EPM_Vea Porotetani_196201.pdf
- Texte
-
YEA AVAE NO TE FAAROO POROTETANI
Une enquête du VEA PO
ROTETANI sur l'enfance
Ridoefuir
PAE TARA.
HOE AHURU MA
MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
-
uiuiraa-parau no te
mau tamarii haapao-
ore-hia
rahi te mau tamarii i teie tau tei mau i te auri. Te
nei fe feia metua i te huru o te tamarii. 0 vai tei
tia ia faahapahia ? Te.Metua jho anei ? Te tamarii iho anei ? Te mau peu anei no teie tau api ? £ parau rahi e te
hohonu. No reira, te faatupu nei te VEA POROTETANI i
te tahi'uiuiraa parau i, roto i te hui-raatira no te ite i te ou-
SUIVANTES
tou manao.
E
avez
constaté
comme nous
:
1“) Les jeunes de Tahiti
A taio maitai i
na
uiraa i
causes
1®) la hio outou i te huru no te mau tamarii i teie tau hop&crnci, eaha ?o outou mcnao : Eahvi te mau fifi spl tei iîe-
hia
te feia metua ? E mea ino mau anei
? (a faatia mai i te tahi mau parau ei
faahiti i te ioa o te taato).
e
-
2°) Eaha te
anei ? Te
re
Votre
réponse peut être personnelle ou collective ; dans ce
dernier cas (résultat d'une discussion de groupe, cercle
d'étude etc.,) veuillez l'indiquer.
3®) Eaha
Chronique pedagogique
6") Laissez-lui
3°) Ne lui donnez
aucune
religieuse. Quand il aura
''il choisira lui-même".
instruction
vingt ans,
: c'est mal !
pourrait faire un complexe de culpa¬
bilité. Et plus tard, lorsqu'il sera ar¬
rêté pour vols d’autos, il sera persua¬
dé que c’est la société qui le persécu¬
4°) Ne lui dites jamais
Il
te.
5'’) Ramassez
ainsi, il
les
sera
autres
qui
qu'il laisse traîner
ce
sûr
toujours,
responsables.
que ce sont
sont
ra
pas
hinaaro’-
oe
ta
ne se¬
l’argent qu’il ré¬
3") Eiol^a oe e tono ia'na i te haa¬
piiraa sabati. la paari oia eita oia e
lire. Stérilisez
son
esprit
souvent
devant lui;
craqueta,
il
choqué.
8“) Donnez-lui
tout
clame, qu'il n'ait
ferait beau voir
pas
à le
gagner.
Il
qu'il ait les mêmes dif¬
ficultés que vous.
9°) Que tous ses désirs soient satis¬
: nourriture, boisson, confort,
si¬
faits
non
il
sera
" frustré ".
10") Prenez toujours son parti. Les
professeurs, la police lui en veulent, à
ce pauvre petit.
11") Quand il sera un vaurien, pro¬
clamez vite que vous n’avez jamais
tien pu en faire,
12°) Préparez-vous une vie de dou¬
leur. Vous l'aurez.
ia
manao
paruruhia te
fifi ?
mou
tapea, la paari oia eita
e faaoromai i te hoe mea ta'na i nou¬
nou. noo'tu te huru...
2") la parau oia i te parau faufau, eia
ha e haamamu ia'na. A ata atura rô !
E rahi roa'tu to'na hupehupe...
nourrir d’ordures.
Quand votre ménage
te mau raveo ta outou i
tamarii i teie
1°) A faütia
toa.
tout
7°) Disputez-vous
turnu i ino ai ta mau tamarii ? (Te mau faatetamarii iho anei ? Te huru o te oraraa a-
mau
TE FARE AURI...
vaisselle, mais laissez
se
e
TE RAVEA OHIE E TAE
ATU Al TA OE TAMARII I
COMMENT FAIRE
DE VOTRE ENFANT
UN BON DELINQUANT
sa
hioraa, eiaha
?).
nei
mau
La direction de la
te tamarii i teie
tau
RECOMMAMDATIONS : envoyer vos réponses au "VEA PO
ROTETANI Paofai -PAPEETE". Vous pouvez garder l'a¬
nonymat mais votre signature pourrait peut-être nous per¬
mettre de continuer de dialogue avec vous.
croira très malin.
A pa-
toru.
e
les plus fréquentes de la dé¬
3”) Quelles solutions recommandez-vous ?
police de Houston
(Texas) vient d'éditer les douzes rè¬
gles à appliquer pour faire de son en¬
fant un "bon” délinquant :
1“ ) Dès l'enfance, donnez-lui tout ce
qu'il désire. Il grandira ainsi en pen¬
sant
que le monde entier lui doit tout.
