EPM_Vea Porotetani_196201.pdf
- extracted text
-
TEMUARE
NUMERA 13
TE 62 0 TE (MTAHITl.
HOE AHURU MA
Ridoefuir
PAE TARA.
;
DANIEL MAUER.
YEA AVAE NO TE FAAROO POROTETANI - MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
Une enquête du VEA PO
E uiuiraa-parau no te
mau tamarii haapaoore-hia
ROTETANI sur l'enfance
danger moral
en
E rave rahi te mau tamarii i teie tau tei mau i te auri. Te
Vous avez constaté comme nous que les enfants (quels
qu’ils soient) sont en danger moral du fait de l'évolution
de Tahiti. Certains vont jusqu'à la prison. Le VEA POROTETANt vous demande de contribuer à une grande enquête
parmi le public en REPONDANT AUX TROIS QUESTIONS
nei fe feia metua i te huru o te tamarii. 0 vai tei
faahapahia ? Te.Metua jho anei ? Te tamarii iho anei ? Te mau peu anei no teie tau api ? £ parau rahi e te
hohonu. No reira, te faatupu nei te VEA POROTETANI i
te tahi'uiuiraa parau i, roto i te hui-raatira no te ite i te ou-
SUIVANTES :
tou manao. A taio maitai i
peapea
tia ia
na
uiraa i raro nei
1“) Les jeunes de Tahiti vous paraissent-ils plus diffi¬
ciles qu'autrefois ? Citer des faits (ne pas personnaliser
les exemples).
hia e te feia metua ? E mea ino mau anei te tamarii i teie
tau ? (a faatia mai i te tahi mau parau ei
hioraa, eiaha e
faahiti i te ioa o te taato).
RECOMMAMDATIONS : envoyer vos réponses au "VEA PO
ROTETANI Paofai -PAPEETE". Vous pouvez garder l'a¬
nonymat mais votre signature pourrait peut-être nous per¬
mettre de continuer de dialogue avec vous.
-
2°) Eaha te turnu i ino ai ta mau tamarii ? (Te mau faateanei ? Te mau tamarii iho anei ? Te huru o te oraraa a-
re
Votre réponse peut être personnelle ou collective ; dans ce
nei
dernier cas (résultat d'une discussion de groupe, cercle
d'étude etc.,) veuillez l'indiquer.
Chronique pedagogique
Et il
croira très malin.
se
3°) Ne lui donnez
aucune
religieuse. Quand il aura
''il choisira lui-même".
instruction
vingt ans,
4°) Ne lui dites jamais : c'est mal !
Il
pourrait faire un complexe de culpa¬
bilité. Et plus tard,
rêté pour
dé que
lorsqu'il
sera ar¬
vols d’autos, il sera persua¬
c’est la société qui le persécu¬
te.
5'’) Ramassez
ainsi, il
les
sera
autres
qui
qu'il laisse traîner
ce
sûr
toujours,
responsables.
que ce sont
sont
TE FARE AURI...
1°) A faütia oe i ta’na mau hinaaro’Eiaha e tapea, la paari oia eita
toa.
tout
lire. Stérilisez
sa
vaisselle, mais laissez
se
nourrir d’ordures.
souvent
son
esprit
devant lui;
Quand votre ménage craqueta, il ne se¬
ra
pas
choqué.
8“) Donnez-lui tout l’argent qu’il ré¬
clame, qu'il n'ait pas à le gagner. Il
ferait beau voir qu'il ait les mêmes dif¬
ficultés que vous.
9°) Que tous ses désirs soient satis¬
: nourriture, boisson, confort,
si¬
faits
non
il
sera
" frustré ".
10") Prenez toujours son parti. Les
professeurs, la police lui en veulent, à
ce pauvre petit.
11") Quand il sera un vaurien, pro¬
clamez vite que vous n’avez jamais
tien pu en faire,
12°) Préparez-vous une vie de dou¬
leur. Vous l'aurez.
tamarii i teie mou fifi ?
TE RAVEA OHIE E TAE
ATU Al TA OE TAMARII I
COMMENT FAIRE
DE VOTRE ENFANT
UN BON DELINQUANT
7°) Disputez-vous
?).
3®) Eaha te mau raveo ta outou i manao ia paruruhia te
mau
6") Laissez-lui
A pa-
1®) la hio outou i te huru no te mau tamarii i teie tau hop&crnci, eaha ?o outou mcnao : Eahvi te mau fifi spl tei iîe-
3”) Quelles solutions recommandez-vous ?
police de Houston
(Texas) vient d'éditer les douzes rè¬
gles à appliquer pour faire de son en¬
fant un "bon” délinquant :
1“ ) Dès l'enfance, donnez-lui tout ce
qu'il désire. Il grandira ainsi en pen¬
sant
que le monde entier lui doit tout.
