EPM_Vea Porotetani_19610809.pdf
- Texte
-
'
.A
.'sT
•
TE 61 0 TE MATAHITI
NUMERA 8-9
hoe-ahuru
ATETE E SETEPA
1961
RidaefuB^
tara
AYAE NO TE FAAROO POROTETANI
-
;
DANIEL MAUER
MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
NO TE HERE IA TAHITI
TEIETETAHIMAUTUMU
Ua tuatapapa pinepiiie tatou i roto
i teis riei
i ta
voa
mau
tujiu tei
haa-
no
e
te
purotu
faahepo
o
vau
te mau potii. Peneiae
ia ratou na roto i teie
peapea
nei parau ; area
nao
atu e, e mea varovara
ia tatou i ta hioraa no te nu-'
tahiti i te faaineifieraa-hia e i te
laaoreraahia. £ teie nei manatia, e
mea tia'tou ia haaiani tatou i te tuhi
atu
holioa
tio e aiau
Aita
no
te
fenuo, hoe Kohoa
Koi.
i hsre ia Tahiti
to-
vau
ratou i te
Tahiti,
e
faaite
papu
te mau tama-
e ua
haere oioi
ruauraa.
Te here nei au ia Tahiti no te snea
0 te hoe fenua mai toi ae i to’na,
roo. E mea faufaa-ore te mau parau
e
atoa
te
no
tei papaihia e te mau taata papas buka, no roto i te mau taime atoa, rsiai Sutaviri tae noa'tu ia
Loti, oia hoi te roo no te hoeoraraa
mau
hine purotu i
râ
parau
tei
haapararehia
ru no
no
te
Tahiti mai
oraraa
tei
e
tei faatia i te hu-
te
hoe fenua ohie
parahihia
te
e
hoe
tamarii, tei farii i te mau ra¬
parasaido, te îioe rnurare ohie, te tera na roto i te pupuraa i te mau
nei tiare, e aita hoê manao ê. Te
rnarsoo haavare no te hoe faaearaa
vai nei hoe nunaa tahiti tei patoi
tei iiaamasrs i te mau ratera, te hoe
etaeta i te mou peu ê e tae roa mai
fenua tei haarnoruhia e te mahana. E
i teie nei. Ua ite oia i te tapea i
faaite anei.au i to’u manoo hohonu,
to’na
Aita’tob vau_Lhere,iaTTahiti no.ta...
reo, noa’tu to’na haaveveraahia ; ua tiai oia i to’na huru oraraa,
mea e ua parauhia oia ; "Te poe no
Patitita’*, te fenua rnotu neheneKe ta’na mau peu, tae noa'tu i te mau
ae no teie nei ao. i to*u hioraa, a
peu tahito no te maa. Aue te neheere o
lahiti i
te
hoe fenua nehene-
îte roa ; e parau mau e mea neheriehe te tahi mou vahi, aita râ ratou e
faaapî-roa-hia. £ mea
mau tahatai, aita'toa te
reraa.
ida roto i
na
varavara te
mau
rnahana
e
orihaepiti,
e
itehia te taatoa raa no te mau vahi
nshenehe te au ia hiohia. E faaraVai
e
:
i teie nei parau i te na ô raa
’.^ita'toa vau i here ia Tahiti"
au
nunaa
nehe o Tahiti ia ore oia i
hioraa i te mau peu papaa.
rave
ei
E parau
Papeete tei
riro ei oire tapaeraa pahi mai ta’na
ohipa iino. Tahiti o te hau ia no té
mataeinaa, mai te ohipa tei tare ma
rû, mai mutaa iho. Te here nei au
mau,
i Tahiti,
ia Tahiti
na
no
varua,
mau
AlMtK
ra
to’
hoe no ta’na
oié ahuru tura
manoo
tamarii taatoa,
(a hio i te api 3 }
I A H I T I
POUR LA PAIX DE SES VILLAGES
DES RAISONS
D’AIMER TAHITI
e ere o
te mea e te vai
hoe
IL t-AU I
Nous
ces
avons
poges
si souvent
les raisons
déploré dons
que nous
avions
la dispari¬
peuple tahitien, qu'il apparaît
nécessaire aujourd'hui de tracer un au¬
tre portrait du pays ; tout aussi valable
aussi vrai.
et
temps, de Bougainville à Loti
;
cette
réputation de vie paradisiaque de
moeurs faciles,
ce mythe singulière¬
ment trompeur de séjour enchanté bai¬
gnant dans le soleil tropical.
Dois-je l'avouer ? Je n'aime pas non
plus Tahiti parce qu'elle serait " la
perle du Pacifique " la plus belle Ile
du monde. Je ne trouve pas Tahiti tel¬
lement jolie, ses paysages ont certes
du charme, mais sont peu renouvelés.
Ses plages sont rares, ses promenades
pratiquement inexistantes. En deux
pratiquement vu de Tahiti
avait à voir.
Poursuivrai-je en disant que je n'ai¬
jours
tout
^
me
on a
ce
qu'il
pas non
beauté de
leur
et que
taipe
no
to tatou
TEVAITOA
fenua !
plus Tahiti
ses
a cause
de la
filles. Quitte à blesser
j'oserai prétendre
celles qui sont jolies
le vieillissement y est si préco-
amour-propre,
que rares
FAITORAA VANIRA I
y
sont
qu'il doit peut-être battre le record
du monde.
de redouter la corruption et
tion du
Je n'aime pas Tahiti, par ce qu'en
ont dit les littérateurs de tous les
e
ce
J'aime Tahiti,-tout
d'abord qu'elle
réputation. Il est vain
de dire que c'est un pays de vie facile
et de soleil où un peuple-enfant vous
est autre que sa
reçoit à bras ouverts, sans penser à
plus. II y a vraiment un peuple tahitien
qui o jusqu'à maintenant admirable¬
ment
résisté à tous les apports
étran¬
langue, rnêmei
abâtardie il a conservé son stylç; de
vie, ses coutumes, ses traditions culi¬
naires. Tahiti n'est jamais aussi belle
que lorsqu'elle n'essaye pas de se fai¬
re un visage préfabriqué, lorsqu'elle se
refuse à singer les pojsaa et aussi bien
Tahiti, ce n'est pas Papeete quj subit
le sort de tous les ports du monde et
leurs vicissitudes. Tahiti, c'est la paix
gers.