2°) S'il dit des grossièretés, riez !
nei
-
-
2°) Quelles sont les
linquance juvénile ?
raro
pai mai i te pahonoraa i te VEA POROTETANI hou te 20
no febuare. E mea tia atoa i te mau
pupu Di-Api e aore rô
te mau pupu haapiiraa ia feruri amui e ia hapono mai i ta
ratou mau pahonoraa amui. A faatde mai i ta outou lata i
"te VEA POROTETANI" Paofai PAPEETE".
paraissent-ils plus diffi¬
personnaliser
vous
rave
peapea
que
ciles qu'autrefois ? Citer des faits (ne pas
les exemples).
se
DANIEL MAUER.
les enfants (quels
qu’ils soient) sont en danger moral du fait de l'évolution
de Tahiti. Certains vont jusqu'à la prison. Le VEA POROTETANt vous demande de contribuer à une grande enquête
parmi le public en REPONDANT AUX TROIS QUESTIONS
Vous
Et il
;
E
danger moral
en
TEMUARE
NUMERA 13
TE 62 0 TE (MTAHITl.
Eiaha
oe
i ta’na
mau
e
ite i te faata i to'na rima atau
e
i to'na
rima oui...
4°) Eiaha
oe e
a'o io'na
no
to'na
mau
faoherehere noa rô oe ia'na. la
paari oia, na'na e faahapa i te ture
no
to'na
5°) A tavini haehaa i ta oe tamarii.
eita oia e tauturu ia veta-
la paari oia
hi è...
te moni ia'na
tooà ra, eita e nehenehe faahou ia'na ia ere i te moni e
imi oia i te mau ravea'toa e roaa'i ia'¬
la
tuhi
orua
vahiné,
mua
a
to'na
faatura i to'na na metua
7°) A tono pinepine ia'na i te "ciné¬
ma" noa'tu te huru o te hohoa ! E ite
aro.
Eita oia
e
.
matou oia i toua
na...
9°) A poihere ia'na,
ia'no,
ia'na,
a
a faoherehere
horoa faarahi i te monamona
eiaha e faaoromai ia toi oia, a
riro noa i ta'na
hio i to'na huru
10°) Eiaha
tamarii
e
toparuraa... e a
iho...
farii ia aohia ta oe
mau
arauae
oe e
te.orometua tamarii
e
oore ra
tahi mutoi. A faatia noa oe ia'na i
ta'na mou hape. la ino roa'tu rô oia, na
oe
iho e fao-afaro ia'no...
11°) la tae
orua o ta oe
te tahi i te tahi i
te mau hohoa i
peu e
te
teoteo...
6°) Â tamai,
mau
tamarii...
8°) A horoa faarahi i
'
ino. A
iho
i te tahi
oe
auri
a
rau e
ta
oe mou
faatiama oe ia
: "aita e ravea
tamarii i te fore
iho mai te pa¬
oe
te
mau
tamarii..!’
12°) A FAAITOITO OE I TE UEUE
I TE SIZANIA. E OOTI OE I TE REI^
RA MA TE OTO.
EAHA TE APOORAA AMUI NO TE MAU EKALESIA
Conseil O ecumenique des Egl ises
(e 300 000 000 e tiahapa melo)
( e 197 Ekalesia )
Mai te 19 no Nov. e tae noa'tu i te
no Titema 1961 ua tupu te Apooraa Rahi Amui no te mau Ekalesia
ô
i Inidiâ i te oire
j'/Uil
APOORAA
SML££ii>i
577 auvaha
6
Nouvetie-Dehli.
no
e
E 600 auvaha tei tae mai no roto
mai i na Ekalesia 197 e tei riro ei !
mau tia no na feia cheresitiano e
300 miiioni. Te tumu parau no te A-
Rusia
("GÔîrdt'e^^^^e
ri-
^100
”IESU TE MARAMARAMA
pooraa :
jMx)
Europa
NO TEIE NEI AO”.
Te parau maere no teie Apooraa,
O te rahiraa nunaa, te rahiraa opu
tei itehia e te rahiraa reo tei parau-
,
melo
.
to^a o te
Asia
hia i reira. Te tahi vahi nehenehe
L ropu-IO
atoa, o te tahoeraa 1a no taua feia
ra noa'tu te huru-è-raa no te haapaoraa e no te peu ta ratou i matou
(i te pae no te ahu, no te oraraa e
te
mui
ao
no
te
mau
teie nei teia
i taua parau ra, ia ma
roa no
pouri
noa
Taamuraa
Faatupuraa
netere, aita roa e tia ia tatou
vai
Hooft)
apatoa
-5~
Ekalesia i teie nei
rahi
ei parau
Vi sser
Marite
faatereraa).
Mai te peu e e riro te Apooraa A-
no
^^mipa
f lîaâpiifaa |
\J
Parau
rô tatou eiaha tatou ia
ramarama
turori i tei ruri à i te parau mau.
E EKALESIA API ANEI TEIE
Aore
1a !
