EPM_Vea Porotetani_196112.pdf
- extracted text
-
TE TERE 0 NA AUAHA NO TE APOORAA AMUI
NO TE MAU EKALESIA.
M. M.
ARBUTHNOT
GRAY
Ua oaoa roa ta Ekalesia Tahiti i
ia'na, a tahi
ra, na Auvaha a piti tei riro ai
tia no te pae au rahi o te mou Eka¬
mai i roto
taeraa
te
h)Ja
roa
lesia Porotetani e te mau Ekalesia
Keretitiano i roto i teie nei ao.Teie
nei na auvaha e piti no te apooraa
amui O te mau Ekalesia, e nau orometua mari te Ta : te orometua ra o
GRAY no New York oire rahi no Ma-
rite, e te orometua ra o ARBUTHNOT tei faaea i Geniva (Helevetia)
Na vai rana i (ono mai?
*
I te avae Me i mairi ae nei i te
Rururaa no Samoa, ua ani nq auva¬
ha no te Ekalesia Tahiti i te Ruru¬
raa
ti
e
ia farerei hia te Ekalesia Tahi¬
te tahi mau auvaha ta te Apoo¬
Amui no te mau Totaiete Faatupuraa Parau e tono mai, Ua ani
na
auvaha na roto i te io'a o te Ekalesia Tahiti iho, ia tae mai te ta¬
hi mau taata aravihî i rotopû ia ta¬
tou no te hio i te mau fifi api e tupu nei i te fenua nei mai ô mai i te
mau fenua rarahi no Europe e no
Marite. Ua farii hia taua aniraa ra e
ua tonohia mai na orometua e piti
no te haere mai i Tahiti nei, hou
raa
haere atu ai i te Apooraa
Rahi i Inidia, o te tupu mai te 17
roua
I reira atoa ua paraparau raua i mua
i te taatoa e ua faaite mai i te aro
ha o to tatou mou taeae e to totou
e
Novema e tae noa'tu i te 5 no
Titema 1961.
Ua tae mai taua na auvaha ra i te
no
piti ahuru ma hitu e i te piti ahuru
ma vau no Atopa na nia i te manu
faaea mai raua e vau mahana i ô tatou nei.
reva e ua
mau
tuahine i te faaroo i roto i teie
nei
ao.
c) E piti paraparau raa ta raua. i
faatupu i Betela i nia iho i te ohi¬
pa a te Apooraa Amui no te mnu Ekalesia.
d) Ua farerei raun i te Tavana Ra¬
hi, te Papai Parau rahi, te Tavana
Oire e ua paraparau hoi i te mou
rahi no Papeete i nio
iho ite mau fifi huru fou no te fe¬
nua e no te Ekalesia i Tahiti nei.
e) Ua farerei raua i te mau faatere no te Ekalesia e te mau Orome
tua no Tahiti e no Moorea i reira
raua i fanite oi i te mau aroharaa
na te mau Ekalesia na lesu i roto i
teie nei ao, ia tatou i to Tahiti nei.
taata
Eaha ta raua i rave i
te raua faaearaa i le
fenua nei ?
Ua faaea raua i roto i te hoe fare
i
Auae, o tei horoa hia mai e to ta¬
hoa e Mi ri a Rei, e ua puta to
tou
i to raua iteraa e ; ua fa¬
rii hia raua, eiaha mai te hoe mau
taata ratere tei farii hia i roto i te
raua aau
hotela, mai te mau taeae mau rô.Ua
rahi te mau ohipa ta raua i rave i te
fenua nei, teie rô te mau ohipa ra¬
rahi i mûri nei.
a) 1 te Sabati, ua amui raua i te
pureraa i Betela e i Paofai, e na
Arbuthnot te aoraa (ohipa 16/1134). I te pae ahiahi ua tere raua i
Arue, Mahina e i Orofara.
b) Ua amui raua i te tuaroi amui i
Ebene-Ezera, e ua faahiahia raua i
te mau himene tarava e te mau ahu
huru rau no te mau pupu o Papeete.
