EPM_Vea Porotetani_196202.pdf
- Texte
-
HAMANI E VAtfAHI
EDITORIAL
'
FAIRE ETDEFAIRE "
TE TAHI RAVEA El
HAAPAARIRAA.
ou
LA METHODE "PENELOPE”
DE GOUVERNEMENT.
Mai .te taime i teatatiia
né
Depuis la projection du film "ULYSSE” à Tahiti, personne n'ignore la légende
ce navigateur errant et de sa femme Pénélope : Ulysse passe pour disparu ;
Pénélope est assaillie de prétendants. Elle a promis d'épouser l’un d'entre eux
de
quand la toile qu'elle tisse sera
la nuit ce q u'elle fait le jour....
achevée. Pour retarder l'échéance, elle défait
Trop souvent ne dirait-on pas qu'à Tahiti on tisse
aussi "s la Pénélope" ? Certains faits semblent le montrer :
"FAIRE ET DEFAIRE" !
FAIRE
Le 17 février est inauguré à Papeete le nouveau temple
:
Sanito. Cet édifice esthétique est une oeuvre
de la Mission
morale et spirituelle positive.
■
le dépistage et le traitement des
etc...), des mesures d'hygiène ur¬
baine "essaient" de les combattre. On va construire un nouvel hôpital à Papee¬
te. On affrète l'hydravion pour une fortune pour évacuer un homme en danger de
mort. Tout cela est positif et témoigne du respect de la vie.
FAIRE : Des progrès sérieux sont faits dans
maladies contagieuses (filariose, tuberculose
te
no
:
Il y a une telle consommation de bière (bière plus
françaises) q u’on n^arrive pas à exporter !
les bières familiales
■rnidrts et tes blessés*à la pelle sur les routes.
La
à
un
alcoolisée que
On ramasse les
■
multiplication des patentes occasionnelles (NI an, Noii, Juillet, fêtes) tend
état de fait : la création généralisée de bars et de dancings de district. ,
créées, les méthodes d'ensei,gnement adaptées et mo¬
émissions scolaires Radio). L'action mo¬
Eglises et des institutions privées est approuvée.
dernisées (adaptation des programmes,
rale et sociale des
DEFAIRE : Mais le CINEMA (entreprise purement commerciale) a une influence
"déformatrice" p*’ersévérante sur toutes les couches de la population. Son action
\, va jusqu'au
^
district, jusqu'à l'ile la plus éloignée. Il est l'un des tout premiers
hia te fare e parauhia
roa i te fare pureraa
Sanito. Teie te pahonoraa i pahonohia mai i te patoiraa a te Faaroo Sanito
e te Faaroo Porotetani : "Aita e tumu e tia'i iau ia patoi i te haamau faahouraa o tei fore i taua vahi rô, inaha, no te rahi o te mau fare pure e te
mau fare haapiiraa i hamanihia, te pau nei te mau vahi tano iro te faatia-
FAIRE ; Certes, le
tant dans le pays.
TOURISME apporte de l'argent et il n'y en
a'jamais
eu au¬
HAMANI
FAIRE
;
fare".
Ua
:
mou
mai pee
roaa
mau
te
haamaitairaa i te
i
E
mai te
oraraa
tino i te
Papeete nei. Te tarahuhia nei te
mou mea faufaa rahi te reira, e
raa
0
faahiahia i teie tau no te rapauraa i
aro atoa nei hoi te mau ravea no
reira. E hamanihia te hoe fare mai api
mau ravea
(mariri, tutoo, etc...) E te
te
manu reva no
tapao hoi
e
e,
te tii i te mau mai rarahi.
te faaturahia nei te ora¬
te taata.
inu-rahi-hia nei te pia HINANO (e pia toero aè i
Farani) e no te mea, ua inu-rahi-hia, aita'tura e ra¬
vea
no te uta i rapae hoo ai, te pau noa nei i te fenue nei. Areà ra, e hia
rahiraa taata pohepohe, e taata pêpê tei ohihia mai i nia i te purumu.
Te faarahiraa i te mau patana inu i te matahiti api, i te Noela, i te Tiurai e i te tahi atu mau taurua, tei riro ei feaineinefaa i te mau fare inuraa
VAVAHI
:
Ared râ, te
pia utuafare
oriraa tumu i te
e
no
mau
mateinaa.
Te rahi nei te
;
fare haapiiraa
mau
e
te
haere nei te
:
La Métropole
n'a jamais tant fait à Tahiti (aérodrome, le Fides, ensei¬
gnement, santé etc...)
: Mais, en fait le pays vit plus que jamais sous un régime d'IRRESPONSABILITE POLITIQUE qui aboutira à la corruption de la vie publique.Càr
mau ravea
haapiiraa i te tamarii i mua (te faauraa i te mau tapura, te haapiiraa
na te radio).
Ua faatiahia te ohipa morale e te ohipa c te mau ekalesia.
VAVAHI : Areà rd, na te teata (ohipa imiraa moni) e urne nei i te taata
ia faahuruê hia ratou. Te haere puai nei taua ohipa ra i te mateinaa, e te
te
no
nei i
te
mutu
atea
O te hoe teie
tae
roa
roa
i ino ai te tamarii i teie tau. Aita
nao
mau
ra.
i taua vahi rô.