Ua
i
haapapuhia
"Te Apooraa Amui no te mau
te hoe ta taatiraa no roto i te
no
te mau
Ekalesia
ratou
eiaha
to ratou
tahi ia riro ei
huru
mau,
ma te
Atua
na
o
autaeaeraa
ao.
O te
ra-
faaohie i te aparauparauraa no te
Haapaoraa Faaroo e tei faafarerei ia
mau
iho
teie nei
Ekalesia,
tei
vea
tou
o
taa-è-raa te tahi i te
haàpouriraa ia ratou i to ra¬
ia haapii râ ratou ia ratou
irrà i te tahoeraa. Area râ tei te
arute te
horoà mai i te tahoeraa i ta'-
No reira, e ere roa te
Apooraa A-
hoe Ekalesia haamau-apl-hia no te mono
i te mau Ekalesia e vai nei. 0 te
hoe râ taaamuraa e aore te hoe va¬
hi aparauparauraa no ratou. Te vai
noa nei te mau Ekalesia e to ratou
mau faatereraa, ta ratou mau ture,
no
te
mau
Ekalesia i
to ratou mau peu.
"Concile Oécu-,
ménique katolika oia hoi te Apoo¬
raa Amui no Ekalesia Roma no te
mau fenua atoo. E mea è te "Con¬
Teie te
aurqa no
te
cile"
oécurnéniq ue katolika,
Noa'tu te etaeta no te Haapaoraa
katolika, ua tono mai oia i te tahi
mau vea hiopoa i te Apooraa Amui
no
Nouvelle Delhi
i te
manao
te
faaroo
tatou i ite.
râ ia tupu te mau
E
mea
farereiraa
te
Aita’toa la !
Aita
nei i ô i roto i te
te
mau
Haapaoraa
Apooraa Amui no
na
Ekalesia. Te
etaeta nei to
tahi mau va¬
hi. Te|e râ, aita â ratou i faahohonu roa i te feruriraa i teie parau ?
Te hiopoa noa nei ratou i te tupuratou manao i nia i te
raa no
te
Apooraa Amui.
nique"
e tae roa mai i teie nei. Te
fatota mai nei râ te tau e pûpû mai
ai te Saiete no Paris i te faatere¬
raa i roto i to tatou rima. I taua mahana ra tatou e feruri ai i to tatou
ôraa i roto i te Apooraa Amui. E ri¬
paha tatou i te ô atoa mai te Ekalesia porotetani Caledoni i ô i te
ro
matahiti 1961...
E TE EKALESIA TAHITI, TEI RO¬
TO ANEI ?
...Te vai atura...
noa
parau.
tolika ? Aita
no
no
E tupu anei te tahi
apT i roto i te hqapaoraà ka¬
mau
ta-
apa¬
rauparauraa.
Ekalesia i teie nei ao". (I)
mui
i ta'na "Concile
ma
te
hüru no teie Apooraa i te putuputuraa i tupu aenei i Nouvelle-Delhi,
mai teie te huru :
roa
faatupu te Ekalesia Katolika r»
Oecuménique”
teie matahiti 1962. E parau èla !
E
APOORAA AMUl ?
TEI ROTO ANEI TE MORMONI E
TE MAHANA HITU 1 TE APOO¬
RAA AMUl ?
Tei roto anei tatou, te
Ekalesia
tahiti, i te Apooraa Amui
no te mau
Ekalesia ? Aita hoi to tatou iho e
auvaha i reira. Teie te tumu maori
râ e : aita â te mana no te faatere¬
raa ia'na iho i horoahia mai i te Ekalesia Tahiti. Nq te Saiete Faa¬
tupuraa Parau
.tatou i te
Paris i mono ia
Apooraa Amui "Oécurnéno
( 1) Le Conseil Oecuménique des Eglises est une association fiatemelle
d'Egljses...
qui tient à être un lieu
d'échange et de rencontre grâce aux¬
quels les séparations n'empêchent
plus de s'instruire mutuellement en
Jésus-Christ en vue d'une unité qui ne
peut être qu'un don de Dieu.
NA AMAA RARAHI E TORU
NO TE
HAAPAORAA KERESITIANO
Area râ, eita teie
huru-è-raa e riro faahou ei pafaataaè ia ratou.
mau
tu
TEI ROTO ANEI TE EKALESIA
KATOLIKA I TE APOORAA AMUl?
Aita e nehenehe i te Ekalesia katolika Roma ici riro ei melo no té
Apooraa Amui (Conseil Oecuméni¬
que des Eglises) maori râ ia haamaru oia i to'na haapiiraa tei na ô
e ; ''oia anae te Ekalesia no
lesu Mesid i teie nei ao... E mau
Ekalesia taiva anae tei taa è atu
mai
ia'na... o
su Mesia
te papa la
etc... ”.
tei
mono
ia le¬
Religion Chrétienne
E toru amaa tumu to te
resitiano :
haapaoraa ke
A tahi : te haapaoraa KATOLITA.