faaau e te mau reva, te mau tamarii, e tae noa'tu i to te paroita taa¬
toa. Ua pupu-hia-rnai i na auvaha
te hoe tamaaraa faahiahia roa. Ua
nehenehe i na auvaha ia faaite i
mua ia ratou i
te tahi mau parau
api no te ohipa e tupu nei i roto i
teie nei
ao.
hoa
(Eita paha e moe i te
Pueu te parau no te
moorâ tei cre i nehenehe faahou ia
mau
no
moue),
rave
e
tos
mau
matai toi atoa raua i ta tatou
fare
haapiirua, te Auo pipi i
reifo te Tomite Tamou i pupu atu
ai ia raua i te hoe tomaurao, E ne¬
henehe io parau e taua na mahana
e vau ta raua i faaea mai i ô tatou
nei
ua
.
1 maitai 'fa i te
mau
ohipa
huru rau e ua nehenehe hoi ia raua
ia ite i te mau
mea e rave
rahi. Ua
f) Ua tae raua i Moorea e ua fare¬
rei i te paroita no Afareaitu e ta'na
Orometua o tei farii ia raua i te fa¬
re pure, e ua pupu hoi i te hoe ta-
rahi te mau parau ta raua i tapao no
te mau mea tei faaite hia ia raua e
e faaineine raua i te hoe rapport no
te horoa'tu i te Peretiteni no te A-
Ua haaoti raua ia Moorea
mai te faaea rii i Haapiti i roto ote
fare pure no te farerei te paroita e
i roto hoi i te fare no te Orometua
o Tapao, te Peretiteni no te Tuhaa
Toru. Ua ite atoa raua i te fare pu¬
pooroo
maaraa.
re
no
Papetoai
e
ta'na orometua.
Auaa taua tere ra, ua ite raua e te
harnani hia ra te rnau hotela e te
mau fare faaearaa no te mou ratere
Amui no te mau Totaiete
Faatupuraa Parau.
Ua hinaaro raua i te haere i Raiama e ia farerei hoi i to tatou
maü hoa i reira. No te poto ra o te
tea
taime, aita'tura taua opuaraa ra i
tupu. E riro paha i a tia i te Fatu ei
te
tahi Ta taime i mua nei.
hoi i réira te tahi mau taata êê.
g) Ua haaati raua i te fenua Tohiti, e ua tae roa raua i Tautira e Tea
hupoo. Ua farii maitai hia raua e te
paroita no Pueu tei faaineiné mai¬
tai ia ratciu
te
mau
no rnua.
Te orometua,
diakono, te Tavana e to'na
Api ma to ratou ahu
apooraa, te Ui
nei tatou i te mea e, o tatou ta raua
i farerei
te
na mua, Na Tahiti atu hoi
Evonelio te parareraa'tu i roto i
nei moano rahi, e na Tahiti
hoi, to’na auvaha no te hui
faaroo i roto i teie nei ao, haere
raa'tu i Fiji e i Inidia.
teie
atoa
Ua faaite mai raua i to raua oaoa
rahi e tu raua maere i te iteraa i
Tahiti nei i te hoê Ekalesia tahito
roa o tei riro atoa ei Ekalesia api
roa, 0 te Ekalesia Tahiti te Ekale¬
sia tahito roa ae i Patitifa nei, e o
te Ekalesia Tahiti te Ekalesia api
roa i teie nei mahana na roto i te
rahiraa o ta'na mau tamarii api Te
hoe ohipa ta raua i hio maitai,
o
te huruTa no to te Paroita haapupuraa hia (oia hoi te mau amuiraa),Ua
riro
i roto i te mau
paroita ra, ei puai no te Ekalesia
taua mau pupu
mai te peu e : ua rave hia te ohipa
i roto i te mau pupu tataitahi e te
feia itoito e te mau tino ekalesia
Ua oaoa atoa raua i te ite¬
raa i te Ui Api e te mau pupu tama¬
ora mau.
rii no te haapiiraa sabati o tei riro
ei ohipa tumu no te Ekalesia.
