti ‘ia o te pa¬
hia â i Samoa hoe hanere e toru
a-
huru matahiti i teie nei. Ua parau hia
te
Ekalesia Porotetani no te mau Fe¬
nua
Samoa i teie nei ô e "Lotu Tahiti"
mooro
Na Tiparahi
,
i te mau fenua i raro i afai te E-
mua
noa'tu i Papua tei reira te mau
e
0
TOMA
VAVAE Orometua ?
0 te papai parau 'ia no te Tomite no
te rururaa no Samoa.
O
te
Ta'na ohipd tumu
farerei 'ia i te mau Ekalesia no
Patifika e i te mau faotere hoi no taua
mau Ekalesia ra ia ite oia i te huru o
to rotou oraraa,
to ratou mau fi fi, e ta
rotou mau opuaraa i
roto i teie nei moa
na rahi. E au oia i te hoe tuturahunui
i nia iho i teie nei moana Patifika tei
\
taomu i te tohi
Ekalesia e te tc^i Eka-,
lesia na roto i te mau taura ta'na e ra-
nei, a riro otu ai mai te hoe upsa
ia au' i ta lesu i faaue ia taora hia i
raro i .te moana ia roaa mai te tahi mau
raa
i'a api
rahi.
ho roto mai i teie nei moana
ore roa
Samoa
no
E fenua rahi
ta tatou fare haapii¬
ô
teie nei
taata
fenua etene ra no te porb i te evanelia.
Te parau hia nei ô te io'a no Papeiha,
Vahapata, e nau taata tumu no Raia
no
tea
te
e no
Tahaa. Area rô te vai atu rô
I
e
te reo paretane e
ia ore te reo tumu o te fe¬
ia moe i te ui
mua
te
mau
tahi pae no te mau aito tuiroo tei
hopoi i te Parau a te Atua na nia i te
ea
poruporu o te moana
i Nju Zeioni, ua faatere oia i te
hoe poroiso'i te fenua ra i Sava'i (Sa¬
moa e
moa) na roto i na matahiti hoe ahuru ;
e i mûri ae, ua riro oia ei orometua
haapii i roto*i te oua orometua no Mae
va'u. I te
i te pae i te
tooa o te ra.
no
Ekalesia no Patifika i te mou
taomu i a ratou
mai te hinaaro i te rave
amui i te ohipa.
no
te
taura
0 te parau motdmua'ia
Rururaa i Samoa i te matahiti i
mairi. I reira te tupuraa mai te hoe To¬
mite o te putuputu
nei
i
ra
i fe avae Mati i mua
Nouméa. Aore atura tatou i
te haamata nei te mau tau
tahi e e nehenehe ia tatou ia amo amui
Patifika i ta tatou mdu
ta tatou mau ohipa to tatou
fifi,' e ia oaoa amüi hoi i te autaeaeraa tei
ite-fachouhia, I nia ae i te
mau patu faataa ê raa ta te taata e pa^'
opuaraa,
mou
fate
Te
e
huru, e ere la i te maramarama
aita te parau mau, te mahana-
hana
e
mau
maramarama
te
tiaturiraa i roto i tau
e
ra.
tia
Hoe
noa
iho
ia tatou ia farii
ra
te maramarama no te taata
tei parau
mai ia tatou e : "0 vau te
no
teie nei ao."
fenua,
orometua, te mau mi¬
sionare e te farereiraa hoi i te fare
haapiiraa e te tamaaraa i faaineinehia e te mau tamarii, ua riro ia no
to tatou hoa ei mau taime taa ê roa;
i reira i itea'i te autaeaeraa
mau.
fenua Tahaa na nia i te boti. I roto i te
mau
oire rii i farerei hia e Toma, ua pa¬
rau
oia i te feia i putuputu
mai e
Mau Farereiraa i
Tahiti
ua
aroha atu hoi ia ratou. Un oaoa roa te
feia tei farerei tino ia'na no te mea
taeae oia no ratou
;
e
hoê ô toto e hoê ô
I Papeete, ua
foaroo.
tei
Ua huru ravai rii to'na taime i Uturoa.