2°) S'il dit des grossièretés, riez !
toru.
-
-
2°) Quelles sont les causes les plus fréquentes de la dé¬
linquance juvénile ?
La direction de la
e
pai mai i te pahonoraa i te VEA POROTETANI hou te 20
no febuare. E mea tia atoa i te mau
pupu Di-Api e aore rô
te mau pupu haapiiraa ia feruri amui e ia hapono mai i ta
ratou mau pahonoraa amui. A faatde mai i ta outou lata i
"te VEA POROTETANI" Paofai PAPEETE".
e
faaoromai i te hoe mea ta'na i nou¬
noo'tu te huru...
2") la parau oia i te parau faufau, eia
ha e haamamu ia'na. A ata atura rô !
E rahi roa'tu to'na hupehupe...
nou.
3") Eiol^a oe e tono ia'na i te haa¬
piiraa sabati. la paari oia eita oia e
ite i te faata i to'na rima atau e i to'na
rima oui...
4°) Eiaha oe e a'o io'na no to'na mau
ia'na. la
paari oia, na'na e faahapa i te ture
oe
i te tahi
ta
oe
5°) A tavini haehaa i ta oe tamarii.
8°) A horoa faarahi i te moni ia'na
la matou oia i toua tooà ra, eita e nehenehe faahou ia'na ia ere i te moni e
imi oia i te mau ravea'toa e roaa'i ia'¬
.
na...
9°) A poihere ia'na,
ia'no,
ia'na,
a
a faoherehere
horoa faarahi i te monamona
eiaha e faaoromai ia toi oia, a
riro noa i ta'na mau toparuraa... e
hio i to'na huru arauae iho...
a
10°) Eiaha oe e farii ia aohia ta oe
tamarii
e
te.orometua tamarii
e
oore ra
tahi mutoi. A faatia noa oe ia'na i
ta'na mou hape. la ino roa'tu rô oia, na
oe
iho e fao-afaro ia'no...
11°) la tae ta oe mou tamarii i te fore
6°) Â tamai, orua o ta oe vahiné, a
auri
te tahi i te tahi i
rau e
orua
te mau hohoa i
te
la paari oia eita oia e tauturu ia vetahi è...
tuhi
peu e
'
ino. A faoherehere noa rô oe
iho no to'na teoteo...
mau
tamarii...
mua
to'na
a
:
faatiama oe ia oe iho mai te pa¬
"aita e ravea te mau tamarii..!’
Eita oia e faatura i to'na na metua
12°) A FAAITOITO OE I TE UEUE
7°) A tono pinepine ia'na i te "ciné¬
ma" noa'tu te huru o te hohoa ! E ite
I TE SIZANIA. E OOTI OE I TE REI^
RA MA TE OTO.
aro.
EAHA TE APOORAA AMUI NO TE MAU EKALESIA
Conseil O ecumenique des Egl ises
(e 300 000 000 e tiahapa melo)
( e 197 Ekalesia )
Mai te 19 no Nov. e tae noa'tu i te
ô no Titema 1961 ua tupu te Apooraa Rahi Amui no te mau Ekalesia
i Inidiâ i te oire no Nouvetie-Dehli.
E 600 auvaha tei tae mai no roto
mai i na Ekalesia 197 e tei riro ei !
mau tia no na feia cheresitiano e
300 miiioni. Te tumu parau no te Apooraa :
jMx)
j'/Uil
SML££ii>i
APOORAA
577 auvaha
6
e
("GÔîrdt'e^^^^e
ri-
”IESU TE MARAMARAMA
^100
Europa ,
NO TEIE NEI AO”.
Te parau maere no teie Apooraa,
O te rahiraa nunaa, te rahiraa opu
tei itehia e te rahiraa reo tei parau-
Rusia
melo
.
to^a o te
Asia
hia i reira. Te tahi vahi nehenehe
L ropu-IO
atoa, o te tahoeraa 1a no taua feia
ra noa'tu te huru-è-raa no te haapaoraa e no te peu ta ratou i matou
(i te pae no te ahu, no te oraraa e
apatoa
-5~
Mai te peu e e riro te Apooraa Amui
no
te mau
Ekalesia i teie nei
ei parau rahi roa no teie nei te-
ao
Hooft)
Vi sser
Marite
te faatereraa).
no
netere, aita roa e tia ia tatou
Faatupuraa
ia
^^mipa
f lîaâpiifaa |
Taamuraa
\J
Parau
vai pouri noa i taua parau ra, ia ma
ramarama
rô tatou eiaha tatou ia
turori i tei ruri à i te parau mau.
E EKALESIA API ANEI TEIE
APOORAA AMUl ?
Aore roa 1a !