A piti : te haapaoraa POROTETANI.
A toru : te haapaoraa keresitiano HE-
LEN! 0 tei parauhia "Orthodoxe".
! te tau no te aposetolo te vai ra hoe
noa iho "ea" keresitiano, o tei parau¬
hia : TE EKALESIA KERESITIANO.
E toru hanere matahiti i mûri mai, ua
hinaaro te faatere no te ekalesiia, i te
oire ta i Roma, ia faatere oia anae i te
haapaoraa keresitiano taatoa. E rave
rahi te mau ekalesia i te ao nei tei ore
i farii i te faatereraa no taua faatere.i
Roma (tei parauhia i mûri ae te "pope
rahi" no te mea ua rahi te mau peu taa
ta i taua faatereraa ra. I te ahuru ma
hoe 0 te tenetere i mûri mai, ua huri,
te pope tahi no Roma, i te mau Ekale¬
sia Heleni i rapae, o ratou aore i farii
i
ta'na faatereraa. Ua parauhia teie
mau Ekalesia tei hurihia i rapae:"0rthodoxe" (manao afaro, te auraa). To
ratou oire pû o Byzance ia - oia hoi o
te Ekalesia
Constantinople
Te pupu taata tei amui ia ratou ua pa¬
rauhia : 0 te POROTETANI. E piti au¬
raa to teie reo : 1“ e ite no te Parau
(Istamboui i teie nei
tau).
Teie atoa te tahi. No te mau hape o
te faatereraa no te haapaoraa Katolita,
ua ani te tahi pae taata no roto iho i
Katolita, ia hoi faahou te
faaroo i. nia i to'na aveia mau, oia hoi
te Evanelia. Aita roa te pope rahi i fa¬
rii i to ratou manao. Ua patoi etaeta
oia ia ratou, e ua hurihia ratou i rapae,
noa'tu te afaro o to ratou faaroo parautia e te paieti o to ratou oraraa. Teie
taata itoito,.ua parauhia ratou ;
REFORMATEURS, oia hoi : te feia tei
mau
faahoi i te faaroo i nia i te huru
mau.
(i te afo 0 te taata) ; 2° e patoi, (i te
parau hape).
TE ATUA E TE
Te haa^u nei te
UA HAU AE RA TE TAATA I TE ANI¬
4 -EAHA TE TAATAy
ni te Atua i te taata
VEA POROTETANI
TE TAATA^^l ANIMALA ?
Teie te kaapapuraa ;
farane tei horoahia e
matahiti 1961.
I
3 mitioni
e
te
Hau
te
no
faataahia te tauturu,
FIDES e 3 milioni (matohiti 1961)
no te patu i te tare haapiiraa
" Ecole ménagère" porotetani no te
Uturoa,
ua
Fenua i
mau
raro.
E tamata tatou i te tatara i teie parou. Te tino taota, e tino piri roo to'na i to te tino animale.
A toru ae nei hoapiiroa ta tatou i farerei mai te omuaraa mai o teie nei
haapiiraa evanelia. Te tumu o ta tatou
haapiiraa, teie'ia : Te Atua. a • E nehenehe onei i te toata ia ite i te Atua.
b
Eaha té huru no te Atua. c • Eoha
-
ohipa ta te Atua i rave.
I teie taime teie te uiraa api :
te taata ?
te
E riro
paha e manao tatou e, e mea
pahonoraa i teie uiraa i te
ae
mau
uiraa motamua ta tatou i hio
te
poaraa
i te huru
te mata e
^Bnaere
ai i te itlraa. i mutaa aenei,
mai ai te Faaroo Katolika i
'o porotetani.
éahiti
nei, au Inaha,
parare iroateie'la neite faa-
ano-
25 tauatini katolika
•
hau atu
paha...A ara e a tiai moite i te mau
nana porotetani. E riro paha e te tupu nei te ahoaho i rotupu ia outou ia
rô
aore
hio i te huru tereraa
ua
no
te
te taata ia au i ta
e mea ohie i te tao
:
te
hoe la
te amu nei oia i te maa e te
huti nei hoi oia i te aho. Na te vahiné
e fan au i te tamarii, è ia paari te tamorii ua riro oia ei taata. E hopea to te
taata, oia hoi te tau no to'na poheraa.
Teie nei mau pahonoraa, e au atoa ia
no tè hoe animala, mai te uri, te puaatoro e
au mau
aore
te uri
ra
ia parau
hia
tatou i to tatou
iho huru taata
te
;
maa
faaitoito i
té tatou e amu nei no te
MALA.
E
tino no raro anae 1à i te repo.
Ahio i te maniota, te umara, te tare, te
ufi, te maio, te titono i hamani hia i te
faraoa etc, e aore rô te inai : te puaa,
te i'a, te moa etc, no te repo mai to ratou «ra. I te taime no to'na poheraa, te
hoi nei. te taata i raro i te repo, te vahi no reira moi oia, e riro faahou oia
ei repo.