0 Uturoa o te faearaa'ia no Tihoni Wi-
iiamu i te tenetere i mohemo. Oia tei
haamau i taua oire ra mai te tauturu hia
e
i te faarooraa i te mau pa¬
api huru rau ta'na i faaite mai.
Ua
oaoa
te
rda i
atoa te
Paroisa
no
Paroisa no Betela
Paofai i te foaroo-
ta'na tau aoraa na roto i te reo
paretane mai te auahahia e to tatou
hoa o Henere GOLTZ. Ua pupu hia
hia te tiaraa o taua oire iti râ e te mou
hana, ua tano maitai Ta i tei manao hia
oaoa
rau
e
to'na hoa o Tamatoa. Ua maiti maitai
faarahiraa e faorahi hia nei i teie ma-
farerei to tatou hoa
Tamau,
Toma VAVAE i te Tomite
var
i te haafatata ia tatou te tahi i té
i roto J teie nei
te farerei te mau oire rii
taata atoa.
haavare ta tatou
Te mou farereiraa i te mau
fare
Raiatea e te haatiraa hoi i
no
mau
i raro, te mau
i te manu reva. Ua faaineine hia te hoe
no
te
mau,
maramarama
mai i te mahana i tae atu ai oia na nia
tere rû
teie nei ao, e ma-
no
maramarama
ratou
haapiiraa e te mau orometua hoi tei tae
tata
I teie mahana te faaetaeta nei te mau
ta tatou
fenua ra.
te
ia tatou i teie nei mahana noa'tu to
timahuta oia i to'na fariiraa hia i Utuno
taua
no
tiaturi nei e, te haamaramarama nei
hi te mau mea ta'na i ite i reira. Uafri-"
tamarii
no
i te mau atua
maramarama
maori
te mau
i
rahi te tausani
rave
oire rarahi
ramarama
Ua ta9 to tatou hoa i Raiatea e ua ra¬
e
e
p^ e ne fe
eteneraa teie te parau tumu no te Apooraa tei tatara hia : "lesu Mesia
me
roa
fenua Inidia
te
roa
pohe nei i te poi'a i roto i
e
te mou
Te Tere i Reietee
haapii evanelia tahiti tei
e no
E ati o'e rahi to reira
resitiano.
api. No reira to te
rahi o te nunaa Samoa parau-pa
pû-raa i na reo atoa e piti. Ua faaite ô
oia ia matou e, te faito ite o te mau pi¬
pi orometua tei nia ae la i te Brevet e
i roto i na matahiti e maha te haapiihia nei te tahi pae i te reo Heleni.
i taiâ i tefaoeàj roto i taua mau
moemoe noa,
I mûri ae i ta'na mau haapiiraa i Sa¬
lua na roto i tia matahiti
oia e te mau
ahiahi 23 no
milioni taata teie ra e piti noa
te hanere (2/10&) tei riro ei fei
pae au
vanelia tae noq'tu i Samoa. Ua apeehia
rahi.
raye
maramarama
0 vai
afai faahou i te
te
no
Evanelia i Polinetia nei e
te
api no te mau Ekale¬
te Apooraa Rahi
hoi tei tupu ae nei i te fenua In
oia hoi te haapaoraa no Tahiti.