Ua haapapuhia
te
hüru no teie Apooraa i te putuputuraa i tupu aenei i Nouvelle-Delhi,
mai teie te huru :
"Te Apooraa Amui no te mau Ekalesia, o
te
hoe ta taatiraa no roto i te autaeaeraa
no
te mau
Ekalesia o teie nei ao. O te ra-
vea
tei faaohie i te aparauparauraa no te
mau
Haapaoraa Faaroo e tei faafarerei ia
ratou
eiaha to ratou taa-è-raa te tahi i te
tahi ia riro ei haàpouriraa ia ratou i to ra¬
huru mau, ia haapii
tou
râ ratou ia ratou
iho ma te irrà i te tahoeraa. Area râ tei te
Atua arute te horoà mai i te tahoeraa i ta'na
E faatupu te Ekalesia Katolika r»
i ta'na "Concile Oecuménique”
i teie matahiti 1962. E parau èla !
Teie te aurqa no te "Concile Oécu-,
ma
Ekalesia i teie nei ao". (I)
No reira, e ere roa te Apooraa Amui no te mau Ekalesia i te hoe E-
kalesia haamau-apl-hia no te mono
i te mau Ekalesia e vai nei. 0 te
hoe râ taaamuraa e aore te hoe va¬
hi aparauparauraa no ratou. Te vai
noa nei te mau Ekalesia e to ratou
faatereraa, ta ratou mau ture,
to ratou mau peu. Area râ, eita teie
ménique katolika oia hoi te Apoo¬
Ekalesia Roma no te
mau fenua atoo. E mea è te "Con¬
raa
Amui
no
cile"
oécurnéniq ue katolika,
Noa'tu te etaeta no te Haapaoraa
katolika, ua tono mai oia i te tahi
mau vea hiopoa i te Apooraa Amui
no
Aita na Haapaoraa
te
mau
Ekalesia. Te etaeta nei to
tahi mau va¬
ratou manao i nia i te
hi. Te|e râ, aita â ratou i faahohonu roa i te feruriraa i teie parau ?
Te hiopoa noa nei ratou i te tupuraa no
te Apooraa Amui.
nique" e tae roa mai i teie nei. Te
fatota mai nei râ te tau e pûpû mai
ai te Saiete no Paris i te faatere¬
i roto i to tatou rima. I taua ma-
raa
hana ra tatou e feruri ai i to tatou
ôraa i roto i te Apooraa Amui. E ri¬
paha tatou i te ô atoa mai te Ekalesia porotetani Caledoni i ô i te
ro
matahiti 1961...
E TE EKALESIA TAHITI, TEI RO¬
TO ANEI ?
...Te vai atura...
Nouvelle Delhi no te faaroo noa
E tupu anei te tahi
apT i roto i te hqapaoraà ka¬
i te mau parau.
manao
tolika ? Aita tatou i ite. E mea tano
Aita’toa la !
nei i ô i roto i te Apooraa Amui no
râ ia tupu te mau farereiraa apa¬
rauparauraa.
TEI ROTO ANEI TE MORMONI E
TE MAHANA HITU 1 TE APOO¬
RAA AMUl ?
Tei roto anei tatou, te Ekalesia
tahiti, i te Apooraa Amui no te mau
Ekalesia ? Aita hoi to tatou iho e
auvaha i reira. Teie te tumu maori
râ e : aita â te mana no te faatere¬
raa ia'na iho i horoahia mai i te Ekalesia Tahiti. Nq te Saiete Faa¬
tupuraa Parau no Paris i
.tatou i te Apooraa Amui
mono
ia
( 1) Le Conseil Oecuménique des Eglises est une association fiatemelle
d'Egljses...
qui tient à être un lieu
d'échange et de rencontre grâce aux¬
quels les séparations n'empêchent
plus de s'instruire mutuellement en
Jésus-Christ en vue d'une unité qui ne
peut être qu'un don de Dieu.
"Oécurné-
NA AMAA RARAHI E TORU
NO TE
mau
huru-è-raa e riro faahou ei patu faataaè ia ratou.
HAAPAORAA KERESITIANO
mau
TEI ROTO ANEI TE EKALESIA
KATOLIKA I TE APOORAA AMUl?
Aita e nehenehe i te Ekalesia katolika Roma ici riro ei melo no té
Apooraa Amui (Conseil Oecuméni¬
que des Eglises) maori râ ia haamaru oia i to'na haapiiraa tei na ô
e ; ''oia anae te Ekalesia no
lesu Mesid i teie nei ao... E mau
Ekalesia taiva anae tei taa è atu
mai
ia'na... o te papa la tei mono ia le¬
su Mesia etc... ”.
Religion Chrétienne
E toru amaa tumu to te haapaoraa ke
resitiano :
A tahi : te haapaoraa KATOLITA.