HAMANI
to te
roa
no
feia
te mau tumu matamua
toroa
te tau
:
o
te Hau
e ma-
<
Te ohipa tourisme !
:
VAVAHI
Oia
mau, e
moni rahi ta'na
Ared ra, ua riro to te
e
afai mai nei
fenua nei.
fenua Iraa mai i te mau taata o te moni
o te pae faufaa, ei faatupuraa i te
moni, o tei ore à i^itehia i Tahiti nei.Na
mea ta te ohipa "tourisme" i vavahi roa
Atua, ei vavahiraa i te tuearaa
to ratou
e
nounou
Mais l'invasion inconsidérée du pays par des hommes "sans visage"
dont l'argent seul intéresse, détruit l’équilibre économique,suscite les convoi¬
tises, crée un esprit mercantile jadis inconnu à Tahiti, L'avenir révélera ce que
le tourisme a défait définitivement à Tahiti.
DEFAIRE
I te
i te fenua nei. Aita 3 ia rahiraa moni i iteo aè nei i te
domame.
ce
;
i teie huru
raa
responsables de la délinquance juvénile. Les pouvoirs publics sont sans idées
dans
te pae varua.
taime i mua nei, e tomo atoa
"ZIZOU-BAR" tei faatiahia i te tahi vahi fatata
HAMANI
FAIRE : Des écoles sont
moe o
pae morare e
VAVAHI
te mau
DEFAIRE
i ite i te parau
Penelope. Ua
O
e
DEFAIRE : Mais bientôt à quelques pas de là, on inaugurera le ZIZOU-BAR;
après le ROYAL-CLUB. Réponse officielle à la protestation conjointe des Mjs^
sions sanito et protestante : "Je n'ai aucun motif de m'opposer à la réinstallation du Zizou-Bar, quai Gailiéni, d'autant plus queliA MULTIPLICATION DES
LIEUX DE CULTES ET D'ENSEIGNEMENT REND TRES RARES LES EMPLA¬
CEMENTS POSSIBLES" (sic ! )
'ULIbac ' i Tahiti nei., aita e
taua taata horo pahi ra e ta'na vahi¬
te hohoa ra o
i
tahito no
ULYSSE, area ta'na vahiné o Penelope, ua haatihia 1a e te mau taata tei hinaaro ia'na. I te hopea, ua farii oia i te foaipoipo i te hoe no roto ia ratou, teie râ, ia oti te ahu ta'na e hamani rô, ei
reira ia e tupu ai te faaipoiporaa. Ei faatqupupuraa i te mahano i (aauhio
no te faaipoiporaa, te hamani nei oia i ta'na ahu i te ao, e i te pô te tata^
ra nei oia i te vahi i oti i te ao...Aita tura e ravea teie ahu e oti ai.' 'HA¬
MANI E VAVAHI". I Tahiti nei aita paha e rave hid nei te ohipo mai te
reira ? Na te tahi mau ohipa e faaite mai.
HAMANI : I te 17 no febuare i mairi aé nei, ua tomo hia te fare pureraa
api a te Faaroo Sanito i Papeete. Taua fare ra, o te hoe la ohipa faufaa
taata tei ore
i
hinuaro mdha-ore i te
te
rnua
nei
e
faaite mai i
te
Tahiti.
i
HAMANI : Aita 3 i itea aè nei te rahiraa ohipa mai teie, ta Farani e rave
Tahiti (tauraa manu reva, FIDES, ohipa haapiiraa, ohipa utuuturaa,)
nei i
VAVAHI
tita
e
Area rô, i te ora nei te
:
tahuti ai te
oraraa
fenua i raroaè i te hoe faatereraa poli-
huiraatira. E te vahi ino i Tahiti nei, aita to Pe-
neiope (te vahiné i parauhia i nia nei)
tei hamani
e
tei tatara i te
e
ioa, ua rahi râ to'na mau rima o
ahu tei haati ia tatou.
DEFAIRE
qui'est grave, à Tahiti, c'est que Pénélope est anonyme et ce sont des.cen
taines de mains irresponsables et incarrscientes qui font et défont le tissu d'in
cohérences'q ui n-ous entoure.
ce
J p^reoD
A
rave
oe e
faaoioi
IJ
oe
tatarahapa.
i te Titeti TOMBOLA
E MAU TAUHAA HOO MAMA. !