honi Wiliamu Misionare o tei
o
sia
farereiraa, ua tae ti-
roto i na reo e piti :
nua
misionare
oia i te parau
matahiti matamua e toru na
te reo samoa
mau
nahana a to tatou hoa. Ua horoa mai
Papeete e ua ite oia i reira i te
huru no te haapiiraa hia te mou tamarii
i Tahiti nei. Ua faaite atoa mai oia e,
te haapii-amui-hia nei te mau tamarii
na
atu
Tenuare, ua rahi roa te mau tôatn,
tei putuputu i roto i te fare pure no
Uturoa no te faaroo i te parau maha-
Haafiiraa
roto i
tahi
I te mahana piti i te
(afoa maa Tare
na
tau i
reva
etene
Hiofoaraa i fa
oia e hiopoa i
te
mau
tde
raa no
evonelia Tahiti tei afai te Evpnelia r
rau
Te
no
radio cdiiahi sabati. Ua
ratou haamanaoraa
Samoa,
roto tatou i
tiaturiraa i teie nei.
tu ai te reira mau
faaite mai oia ia tatou e te vai noa ra
,
taua
Patifika tei
no
atu
api i roto i taua mau fenua ra i te
mataeinad hoi e i Raiatea ma. Taa noa'-
uiuihia oia no te feia i faaroo mai i.
ta tatou pureraa
to
Ekalesia
horoa mai. Mai Uturoa
e
mai
tia
anei i te mea
hia e to^ tatou hoa i Papeete e i te mau
I mûri noa ae i to Toma taeraa mai,
ua
ere
U a rahi te mau farereiraa tei farerei
i malarohia
ore
hinaaro. E
faahiahia ia ite tatou e, o tatou te mau
iho.
Te hoe |>ororaa (ei
tei tapapahia e na auaha too toru no te
rometua no
mua
ratou
Ua tae i te tou te haamata nei te mou
mau
mau
e
te Atua, i nia iho i te faaEvanelia dnae e lesu
hoi, te revaraa te mau misionare ravarava
i Rarotoa, i Samoa, e tae
noa'tu i Niu Hebrida. E riro paha é
mai na roto i te ravea taata, te paari taata, o te tupu mai
tupu maite
e e
Mesia
te A-
tua o te ore e tupu
ta'na
teie tau,
no
parau a
rô mai ta te Atua e hinaaro e i te taime
i a ratou iho i teie nei.
re
i te
tiamaraa ta te
feia Keresitiano e haere amui ai i roto
a
raro
eiaha na roto
mua
i nia iho rô i te parau
api oaoa no te Evanelia, i nia iho i te
Te tupu nei te mau ohipa rarahi i Patifiko e i roto i teie nei ao i reira te
i te tahoeraa no te mau tamarii
fare pure
i te mou mea api e te manao papou
noa
Hau.
Amui no te mau Ekalesia e te hoe taa¬
ra e
mau
te huiroatira no te mau fenua i
i te Fatu o te Ekalesia
hoi hinaaro i te rave i te
i te ohipa no te taeraa mai o to'na
rave
tomohia i te ma-
atu
faaite nei 'ia i te hinaaro no
te
no raro
rire paatoaraa
e
Tihoni Wiliamu i mutaaiho. Te fore
e
fenua motu,
mau
-
ia'na te hoe tamaaraa Tahiti i te fo¬
re
putuputuraa no Ebene Ezera. Ua
TE ATUA E TE TAATA
i
if
Te tino aore e varua e mea faufaa o-
'ia, aita to'na e ora.
re
Te varua hoi
aore e
tino ra e mea fau¬
faa ore atoa’ia. E ore hof e tia ia'na ia
ia ohipa i roto i teie nei ao.
parau e
la hio outou i te hoe afata radio
rahi te
ua
ohipa raa ta outou e ite i
roto ia'na, mai te peu e aita e uira, ua
mau
E mea faufaa te uira no te radio ia ta
mauhia te uira i roto ia'na. I te taime,
i faatuatihia'i raua, te tahi
riro ai te afata radio ei mea ora.
te mori faufaa ore. Oia'toa
hoi,
te hoe niuniu uira, ia vaiho,noa-hia i
nia i te tahi paepae, e mea faufaa ore
e
atoa'ia.