A piti : te haapaoraa POROTETANI.
A toru : te haapaoraa keresitiano HELEN! 0 tei parauhia "Orthodoxe".
! te tau no te aposetolo te vai ra hoe
noa iho "ea" keresitiano, o tei parau¬
hia : TE EKALESIA KERESITIANO.
E toru hanere matahiti i mûri mai, ua
hinaaro te faatere no te ekalesiia, i te
oire ta i Roma, ia faatere oia anae i te
haapaoraa keresitiano taatoa. E rave
rahi te mau ekalesia i te ao nei tei ore
i farii i te faatereraa no taua faatere.i
Roma (tei parauhia i mûri ae te "pope
rahi" no te mea ua rahi te mau peu taa
ta i taua faatereraa ra. I te ahuru ma
hoe 0 te tenetere i mûri mai, ua huri,
te pope tahi no Roma, i te mau Ekale¬
sia Heleni i rapae, o ratou aore i farii
i
ta'na faatereraa. Ua parauhia teie
mau Ekalesia tei hurihia i rapae:"0rthodoxe" (manao afaro, te auraa). To
ratou oire pû o Byzance ia - oia hoi o
te Ekalesia
Constantinople
Te pupu taata tei amui ia ratou ua pa¬
rauhia : 0 te POROTETANI. E piti au¬
raa to teie reo : 1“ e ite no te Parau
(Istamboui i teie nei
tau).
Teie atoa te tahi. No te mau hape o
te faatereraa no te haapaoraa Katolita,
ua ani te tahi pae taata no roto iho i
Katolita, ia hoi faahou te
faaroo i. nia i to'na aveia mau, oia hoi
te Evanelia. Aita roa te pope rahi i fa¬
rii i to ratou manao. Ua patoi etaeta
oia ia ratou, e ua hurihia ratou i rapae,
noa'tu te afaro o to ratou faaroo parautia e te paieti o to ratou oraraa. Teie
taata itoito,.ua parauhia ratou ;
REFORMATEURS, oia hoi : te feia tei
mau
faahoi i te faaroo i nia i te huru
mau.
(i te afo 0 te taata) ; 2° e patoi, (i te
parau hape).
TE ATUA E TE
Te haa^u nei te
ni te Atua i te taata ma te repo fenua,
VEA POROTETANI
TE TAATA^^l ANIMALA ?
Teie te kaapapuraa ; e 3 mitioni
farane tei horoahia e te Hau no te
matahiti 1961.
I
Uturoa, ua faataahia te tauturu,
FIDES e 3 milioni (matohiti 1961)
no te patu i te tare haapiiraa
" Ecole ménagère" porotetani no te
Fenua i raro.
E tamata tatou i te tatara i teie parou. Te tino taota, e tino piri roo to'na i to te tino animale.
A toru ae nei hoapiiroa ta tatou i famai te omuaraa mai o teie nei
rerei
haapiiraa evanelia. Te tumu o ta tatou
haapiiraa, teie'ia : Te Atua. a • E nehenehe onei i te toata ia ite i te Atua.
b
Eaha té huru no te Atua. c • Eoha
-
te
ohipa ta te Atua i rave.
I teie taime teie te uiraa api :
?
Eaha
paha e manao tatou e, e mea
pahonoraa i teie uiraa i te
ohie
ae
mau
uiraa motamua ta tatou i hio
te
nei. E parau mau, e mea
ae
Eaha te taata ? Teie
ia tatou..!
^Bnaere ai i te itlraa. i mutaa aenei,
tae
mai ai te Faaroo
te
hoe la
Katolika i
'o porotetani.
éahiti
nei, au Inaha,
parare iroateie'la neite faa-
ano-
tau, ua roaa e 25 tauatini katolika •
Tahiti mô nei aore rô ua hau atu
paha...A ara e a tiai moite i te mau
porotetani. E riro paha e te tu-
té tatou e amu nei no te
tino
tatou
raro
no
anae
faaitoito i to
1à i te repo.
Ahio i te maniota, te umara, te tare, te
ufi, te maio, te titono i hamani hia i te
faraoa etc, e aore rô te inai : te puaa,
te i'a, te moa etc, no te repo mai to ratou «ra. I te taime no to'na poheraa, te
hoi nei. te taata i raro i te repo, te vahi no reira moi oia, e riro faahou oia
ei repo.
E
to te taata
roro
-
E roro atoa to te
E piti taria to te taata
puaa.
-
E piti
taria to te a si ni. Hoe iho to te taata
Hoe atoa ihu to te piifare.
to‘ te taata
-
-
E piti mata
E piti atoa maté to, te
manu.
taata, oia hoi te tau no to'na poheraa.