e
tavirihia i
te
7
no
Tiurai.Eita
TE EKALESIA I TEIE NEI AO
matcdiiti i mairi
ae
nei, i mûri mai i te
Samoa, ua maitihia oia ei
Papai Parau no te Tomite no te mou
rururaa
no
Ekalesia
Patifika. Na
no
roto i taua
tiaraa ra, ua tae oia i te Apooraa Amui no te mau Ekalesia tei tupu ae nei
i te Fenua
Inidia. A tahi
Pa
roa ra to
tifika
a
ta
Patifika iho. .Area râ
tiahia'i i roto i te hoe Apooraa
Amui no te mau Ekalesia e te hoe taa¬
no
piti atu maohi
te vai atoa
nei, te patu te faataa i te mau fenua
tu
rarahi
iho
oia hoi
auaha onae ratou too
hoe mau Ekalesia tei faate¬
te
no
mau
feia Keresitiano
te
o
Rahi
melo
te mau
e ua maere
Apooraa
te
no
rii hoi i te hioraa
i
rotopu ia ratou i taua na taata ravorava o tei auaha i te tahi mau Ekalesia
tei
roto i te
tau i
atu
fafon noi
O
e
mau
mua
i te rahiraa to te
Patifika tiaraa hia i
no
Apooraa rarahi i te
nei oia hoi ia
Ekalesia
mau
ratou. Te tiaturi nei
faatere ia
hia
Ua tae i te tou te haamata nei te
Ekalesia
Patifika i
no
i to rotou iho vohi
rururaa no
Ekalesia
hoere i
t mûri
mou.
Ekalesia
te mou
rapae
i te
ae
Patifika
no
tere no na
auaha
piti
e
no
te Apooraa
te mou
no
rometua no
rave
rohi te
rotopû ia outou tei
i
taata
Samoa. E
mau
i te
mai na
oaoa
faarooraâ ia'na i te parouraa
roto i to'na iho reo tumu i te mahana
("Alofaaga ia ou¬
tou le au uso uma i te Aiofa i le Alii")
Ua faaite mai oia i to'na oooa rahi i te
toeraa mai i Tcdiiti nei no te faaetaeta
i tae mai ai oia
mau
i te
mou
tatou i
taura
tei taamuhia i rotopu ia
mutaaiho
noa ae
ta tatou pureraa
radio cdiiahi sabati. Ua
faaite mai oia ia tatou
to
te vai
haamanaoraa i te
ratou
,
e
noa ra
haapii
mou
evonelia Tahiti tei afai te Evpnelia r
Samoa,
oire
te orometua matamua no te'
Toma o te hoe ’ia taata Tahiti.
e
no
"Atua"
tahiti ‘ia
Te
reo
rau
hia â i Samoa hoe hanere
e reo
o
e
te pa¬
toru
a-
huru matahiti i teie nei. Ua parau hia
te
Ekalesia Porotetani no te mau Fe¬
Samoa i teie nei ô
nua
oia hoi te
haapaoraa
no
honi Wiliamu Misionare
ra.
i te
mooro
mau
fenua i
"Lotu Tahiti"
e
Tahiti. Na Tio tei parahi
,
i afai te E-
raro
farereiraa,
piti
roto i na reo e
te
ia
reo samoa
ia
nua
rahi
pae au
pû-raa i
ore
sia
E fenua rahi
tae ti-
oia ia matou e,
pi orometua tei nia
i roto i
na
hia nei
Samoa
ae
matahiti
e
tahi pae i te reo
te
taata
e
oia
VAVAE Orometua ?
0 te papai parau 'ia no te Tomite no
te rururaa no Samoa. Ta'na ohipd tumu
farerei 'ia i te
te
O
mau
Ekalesia
no
Patifika e i te mau faotere hoi no taua
mau Ekalesia ra ia ite oia i te huru o
to rotou oraraa,
rahi. E
na
au
na
ta
moa
oia i te hoe tuturahunui
moana
\
lesia
e
i roto i teie nei
i nia iho i teie nei
taomu i te
fi fi,
to ratou mau
rotou mau opuaraa
tohi Ekalesia
e
Patifika tei
tc^i Eka-,
te
roto i te mau taura
ta'na
e ra-
te
e
mau
te
parau-pa
maramarama
mau
tefaoeàj roto i taua mau
fenua etene ra no te porb i te evanelia.
Te parau hia nei ô te io'a no Papeiha,
no Vahapata, e nau taata tumu no Raia
ore roa
ratou
huru,
mau,
aita te
e
tea
te
i taiâ i
Tahaa. Area rô te vai
e no
atu rô
tahi pae no te mau aito tuiroo tei
hopoi i
ea
te Parau a te
Atua
poruporu o te moana
tooa
o
nia i te
i te pae i te
na
te ra.
Ekalesia
no
Patifika i te mou
mai te hinaaro i
taomu i a ratou
amui i te
ohipa. 0 te
parau
mau
taura
te
rave
mai i te
i te
tere
motdmua'ia
rau
aroha
foaroo.
rahi.
e
ae
i
ta'na
i mûri ae, ua
na roto
mau
riro oia ei orometua
haapii i roto*i te
lua
i
oua orometua no
i tia matahiti
e
Ma-
va'u. I
te
putuputu i fe avae
hoe To¬
Mati i mua
Nouméa. Aore atura tatou i
noa,
i roto J teie nei
Patifika i
ta tatou mdu
ta tatou mau ohipa to tatou
fifi,' e ia oaoa amüi hoi i te autaeaeraa tei
ite-fachouhia, I nia ae i te
mau patu faataa ê raa ta te taata e pa^'
opuaraa,
mou
feia tei farerei tino ia'na
no
ratou
;
mai
e
hia
hoê ô
te
toto
e
taua oire
to'na hoa
o
tiaraa
faarahiraa
hana,
faearaa'ia
te
o
te tenetere i
haamau i
te
noa
iho
e :
"0
vau te
teie nei ao."