Il
a su
garder
sa
le travail se poursuit
rythme lent d'autrefois.
J'aime Tahiti, parce qu'il est encore
possible d'y trouver une âme, une pen¬
sée commune o tous ses enfants, une
certaine dignité en
fac^ de l'étranger
qui est la marque d'un peuple qui n'd
jamais été servile. Un souci d'être soimême, de moins se préoccuper du qu’en
dira-t-on qu'on ne veut bien le dfre.
des districts, où
au
( suite
o
la
page
2)
Allai
i
vau
ite i te
ino
mea
val
e
nei
DES RAISONS D'AIMER TAHITI
(suite de la pre~-'ère
J'aime aussi
i roto i te
)
page
0 te parau
Tahiti, bien sûr, pour
sa générosité natu¬
de voir
Ua
peuple qui
tou
sie.
tpu
un
larme à l'oeil à l'occasion d'un
J'aime au.ssi Tahiti
pour sa
hoê
hoê
ro
ahu
mau
tae
noa'tu i
te
te
o
patoi i te
e
navenave o
mau peu tumu o
fenua, i
roto i
ta'na
morale
etaeta
o
te
mau
U a faatano taua hoa porotetani ra i
ta'na i faoroo mai... E riro paha, ahiri vau iho i faaroo i taua
mau parau ra, aita'toa vau i
faahapa i
tions humaines
hoe ohipa ino i itehia i roto i te mau
oriraa,
e te mau tàtquraa himene tae
noa'tu i te faatiiauaraa vaa. Ua ori ataq
cachent
ta
pas
bâti
sia
i
te
to'te
i
te
f
mau
aita
rea
reira
ohipa
ih
te
parau,
mai
taata pao.ri,
E
hanmata
i
te
na'
Tei
nota u
te
o
't o
t
e
ta
a
t
h i
f
e
t
e
!
i
i
I ta
lia,
tei
1
rc
tatou i mua i roto i te
te
15
mahana maa, i te
i
te oraroa
oia
na
mai te mou ore
Iloê
e
tae
a
i
mo-
e
mau
te
e
e
ua
te
n
ei .1
i
o r na
farii
i
haamana
te
t
i
:.'mtaa
feia
i te ,i
te
a
'
t
t
ta i
’
haapaoraa
te
iîi ia
ara u
.
i
0
JT»
X
ar
matahiti
te
i
te
1584
liaapiiraa
ra
mau
mai nei i teie
maoro
ra,
ua
peu
tamahine
mou
haofatata
no
tamorii. I
mau
faahou
Te ui nei
au e
te
te
ia ratou ta
haapao ia
vau
roto
i te Tiurai ? "
ro
mau peu
tahito
te
"
ino'
e
parau e;
vai nei i
e
-
pô... ua haerè
14 matahiti to'no -
"
tante
e
rii oia
ana.
e
e ua
oia i te
pea
e ua
la ite te " tante "
ia'na,
i te rahi,
haere to'na
ua
i te
pea¬
no te mea e, ua taero
foaôôô te
ite
e
ua peapea
rû oia i te imi ia'na. la itea
tamahine,
mau
ino
mea
oia
tamarii taatoa ia'na
E nehenehe anei ia parau e
tei
to*
mataitai i te hoe hau-
faorue te tamahine
e
no'na
taaê, aita te tesnahine i haapao
faahounia
te nu-
o
mea
Il
.
tiraa
faate-
mau
hoe potii api
18
te
feia metua
i ite i te
i te taurua mai te hoe fetii
feia
no
ratou.
:
Aita
te
e ua
te
e
ra¬
Teie te toru. 1 te hoe
painu
ua
i mûri
mahana ra, oito
taua
no
tia-
ua
e
hanihani i
feia me¬
te
roua no
tamahine. Ua haere
metua
e
tamarii ? E afea ratou
mau
e
Aita
:
vau
i
vai nei i roto i te
Tiurai ? ".
ï’aratane,
i
i
frao.
" Ua
”
te:
to '
ratou
i
te'
ôàtoa
na
i
ai ■lu
ô
ïtua
te
e
•â
e
;i
Jiiau
to'n--"
.
raa;
!
i
te
.u
te
■
üiau
aita
;
a
r
â
i
te
diakono
i
jjaroita
ha
.ua
tupu
]
mau
valii
;
,
te
ite.
;
jQ
tamarii
lohia
te
to
eia
ia
te
feia
sabati
e
te
h aapiiran
ra
hi
i
a
te
me-
haerete
hau
oa
la
fare
roa
rahi
haaP
ii
faatere
diakoorometua, tae noa'tu i te
mau
i
ta’na
; a rohi
! haapii i te tamarii
haere, e
ia paa.ri
oia ra , eita ia e raoe
mau
faatere
faahou.
e
ha a, P i i r a a
iho i taua
,1. r o -
,
haapao
te
ta peapea nei '
tamarii , hoe â ori
pure arrv^ f, hoê â ho'iraa nia:
roa te reira pe u. E .haapi il
e
rupe a?Te mau
haP e
té
hoe
a r 0 o
te
:.iau
ti
Farani
:
ratou
a
)...
Te
maitaihia
h
ttimar i i
iiaap 1 iraa
sa!
P .11 r a a
s a.
u
tai-ono
to sabati
ta
L
e'a
i
ire
o
ra
Teie
paroita
liaapiiraa ra,
.
tei e
faaahu i te a^^u,
ratou mau tamarii, e to
,.iraa
at oa
tatou
temau
E
I 7
-
c. ,
p'a-
ua
ua
e
ilî
îi i a
te
:at.
vnîiiae i
ua faatupuliia te aiau.