Teie nei mau pahonoraa, e au atoa ia
no tè hoe animala, mai te uri, te puaa-
ta i te
au mau
aore
te uri
ra
ia parau
taata, no reira e
hia te taata e- e iOni-
mala oia.
E
animale, ua rahi ae to'¬
i to te animala.
I rotopu i te mau animale atoa o te
taata anae tei hoere ma to'na tau avae
e
te
piti e tei faaohipa i na rima no'na ma
aravihi.
Ua manao te tahi mau taata e, e ere
huru no te taata i te mea taa ê roa i
te huru no te animala. Ua parau ratou e,
te taata o te hoe ia animale numera hoe
E eré rô te taata mai te hoe uritaata
maramarama. E parau mau roa e mea fato'ta roa to te taota huru rapae i to te
te
animala, teie rô, ua taa ê atoa te
animala.
TE TAA E RAA I ROPU I TE TAATA
E TE ANIMALA.
Ua rave te tahi mau animala i te tahi
mou mea maere roa. Te maue nei te ma¬
nu na te reva mai te hape ore to'^ha titauVaa i te vahi to'na e haere i te ao e
taata i te
i te pô. U a auau te ruî i te puaa
oviri ma te teiâ ore. Aita rô to ratou feaore ra
Teie te mea taa ê i ropu i te animala e
te taato
t te taime poiaraa, te imi nei te taa¬
maa
mai te
puaahorofenua. I te
taime poihôraa, te imi
nei te toéta i te
vai mai te uri. I te taime e o'ua'u ai te
puaa
oviri i te taata a'ua'ua puaa, te
horo nei oia mai te tore ia a'au'u hia e
piifare.
Te imi nei te taata i te hoe vahiné ei
hoa no'na, mai te uupa tei imi i te hoe
hoa no'na.
maori rô, te tupu neh te mau ma¬
i to'na feruriraa
faaohiparaa i to'na maramarama.
Na roto i to'na manao feruri, e tia i te
taata ia patoi i to te tino hinaaro. No
roto i te puai no to'na varua e tia ia'na
nao o
te
0 te pahonoraa atoa teie no te Bibiiia iho, 0 tei faaau i te taata i. te apimala. Ua faoite te Bibilia e : ua fiama-
te mau
na maramarama
ruriraa i paari,e mau hinaaro tino ana'e.
HINAARO TO TE TAATA, E HlNAARO ATOA TO TE ANIMALA.
toro e
E mea rahi ae te roro no te taata i te
roro no
mau
TE TINO TAATA E TE TINO ANI¬
MALA HOE A IA.
te amu nei oia i te maa e te
huti nei hoi oia i te aho. Na te vahiné
e fan au i te tamarii, è ia paari te tamorii ua riro oia ei taata. E hopea to te
te pape,
"0 outou iho ô’ia tei rahi ae i Ta¬
hiti mô nei i teie nei ô... A ara maiua fatata paha te mahana outou
a
o
:
haapueraa ivi, te i'o', e te toto. E upoo
to'na, na mata e piti, hoe ihu, na taria
e piti, hoe vaha. Te inu nei te taata i
te VEA KATOIIKA
iho huru taata ; te maa
ohie te hio-
i te huru o te taata ia au i ta
te mata e hio nei ; e mea ohie i te tamarii ia pahono i teie uiraa.
poaraa
Te faaara mai nei
tatou i to tatou
te taata
E riro
MALA.
mai te animale atoa. (genese 2-7).
E parau mau roa teie, e ua ite maitai
Mai tei faaitehia mai i roto i te V.
P. no Novema, ua foataahia te tahi
tino mon! FIDES no te tare haapii*
raa katolika Ste Thérèse i Taunoa.
mau
UA HAU AE RA TE TAATA I TE ANI¬
4 -EAHA TE TAATAy
e
te taata na roto
te
ia haavi i to'na tino.
tia i
mua
E tia i te taata ia
i te mau mea riaria e ia horo
E
faaherehere i te
mau mea paruparu ae ia'na no te mea
tei roto i te taata te aroho, aita rô te
reira i roto i te animala.
i roto i te aroraa noa'tu tona matau.
tia toa i te taata ia
nana
pu nei te ahoaho i rotupu ia outou ia
hio i te huru tereraa no te faaroo ka¬
tolika..."
Ta faiou
(papaihia i roto i te Vea Katolika
no
Titema 1961).
GRANDE
TOMBOLA
faviriraa rahi
..
(Capital d'émission 5.000.000 C.F.P.)