no
mau
fenua,
e
te
orometua, te mau mi¬
farereiraa hoi i te fare
te
e
te tamaaraa i
mau
tamarii,
hoa ei
mau
ua
faaineineriro ia
no
taime taa ê roa;
mau.
pa¬
Mau Farereiraa i
Tahiti
ua
e
hoê ô
I Papeete, ua
farerei to tatou hoa
Tamau,
Toma VAVAE i te Tomite
0 Uturoa
hia
Hoe
ia tatou ia farii
te
tei
e
ra.
tia
i reira i itea'i te autaeaeraa
Ua huru ravai rii to'na taime i Uturoa.
iiamu i
mahana-
te
mea
e
e
maramarama
farereiraa i te
e
to tatou
oaoa roa te
no
la i te
parau mau, te
mai ia tatou
mou
sionare
oire rii fa-
mau
te
tatou
te maramarama no te taata
ra
haapiiraa
var
te haamata nei te mau tau
ra i te haafatata ia tatou te tahi i té
tahi e e nehenehe ia tatou ia amo amui
moemoe
haapiiraa i Sa¬
moa e i Nju Zeioni, ua faatere oia i te
hoe poroiso'i te fenua ra i Sava'i (Sa¬
moa) na roto i na matahiti hoe ahuru ;
I mûri
nei
te
e
hoi ia ratou. Un
atu
mite
o
farerei te
oia i te feia i putuputu
tahi mau
i'a api ho roto mai i teie nei moana
i .te moana ia roaa mai te
raro
Rururaa i Samoa i te matahiti i
fare
haatiraa hoi i
fenua Tahaa na nia i te boti. I roto i
mau oire rii i farerei hia e
Toma, ua
taeae oia
te
ta tatou
Ua faaineine hia te hoe
Raiatea
mairi. I reira te tupuraa mai te
a
te
no
no
no
nei,
Te
e
manu reva.
rû
no
Te
taata atoa.
i raro, te mau
te mau orometua hoi tei tae
mahana i tae atu ai oia na nia
riro otu ai mai te hoe upsa
ia au' i ta lesu i faaue ia taora hia i
raa
ta'na i ite i reira. Uafri-"
tamarii
te mau
haapiiraa
tata
I teie mahana te faaetaeta nei te
e
"lesu Mesia
haamaramarama nei
e ere
maramarama
e ua ra¬
timahuta oia i to'na fariiraa hia i Uturoa
fe
tumu no te A:
haavare ta
maramarama
maori
mau mea
ra.
e ne
tiaturiraa i roto i tau
te
tei parau
te
mau
maramarama
mau
me
hi
p^
teie nei ao, e ma-
no
te
no
te
no
ia tatou i teie nei mahana noa'tu to
haapiiHeleni.
te
Ua ta9 to tatou hoa i Raiatea
i
fenua
taua
no
atua
tiaturi nei e, te
e
noa
rahi te tausani
rave
mau
ramarama
Te Tere i Reietee
apeehia
haapii evanelia tahiti tei
e
tei tatara hia
pooraa
piti
e
eteneraa teie te parau
hana
vanelia tae noq'tu i Samoa. Ua
TOMA
0
ra
oire rarahi
i te
mua
fenua Inidia
te
roa
pohe nei i te poi'a i roto i
e
te mou
I
Ekale¬
mau
Apooraa Rahi
nei i te fenua In
te
E ati o'e rahi to reira
ô
teie nei
maramarama
0 vai
no
(2/10&) tei riro ei fei
resitiano.
fe¬
la i te Brevet
maha
hanere
te
atoa e piti. Ua faaite ô
te faito ite o te mau pi¬
na reo
ahiahi 23
te
no
e no
milioni taata teie
na
te reo tumu o te
te nunaa
o
toru
e
api
Samoa
no
hoi tei tupu ae
api. No reira to te
i te ui
moe
mau
rahi.
raye
oia i te parau
te reo paretane e
:
e
ua rahi roa te mau tôatn,
putuputu i roto i te fare pure no
Uturoa no te faaroo i te parau mahanahana a to tatou hoa. Ua horoa mai
ua
matahiti matamua
na
e
te
Evanelia i Polinetia nei
tei
e
roto i
na
i te
ra
afai faahou i
Tenuare,
farereiraa tei farerei
mau
fenua
mau
te
no
misionare
mau
I te mahana piti i te
hiopoa i ta tatou fare haapii¬
raa no Papeete e ua ite oia i reira i te
huru no te haapiiraa hia te mou tamarii
i Tahiti nei. Ua faaite atoa mai oia e,
te haapii-amui-hia nei te mau tamarii
oia
no
i to Toma taeraa mai,
uiuihia oia no te feia i faaroo mai i.