Marite, e mai reira i.Europa. (
fenua porotetani no te rein
3ae
î
u
np
i. to.
na
e
i
mau
ano-
luaa,
to'na
i
roa,
paratane,
sabati
saba-
rahi
nei
.teie
:u
-
Mai
Caterina L'oeve te
te lo
o
haaiiiraa sabati au
nia i to'na
menema
ia
te
faatupu te
te
i te
tua i te atea ; e ua moe
i te
ore
tamarii
mau
patoi i te [loe
:
i i
atoa.
l'iu
tiahapa
rave
•
veve
mata-
faaroo atoa
14
pae,
piti i tatahi,
papaa e
raua
ua
tou
aita'toa
vove
i ■ te
t up u
te -h a av; ii l'ia'i ta i
ai
i
tae noa'tu i te mau
taua
ohipa iti maitai
i
a
taa ta
e
ravera-a
F
—
i
ua
te
tetahi
matahiti i mûri iho, haamata
taatn. porotetani i Beretane , o
e
e
aita oia i
mau
rahi te
hoa i te
te
en e
i
o
ma
«.'i e
e
mahana
te
te mau tamahine nainai,
10 o te matahiti tei hauti
i te Fataua i te tueraa popo.
na
te mau
te
o
te r.ioni,
ua pau
te
o
vahiné
hoe
te
e
no
faaino
tahi. i
naa.
hanere
ITtG
te
ma
ai ia vahavoha te
noa
i ta ratou
tia
i
tei
te
re
i ta tatou
paruru
"E nehenehe faahou anei ia
te inu ore,
faufaa
mataliti
iho
e
tei fanau i te ovae no Eperera
mua'tu, Teie te hopea o te Tiurai.
faatia
tei
' toa ' tu¬
ra
te hoe
losepha
Aleni te io'a,
i te
hoe liaapiiraa
sabati, e ua
manuia roa,
e e mea
rahi te taata paari i ite i
te tai'o i taua haapiiran ra.
I
to
Aita te tamarii tahiti
te taero ore, e
Mai te aha te
o
a o
ta
tai'o
ii
0
roa
arearearaa
taata,
tamarii tei faaruehia
.
ra,
tau.
ma
ma
laua
a'é
ohipa ia
e
tae
tonu
ê te Tiurai.
:
utuafare,
mau
fi fi
pai (na te teina i
fanau) e e taata faaroo rahi oia. E maha ahuru ma
ono
to’na
matahiti i i^ohe ai, mai te hau : e mau*
roa'tura ta'na
ohipa maitai
i
taua oire tahito
tamaiti
Ei
ia
e
ohipa faufau. Te ite nei tatou i te
hopea no taua ohipa ra. Ua faataahia
te
taa¬
rahi
aore ra
Ua
mau
no
hoe vahiné tei taorahia i nia
haamata
taurearea
mau
hauti,
oia i ite i W taero
te
taata laatamuà o
ti , te poheraa.
vai nei i
e
purumu
0 r e
te
tamarii
i imi hia'i
tumu
te ori
t
te
e
mau
no Arue. Ua haere pa¬
feia metua i Papeete no te mataitai i te tahi mau qrearearaa fanhiahio,
e
ê te
mea
e mea
ite i te inu
roto ia ratôu iho.
reira.
Milano
ite
e
te
e
te
ua
haaP
o
api,
■netua...
tau
»
i
himene
mau
E
Teie te
Tiurai, i te hora 10 i te poipoi i nia i te
purumu ho Fautaua, uci faaû te hoe pereoo uira ma te puai i te hoe tumu raau
i te pae oui no te ea. üa itehia te tino
0 r na
o
taa¬
mau
parau mau, e
atoa te
na
feia
te
te
I
toa
E
ia ratou.
rnua i te afata faufaa, e ua tata'na oriraa tei riro ei arue i te
manuia maitai i
roa'tura te mau
te
ra.
mua
o
n0
e
;
R
no
enua
noa
ohipa ino,
itatai
1
e ere
ra.
parau ra,
te
ua
ha
tatou i te mau pupu oriraa i te
hoe vrthi taaê e na tatou iho e haapao
Davida i
nao
i
haa P a
ma u
oriraa
A haere
et ses
peut créer
ma u
mou
Teie
Tiurqi,
mai te 7 i te
faatupu
Atua !
espérances pour ce qu'elle
d'elle-même, sans avoir besoin d'amis
extérieurs trop zélés. Si c’est un joyaq
il aura d'autant plus de prix qu’il sera
regardé de loin.
Un papaa comme ça... 1
faaroo
i taua
ratefe
iho
tatou
faahauti
te
no
mau
tamarii,
mau
taverevere i te parau.
e
i te
ratou
no
ses attentes
roa
taua taata toroa
vau
ino
mea
matahiti. Ahiri tatou e hinaaro
faaarearea i te mau tamarii rarahi,
E nehenehe ia tatou ia parau e, aita
'
ohipa maitai
te
hoe
te
chesses fondamentales du pays.^
J'aime Tahiti pour cette jeunesse et
E
atoa
piti te huru !
aau
ere
plus la vision des entreprises me¬
nées d'un commun accord, l'esprit de
corps ou de groupe qui est une des ri¬
vigueur, pour
parau no
ahiri vau i faaroo.
Eiaha tatou e riro ai mai
non
cette
mau
i ite i te
ratou
Ua
faatano
Ne
ta æ.
te
arearearaa'toa. E
nunaa e ta'na mau
te
ravea
fabata'toa i
" Tiurai ".
tia ia ori te
hinaaro
te mau parau
te
vau
Eiaha tatou
mea
ei
haa¬
taurua ia
/riau
mau
i tatahi i te otue
"Aita
E
te
ino ia riro
tamarii
ua
roto i te
misionare po¬
il n'est guère d'endroit où il
possible de mettre en commun au¬
tant d'efforts parfaitement coordonnés
pour parvenir à un but bien déterminé.
On dit que Tahiti est une lie de chica
nés et cie procès et c'est sans doute
vrai, mais les dissentiments si tenaces
soient-ils n'empêchent pas les rela¬
?
E nehenehe faahou anei ia parau é :
te
soit
ra
maitai te
n)ea
maitaihia
mea
facàraa
taua
no
faaùraa.
Aue te
mauaoraa,
te tumu
haere ta tqata tei faahoro i
te pereoo i te oriraa papaa i te pô o te
14 no Tiurai, e ua ori oia tae noa'tu i
te poipoi. Aita ra oia i ori noa, ua inu
atoa hoi. Ua pepe te vahiné e e faoutuahia te fatu pereoo tei faatupu i te
ra-
moyens,
ne
Teie ia,
rotetani !
d'une confiance invincible en la vie.