Organisée au profit du Conseil d’Administration des
biens des Eglises Tahitiennes (Arrêté du Gouverneur
n° 2713!AA du 15 Novembze 1961)
Te faarata mai nei
^
te VEA KATOIIKA
j\oMi
Âtt tdultiLte-
et vtênamA
-
-
"... Taa è noa'tu te huru o te Faa¬
roo i nia i te tahi mau
irava, e tia
ia tatou paatoa ia tahoe tatou i
roto i te "here" e te "tavini" i to
m
roa
tatou
Haapiiraa. Ua tae atu te mau titeti i roto i te mau paroisa'toa i teie
ihoa mau taime, e te ani nei te mau
faatere ia outou ia faaohie e ia haamanuia outou i ta tatou ohipa, ia
hau atu i to te matahiti i mairi.
ia tatou..!
onticiie
Mai te rave hia i teie matahiti, e
tupu â i teie matahiti i mua te taviriraa rahi no ta tatou màu Pare
E 20 tara te moni no te titeti hoe,
5 tô titeti i roto i te puta hoe, oia
hoi : 100 tara i te puta. 'Ua faanuuhia te mau tano i nia : e 6 pereoo
e
Fatu hoe roa ia lesu-Kirito.."
Prix du billet:
lOO francs
(papaihia i roto i te Vea Katoiikano
uira, 1 faatoetoeraa maa, e 4 pereoo
Vicky ", e 4 umu tunu" Solex ", e mau tano tifaifai e rave
rahi, e te vai atu rô.......... E tupu
taataahi "
Titema 1961).
raa
E te Ve'o Katolika e, e mea nahea
tahoeraa ? Aita'nei ta outou Haa
te
NOMBRE DE LOTS: 25
piiraa Faaroo i na ô mai e :"E haa
paoraa hairesi te Haapooraa porote¬
tani... eita te hairesi e ô i te Basi-
leia hinuhinu o te Atua..."
(Haapii¬
Katolika -, matahiti 1955
228 e tae noa'tu i te 242).
raa
-
api
principaux; Une Automobile de tourisme SIMUA
camionnettes “ Peugeot 403 ” - Deux Dauphines Un frigidaire 12’ - Quatre Vicky - Quatre cuisinières à gaz - Quatre
|_OtS
Solex
AIDEZ NOS ECOLES
en
aehefani les billets
de la Tombola
!
te taviriraa i te
mua
Aronde - Trois
-
Tifaifai etc...
Date
Nota
de
tirage: 7 JulÊÊot 1962 av Collège VIÉNOT.
Un délai de trois mois après la date du tirage est accordé aux gagnants
pour retirer leurs lofs au siège social: Rue Péroite - Papeete (Tahiti). A l'ex¬
piration de ce délai les lots non réclamés demeureront acquis à l'Association.
maa, e 4 pereoo taataahi
7 no Tiurai 1962 f
nei.
A rave tatou paatoa i ta tatou mau
puta titeti, eiaha no te titau noc| i
te tano, no te amo rô i ta tatou ohi¬
ia hio paatoa tatou i nia i te ohipa, e ia farii tatou ma te manao
maitai e te aau tae i te mau ohipa
haapiiraa ei hopoia mau na tatou, e
tere te mau ohipa rarahi i mua ia
pa.
tatou nei.
1-
4-
PARAU API
-
Ui-API.
ai te oroci toæoraa i te "fore üiApi” no Afareaitu. Mai te taime i tupu ai te pupu Ui-Apl no Afareaitu e
tae roa mai i te matahiti i mairi, aita
ta ratou e fare-tumu no ta ratou mau
pu
ohipa. No reira, ua opua ratou i te hoe
fare ta ratou i rave ma te itoito e te
manaô tahoe, I te avaè Titema nei i
oti roa'i taua fore ra e i te 22 i tomo-
E 60
avae
i te
roa
e
e
30 i te
S6--
Hou te hopea no te rururaa i Samoa
inaitihia te hoe Tomite tei riro ei
I te 22 no Titeina i mairi aè nei i tur
ua
pû no te hanfatataraa i te mau Ekales
pû no te hanfatataraa i te mau Ekalesia no Patitifa te tahi i te tahi. O LEDOUX Or. i Nouméa toi riro ei aualîo
no na Ekalesia no Tahiti e Caladoni i
roto i taua Tomite ra. I teie mau taime
i
mairi, ua tae mai te faaararaa a te papai parau rahi no taua Tomite, o Toma
Or, no Malua (Samoa)., e tae mai oia
no te’hoe tere farerei
Ua tae atoa oia i te rururaa
aano,
iô tatou nei
ia
Na Tapao orometua, peretiteni no te
Tuhaa III i faatere i taua oroa ra. I te
hora tomoraa, ua amui te ui-apl i mua
i ta'na fare, e i teira o Teihotaata D®
tatou,
no
i
ai i
vauvou
mua
i te feia atoa i putu-
putu mai i te parau no teie fare, mai
opuaraahia e tae noa'tura i te
otiraa. I reira i pùpùhia“i te taviri i roto i te rima o Tapao orometua o tei
iriti i te fore i te taime a himene ai te
to'na
te
haere atu ai i te rururaa a te Tomite no
Samoa î Nournéci. E riro oia i te tae
mai i ô tatou nei i te hopeà no te avaè
Tenuare nei. Teie nei orometua, e taata maohi mau ia no Samoa. E tiai tatou
i to'na taeraa mai i rotopû ia tatou.
ohipa, e i ta ratou atoa hoi oro¬
metua
o
tei aratai maite ia ratou i tu-
pu maitai
ai te ohipa.