I mûri
ua
tu ai te reira
mua
te
o
etene
to^ tatou hoa i Papeete e i te mau
e i Raiatea ma. Taa noa'-
e
atu
noa'tu i Papua tei reira te
tde
mataeinad hoi
i malarohia
ore
e na
Ekalesia i Tahiti nei,
inoha ua tae mai te hoe taata no Pati¬
fika i ô tatou nei. 0 TOMA VAVAE 0-
Amui
Te hoe |>ororaa (ei
auaha too toru no te
Tahiti, e i mûri ae hoi i te
tapapahia
tei
te
mou
tau i
reva
Haafiiraa
mau
tahi
te
api i roto i taua
mau
Hiofoaraa i fa
U a rahi te
mai
tia
mea
atu
misionare raSamoa, e tae
Hebrida. E riro paha é
noa'tu i Niu
(afoa maa Tare
iho.
ratou
horoa mai. Mai Uturoa
revaraa te mau
i Rarotoa, i
varava
tiaturiraa i teie nei.
Te
roto
te Atua, i nia iho i te faaEvanelia dnae e lesu
e
hoi, te
faahiahia ia ite tatou e, o tatou te mau
Ekalesia no Patifika tei roto tatou i
taua
i te
na
api e te manao papou
i nia iho rô i te parau
te Evanelia, i nia iho i te
oaoa no
Mesia
A-
mau
i te tahi
noaa
te tiaraa
anei i te
ere
raro
eiaha
mua
mou mea
parau a
tupu mai na roto i te ra-
hinaaro. E
e
fenua i
mau
te tau i
mau
tiamaraa ta te
taata, te paari taata, o te tupu mai
e hinaaro e i te taime
vea
te
no
atu
teie tau,
no
api
roto
te mau tamarii a te
no
ore e
tupu maite
e e
Ekalesia
mau
i
ai itehia
ore
tatou
haere amui ai i
e
i te
noa
Te tupu nei te mau ohipa rarahi i Patifiko e i roto i teie nei ao i reira te
ta'na
oooa
faaineine i
to'na
ma-
fare pure
faaite nei 'ia i te hinaaro no
huiroatira
te
rô mai ta te Atua
i a ratou iho i teie nei.
Ua
o
no
te
no raro
ê
tua
no
tohiti 53 mai te tahi
te rave i te
taeraa mai
no te
Uturoa tei tomohia i te
pure
Hau.
Kaledonr. E
re
TOMA VAVAE
ohipa
i te
rave
ap1
noa
mua
te Ekalesia
o
Tihoni Wiliamu i mutaaiho. Te fore
e
hoe, to tatou
i te Fatu
hoi hinaaro i
tatou
to
e
faaroo
to tatou
hoe
tauî.î
vai mai i te
e
rire paatoaraa
i te tahoeraa
toru
no
mau
mea
fenua motu,
mau
Patifika tei amui
i taua Apooraa ra : o HAVEA Orometua
no Tonga e o XOWIER Madine no
Niu
ra e
T« tere
te
e
ua
e
ra
Tihoni Wi-
no
Ua
mohemo. Oia tei
e
mai te tauturu hia
o
taua oire iti
râ
e
te
tano maitai Ta i tei
ma-
hia
oaoa
te
rau
ta'na
no
pa¬
ta'na i faaite mai.
Paroisa
atoa te
Paroisa
mau
no
Betela
Paofai i te foaroo-
tau aoraa na roto i te reo
paretane mai te auahahia e to tatou
hoa o Henere GOLTZ. Ua pupu hia
mou
manao
i te faarooraa i te
api huru
rda i
Tamatoa. Ua maiti maitai
faorahi hia nei i teie
oaoa
rau
-
ia'na
re
te
hoe
tamaaraa
putuputuraa no
Tahiti i
te fo¬
Ebene Ezera. Ua
TE ATUA E TE TAATA
i
if
Te tino
aore e varua e mea
'ia, aita to'na
re
Te varua hoi
faa
tino
ore
fau¬
ra e mea
hof
tia ia'na ia
e
ia ohipa i roto i teie nei
parau e
ao.
la hio outou i te hoe afata radio
rahi te
o-
e ora.
aore e
atoa’ia. E
ore
faufaa
E mea faufaa te uira no te radio ia ta
mauhia te uira i roto ia'na. I te
i faatuatihia'i raua,
riro ai te afata radio ei mea ora.
ua
mau
nei, tei te taime
i tuu ai te Atua i to'na varua i rotp i te
te mori faufaa ore. Oia'toa
hoi,
te hoe niuniu uira, ia vaiho,noa-hia i
nia i te tahi paepae, e mea faufaa ore
atoa'ia.
te taata
hi,
ti
papaihia i roto i te Genese pene 2
irava 7
"A hamani ai te Atua ia
;
hova i te taata i te repo
o le-
fenua nei,
ua
haapua'i ihora oia i te aho i roto i ta'na apoo ihu, riro aéra te taata ei taata
te natura
hoe la taata taa noa,
0 te
o
no
e o
te hoe
te amuiraa i reira i fa
hia'i. Ei haapapuraa i na huru e pi
no
taaê
te taata,
taata'toa,
te
hoe
oia hoi
te hoe atoa
e
te
no
Ua
no
ite tatou e, te taata tatai-ta
e
atoa hoi mero
no
tino, i riro ai te taata ei taata ora.