Ua faahiahia atoa raua i te iteraa
e : te hinaaro nei te nunaa e te Ekalesia Tahiti i te topae i te faaroo
no
to' na
mau
peu maitatai ta
Eaha
Io raua manao 1
Io raua lere i o lalou
nei ?
a
A tahi roa ra teie na hoa no tatou
tae mai i Patitifa nei. E te oaoa
metua
e
te
rnau
te Evanelia i horoa
hoi raua i te
iteraa i to te mau tamarii hinaaro
rahi i te haapii e i te imi hoi i te
ia'na. Ua
i roto i taua fenua ra. e te faaea na
Houvtllei
Las
mauruuru
hoe ororao o tei hio tia i te tau i
mai te haamoe ore i te mau
maitai ta te Atua i horoa mai i mumua
taa iho.
TE ATU A E TE TAATA
TUATIRAA
C • EAHA TA TE ATUA I RAVE
Ta te Atua opuaraa teieTa, ia T teie
nei
i te Aroha
ao
(te here) te oaoa, ia
i te mou tane e te
noaa
mau metua. No reira ua foaite te
Atua ia ratou na roto i te mou ohipa
taa'e e rave rahi, ia ite ratou e, e mea
rahi ae oia e te puai hoi i te tahi atu
mau atua faufoa ore. Ua maiti te Atua
tou
mau
vahiné te
h au e te poupou i roto i te utuafare, e
i mua hoi i to ratou mau hoa. Te hinaaro nei te Atua ia rire te mau taata
i taua
cb)( )0
(te tane, te vahiné e te
mau tamarii) et feia tiamâ i te hinaaroraa, i te haamoriraa e i te atiraa atu
hoi
ia'na. Area rô, ua ô mai te hara i
teie nei
O
na
ao
mea ua
mea
te
taua
nunaa
ra,
e
ti, ua tono te Atua i toîna tavini ia Mo-
i ta’na opuaraa ? Ua haamata te
Atua i ta’na ohipa rahi no te faatiamô
i ta'no mau tamarii i te mana no Satan-i. Ua nafea ota ? Ua maiti oia i na
se e na roto i te mau ohipa maere e te
faahiahia e rave rahi ua upootia oia i
nia iho ia Pharao e ua iriti mai oia i
te
i
rave
a
tan!
opu
taua
hoe-ahuru ma piti ta'na i faariro et
ua
nc'na e ei Atua oia no toua nu-
ra.
nunoo
EAHA TE ATUA I MAITI Al I TAUA
NA OPU TINO AHURU-MA-PITI RA ?
Aito te Atua i maiti i toua na opu timoitai
ae
ia ratou
o
e:
to outou
mori
"A faorue atu i te mau atua
rotopû i te mau nunaa atoa i nia iho i
i haa-
fenua nei. E ere no te rnea e mea ra¬
hi ae outou i te tahi-atu mau nunao i
hinaaro ai e i maiti ai te Fatu io ou¬
mau
e
te maramatama
metua ta outou
ae
i
te
tae roo rpai i teie nei, e a maiti
ia'u ei Atua mou no outou'i"Oia
outou io'u ei Atua mau no outou ’*Oia
ra,
aratai ia ratou i te fenua i fafau-hio
opû. Ua parau noa oia
ratou
e
outou
mau
c nunaa iti haihai roa hos outou
roto i te mou nunaa atoa. No te
tou,
hoi, taua na opu hoe-ahuru-ma-piti
tei parau hia "ISERAELA", ua
niea rô
ïnetua,
no
reira te Fatu i iriti mai ai'
i maiti, ua reva'tu e piti
te A.R.A. i te mau fenua i
! te
avae
auvaha
no
tii
mau
ohipa ta
tere
ra
na
auvaha i
rave
i taua
:
i) Haamatiraa orometua, Ua faataa te
A.R.A. e piti orometua api i teie matahiti
no
te Tuhaa V,
a) 0 MARURAI MA Ua haamauhia
taua
i Moerai (ik’urutu). Mai te poheraa
mai â o Tevai orometua, to taua paroi,S3 ra vai otare noa raa, I teie matahiti.