O te fare ui-apl matamua teie i Moo-
riro paha e oti atoa ta to Maharepa i te rnau taime i mua nei. la rohi te ui-apl no Afareaitu i te faaohiparaa i ta'na fare, a riro mau ai taua fa¬
re ra, ei fare tahoeraa i te feia apî no
rea, e e
te imi i te mau mea e
1 te pae
2
-
faufoahia'i ratou
i
te
éclaireurs
mau
mau
no
Tahiti
e
Melle Henriette no Jturoa eo Mme
Te faaite nei te Veà Porotetani i to'na
aroha ia raua. la tiai te Fatu i to raua
e ia manuia hoi to raua faaearaa i
Farani.
tatou
Faro-Haapiiraa i Taunoa, i
te
haamataraa haapiiraa no teie avaè. No
.
te mea rô,
hoe noa iho piha e toe ra no
fore tahito, ua harnani-faahou-hia te
hoe fare api, e 3 piha, e 5 atura ia pi¬
ha tei haapiihia, e te toe nei e 2 piha.
la haamanao te feia metua no Taunoa
te
atu
Papeete anaè, aita rô o Béthel) 'e 251
tamarii. Aita te rapport no te Tuhao
tonoraa i te tamarii i te mau sabati i ta
haapiiraa.
Ua rahi roa aè te tamarii i hiopoahia
avaè matamua e toru i tei hiopoa¬
hia i te hiopoaraa rahi no te matahiti i
i
na
mairi.
#
E
topaohia te ioa no te mau tamarii e
te Fare-Haapiiraa ihoo i
reux
ceux
"elle
à contre-courant de tous les
va
Quelle réalité ?
leur politique, non qu'ils veuille
vir ce thème mais au contraire s'
confiance à l'école Idique de Tara-
sa
gration, clivage, élection, on veut nous
vao
faire peur et
cette occasion
faire peur au Gouverne¬
?'A-t-on travaillé pour
la Paix à
?
ment, sans doute, par lé spectre de la
Division, Mais la ségrégation des en¬
fants par la création d'écoles à carac- '
Croit-on.nous distraire des problèmes
tahitiens en brandissant les .."ISMES",
tère concurrentiel est
le
une
réalité
au¬
plus concrète que des grands
CommuniSME, le CapitaLISME, le
MatériaLISME, le TotalitarlSME,
trdcISME et autres
mots.
"tupapaus"
bourgeois bien-pensants ?
Comment peut-on par ailleurs repro¬
aux
protestants de vouloir "sou¬
lever un vaste mouvement clérical qui
rical
justifié dans son fond en refusant
Tous ces mots ont au moins le mérite
d'être
intraduisibles en tahitien. Et
croit-on que c'est de dire
comme
que
"Paix, Paix,
bê, bê,"
des moutons font "bê,
la vraie paix nous sera donnée ?
C'est le mérite de l'article de Tefaaara de nous avoir rappelé quelques vé¬
rités.
sophisme
Du "Semeur tahitien"
: "Pour ce qui
l'aide financière apportée à l'en
est de
seignement public, les catholiques y
pourvoient plus que les autres confes¬
sions, PUISQU'ILS SONT EN FRAN-'
CE LES CONTRIBUABLES PLUS QUE
MAJORITAIRES qui économisent cha¬
année non seulement ce qu'il faut
pour alimenter les caisses de l'Etat,
que
mais
en
♦
des Remparts Papeete
qui ont approuvé cet article ont
fait de la paix et de l'unjté le thème de
"Ostracisme, Discrimination, ségré-
encore
tre-Mer
5.A. liTiprinr.erie de Tahiti
les artisans de Paix.." et tous
la peur
des fantômes...