la imi tatou i te auraa no te natura o
te taata
ite tatou e, te taata tatai-ta
e
hi, 0 te hoe la taata taa noa, e o te hoe
atoa hoi mero no te amuiraa i reira i fa
hia'i. Ei haapapuraa i na huru e pi
nau
Oia atoa hoi te taata nei, tei te taime
ti no te taata, oia hoi o te hoe oia mea
i tuu ai te Atua i to'na varua i rotp i te
taaê e te hoe atoa mea tei riro ei.mero
te
no
tino, i riro ai te taata ei taata ora.
taata'toa, a hio tatou i te huru,
te
no
riro'ia te afata radio nei mai te hoe niuniu
i te tahi, i
oia
roto i te amuii
taata
i
tô popaa. la rave outou i te
maa
i roto i te Genese pene 2
hoe maa tô popaa no roto i ta outou faa
irava 7 ; "A hamani ai te Atua ia o le-
pu, e ia iriti outou i te rau tei tapoi i
te maa, e ite outou i te mau huero e ra¬
Ua papaihia
hova i te taata i te repo fenua
nei, ua
haapua'i ihora oia i te aho i roto i ta'na apoo ihu, riro aéra te taata ei taata
rahi tei taa maitai te tahi huero i te
ve
tahi huero.
No jQto mai i te puo te ora o te huero
te Atua
tô popaa tataitahi e no roto mai i te tupaa, no roto mai
Eita te taata
Teie te tahi hioraa ei haamaramarama
te hohoa
riro ei taata
e
«
mau.
ia
te Atua ia ilehia i roto
ia tatou i le huru o te hohoa o le Atua
ore
i roto i te taata. I te mau pô mania mai
ia'na. la tere te hoe ata i ropu i te taa¬
lai e te tapoipoi ore hia e te ata, e ne-
ta
henehe ia ite maitaihia te ata o te a-
Atua e itehia i roto i te taata ; e i taua
taime ra aita te taata’i riro ei taata
i roto i te pape manina maitai. Mai
vae
aita e matai, ia vai maitai te.
pape mai te tonino ore, e nehenehe ia
ite papuhia te avae. la tapoi hia râ te
hvae e te ata, e ia mataihia hoi a hautiuti ai te pape, e moe te hohoa o te
avae i roto i te pape i reira.
e
te ora no le puo. Te tumu o te tô po
mu
i te
roto
peu e
o
te Atua eita ihoa ia te hohoa
e
o
te
nehenehe ra ia parau hia e : o
mau, e
tai
atu mau
teie ia
ua
riro te taata ei taata
roto i te tuatiraa
na
e
;
ropû i te taata e te ta¬
hamanihia e te Atua,
e
vai i
mau
ropü ia'na
te Atua.
te tô popaa, area
râ, no ro¬
te
e
huero metua tei faahotu mai ia'na.
No reira e nehenehe ia outou ia pa¬
rau e : e ora to te mau huero rii tatai¬
tahi
te tô popaa no'na iho, area râ te
0
vai atoa râ i roto ia'na te ora
ra
te
no
huero atoa o te tô.popaa.Mai te rei
mau
maù atoa no te taata. Te vai nei to’¬
faataa ê hia, no'na iho, teie râ
na ora
roto mai oia i te amuiraa taatoa o te
no
taata, e o te hoe oia mero no te
mau
ui taata i mahemo e
o
te hoe oia mero
taata toa
;
te mau tane
te
mau
te
ia ite tatou no te mea te tautu-
mea ra
ru
e
vahiné. E mea faufaa roa taua mau
mau
nei oia ia tatou i te haamaramarama
i te tahi mau parau
fifi ta tatou e fare¬
rei i roto i te mau pene i mua nei.