J'aime Tahiti parce qu'elle a la vita¬
lité débordante des peuples jeunes qui
ont confiance en l'avenir et en leurs
ils
Eiaha rê
ohipa. T@ maere nei au i te ma
HaapOoraa porotetani tei tahi-
mau
tohito
non pas
te mau pupu oriraa i to
E
pao
tohi paeau no te purumu.
te
mau
ne
sieur
;
ia'no, ha» oia i to¬
po'i i roto i te pouohu tei î i te vari i
himene paripari ta ratou i himemai. Eaha te vahi ino i roto i ta ra-
te
joie de
o
!
”
tahurihuri i nia iho
faohope
ti, te tura
celle que prône, Mon¬
Georges de Caune dans son film,
où tout ne serait que licence et fréné¬
sie, sa joie de vivre est d'abord faite
vivre,
te
te
taua taata ra i ta'na pa¬
rau na roto i te naô raa e ; "A hio na
oe i te nehenehe o te mau oriraa tahi-
a la
départ
et qui embrasse si facilement. Cela
vaut mieux que des relations distan¬
tes basées sur la méfiance et la jalou¬
pas
e
fenua i
te
o
hoa porotetani na tatou.
relle voire même pour cette sentimen¬
talité qui frise souvent la sensiblerie
et dont se moquent les popaa. Il ne me
déplaît
la tei parauhia
taata toroa teitei
spontanéité et
sa
TIURAI
To te Ekalesia faateremah'ia ia*na
E parau
tahito teie tei parauhia i
mou Apooraa
rahi,
i to tatou
roto
mai tahito mai e tei afaihia mai i ô
nei mai te mau fenua rarahi.
Ua
mai te faatereraa ia
noaa
iho i
tou
paohia
tohi
te
ra-
fenua tei haa-
mau
Taiete Faatupuraa pa¬
rau no
Paris, mai te Ekalesia no
Matatata,
no Togo, no Cameroun,
e te
no Gabon i teis nei matahiti : i te
matahiti i moiri ae nei, ua roaa mai
te " Autonomie ”, i te Ekalesia no
Taratoni.
Aita
paha
1)Ua
teie
mau no
tatou i ite i te auran
” Autonomie ” Tae
reo
mai i teie
roa
nia te
e
te
e
te
nei,
ua
faatere
noa
Ekalesia tei haamauhia
Taiete Faatupuraa parau,
mau
mau
misionare popaa.
mau
Ua
maoro
faatereraa popaa na roto i te
haapiiraa i te mau orometua maoiii.
Peneiae te manaohia nei e te tahi
te
roa
pae :
popaa
aita te mau faatere Ekalesia
i inii oioi i te mau ravea no
haavitivitiraa i te faito ravai no
te mau Ekalesia. üa manao atoa te
mau misionare e mea ohie ae te faa
te
tereraa i roto i
mea
vave
te
to ratou rima
no
te
e, ua matau ratou i te feruri,
i te mau bhipa tei au ia rave i
taime tei
mau
mua’tu.
Te hoe
ohipa inatarnua ta te mau
misionare paatoa i faatupu i te mau
fenua’toa ta ratou i haere, o te haamaura ia no te hoe fare haapiiraa
bibiiia oia hoi te hoe aua pipi, mai
tei itehia i Heremona no te faaineine i te hoe tino orometua ravai e pa
faatere i te mau paroi sa
maohi. Ua tupu ihoa taua ohipa ra i
te
pu no
Tahiti mâ nei, mai te tenetere i mairi aenei
; e ua
rahi
te
mau
orometua
tei tavini maitai i ta tatou Ekalesia. Area rô, aita ratou i haere ma¬
i te hoe
oro
haapiiraa hohonu
roa.
anaana
Philipi i
no
te mau taeae
tuahine. Ua au ia parau i
Mesia iho : ç> outou te maramateie nei
ao.
mahana ; o to’na ia mau
pipi, te fetia, te tiarama rii i roto i
te poiri. Te poiri ra, eaha ln ? 0 te
ite ore teie nei ao i te ora ; o te
haapao ore i ta’na ture : o te rave
ino ; te taivaraa i te Atuo.
Tei te .rnau taata no te Atua te
haamaitai i taua vahi ra, ma te tau¬
turu hia mai e te Varua o to ratou
FatUo
te
1) UA HAAPAO HIA TE MAU
TIARAMA El AH A ?
haapaohia "ia ei haapee e i
poiri. Oia hoi ei foaite i te huru
mea’toa. Üa na reira te
mahana, ia hiti mai i te poipoi ; te
ava’e i te ahiahi ; te mau fetia i te
pô. Ei faaite i te huru o te rnau mea
o
fnau
te
nehenehe
mau
; e mau mea
mea
Oia’toa
lesu
:
haapiiraa
te
maoro
nua
fenua ê
:
tia ia faaea
misionare i te hoe fe¬
te
e ere
mau
mea
te
mau ra
e
tia'i ! Ua rahi
te mau
fe¬
â i
haapaohia e te hoe
faatupuraa parau. A hoarna-
tei
ore
Taiete
nao
tamarii
mau
haamàurao o ta
ohipa ia haere ratou i te hoeia
;
ratou
nua
tatou
no ta
Teie râ
mau opuaraa
ia tere mditai te
e
hioraa
tatou i te
no
te
mau
Eka¬
lesia mqtamua
no
tei haamauhia te tau
Aposetolo. Aita Paulo i faaea
te
i Korinetia
maoro
i Phiii-
e aore ra
pi. la tae te faito no te paiete o te
feia Cheresitiano i te hoe huru ra¬
vai maitai, ua faarue te Aposetolo,
ia ratou
nelia
no
haere i
te
tahi oire
te
;
reira’toa te mau haapii-evarave rahi tei haere e haapa-
e ua na
e
Atua i te mau
fenuo ê ê. üa hoapaori oioi hia te
mau paroisa cheresitiano rnatamua,
£
na
roto i te
fi fi huru rau, te
mou
tamai, te mau ati te amaharnaharaa,
ua faaetaetahia te tino
paruparu o
te
Ekalesia api.
Eiaha tatou e manao e : ahiri te
mau misionare e faarue roa i to ta¬
tou fenua, ”e pohe te Ekalesia”, I
te tenetere i mairi
te
ua
misionare i to
mau
faarue ae nei
tatou fenua ia
tiahihia Pritchard e to to’na pae.