E
to te taata
roro
taata, no reira e
te taata e- e iOni-
-
E
roro
atoa to te
E piti taria to te taata
puaa.
a
Hoe atoa ihu to te
to‘ te taata
-
E piti
si ni. Hoe iho to te taata
-
-
piifare. E piti mata
E piti atoa maté to, te
e
te
ta i te
taime
maa mai te puaahorofenua. I te
poihôraa, te imi nei te toéta i te
vai mai te uri. I te taime
puaa
e
o'ua'u ai te
oviri i te taata a'ua'ua
horo nei oia mai te
tore
puaa,
te
ia a'au'u hia
e
mala oia.
te
0 te pahonoraa atoa teie no te Bibiiia iho, 0 tei faaau i te taata i. te apimala. Ua faoite te Bibilia e : ua fiama-
Te imi nei te taata i te hoe vahiné ei
hoa no'na, mai te uupa tei imi i te hoe
hoa no'na.
piifare.
te taata i te
roro no
ua
rahi
ae
to'¬
i to te animala.
piti e tei faaohipa i
aravihi.
rima no'na
na
ma
Ua manao te tahi mau taata e, e ere
huru no te taata i te mea taa ê roa i
te huru no te animala. Ua parau ratou e,
te taata o te hoe ia animale numera hoe
E eré rô te taata mai te hoe uritaata
maramarama. E parau mau roa e mea fato'ta roa to te taota huru rapae i to te
te
animala, teie rô,
ua taa ê atoa te
animala.
TE TAA E RAA I ROPU I TE TAATA
E TE ANIMALA.
Ua rave te tahi mau animala i te tahi
mou mea maere roa. Te maue nei te ma¬
taata i te
te reva mai te
nu na
hape
aore ra
i te
ma
Teie te
te
te teiâ ore.
Aita rô to ratou fe-
paari,e
hinaaro tino ana'e.
i te animala e
mau
mea
neh te
faaohiparaa i to'na
maramarama.
feruri, e tia i te
patoi i to te tino hinaaro. No
puai no to'na varua e tia ia'na
Na roto i to'na
roto i te
mau ma¬
i to'na feruriraa
te taata na roto
taata ia
to'^ha ti-
e
taa ê i ropu
te taato maori rô, te tupu
e
ore
haere i te ao e
pô. U a auau te ruî i te puaa
tauVaa i te vahi to'na
nao o
t te taime poiaraa, te imi nei te taa¬
te
animale,
I rotopu i te mau animale atoa o te
anae tei hoere ma to'na tau avae
ruriraa i
E HINAARO TO TE TAATA, E HlNAARO ATOA TO TE ANIMALA.
ae
mau
taata
oviri
manu.
te
na maramarama
mau
TE TINO TAATA E TE TINO ANI¬
MALA HOE A IA.
rahi
mea
roro no
to
tatou
taria to te
te pape,
"0 outou iho ô’ia tei rahi ae i Ta¬
hiti mô nei i teie nei ô... A ara maiua fatata paha te mahana outou
tau, ua roaa e
Tahiti mô nei
;
ae
haapueraa ivi, te i'o', e te toto. E upoo
to'na, na mata e piti, hoe ihu, na taria
e piti, hoe vaha. Te inu nei te taata i
VEA KATOIIKA
ia tatou..!
tae
o
hio nei
Eaha te taata ? Teie
te
a
(genese 2-7).
teie, e ua ite maitai
ohie te hio-
pahono i teie uiraa.
marii ia
Te faaara mai nei
Eaha
ohie
nei. E parau mau, e mea
fenua,
mai te animale atoa.
E parau mau roa
Mai tei faaitehia mai i roto i te V.
P. no Novema, ua foataahia te tahi
tino mon! FIDES no te tare haapii*
raa katolika Ste Thérèse i Taunoa.
te repo
ma
manao
E tia i te taata ia
riaria e ia horo
i roto i te aroraa noa'tu tona matau. E
tia toa i te taata ia faaherehere i te
ia haavi i to'na tino.
tia i
mua
i te
mau mea
mea paruparu ae
tei roto i te taata te
mau
reira i roto i te
ia'na no te mea
aroho, aita rô te
animala.
faaroo ka¬
tolika..."
Ta faiou
(papaihia i roto i te Vea Katolika
no
Titema 1961).
GRANDE
TOMBOLA
faviriraa rahi
..
(Capital d'émission 5.000.000 C.F.P.)