riro'ia te afata radio nei mai te hoe niue
la imi tatou i te auraa
nau
Oia atoa hoi te taata
ohipa raa ta outou e ite i
roto ia'na, mai te peu e aita e uira, ua
niu
taime,
te tahi i te tahi, i
oia
roto i te amuii
taata
i
a
o
mea
te hoe oia
mea
tei riro ei.mero
hio tatou i te huru,
tô popaa. la rave outou i te
tô popaa no roto i ta outou faa
maa
maa
pu, e ia iriti
te maa, e ite
outou i te rau tei tapoi i
outou i te mau huero e ra¬
rahi tei taa maitai te tahi huero i te
ve
te Atua
Eita te taata
ia tatou i le huru o te hohoa o le Atua
pô mania mai
i roto i te taata. I te mau
hia
te tapoipoi ore
e
te ata, e ne-
e
henehe ia ite maitaihia te ata o te ai roto i te pape
manina maitai. Mai
e peu e aita e matai, ia vai maitai te.
pape mai te tonino ore, e nehenehe ia
ite papuhia te avae. la tapoi hia râ te
hvae e te ata, e ia mataihia hoi a hautiuti ai te pape, e moe te hohoa o te
avae i roto i te pape i reira.
vae
te hohoa
ore
riro ei taata
e
«
mau.
ia
te Atua ia ilehia i roto
o
ia'na. la tere te hoe ata i ropu i te taa¬
ta e te Atua eita ihoa ia te hohoa o te
itehia i roto i te taata ; e i taua
taime ra aita te taata’i riro ei taata
Atua
e
nehenehe
mau, e
ra
ia parau hia
Te taa-ê-raa i
atu
tai
teie ia
e
;
ua
te faarari maitai hia
e
ropû i te taata
hamanihia
e
Atua,
riro te taata ei taata
roto i te tuatiraa
vai i
e
mau
ropü ia'na
te Atua.
huero atoa
mau
maù atoa
ra
o
te
te taata. Te vai nei to’¬
no
no'na iho, teie râ
roto mai oia i te amuiraa taatoa
no
taata, e o te hoe oia
te
ia ite tatou
mea ra
te mau tane
;
o
te
mau
te hoe oia mero
faufaa
mea
te
mero no
o
e
taata toa
mau
vahiné. E
mau
taua
roa
e
te
mau
te mea te tautu-
no
nei oia ia tatou i te haamaramarama
ru
Éi
te pape e
te
no
tô.popaa.Mai te rei
faataa ê hia,
na ora
mero
fifi ta tatou
e fare¬
i mua nei.
tatou paatoa te tahi e te tahi
mau
Taua parau
parau
mau
râ,
pene
te hoe ia ture no
te
tupu oioi roa te tô popaa e e faahotu
mai oia i te maa maitatai e te rarahi.la
natura
mai hia râ te tumu
taata i ta'na tautai o to'na ia utuàfare-.
o
te tô popaa e mai
atoa hia te puo e e riro te huero
nai
roa e
te tô popaa ua tupu mai ia
Aita
maitai taua huero ra, e riro atoa ia te
noa
tumu
no
tupu mai na roto ia'na ei tumu
maitai,
o
e
te ma'ima'i
mea e e
e Q.re
oia
mau
hoa tei
amu
i
te
huero iti nainai
e
laatu^ju mai i
i te tahi atu
te hoe
taua tamarii ra.
o
taata tei riro ei taata taa ê
roa e
mau
utuafare,
taata, e mero oia
te hoe fetii, no
no
te hoe nunaa. Eita roa oia
te faahotu mai i te hoe maa
maitai. Mai-te
to'na
e
te metua vahiné
no
roto i te huero. Mai te peu e e mea
e
o
te taata nei. la manuia te hoe.
inai. la pohe te hoe tamarii o te mau
taata atoa o te oire tei oto i te peapea
te faufaa ore.
o
o
taatoa
rii nai
e : o
e te ta¬
te
e
no ro¬
e te
no'na iho, area râ te
vai atoa râ i roto ia'na te ora
i te tahi
Te tumu
mau mea
te tô popaa
0
rei i roto i te
na
na
tahi
te
reva.
râ,
huero metua tei faahotu mai ia'na.
No reira e nehenehe ia outou ia pa¬
rau e : e ora to te mau huero rii tatai¬
paa, no roto
te hoe animaia.
hi
Te tumu o te tô po
mai to'na ora i te repo e i
Mai temea e, e fenua repo mai
te ora no le puo.
mu
Teie te tahi hioraa ei haamaramarama
lai
tô popaa tataitahi e no roto mai i te tu-
i te
te tô popaa, area
o
to mai to'na ora i te tumu mètua
110
No jQto mai i te puo te ora o te huero
roto
tataitahi
ui taata i mahemo
tahi huero.
ora".
i
te hoe tumu maitai. E ora to te huero.
e
mahiti i
i teie parau, mai te huero tô potaamu*hia oia i nia-iho i te pib;
rapae
•fjaa,ua
tei
i te taatoa
mau
o
te
mau
huero.
mm
tae atoa
oia i te
rahi tei faatu
oroa
ma'i
hia
no
te
sabati
ua
amui oia i te tuaroiraa
pu
faatere hia i
PARAU API
te pô
a-
fare putupui Ebene Ezera. 'Ja faaroo oia i
mui tei
raa
himene
te mau
i
Orofara.l
no
pô
taua
mau
ra
tarava.
rnau
Ua faaite oia
no
'te
nei
ra-
i te itoito taa ê
vahiné i Samoa
tou-'i te
te
te
;
amo
ohipa rarahi
fàa-
no te
roo.