Hoe noa iho misionare i faaea i ôta
tou, e aita te Ekalesia i pohe : aita'toa te nunaa porotetoni i to tatou
fenüa i fOrii
i te hoe
noa
haapaoraa
ê tei afaihia mai i te fenua
tauturu
no
puai
o
te
semeio ta te
te
te
ma
hau. Teie té tapao
faatupu pinepine
roa,
te
Ekalesia. I
te
mi.sionare
mau
ei tamataraa
faaarepurepu i
fonauraa
rave
e
te
e
e
mi¬
mau
i tiavaruhia e
orurehau i tupu
roto i te
"Autonomie”,
te
te
mau
no
amui te
ratou i te
faatereraa, mai
te
mau
melo tatai tahi. E faaorehia
te
misionare e'to’na mana. 0
te peretiteni no te apooraa rahi
anae tei papai i te faatere no te
taietey te haere e farerei i te feia
toroa i te hau, o te tuatapapa i te
apooraa
leni rarahi
mau
Eiaha
no
te mau
haamatahia ae nei te tahi mau vohi
no te faatereraa ia’na
iho, mai te
matahiti 1884 ia faatiahia te apoo¬
raa
rahi amui o te mau Ekalesia
Tahiti. Mai te reira taime tei. te
apooraa
i te
mau
rahi te mana no te faatere
ohipa roto no te Ekalesia.
Tei ia’na anae te mana i nia iho i
to’na mau faufaa. Ma'na’toa e maiti
i to’na haapoo faufaa. Ua tahito te
haamauraa o te Tomite Tamau no te
faaoti i te mau ohipa hurü rau no te
Ekalesia. E haapaarihia e e faae¬
taetahia te huru no te faatereraa i
mua i te aro o te nunaa
porotetoni
mai te
mie”
mea e
e
tatou
faatiahia
rohi
tatou
no
no
te
te
iho. Eiaha
e
hio
tatou i
na
te
"Autono¬
tatou
rave
mua, e ia
amui i te ara-
aua mamoe no
teFatu !
*
hupehupe,
te
atôta.
pipi haapao na
Ua haapaohia ratou ei faaite
te
mau
i te
maramararna
te
o
nia t to
na
i to te
nei, ia
ao
faahiahia’toa ratou i te reira : ia
pee ê to ratou poiri e ia taeahia ra¬
tou e te mau hihi o te rô parautia.
2) UA HAAPAOHIA IA El ARATAI.
Ei tohu i te e’a. üa na rpira te mau
fare rnori, i te mau pae ava, e te
mau otue : eiaha te pahi ia û i nia
iho i te to’a. Oia’toa te Ekaletia a
te Mesia ; ta’na ohipa ra, o te faai¬
e’a
te ia i te
o
ia
varua
o
te rai i to te
moana
eiaha to ratou pahi
parari : ia tae atu rô i te
teie nei
tipaeraa
ao
;
i te ao.
re
rave rahi te rnau mori hoavai roto 1 te mau fenua hamani ino
ia
vara
3) E
to ratou
mori
taata
te mau
raatiro,
e
ia parari
pahi. Mea rahi atoa te
haavare a Tatane ia
ia’na. 0 te Ekalesia
mori mau,
ei faaaraara i te
mau ihitai
i te maitai
Mesia ana'e.
te
IDNAHEA TE FEIA
mau
vare
te
te
fare
manao o
no
lesu
FAÀROQ
Atua. Teie te aroha o te .Atua
maori rô e, ia ora to te ao nei. 0
hinaaro ia i
Atua e ta’na mau
tamarii taiva ia faahoihia mai ratou
i to ratou Metua. la î to’na fare : ia
te
tupu
te
to'na basileia (Il Kor. V, 14).
2) la 1
to ratou aau i te parau a
te Mesia. la manii moite te pape
haumarû no roto mai i te farii repo,
mai te hoe pape
( Eliîaia ).
3) la tuu
i fatata i te amaha
Itna
pô. Ua, raht to mau taata toi
tamahanahana t to utuafaro : la Co-
•
Oopa
a
ta^na
o
famahtno, t Faaa
na
o
Ua tupu to
hunaraa mai
to 28
Tturat I
no
hora 4 t to ahiaht, t Paofat to pure liunurdo ma'^t. Ua tao te Tavana Raht
vahtno, to
to
Papal
raht,
parau
A, P. F.
to
o
rlki
to
o
vohl tahutiraa I
to
Sonatour,
te Peretltonl
to Doputo api, o John Teoto fola toroa*toa, Ua afaihia te tino I
,
TIpaoruI, I reiro,
uo
haapaohia e foru vororaa, na Toarikl,
Vanixotte, porotifani o to A. P. F, e
Hubor tano, papal porau rahi e #e Hou.
Ta faolta atu nal ta Vaa PorotatanI
Ekalasja Tahiti I to^na aroha t
faro
ÏÏO
ro»
TE HERE IA TAHITI TEIE
TE TAHI MAU TUMU
(Tuatiraa
i
ta
o
ta utua»
ta
no Mato, la fiai te Atua la ratou I
to^na hau e fo^no oaoa,
to I
na
na
i te
mua
no te
mau
pao ia no te
tu i riro ei
api 1 )
ê,
taata
hoe
^
hoe ta¬
o te
tei'
nunaa
ore roo
titl. Te hinaaro
tahiti e tapea maitai i
to’na iho huru, aita oia i peapea i
te faaroo i te mau parau tei hoapararehia i nio iho ia'na. Te here nei
au ia Tahiti no to’na autaeae e te
ohie i te fariiraa taata, tae noa’iu i
te huru no te aau no te hoe nunaa
nei te
tei putapu
hitohia
pinepine
tei tahito-
roa e
te popaa. Aita vou i inoite ite i te hoe nunaa tei toi
i
no
nunaa
nunaa
e
ohie ia reva’tu te hoe hoa
tu
apa’
tei
e
E mea maitai
peu ra i te mau peu tei
te anaanatae.
ma
ae taua mau
haamauhia i nia iho i te manao ino
e te feii.