Éi mero tatou paatoa te tahi e te tahi
Taua parau râ, o te hoe ia ture no te
tupu oioi roa te tô popaa e e faahotu
mai oia i te maa maitatai e te rarahi.la
natura o te taata nei. la manuia te hoe.
mai hia râ te tumu
taata i ta'na tautai o to'na ia utuàfare-.
o
te tô popaa e mai
taatoa
atoa hia te puo e e riro te huero rii nai
nai
roa e
o
te tô popaa ua tupu mai ia
te metua vahiné
no
roto i te huero. Mai te peu e e mea
Aita
maitai taua huero ra, e riro atoa ia te
noa
tumu e tupu mai na roto ia'na ei tumu
maitai, o te faahotu mai i te hoe maa
no
te ma'ima'i
e Q.re
oia e laatu^ju mai i
roa e
amu
i
te
o
taua tamarii ra.
taata tei riro ei taata taa ê
i te tahi atu mau taata, e mero oia
te hoe utuafare, no te hoe fetii, no
te hoe nunaa. Eita roa oia
maitai. Mai-te mea e e huero iti nainai
e
to'na mau hoa tei
e
inai. la pohe te hoe tamarii o te mau
taata atoa o te oire tei oto i te peapea
te faufaa ore.
Te tumu
mea
o
to mai to'na ora i te tumu mètua
te faarari maitai hia e te pape e
e
na
Te taa-ê-raa i
to'na ora i te repo e i
te reva. Mai temea e, e fenua repo mai
te hoe animaia.
hi
tataitahi
110
ora".
i
te hoe tumu maitai. E ora to te huero.
e
mahiti i
i teie parau, mai te huero tô po-
rapae
•fjaa,ua taamu*hia oia i nia-iho i te
tei
pib;
i te taatoa o te mau huero.
mau
mm
oia i te oroa rahi tei faatu
tae atoa
hia no te ma'i no Orofara.l te pô
pu
sabati
ua
amui oia i te tuaroiraa
i Ebene Ezera. 'Ja
raa
himene tarava. Ua faaite oia
i
pô ra i te itoito taa ê no 'te
mau
vahiné i Samoa ; te amo nei ra-
tou-'i te
rnau
ohipa rarahi no te fàa-
roo.
Hou to'na
revaraa ua
haati oia i
TE PARAU NO TE TAfMRII
no
I te 16 no Titema
1961, i te hora 10
tomohia te fare pure ap1 Peniela II no teie Paroisa iti otare
HAAPAaORE-HIA.
i te avatea, ua
Te liai nei te VEA POROTETANI i te
pahonoraa i na uiraa e 3 i mûri
mau
Vaiaau.
no
nei
:
i rovai maitai no te mea aita te mau
paari tei riro ei
peretiteni no te Tomite fare pure, te
mau mero 0 Ref a Tino, Hiro Tinirau,
Mofrafii 0®, Abela e te Apooraa Diakono oia hoi Revatua D®, Mehao D® e o
paroi sa i faaara hia. Noa'tu fâ
Utarii te Tavana no Vaiaau. Ua amo
E
itoito ratou i teie ohipa.
tau ?
fenua Tahiti mai te mataitai i te
te
fare pure i roto i te mau paroifarerei oia i te tahi mau orometua. Aita râ taua farereiraa râ
inau.
e ua
sa
rfeira
ua mauruuru roa
te
to tatou hoa i
te
hio-mata-raa i te mau niotaeinaji e
te
farereiraa hoi i te tahi mau taata
U a reva'tu to tatou hoa o Toma VAVAE i te- montre i te poipoi
roa.Hou
to'na haereraa'tu i te manu reva, ua
faahei hia oia
e
te
hoe' vahiné hoo
hei, mai te parau atu ia'na e : "Te
faahei nei
no
nunaa
mau
au
ia oe i tei io'a no te
Polinesia, oia hoi to oe
taeae i te pae o
pae o
te toto e i te
te faaroo".