ua
faataa te A.R.A. ia Marurai mâ tei
mai na Rurutu, ei orometua no
tonohia
taua paroisa ra. ( te mahana i tapae ai
te
pahi
Rurutu, ua putuputu ihoa te
paroisa e tae noa'tu i te Apooraa Tu¬
haa no te fenua, no te tiai mai i te oro¬
metua api. 1 taua mahana ra ihoa, i mû¬
ri ae i te Apooraa Tuhaa, ua haamau
hia Marurai mâ, tei farii oaoa hia e te
i
paroisa.
TERIIVAEA MA. Ua haamauhia
raua
i Mataura (Tubuai). E mea maoro
atoa to Tubuai vai noa raa mai te tiai
noa, i te tahi orometua no te tauturu ia
Tapuarii te orometua hoe roa tei faate
i taua fenua ra. I te sabati i tapae
ai te pahi i reira, ua ruru mai to te fe¬
te
mua
hia
Sinai.
I roto i te irava matamua no taua tute
ra, te na ô ra te Atua i
to'na nunaa e ;
"0 vau to Atua". -Aita te Atua i parau
i taua parau ra i te tahi atu nunaa, Na
roto i taua huru parauraa ra i taa ê ai
faarue. 0 lere-
Aiphiti, area rô ua tamau ô ratou i
faaroo ore ia'na. I te taime i haere
ai Mose i te Atua ra no te rave mai i
e
no
te
na
ture i
ta
te
nunaa
ratou
mou
taoa ouro e ua faatahe i te
te
hamani i te hoe kavQ auro.
papai hia e te Atua, ua tama-
na roto i
te aratairaa a
Aarona i te homani i te hoe hohoa no
te Atua. Ua iriti ratou e ua
pûpû i ta
reira
no
PARAU API
no
le tiai i ta ratou
orome'
to te fenua.
A faaitoito
"E piti hara ta tou
nunaa ; ua faarue ratou ia'u i te
nei
tumu
o
te pape ora e ua
ô ratou i te
a te Atua.
No to ratou faaroo ore ua tupu to ra¬
tou mau ati rarohi. Ua tae mai to Asura
e
to Sabulonia no te faoutua i te nu¬
naa maitihia e ua faatitihia te tahi pae
parau
rahi.
TE OHIPA RAHI AE TA TE ATU4
I RAVE NO TE TAATOA.
Noa'tu to te nunaa maitihia patoiraa
i te faaroo i te mau vea a te Atua, e
noo'tu to ratou patoiraa i te auraro i te
rave
faatuaraa, aita te Atua i faaea i
aroha i to'na nunaa. Üa aroha oia
ia ratou e tae noa'tura i te horoarao
mai i ta'na iho Tamaiti here. Üa faatia
hia teie nei parau i roto i na pene ho-
mau
te
metua
-
api no Moetai i auvaha mai i te
parau no
te
o
le A.R.A.
e ua
iriti hoi
tare, a tomo atu ai na paroisa'toa
tavini api o le Fatu,
!
roto ,i te ohipa rahi i horoahia i roto
i to opja rima, la riro orua ei miti i ro¬
e
to
(Ohipa pene 2). 0 "te fare uira" te ioa
e na
I
teie
na
fenua. ei miti maaro ore no
haamaitai i te mau utuafare e te mau
taata'toa tei hoohia e te Fatu i te hoo
rahi.
te
TEURA DIAKONO NO MUTUA-
URA (Rimatara). Ua haainanahia oia e
te A.R A. ei tauturu orometua no te
faatere i te amuiraa tti no Muluaura.tei
vai otarc noa na roto i te mau .matahiti
e rave rahi.Ua mauruuru roa te amuiraa iti no Mutnaura i to te A.R A. haamanaraa
no
i to ratou iho Diakono ei faaratou.