Hou to'na
revaraa ua
haati oia i
TE PARAU NO TE TAfMRII
no
I te 16
no
Titema 1961, i te hora 10
HAAPAaORE-HIA.
i te avatea, ua
tomohia te fare pure ap1 Peniela II no teie Paroisa iti otare
Te liai nei te VEA POROTETANI i te
pahonoraa i na uiraa e 3 i mûri
mau
Vaiaau.
no
nei
:
i rovai maitai no te mea aita te mau
paari tei riro ei
peretiteni no te Tomite fare pure, te
mau mero 0 Ref a Tino, Hiro Tinirau,
Mofrafii 0®, Abela e te Apooraa Diakono oia hoi Revatua D®, Mehao D® e o
paroi sa i faaara hia. Noa'tu fâ
Utarii te Tavana no Vaiaau. Ua amo
E
itoito ratou i teie ohipa.
tau ?
fenua Tahiti mai te mataitai i te
te
fare pure i roto i te mau paroifarerei oia i te tahi mau orometua. Aita râ taua farereiraa râ
inau.
e ua
sa
rfeira
ua mauruuru roa
te
hio-mata-raa i te
te
farereiraa hoi i te tahi
mau
U a reva'tu to tatou hoa
niotaeinaji e
o
mau
faahei hia oia
e
te
taata
Toma VA-
VAE i te- montre i te poipoi
to'na haereraa'tu i te
te
to tatou hoa i
roa.Hou
manu reva, ua
hoe' vahiné hoo
parau atu ia'na e : "Te
faahei nei au ia oe i tei io'a no te
hei, mai te
no
nunaa
mau
Polinesia, oia hoi to
taeae i te pae o
pae o
te
oe
te toto e i te
faaroo".
E teie te parau
e po-
: ia faaite hia te mau hoa ata'na i farerei, to'na iho
mau
taeae i to!na mauruuru rahi e i to'¬
na hoi
aroho. E te parau atoa nei
tatou ia'na ; "E to matou hoa e To¬
roi mai
toa
ma
te
ia itoito oè i roto i
hopoia rahi i pupu hia ia oe.(SoTVAVAE e,
fiu kavo. Alofa i le Alii lesu Keri-
so).
-O Tehuitoa te taata
1®
la hio outou i te huru no te mau
-
tamarii i teie tau hopea nei, eaha to
outou manao. Eaha te mau fifi api tei i
tehia
e
mea
te feia metua ?
ino
mau
anei te tamarii i teie
(a faatia mai i te tahi mau parau
ei hioraa, eiaha s faahiti i te ioa o te
taata).
0 Ponui V., Faaepa, Abela V, e te
tuahine tei amo itoito i to ratou
mau
pae.
2®
Te Tamuta rahi o Edouard Aumérand.
Te auri i roto i teie fare e alto
tiihia
e
to Vaiaau i
Apooiti.
FAAAFARORAA
Na
te mutoi farani
apf.
Tutea Peretiteni i farii mai i te
i te Tomoraa
na
e
roto i te ioa o te Apooraa Ra¬
hi Amui.
Te irava faaitoitoraa
nese
tei roto i te Ge¬
32/30.
Te haamaüruuru nei te
Orometua e te
Apooraa D° i te feia tei
ta ratou mau tauturu
no
teie fare pure
faatae mai i
moni,
e
te taihaa
api.
PH. EBB
I roto i te kalena
ni tei
te hoê
no
-
Eaha te tumu i ino ai te mau ta¬
marii ? (Te mau faatere anei ? Te mau
tamarii iho anei ? Te huru o te oraraa-
ia, tei
Ua tae mai te Tavana Hau o Dameri
taviri
hopea td’nâ
-
;
te Veà Poroteta-
haponohia'tu ia outou, te vai ra
hape iti no te neneiraa, I roto i
te avaè Mê e ite outou e
piti maliana
revaraa, te 24 e te 31. Te mea tano, o
te 31 ia. A faaafaro outou i taua hape
anei ? ).
3®
nao
mau
-
Eaha te mau ravea ta outou i ma¬
ia paruruhia te mau
fifi ?
tamarii i teie
ra.
31
Eiaha ia
no
moe
mati
31
ia outou tejé taio
no
mati
31
no
maKdna oia hoi te tnahana
RAHI POROTETANI te tupu i Papeete«nei.