Organisée au profit du Conseil d’Administration des
biens des Eglises Tahitiennes (Arrêté du Gouverneur
n° 2713!AA du 15 Novembze 1961)
Te faarata mai nei
^
VEA KATOIIKA
ia tatou..!
te
j\oMi
onticiie
"... Taa è noa'tu
roo i nia i te tahi
te
huru
mau
irava,
e
tia
ia tatou paatoa ia tahoe tatou i
roto i te "here" e te "tavini" i to
Fatu hoe
roa
ia
faatere ia outou ia faaohie e ia haamanuia outou i ta tatou ohipa, ia
hau atu i to te matahiti i mairi.
-
m
roa
tatou
-
lesu-Kirito.."
lOO francs
roto i te Vea Katoiikano
E te Ve'o Katolika e, e mea nahea
tahoeraa ? Aita'nei ta outou Haa
te
NOMBRE DE LOTS: 25
piiraa Faaroo i
na ô mai e :"E haa
hairesi te Haapooraa porote¬
tani... eita te hairesi
e
ô i
te
uira, 1 faatoetoeraa
maa, e 4 pereoo
Vicky ", e 4 umu tunuraa maa, e 4 pereoo taataahi " Solex ", e mau tano tifaifai e rave
rahi, e te vai atu rô.......... E tupu
taataahi "
Titema 1961).
paoraa
E 20 tara te moni no te titeti hoe,
5 tô titeti i roto i te puta hoe, oia
hoi : 100 tara i te puta. 'Ua faanuuhia te mau tano i nia : e 6 pereoo
e
Prix du billet:
(papaihia i
Haapiiraa. Ua tae atu te mau titeti i roto i te mau paroisa'toa i teie
ihoa mau taime, e te ani nei te mau
Faa¬
te
o
Âtt tdultiLte-
et vtênamA
Mai te rave hia i teie matahiti, e
tupu â i teie matahiti i mua te taviriraa rahi no ta tatou màu Pare
te taviriraa i te
Basi-
mua
7
no
Tiurai 1962 f
nei.
leia hinuhinu
o te Atua..." (Haapii¬
Katolika -, matahiti 1955 - api
228 e tae noa'tu i te 242).
raa
principaux; Une Automobile de tourisme SIMUA
Trois camionnettes “ Peugeot 403 ” - Deux Dauphines frigidaire 12’ - Quatre Vicky - Quatre cuisinières à gaz - Quatre
|_OtS
Aronde
Un
Solex
AIDEZ NOS ECOLES
en
aehefani les billets
de la Tombola
!
-
-
Tifaifai etc...
Date
Nota
de
tirage: 7 JulÊÊot 1962 av Collège
i ta tatou mau
puta titeti, eiaha no te titau noc| i
te tano, no te amo rô i ta tatou ohi¬
rave
tatou paatoa
ia hio paatoa tatou i nia i te ohipa, e ia farii tatou ma te manao
maitai e te aau tae i te mau ohipa
haapiiraa ei hopoia mau na tatou, e
tere te mau ohipa rarahi i mua ia
pa.
VIÉNOT.
Un délai de trois mois après la date du tirage est accordé aux gagnants
retirer leurs lofs au siège social: Rue Péroite - Papeete (Tahiti). A l'ex¬
piration de ce délai les lots non réclamés demeureront acquis à l'Association.
pour
A
tatou nei.
1-
Ui-API.
ai te
Api”
no
ai te
pu
tae
mai i te matahiti i
roa
ratou
ta
"fore üiAfareaitu. Mai te taime i tupupu Ui-Apl no Afareaitu e
toæoraa i te
oroci
e
fare-tumu
ohipa. No reira,
ua opua
mairi, aita
ta ratou mau
no
ratou i te
hoe
fare ta ratou i rave ma te itoito e te
manaô tahoe, I te avaè Titema nei i
oti roa'i taua fore ra e i te 22 i tomo-
E 60
hia'i.
avae
i te
roa
e
e
30 i te
te hanfatataraa i te mau Ekales
te hanfatataraa i te mau Ekalesia no Patitifa te tahi i te tahi. O LEDOUX Or. i Nouméa toi riro ei aualîo
no na Ekalesia no Tahiti e Caladoni i
roto i taua Tomite ra. I teie mau taime
i
no
no
mairi, ua tae mai te faaararaa
pai parau rahi no taua Tomite,
Or,
no
Malua
aano,
iô tatou nei
Na Tapao orometua, peretiteni no te
Tuhaa III i faatere i taua oroa ra. I te
hora tomoraa, ua amui te ui-apl i mua
i ta'na fare, e i teira o Teihotaata D®
tatou,
i
vauvou
ai i
mua
i te feia atoa i putu-
putu mai i te parau no teie fare, mai
opuaraahia e tae noa'tura i te
otiraa. I reira i pùpùhia“i te taviri i roto i te rima o Tapao orometua o tei
iriti i te fore i te taime a himene ai te
to'na
te
fareaitu i to'na
o tei afai mai i
mauruuru
metua
o
maitai ai te ohipa.