E teie te parau hopea td’nâ e poroi mai
:
ia faaite hia te mau hoa a-
ta'na i farerei, to'na iho
mau
taeae i to!na mauruuru rahi e i to'¬
na hoi
aroho. E te parau atoa nei
tatou ia'na ; "E to matou hoa e To¬
toa
ia itoito oè i roto i
te hopoia rahi i pupu hia ia oe.(SoTma
VAVAE e,
fiu kavo. Alofa i le Alii lesu Keri-
so).
-
faaroo oia i
te mau
taua
PARAU API
a-
faatere hia i te fare putupu-
mui tei
-O Tehuitoa te taata
1®
la hio outou i te huru no te mau
-
tamarii i teie tau hopea nei, eaha to
outou manao. Eaha te mau fifi api tei i
tehia
e
mea
te feia metua ?
ino
mau
anei te tamarii i teie
(a faatia mai i te tahi mau parau
ei hioraa, eiaha s faahiti i te ioa o te
taata).
0 Ponui V., Faaepa, Abela V, e te
tuahine tei amo itoito i to ratou
mau
pae.
2®
Te Tamuta rahi o Edouard Aumérand.
Te auri i roto i teie fare e alto
tiihia e to Vaiaau i Apooiti.
te mutoi farani
apf.
Na Tutea Peretiteni i farii mai i te
i te Tomoraa
e
taviri na roto i te ioa o te Apooraa Ra¬
hi Amui.
Te irava faaitoitoraa tei roto i te Ge¬
nese
32/30.
Te haamaüruuru nei te Orometua e te
Apooraa D° i te feia tei faatae mai i
ta ratou mau tauturu
no
teie fare pure
moni, e te taihaa
api.
PH. EBB
Eaha te tumu i ino ai te mau ta¬
faatere anei ? Te mau
tamarii iho anei ? Te huru o te oraraa-
marii ? (Te mau
ia, tei
Ua tae mai te Tavana Hau o Dameri
-
FAAAFARORAA
;
I roto i te kalena no te Veà Porotetani tei
te hoê
haponohia'tu ia outou, te vai ra
hape iti no te neneiraa, I roto i
te avaè Mê e ite outou e
piti maliana
revaraa, te 24 e te 31. Te mea tano, o
te 31 ia. A faaafaro outou i taua hape
anei ? ).
3® - Eaha te mau ravea ta outou i ma¬
nao
mau
ia paruruhia te mau
fifi ?
tamarii i teie
ra.
31
no
mati
31
no
mati
31 no mafi
Eiaha ia moe ia outou tejé taio maKdna oia hoi te tnahana no te TAURUA
RAHI POROTETANI te tupu i Papeete«nei.
Ua ineine anei ta oe mau tauhaa horoa ?
Ite
no
Kil0
ZEI.ANi)K
TE MAU HAAPAORAA FAAROO
I PATIFIKA APATOA
matahiti i mairi, i te rururaa no Samoa, ua amui te mau Haapaoraa Faaroo
e rave rahi no Patifika (ia au i te hohoa i nia nei) no te
IV - Te amaa "LUTHERIENNE", oia hoi, te amaa tei tupu i te tau no te Reî
romatio, e ua mairihia teie ioa ia'na, no te aito tuiroo ra o LUTERO. Tei te mau
fenua Scandinave, Finlande e te paeau. rahi no te fenua Purutia.
roto i te mau fénua
hoe farereiraa matamua roa
no
ratou. Mai te taime f haamauhia'i te faaroo evane-
lia i roto i teie
no
Patifika
mau
fenua
e
te
mau
Sotaiete Faatupuraa Parau taaê
tuatiraa i
rotopû ia ratou te tahi e te tatii. U a haapao noa te Ekalesia taiho, ma te ite-ore i te tahi pae. E inaha, i te matahiti i mairi, ua
amui te mau auaha tonohia e teie mau Ekalesia i te vahi hoe, no te feruri amui i
te
mau parau tei au ia ratou tatai tahi no teie tau e no te tau i mua.