Te here atoa nei au ia Tahiti nd
to’na oraraa oaoa, eiaha ra fe oaoatei aruehia e Georges de Caune i roto i ta’iia hohoa peni, oia hoi te
Te
te arearearaa
oraraa
oaoa
oaoa
e no
no
te taia-
Tahiti
o
te
tei faatiahia i nia iho i te
tiaturiraa tuuîuu-ore i te oraraa. Te
hère nei au ia Tahiti no te mea tei
roto ia'na te itoito puai roa no te
mau
nunaa
ananahi
api tei tiaturi
i te
roa
roa
te
mau
6
fenuo tei
nehenehe ia tahoê
te
mau
taata’toa
to ratou
vafavara
mea
no
e
mau
ravea.
hopoia
te amo amui i te maü
rahi
te tae otu i
no
papu,
te
rn-
hoe hopea
mai tei itehia i Tahiti mâ nei
te
hoe fenua
peapea, 8 ua rahi te mau taata tei
haere i te haavaraa, e parau mau
teie
area
râ rioa'tu te etaeta no te
te taaêraa o te parau,
maroraa e no
aroha tei taamu i te mau taa
faaorehia ; aita’tca te mau pea¬
aita te
ratou i te
iamepct i nia
i te vairao. Eita te mori e maitai i
raro ae i te roi e i roto i te hoe afata.
Papoofo.
toi tao mat t to 27
Ua hiohia Tahiti mai
Mat. V, 16.
4) la faal pinepine ratou i ta ra¬
farii i te pû o te maramararna.
Teie te pu o te maramararna : 1) te
taio moite i te parau a te Atua. 2)
Te pure onoono i te Fatu ohipa. 3)
Te ati atu ia’ria, mai ia loane o tei
huri nei i nia iho i to’na ouina.
tou
IA
RIRO MAU El MAU TIARAMA 0 TE
AO NEI.
1) la î to ratou aau i te aroha o
tino pohe I
to
manurova
I fa fare,
hoe
te
Mato i rôfo I to ma'i
Tfurai t to
no
iiacre
ta.
nei.phil. 2,15
ao
roa
Ua taaholhta mat
nol
e
ra, no te mea
maoro
fo^no maifiraoiiia ei
opuaraa
hitimahuta i te rei¬
e, i Tahiti nei, ua
tatou
o
ris. Ua val
mat
orometua
maohi i te ohipa no roto i te hoe
faito hoe roa. Aita te tqhi i hau ae
i te tahi. Hoe ô mono ta ratou.E
maitihia te mau toroa’toa e te apoo¬
raa rahi. E riro te mau misionare ei
mau nielo tavini no te Ekalesia. E
auraro
poha roa to Députa no Potynoxta Ftt**
Mata a Oopa l to 14 no Tfural f Po*
ranif
"Autonomie”,
revaraa no
i mûri. A hio
maitai i
varuo
noa’tu
sionare ; aita ratou
te nunoa, aita’too te
i te fenua nei no te
i te parau a te
rure
mai te tiarama
0 lesu
te
rarahi ia manuia
E parau mau, te
ere
Ua
ore.
maite outou i roto ia ratou
te mau
o
i te feruri i te
tou i ite
ohipa, aita oia i
Député
hunaraahia
Ekalesia api. la paari te
mau
oaoa no
Ekalesia
rama
ohipa rarahi mai te peretiîeniraa tuhaa, tae noa’tu i te peretiteniraa o te apooraa rahi. Aita’toa ra¬
te
no
iho
-
0 ta Paulo ia faaitoitoraa i te
ta te
haapao i te
tairaa
la
e
ia nehenehe ia ratou ia
mau
T O te
ta i
i tapoi i te faufaa no te mau
rarahi tei amoltia ma te ma¬
nao hoê ; aita'toa te amui tahiraa
no te hoe pupu tei faahops i te hoe
pea
ohipa
ohipa.
Te here nei
apiraa
tiairaa
ia
Tahiti
e
taua
tatou
ê ê
taua
roto i
ore no
onoono roa.
fenua mai
rahi, ahiri oia
anae.
no
to'na itoito, no to’ria
to’na tiaturiraa, no te mau
ra e no
ohipa tei maraa io’na, no
na hinaaro, ma fe tauturu
mau
F. V.
au
e
te
te
E riro to
hoe poe
itehia mai
to’
faufaa
te ateo
^
Hoê papaa mai te reira huru
mou
1
to i to matou
TE HOE RATA NO SAMOA MAI
-
te aroharaa i te Ekalesia
no
auaha
te Ekalesia Tahiti'e
a
o
auaha
na
reira. Eita
na
rahi
roa
rotopû ia
no
Atua ora.
E hoa here mâ
Ei
e.
Ua
tai, i teie nei
mau
i te farerei-tino-raa
3
i te rururaa no te mau Ekalesia e te
Sotaite Faatupuraa Parau no Pati-
oaoa
TEI TAE MAI
-
;
e
1
mau
e
fa.
Tahiaiii i
reiraa e aita hoi e taura tei taamuhia
te haafatata ia tatou te tahi i te tahi. Hoe â huru e, ua inoe tatou ia tatou
iho, noa'tu te parau raahia ta matou Ekalesia e : " Lotu-Tahiti ”, (oia hoi,
te Haapaôraa no Tahiti mai ). Aita 1
moe ia matou e, na to outou mau tupuna i afai mai i te evanelia i ô matou
no
tere ta'na i
ea
api teie
pii i te taata
ta'na
faatia
e
mai,
TE TAHI MAU RURURAA
-
Ua tiipu
iho nei i te avae Tiurai e
i Moorea :
a) Hoe rururaa orometua-pupu i Mai
harepa. Ua ainui te mau orometua pupu no te'haapiiraa sabati no Moorea no
na mahana e piti (22, 23 no Tiurai) no
rururaa
mataraa
haapiiraa i
Mtua.
Te faaite hua nei ei
1) Na te Metua i hamani ia'na (te
tino,
te ora, te varua) ; e tamarii
oia no'na ; to’na hohoa, ua piri ia i
nia i te taata, i imi noa’i te taata
ia'na,
2) Na te Metua i faatavai ia’na. E
tamarii orure hau tatou no’na, e mai
piiraa sabati, te au i te mau orometua
ia rave papû, ei faaineineraa i te mau
no
te tau i
b) Hoe rururaa
i
teie
raa
mua
e, o te diabolo to tatou
(loa. 8-44). Aita râ te Atua i
tahoo mai ; mai te hoe metua tei 1 i
te aroha, te faatavai nei oia ia ta¬
tou, ia au i te reo a lona : a hi’o
nei,
te
Haapiti
: e
mea
ra
metua
te rnau tamaroa no
Moorea. Ua tupu ia te rururaa
e
taata nei tei
reira i te pure e :
na
taua na mahana ra, ua faaterehia te ta¬
hi mau haapiiraa no te ohipa i te haa¬
tamarii
e, te
to matou
nei. Na roto i
mua
lesü mau i liaa.Atua to ratou
: na
iehova, o tei riro ei Metua no
Iseraela, no Iseraela ana'e râ (Jer
31-9 ; Is 63-16 ; 64-7 ; Mat. Kô ;
2-19) e ua mairi atoahio i te hoê
mau taata taa'e (Il Sam. 7-14 ; Soi.