pu
O te fare
ui-apl matamua teie i Mooriro paha e oti atoa ta to Maharepa i te rnau taime i mua nei. la rohi te ui-apl no Afareaitu i te faaohiparaa i ta'na fare, a riro mau ai taua fa¬
re ra, ei fare tahoeraa i te feia apî no
rea, e e
te imi i te mau mea e
1 te pae
2
-
tino
e
h te
faufoahia'i
pae
ratou
o
:
ta tatou mau Fare-Haapiiraa
Melle Henriette no Jturoa eo Mme
Sophie
no
Papeete. Ua reva roua i Farani no te haapaariraa ia raua no te toroà haopii taniarii, e 6 avaè te maoro.
no
Te faaite nei
Porotetani i to'na
aroha ia raua. la tiai te Fatu i to raua
tere e ia manuia hoi to raua faaearaa i
Farani.
3
-
te Veà
TE HAAPIIRAA
I TAUNOA.
Ua iriti-faahou-hia
piha api i ta
tatou Faro-Haapiiraa i Taunoa, i
te
haamataraa haapiiraa no teie avaè. No
te mea rô, hoe noa iho piha e toe ra no
te fore tahito, ua harnani-faahou-hia te
hoe fare api, e 3 piha, e 5 atura ia pi¬
ha tei haapiihia, e te toe nei e 2 piha.
e
2
la haamanao te feia metua
no
Ua tae atoa oia i te
Apooraa .Amui
no te
farerei
ia
rururaa
no
Ekalesia tei tu-
i
te
TE TAERAA MAI
éclaireurs
mau
mau
no
Tahiti
E
sé de la réalité et des
raison à la
principes", "la
passion" de
rester
"envers
dans le calme". Il dé¬
plore la lettre "malheureuse" du Vea
Porotetani
au Général De
Gaulle, car
"elle
à contre-courant de tous les
va
Quelle réalité ?
on veut nous
faire peur au Gouverne¬
ment, sans doute, par lé spectre de la
Division, Mais la ségrégation des en¬
fants par la création d'écoles à carac- '
tère concurrentiel est
une
réalité
plus concrète
que
des grands
trement
Titema i
roto i te
haapaohia
mau
poroisa. Ua manuia roa teie
hiopooraa-toru-avaè. la au i te mau
rapports tei tae mai no roto i te mau
Tuhaa : 1115 tamarii tei tae mai s te
mahana hiopoaraa, i Tahiti anaè. No
te Tuhaa 1 : e 419 tamarii (asta to
Faaone e to Afaahiti). No te Tuhaa 11
:
e 445 tamarii. No te Tuhaa VII (
o
atu
Papeete anaè, aita rô
o Béthel) 'e 251
tamarii. Aita te rapport no te Tuhao
111 i tae mai i teie taime. la au i tera-
hiraa tamarii i hiopoahia i ta 17 no Ti
tema, te itehia nei e,ua tere maitai roa
te haapiiraa i roto i te mau
poroisa i
teie taime. la rohi'â te feia metua i te
tonoraa i te tamarii i te
mau
sabati i ta
haapiiraa.
Ua rahi roa aè te tamarii i hiopoahia
avaè matamua e toru i tei hiopoa¬
hia i te hiopoaraa rahi no te matahiti i
na
mairi.
#
Comment peut-on par
rical
Remparts Papeete
qui ont approuvé cet article ont
fait de la paix et de l'unjté le thème de
leur politique, non qu'ils veuille
ceux
vir
ce
thème mais
au
contraire s'
confiance à l'école Idique de Tara?'A-t-on travaillé pour la Paix à
cette occasion ?
sa
vao
Croit-on.nous distraire des problèmes
tahitiens en brandissant les .."ISMES",
le
CommuniSME, le CapitaLISME, le
MatériaLISME, le TotalitarlSME,
"tupapaus"
repro¬
aux
justifié dans
fond
son
en
refusant
Tous
d'être
ces
mots ont au moins
intraduisibles
des
moutons
la vraie paix
que
le mérite
tahitien. Et
c'est de dire "Paix, Paix,
font "bê, bê, bê,"
croit-on que
comme
en
nous sera
donnée ?
C'est le mérite de l'article de Tefaaara de nous avoir rappelé quelques vé¬
rités.
sophisme
Du "Semeur tahitien"
:
"Pour
ce
qui
de l'aide financière apportée à
l'en
seignement public, les catholiques y
pourvoient plus que les autres confes¬
sions, PUISQU'ILS SONT EN FRAN-'
est
CE LES CONTRIBUABLES PLUS QUE
MAJORITAIRES qui économisent cha¬
que
pour
mais
année non seulement ce qu'il faut
alimenter les caisses de l'Etat,
encore
les fonds d'aide
aux
or¬
* * *
les
polynésiennes dont les écoles pro¬
Les contribuables français
sont en majorité catholiques. Donc les
catholiques subventionnent les protes¬
testantes.
tants
du
était
çais
Voici le sophisme
*
blés
"'
Pacifique
France.
dont les écoles Protestantes
Polynésie".