TU. Ua faatiahia teie fare i nia i te
inouà ei taamuraa i na oire e 3 no te
fenua. E vahi papû e te ate.atea maitai
taua vahi ra. E na roto te ui api i to
ratou iho mau oire te paiuma'tu i nia i
taua mouà ra, e ei
i to na oire atoa.
reira ratou e farerei
0
teie fare. E ioa te reira
apooraa a te arii
no
te tare
i mulaaijio, ei reira
ta'na apooraa e faaoti ai i te mau pa¬
atoa, 0 te haponohia i mûri aè i ro¬
to i te rima o te mau tavana e te huirau
raatira.
la riro atoa teie nei fare, ei pû no te
feruriraa i te mau parau e ora'i te ui
api 0 te fenua i taie tau. Mai te fare
uira tei riro ei pueraa no te uira o te
afaihia
e te mau niuniu i te mau vahi
atoa, ia riro atoa ia ei hohoa
no
teie
la tae te mau faatere ui api
i te
hepetoma i roto i teie nei fare, e
ia faal ratou ia ratou iho i te paari no
nia mai i reira, ia nehenehe ia ratou ia
aratai i te feia api i faarirohia'i ratou
mau
ei
faatere.
0 mûri aè i te pureraa, ua haapaohia
te
aufauraa, te tahi tuaroi, e ua opanimau ohipa hauti tei
mau
hia na roto i te tahi
I taua mahana ra, 24 no
hora 10 i te
3 i roto Na'na’toa i haapao i te aoraa i ma i te parau no te Penetekose
tare.
2) TOMORAA FARE Ul API I RURU¬
na
mai i te Atua ta ratou i
apoo pape aore e pape o roto". E uc
tamau ô te nunaa i te faaroo ore i te
roto i te ioa
tere
pû ia ratou ; lsaia,i)eremia ^Hosea, ua
parau tutuu ore ratou i te nunaa ia hoi
tia'i.
TE FAAROO ORE MO TE NUNAA
MAITIHIA.
üa oha te nunaa maTiliia i mûri ae i
to te ture horoarao hia ia'na ? Ua ite
hoi oia e, no te Atua oia, ua ite oia e:
na te Atua i faatiamô ia'na i te titiraa
^Jre e
mau
hia
t
i te parau fafau, ua tdmau te Atua
i te tonoraa i te mau peropheta i roto¬
naa
mia tei parau e :
te
teie fare e na’na i pùpû i te
taviri ia Terito orometua. o tei farii na
e
TE TONO NEI TE ATUA I TA'NA
MAU VE A.
No te faohamanao tamau i to'na nu¬
tahi atu mou nunna, Ua
riro te reira ei faaiteroa ia Iseraela e :
no té Atua oia e ia ouraro oia i tana
Iseraela i
tua api. I taua mahana ra ihoa i haa¬
mauhia 0 Teriivaea mâ, tei faarii oaoa
V, o Terito orometua no Fi-
Samueia orometua. Teie te tahi
e 0
hoapaorao i mua ia'¬
hoi ia vetahi ê. Ua horoamai taua ture ra i nia i te mou'a i
i
e
Te vai atura
taatoa
nua
i a'na,
na
pea no te buka mo'a no te Atuo.
-
TERE I TE TUHAA V
i
te Aroha nei te Fatu ia oe e ua tapae
Ilot i te parau ta'na i fafau i to oc .itou
feaa pinepine ratou i te huru o te Atuo
rnau ei Atua rahi ae i te atua o to ra¬
te Tuhaa
e
tapao taa ê no te mana o te Atua, na
i te oroa Posa.
"
E nunaa moiî hoi outou no lehova
to
outou Atua. Ua maiti to outou Atua
ia outou ia riro outou ei nunaa no'na i
tahi dtu mau
te
roto mai i te titiraa
roto
ahuru-ma-piti ra no te mea, e meo
no
nunaa ra no
Ua maere roa taua nunaa ra i te ma¬
na o te Atua tei faotiamâ ia ratou, no
reiro to ratou haamonao tamauroa i taua
naa ra.
io ratou i ta ratou
nehenehe ia'na ia
i to'na iteraa e, te faaino ra Sa¬
ao no
maitai
TE HO ROA NO TE T’JRE.