E 6 Amaa porotetani no roto mai i teie mau Ekalesia no Patifika tei amui i taua
rururaa ra. Teie i mûri nei, taua mau amaa ra.
aita
e
tai tahi ia'na
■
-
Te amaa "METHODISTE". No roto ma! taua amaa ra i te amaa "ANGLICA-
no te ora, e te tahi pae no te pohe). A taa'i te reira, te haapapD nei oia e, e
haamata te "haamoaraa mau" i raro nei. oia hoi, e nehenehe te taata ia haamata
i
Te
-
hia
"ANGLICANE". Tei te fenua Beritane to'na tumu, a parare atu ai
na te tahi mau fenua. Ua haamau taua amaa ra i ta'na pureraa e ta’na faatereraa
1
V
NE " e ua haamau oia i ta’na faatereraa i te matahiti 1739. Aita taua amaa ra i
farii i te parau no te "Maitiraa atea" (oia hoi to te hoe pae taata maiti-atea-raa-
raro
nei i te oraraa no te ao amuri atu. O te Ekalesia teie no te fariuraa, te ara-
faa,te pororaa i te parau papû no te ora, te faatupuraa parau.
amaa
i nia i te hoe puta
tei papaihia i te matahiti 1549 e tei parauhia, "te puta no te
Na irava e 39, no roto mai ia i te mau manao no te amaa LUTERO
e KALAV.INO. Te.ie.na parau tumu no ta ratou tiaturiraa :
1
te mau parau moa i papaihia ra, oia hoi, te Bibilia ;
pureraa alitui".
-
aposetolo ;
na oroa moa .e piti., te bapetitoraa e te oroa a te F atu ;
2 - te Hiroa Faaroo o te mau
3 -
4 - te toroa Epikopo ;
Il - Te amaa "BAPTISTE". Tei te fenua Marite te rahiraa. Te vahi taaè i roto
i taua amaa ra, o te parau ia no te oroa "bapetitoraa". Te haapao nei ratou i te
bapetitoraa utuhi, e o te feia paari anaè tei fariu mai tei bapetitohia.
Illr- Te amaa "CONGREGATIONALISTE". Tei te fenua Marite atoa te rahiraa.E
liiea piri roa oia i té amaa "PRESBYTERIENNE". Teie rà te vahi taaè, aita oia
i faaterehia e te hoe Apooraa. Te mau amuiraa'toa no roto i taua amaa ra, ua faaterehia ia e ratou iho, oia hoi, e mau amuiraa "autonome" anaè.
S. A. imprimerie
de Tahifi
Vi
-
Te amaa "PRESBYTERIENNE" e aore ra, "REFORMEE". O îe amaa ia
,
tei tupu mai na roto i na aito no te Reforomatio ra, o Kalavino e o Zwingli. Te
vahi taaè no teie amaa, tei nia'ia t te huru no te faatereraa i te Ekalesia e tatna
ohipa i roto i teie nei ao. Te faatere hia nei teie Ekalesia e te hoe "Apooraa",
0 te mau orometua e te mau Diakono maitihia e te mau paroisa, tei riro ei mau
auaha.
Tahiti, no roto oia i te amaa parauhia "PRESBYTERIENNE" e
ri, "REFORMEE", ia au i te huru no te faatereraa i faaterehia'i ta tatou
Te Ekalesia
aore
Ekalesia.
Noa'tu te rauraa o te mau ioa no teie mau Ekalesia Porotetani no Patifika, ua
riro to ratou amuiraa i te vahi hoe ei
tapaô tei faaite i to ratou "hoeraa", i roto i
ia lesu-Mesia. E teie atoa nei hoi mau amaa, e mau mero anaè ia no
te "Apooraa Amui" no te mau Ekalesia i roto i teie nei ao, o tei amui i te haereraa i roto i te "hoeraa" hinaarohia e te Fatu no ta'na Ekalesia (lone 17/21).
k Fatu hoe,
Fait partie de Vea Porotetani 1962