68-6 ; 89-27).
Na lesu ra i haapii ia tatou i te
tiaoro ia Iehova, mai te parau e : e
rite.
4
Te
ra.
ia
na avae e
mau parauapî
to'na tare i Ma-
no
te ao
Metua.
Parau mau l»oi : i roto i te Faufoa
Tahito ua mairi hia taua i'oa
nei i te fenua Ma-
naere ae
Metua i
to matou
porau
tamarii te
Hira ?
rite, i reira to'na faaearaa i
Tahiti
no
38 tamarii tei amui mai
hepetoma te maoro. Ua faaterehia
te mau haapiiraa e te mau ohipa haiitihoe
i te huru
na
to te
o
.Mstua aroha ia
Tiu-
raton mai te matau te tahi i te tahi e
nei, tatou i mairihia e ; tama¬
te Atua (! loa, lil, I). Tai’o
Rom. 8-17.
3) Na te .Metua i amui i te taata ra¬
te faaoti i
mai te haamanao atoa hoi i te mau ohi¬
tou ratou
i te avae Tetepa nei. Te faaite nei tatou i to tatou
aroha ia'na, mai te faaiîoito ia'na i te
titauraa i te vahi e toe nei, a hoi mai
huru rail tei haapaohia i taua rururaa ra. ! te mahana hopea
ja pûpû mai
te paroisa no Haapiti i te hoe tamaaraa
na te mau tamarii, o ta ratou i farii ma
te oaoa. Na Tapao orometua i faatia i
te mau tamarii i te parau no Moorea,
teie
(Eph, 3 : 14-15). Te
haapii nei teie reo pure e : e taeae
tei anaanatae-roa-hia e te mau tamarii.
ana’e
te
ratou
Metua.
I
nei.
teie
taime faaoreraa
mau
e e
te hoi mai i
matamua
hoi faahou atu oia
rii. Ua
avae
no
no
ai i to fenua nei.
ma.ere
la riro
tou, ta'’na mau
te tahi i te tahi. Te vai noa nai â i ro-
!
na
b) lia hoi atoa mai to tatou hoa oro¬
metua 0 Teihotu no Papara, na te hoe
haapiiraa orometua, aita
nei, ua haere
afaro râ i te aua pipi no Strasbourg, i
reira to'na faaearaa e piti matahiti i
rai
ta'na i rave no ta¬
tamarii tei taae inaoro
ohipa
haere atu i nia i te
oia i hoi mai i ta tenus
ta'na haapiiraa orometua
taua ohipa ra na te.laata, na te Atua
râ. E tia ia tatou ia haamaitai ia'na,
mau
te haere i te
tae mai oia i te pae
meio rahi ta te Atua i faatupu ; ua haafatatahia tatou te tahi i te tahi. E ere
te
ta'na hiopoaraa hopea e no te
ra ta'na opuaraa tahito no
ua hinaaro oia i
te fenua nei tro te tahi tau
Ekalesia e no te mau Sotaite Féatupuparau iib Patitifa mai te hoe 3e-
no
o Hira Tevaearai,
to tatou hoa orometua o
haapiiraa,
raa
vai nei anei te tahi atu
te vai
mea
Na riro râ te rururaa rahi no te mau
;j:
n.a
tei leva'tu i Fano te faahope i
haapiiraa. I te matahiti 1950,
mau
oti
ua
no
nei i te matahiti 1830.
i
tamaiti
ta'na
ia
reira to'na taviniraa i to'na nunàa. Te
te faaineine faahou ia ratou no te haa-
;
Maharepa, o
rani i te matahiti 1954
hoi, ua hau atu i te
130 matahiti i teie nei, aita roa e fare-
te titau i te toroa orometua,
no
piti
a) Ua tae mai nei
E parau mau roa
i
amuri noa'tu. ”
e
V. Toma, papai-parau rahi no te
mau Ekalesia no Samoa.
ta outou rata, e ua hau
parau no
roa’tu â to'na
nei matou i te
pure
To outou hoa here
te Apooraa-Rahi i te
oaoa roa
E
pure nei te mau pipi a lesu ia vai,
i roto i teie pure ? Te pure nei ra¬
tou i te Atua tei riro ei Metua. ^
5. Te liai'nei tatou i te
faaotiraa, te
i to'na aroha metua, te here o ta'na Ta
maiti e te au-tahoê-raa o te Varua-Ma-
tu mai te 19e tae noa’tu i le 22 no Tiunu.
te
no
Atua ia vaihomai oia i nia iho ia outou
Eperera
eua taiohia i mua i te Apooraa Rahi no
te Ekalesia no Samoa nei o tei pùtupu-
■
ia matou te hote Evanelia tei tae mai ia
e moe
rata ra.
mai nei ta outou rata no te 10
j
I
râ
roa
noLonedona. la haamaitai te ioa
Te arotia nei matou ia outou, to ma¬
mau taeae i rolo i te Fatu ua tae
f
ta
matou nei na roto ia outou e te Sotaite
tou
)
ô
mau
ratou. Teie i mûri nei, te inau parau ta
ratou i papai mai ei pahonoraa i taua
"
i
manaô, te
mau
,le Ekalesia Tahiti i faa-
no
tae mai ia matqu nei, e te haamauruuru maitai atu nei matou ia outou no te
Sainoa
no
te faaara hoi i te taeraa'tu
no
e
apî
parau
Hoii te revaraa o na auaha i te ru ru ra a
no Samoa, ua haporso hia'tu te hoe rata
Te pure a le Fatu
Hira ei hiotaa
o
te feia
na
no te fenua nei, no to'na iîoito i te
faarueraa i to'na utuafare e to'na fenua
apî
te
tei
mau
taua
au
i teie
mau
tamarii. Ua
tatou
oaoa
rii
tamarii i to ratou putupiituraa i
hepetoma ra i te vahi hoe e ua hoi
pa
na
ao,
ta
te
te
reo
iho ei
:
Na roto i
Metua i te
taeae.