les fonds d'aide
aux
or¬
ganismes privés métropolitains et d'Ou
rue
bien sûr ! Et comme
il arrive lorsqu'on veut trop convain¬
cre, on ne convainct plus, sinon du
contraire. Aussi, plagiant son style,
nous dirons : "notre conviction profon¬
de c'est que l'auteur de l'article "heu¬
dans le calme". Il dé¬
ignore la séparation de l'Eglise et de
l'Etat" quand par ailleurs on a soimême provoqué dans le corps ensei¬
gnant laïque un mouvement anti-clé¬
poroisa. Ua manuia roa teie
hiopooraa-toru-avaè. la au i te mau
rapports tei tae mai no roto i te mau
Tuhaa : 1115 tamarii tei tae mai s te
mahana hiopoaraa, i Tahiti anaè. No
te Tuhaa 1 : e 419 tamarii (asta to
Faaone e to Afaahiti). No te Tuhaa 11
:
e 445 tamarii. No te Tuhaa VII (
o
ratou
Quels principes ? Quels appels à )'unité ? Les siens,
plore la lettre "malheureuse" du Vea
Porotetani
au Général De
Gaulle, car
tahi
e, te vai nei tana na piha e piti ra tei
tiai i ta ratou mau tamarii i teie taime,
faaôhia mai i
Taunoa.
"la
de rester "envers
Hadpiiraa-Sobati. No te Tomite no te
tahi poroisa i hiopoa i te Haapiiraa no
tema, te itehia nei e,ua tere maitai roa
te haapiiraa i roto i te mau
poroisa i
teie taime. la rohi'â te feia metua i te
Ua iriti-faahou-hia e 2 piha api i ta
sé de la réalité et des principes",
raison à la passion"
cher
111 i tae mai i teie taime. la au i terahiraa tamarii i hiopoahia i ta 17 no Ti
I TAUNOA.
intitulé "Heureux les artisans de Paix"
Sur un ton de piaidoierie, il se propo¬
se^ "d'opposer aux invectives l'expo¬
te
tere
3 - TE HAAPIIRAA
Ce monsieur est l'auteur de l'article
du Semeur Tahitien de Décembre 1961
trement
I teie matahiti i mairi, ua haapaohia
i te 17 no Titema i roto i te mau pacoi-
Sophie no Papeete. Ua reva roua i Farani no te haapaariraa ia raua no te toroà haopii taniarii, e 6 avaè te maoro.
parle bien...
to ra-
TE HIOPOARAA
ta'too te hiopoarao-toru-ovae no
,
un monsieur qui
faatere.
HAAPIIRAA-SA6ATI.
hoapii no ta tatou mau Fare-Haapiiraa
chose...
appels à l'unité".
Ua tapae mai nei i ô tatou nei i te
no
Tenuare te taata ra o Pierre
tou
TE REVARAA
'Ja reva'tu na nia îa Calédonien i te
9 no Tenuare nei, e piti tau orometua
o
TE TAERAA MAI
FRANTZ te hoe faatere no te mau "Eclaireurs Unionistes" no Farani. A
tahi ra te hoe taata toroa mai teie, a
tae mai ai i ô tatou nei. E piti noa iho
rô mahana to'na faaearaa i ô tatou nei.
Ua haati oia ia Tahiti, ua paraparau
hoi na roto i te radio, e ua farerei ho:
tino e h te pae varua'toa.
NO NA OROMETUA
HAAPII I FARANI
:
7
récolterez
toujours quelque
et contre tout
NO PI«RE FRANTZ.
fareaitu i to'na mauruuru i te feîa'toa
o tei afai mai i ta ratou tauturu no ta
ratou
Apooraa .Amui no te Ekalesia tei tu-
pu iho nei i Inidia, e te hinaaro nei oia
i te haere .îiai i ô tatou nei, hou oia e
ui-ap1 i ta'na himene tomorao. Ua haamau te peretiteni Tuhaa i ta'na faaitoitoraa i nia i te ioa o te fare (Apok.
3/n v.m.) *'Te haere oioi atu nei au",
l taua pô ra, e i te pô i mûri iho, ua
haapaohia te hoe taurûa ui-apl tei manuia roa. Te faaije nei te ui-apî no A-
semez, semez,
vous
TE HOE TERE
FARREI IA TATOU.
TOMORAA F/(RE
hia'i.
-
dont les écoles Protestantes
Polynésie".
Voici le sophisme
; "Les contribua*
blés
français subventionnent les éco-
* * *
les polynésiennes dont les écoles pro¬
testantes.
Les contribuables
français
majorité catholiques. Donc les
catholiques subventionnent les protes¬
sont en
tants
!
"'
Raisonnement convaincant,on le voit,
du genre de celui-ci : "Le Bataillon
du
Pacifique a volé au secours de la
Le Bataillon du Pacifique
était en majorité protestant, les fran¬
çais en majorité catholique. Donc les
France.
protestants
ont
volé
au
secours
des
catholiques" ! Si vous refusez ce der¬
nier sophisme, refusez aussi le pre¬
mier, Si vous acceptez le premier, ac¬
ceptez aussi le deuxième...
'
Fait partie de Vea Porotetani 1962