Ua ineine anei ta oe mau tauhaa horoa ?
mafi
no te
TAURUA
Ite
Kil0
ZEI.ANi)K
TE MAU HAAPAORAA FAAROO
I PATIFIKA APATOA
matahiti i mairi, i te rururaa no Samoa, ua amui te mau Haapaoraa Faaroo
e rave rahi no Patifika (ia au i te hohoa i nia nei) no te
IV - Te amaa "LUTHERIENNE", oia hoi, te amaa tei tupu i te tau no te Reî
romatio, e ua mairihia teie ioa ia'na, no te aito tuiroo ra o LUTERO. Tei te mau
fenua Scandinave, Finlande e te paeau. rahi no te fenua Purutia.
roto i te mau fénua
no
hoe farereiraa matamua roa
no
ratou. Mai te taime f haamauhia'i te faaroo evane-
lia i roto i teie
no
Patifika
fenua
mau
e
te
mau
Sotaiete Faatupuraa Parau taaê
tuatiraa i
rotopû ia ratou te tahi e te tatii. U a haapao noa te Ekalesia taiho, ma te ite-ore i te tahi pae. E inaha, i te matahiti i mairi, ua
amui te mau auaha tonohia e teie mau Ekalesia i te vahi hoe, no te feruri amui i
te
mau parau tei au ia ratou tatai tahi no teie tau e no te tau i mua.
E 6 Amaa porotetani no roto mai i teie mau Ekalesia no Patifika tei amui i taua
rururaa ra. Teie i mûri nei, taua mau amaa ra.
aita
e
tai tahi ia'na
1
na
-
■
Te
amaa
mau
-
Te amaa "METHODISTE". No roto ma! taua amaa ra i te amaa "ANGLICA-
haamata te "haamoaraa mau" i
i
te tahi
V
NE " e ua haamau oia i ta’na faatereraa i te matahiti 1739. Aita taua amaa ra i
farii i te parau no te "Maitiraa atea" (oia hoi to te hoe pae taata maiti-atea-raahia no te ora, e te tahi pae no te pohe). A taa'i te reira, te haapapD nei oia e, e
"ANGLICANE". Tei te fenua Beritane to'na tumu, a parare atu ai
fenua. Ua haamau taua amaa ra i ta'na pureraa e ta’na faatereraa
raro
nei i te
oraraa no
te
ao
nei. oia hoi, e nehenehe te taata ia haamata
no te fariuraa, te ara-
raro
amuri atu. O te Ekalesia teie
faa,te pororaa i te parau papû no te
ora, te
faatupuraa parau.
i nia i te hoe puta
tei papaihia i te matahiti 1549 e tei parauhia, "te puta no te
e 39, no roto mai ia i te mau manao no te amaa LUTERO
KALAV.INO. Te.ie.na parau tumu no ta ratou tiaturiraa :
1
te mau parau moa i papaihia ra, oia hoi, te Bibilia ;
2
te Hiroa Faaroo o te mau aposetolo ;
3
na oroa moa .e piti., te bapetitoraa e te oroa a te F atu ;
4
te toroa Epikopo ;
pureraa
e
alitui". Na irava
-
-
-
Vi
-
Te
amaa
"PRESBYTERIENNE"
e aore ra,
"REFORMEE". O îe
amaa
ia
,
tei tupu mai na roto i na aito no te Reforomatio ra, o Kalavino e o Zwingli. Te
vahi taaè no teie amaa, tei nia'ia t te huru no te faatereraa i te Ekalesia e tatna
ohipa i roto i teie nei ao. Te faatere hia nei teie Ekalesia e te hoe "Apooraa",
0 te mau orometua e te mau Diakono maitihia e te mau paroisa, tei riro ei mau
auaha.
-
Il - Te amaa "BAPTISTE". Tei te fenua Marite te rahiraa. Te vahi taaè i roto
i taua amaa ra, o te parau ia no te oroa "bapetitoraa". Te haapao nei ratou i te
bapetitoraa utuhi,
e o
te feia paari anaè tei fariu mai tei bapetitohia.
Illr- Te amaa "CONGREGATIONALISTE". Tei te fenua Marite atoa te rahiraa.E
liiea piri roa oia i té amaa "PRESBYTERIENNE". Teie rà te vahi taaè, aita oia
i faaterehia e te hoe Apooraa. Te mau amuiraa'toa no roto i taua amaa ra, ua faaterehia ia e ratou iho, oia hoi, e mau amuiraa "autonome" anaè.
S. A. imprimerie
de Tahifi
Tahiti, no roto oia i te amaa parauhia "PRESBYTERIENNE" e
ri, "REFORMEE", ia au i te huru no te faatereraa i faaterehia'i ta tatou
Te Ekalesia
aore
Ekalesia.
Noa'tu te
mau Ekalesia Porotetani no Patifika, ua
tapaô tei faaite i to ratou "hoeraa", i roto i
k Fatu hoe, ia lesu-Mesia. E teie atoa nei hoi mau amaa, e mau mero anaè ia no
te "Apooraa Amui" no te mau Ekalesia i roto i teie nei ao, o tei amui i te haereraa i roto i te "hoeraa" hinaarohia e te Fatu no ta'na Ekalesia (lone 17/21).
rauraa o
te
mau
ioa
no
teie
riro to ratou amuiraa i te vahi hoe ei
Fait partie de Vea Porotetani 1962