!
Raisonnement convaincant,on le voit,
du genre de celui-ci : "Le Bataillon
ganismes privés métropolitains et d'Ou
♦
des
ailleurs
protestants de vouloir "sou¬
lever un vaste mouvement clérical qui
ignore la séparation de l'Eglise et de
l'Etat" quand par ailleurs on a soimême provoqué dans le corps ensei¬
gnant laïque un mouvement anti-clé¬
cher
en
5.A. liTiprinr.erie de Tahiti
dirons : "notre conviction profon¬
de c'est que l'auteur de l'article "heu¬
reux
les artisans de Paix.." et tous
nous
trdcISME et autres
tre-Mer
rue
cre, on ne convainct plus, sinon du
contraire. Aussi, plagiant son style,
bourgeois bien-pensants ?
te
no
au¬
mots.
pacoite
Quels principes ? Quels appels à )'unité ? Les siens, bien sûr ! Et comme
il arrive lorsqu'on veut trop convain¬
la peur
des fantômes...
to ra-
TE HIOPOARAA
Taunoa
topaohia te ioa no te mau tamarii e
te Fare-Haapiiraa ihoo i
intitulé "Heureux les artisans de Paix"
Sur un ton de piaidoierie, il se propo¬
se^ "d'opposer aux invectives l'expo¬
faire peur et
e, te vai nei tana na piha e piti ra tei
tiai i ta ratou mau tamarii i teie taime,
faaôhia mai i
Taunoa.
e
hiopoarao-toru-ovae no
Hadpiiraa-Sobati. No te Tomite no
tahi poroisa i hiopoa i te Haapiiraa
i
Ce monsieur est l'auteur de l'article
du Semeur Tahitien de Décembre 1961
gration, clivage, élection,
no
qui
parle bien...
"Ostracisme, Discrimination, ségré-
ta'too te
ratou
,
un monsieur
faatere.
I teie matahiti i mairi, ua
tahi
chose...
appels à l'unité".
HAAPIIRAA-SA6ATI.
i te 17
toujours quelque
et contre tout
Ua tapae mai nei i ô tatou nei i te
no
Tenuare te taata ra o Pierre
tou
récolterez
tae mai oia
tere
FRANTZ te hoe faatere no te mau "Eclaireurs Unionistes" no Farani. A
tahi ra te hoe taata toroa mai teie, a
tae mai ai i ô tatou nei. E piti noa iho
rô mahana to'na faaearaa i ô tatou nei.
Ua haati oia ia Tahiti, ua paraparau
hoi na roto i te radio, e ua farerei ho:
TE REVARAA
'Ja reva'tu na nia îa Calédonien i te
9 no Tenuare nei, e piti tau orometua
hoapii
7
varua'toa.
NO NA OROMETUA
HAAPII I FARANI
e
Toma
NO PI«RE FRANTZ.
i te feîa'toa
e i ta ratou atoa hoi oro¬
tei aratai maite ia ratou i tu-
te’hoe
te pa-
haere atu ai i te rururaa a te Tomite no
Samoa î Nournéci. E riro oia i te tae
mai i ô tatou nei i te hopeà no te avaè
Tenuare nei. Teie nei orometua, e taata maohi mau ia no Samoa. E tiai tatou
i to'na taeraa mai i rotopû ia tatou.
ta ratou tauturu no ta
ohipa,
ratou
(Samoa).,
no
a
o
pu iho nei i Inidia, e te hinaaro nei oia
i te haere .îiai i ô tatou nei, hou oia e
ui-ap1 i ta'na himene tomorao. Ua haamau te peretiteni Tuhaa i ta'na faaitoitoraa i nia i te ioa o te fare (Apok.
3/n v.m.) *'Te haere oioi atu nei au",
l taua pô ra, e i te pô i mûri iho, ua
haapaohia te hoe taurûa ui-apl tei manuia roa. Te faaije nei te ui-apî no A-
.
S6--
ua
pû
pû
semez, semez,
vous
Hou te hopea no te rururaa i Samoa
inaitihia te hoe Tomite tei riro ei
Titeina i mairi aè nei i tur
no
-
TE HOE TERE
FARREI IA TATOU.
TOMORAA F/(RE
I te 22
pu
4-
PARAU API
-
en
en
Le
"Les contribua-
français subventionnent les éco-
volé
au secours
Bataillon
de la
du
Pacifique
majorité protestant, les fran¬
majorité catholique. Donc les
protestants
;
a
ont
volé
au
secours
des
catholiques" ! Si vous refusez ce der¬
nier sophisme, refusez aussi le pre¬
mier, Si vous acceptez le premier, ac¬
ceptez aussi le deuxième...
'
Fait partie de Vea Porotetani 1962