to matou
e
mai te
mea ra e, ua riro te toa
nei, mai te hoe melo no
utuafare rahi hoe, oia hoi ; to
e
pure
00
tootoo
taata, e
mau
te Atua ta
o
e tauturu nei e faaitoito nei. Tei te ao te Metua, i te
4) Na te Metua
TomoraaFare
TOMORAFAREPUREIMATAIVA
i Atuona
Ua toinohia teie fare i le 1
api
pure
no
Atuona,
o
ha i te ahiahi. Ua amui mai to te fenua
BETELA III. Ua
noa'tu to ratou faatoo ; ua tae atoa te
mau manihi.ni no Tikehau. I le haama-
homanihia te fore matamua i te tou
I
no
Paulo Verenie, o Betelo iho ô te ioa. I
te tau no Teota oremetuo, ua vavahihia
taua fore ra, e ua afaihia i nia i te fe¬
fore
faahou-raa-hia. I te
tiaraa
nua
orometua te
te
no
avae
taraa,
Mê 1960,
ua
|
piha
te
no
matahiti
i
te
fare-orometua. E i teie I
avae
faahou-hia té 3
te
o
Mati, ua hamanifore, i te raau ihoa
no'no fore matamua e piti, e ua oti roa
i te avae Tiunu nei. Mairihia ihora te
ioa
o
Betela III.
ruhia
e
roa
te
0
te mau taurearea.
fore,
I te 17
oroo
te
no
e e
22
E 32
avae
i te
aano.
Na te paroisa
himene tomoraa,
opani,
na
te
haopoohia'i te
no Taaoo
na Maria Kekera i
Punua Teraitua te
Tiunu nei i
tomoraa.
taviri i te
avae
te
tio
S.A. Imprimerie
de Tnhiti
des Remparts Papeete
mau
niana'o
no
te
mauruu-
orero
i
ra
e
tae noa'tu i te
taviri i te rima
haamauraa bibilia
e
roua
e
Kahunuhe
na
Teiitalona
o
te
aoraa
dia-j
(Gene-
28/19). Ua
tae moi te mutoi farani |
tae noa'tu i te mau taeae katolita. 1
mûri
poe
roiraa
haapaohia te
hoapaohio te tua-
i te tomoraa, ua
ae
tino
e
te
e
i te pô,
ua
hoe aufauraa.
la haamaitai mai te Atua iteie nei
amuiraa
ohipa.
iti,
mahana tataitahi, mai te haamataraa e
e toe
noa'tu i to'na
■
Kaofa nui !
Tionetini.
mau
hopea. U a pupu oia i te
o te diakono. Na te diakono te parau hopea ; na mûri ae i te
pureraa
tua.
tei haapa’o hia
e
Tuarae
ra¬
E MAU PARAU FAAARA I TO
TE TUHAA IV
Te
tere tama ;
mau
8ÛRA-B0RA
:
mai te 27
nau
E tupu te tere ta’ma i ATiurai e tae noa'tu i
no
te sabati 30 i te ahiahi. Na te
tira '' Eclaireurs ”
Raiatea
mau raa-
Papeete
no
e no
faatere i te tere.
e
orome
Raiatea
Ua faaitoito oia i te amuiraa i nia
132/13 '' Ua hinaaro vau
i te rinana iho i taviri i te taviri i te
iho ia Salamo
roa.
pene, e
mahana
I te pô, ua tupu te hoe aufauraa no
te faahoi mai i te mau haamauaraa. Te
.nei te amuiraa porotetani no
Hataiva i ta ratou tomoraa fare ; teie
mauruuru
te vahi hamanihia le fare pure.e
ere ia te hoê vahi faahiahia ; no te mea '
e ua puai te miti e te matai i reira. '
Teie
ra, ia tae roa mai i teie nei, ua
paruru te Atua i ia'na. E la, na reira oia i te mau tau i mua nei.
;
No te
tamaroa
mau
mau
no
tama¬
Tahaa-
Raiatea i Uturoa mai te mahana pae 25
Atete i te poipoi e tae noa'tu i te
no
opani.
Tâhaa
-
E tahoe te
ia ziona". Na te tavana i tapu
ra,
ai ia
ao, e au
ia’na.’
tiaturi
-
te mea e ua faataa ratou i te hoe afa
mahana no te faatia i te fare i te mau
i te
te mana,
i te fare mai te anaanatae e te itoito no
mû¬
hia te fare pure. Ua topa te io'a api no
te fare pure o " ZlONA ",
ua tae mai atoa te peretiteni no te
amuiraa kanito. Ua tuatapapa te tamu-
se
ta, 0 tvlanava a Tepa i te mau haamauraa no te haamaniraa fare, e ua haapopou oia i te mau rave ohipa tei haamau
oia te fatu no taua
tei reira te hamaniraa-
mea e 0
vaihaa fenua
'
rue
i to'na
mat
ri iho
kono
Teraitua, Hahunuhe djakoPukahu te mau tamuta mai te tautu-
O Punua,
no,
|
mai te tavana
Na Rfii Reliais vahiné i
ru.
faatia- I
orero
ua
faaite
parari i te miti rahi. Mai taua taime mai ’
ra, ua haapaohia te pureraa i roto i te !
hoe
Tiu¬
no
rai, i te hoe mahana maa i te hora ma-
fore
te
no
ri
tou ia
Te faaite mai nei to tatou hoa oTionetini i Nuuhiva i te tomoraa
vahi tei tei, taea orë hiô e te taata;
e au ai i te taata ia faatura, e ia
mata’u i te Atua. E tei ia’na te paa
piti 29 i te ahiahi.
No te
mau
E tahoe to
tamahine
Tabaa
-
mai te mahana pae
1
;
Raiatea i Uturoa
Setepa i te poi
no
poi e tae noa'tu i te mahana piti 5
Setepa i te ahiahi.
Huahine
E amui te
no
:
mau
tamaroa
e
hine i Tefarerii mai te 17
tae noa'tu i te 20
no
te
mau
no
Atete.
tama¬
Atete
e
Fait partie de Vea Porotetani 1961