I mûri ae i to'na facstiamâ-raa i to'na
nunaa i te tlflrao i
Aiphiti, ua horoa te
Atua ia ratou i te hoe ture no te faaite
roto i taua ohipo ra ua hara ratou i te
hara haornori idolo. Aita roa i maraa i
taua nunaa i maitihia e te Atua ra te
auraro s te faaturo i to'na Atua. Aita i
tia ia ratou ia faaoromai i te tiairaa i
ta'na pa'rauraa mai, e aita hoi i tiaturi
aroha oia ia ratou e no te
faaite ra oia i to'na aroha i
te
te vavohi i te opuAtua. Eaha ta te Atuo
i teie nei
araa
üa hinaaro ratou i reira i te ite i te
Atua ite-ore-hia tei moitai ia ratou. Na
to'na rima puai mai roto mai i
utuafare i tavini ai ra, e mai roto
mai hoi i te rima o Pharao".
ta oe ma
tino ahuru-ma-piti ra no
opu
faoite i te mau nunaa atoo o teie nei
ao i to'na aroha rahi hohonu ia ratou.
TE MAU OHIPA MANA A TE ATUA
1 te vai tîtîïaa taua nunaa ra i Aiphi-
roto
te
Atopa, i te
amui mai to'¬
poipoi, ua
e 3 i nia i te mouà pa-
paroisa'toa
rauhia " GOSENA ". Na Marurai
oro¬
faaineinehia e te ui api.
la haamaitai te Atua i teie nei fare,
ia
manuia te mau ohipa e faaterehia i
retra.
TA TATOU TAVIRIRAA RAHI :
Mai te
pii
rave hia i teie matahiti, e tuâ i teie matahiti i mua te taviriraa
rahi
no
ta tatou mau Fare Haapiiraa. E
tae atu te mau titeti i roto i te mau pa¬
roisa'toa i teie ihoa mau taime, e te
ani nei te mau faatere ia outou ia faaohie e ia haamanuia outou i ta tatou ohi¬
pa,
ia hau atu i to te matahiti i mairi.
E 20 tara le moni no te titeti hoe, e 5
râ titeti i roto i te puta hoe, oia hoi :
100 tara i te puta. Ua faanuuhta te mau
tano i nia
: e 6 pereoo uira, 1 faatoetoeraa maa, e 4 pereoo taataahi "Vic-
ky", e 4 umu tunuraa maa, e 4 pereoo
taataahi "Solex", e mau tano tifaifai e
rave rahi, e te vai atu râ........ E tupu
no Tiurai 1962 i mua
nei.
A rave tatou paatoa i ta tatou mau pu¬
te taviriraa i te 7
titeti, eiaha no te titau noa i te ta¬
te amo râ i ta tatou ohipa. la
hio- paatoa tatou i nia i te ohipa, e ia
ta
no, no
farii tatou ma te manao maitai e te aau
tae i te mau ohipa haapiiraa ei hopoia
tatou, e manuia e e tere te mau
ohipa rarahi i mua ia tatou nei.
mau na
NAMATA OROMETUA
NO
POHE
’Ja tomo te orometua NAMATA i roto i te aua pipi i te matahiti 1932 e ua faatahinuhia osa i te 23 no atete 1953 i MAUPITI ei orometua no Maupiti. E mea herehia oia e to'na paroisa no to'na itoito e no to'na ite i te faatere i te mau ohipa
no to'na îoroa. I te matahiti 1958, ua paruparu to'na tino i te mai, eita te mou
ohipa e maraa faohou ia'na. Ua faaturahia oia t te matahiti 1960. E inaho e parau
api e te oto rahi tei tupu oia hoi au pohe oia i te 21 no Novema i te hora 3 i fe
ahiahi. Na te mau dickono i faatere i te purerao no to'na hunaraa, la haamaitai
mai te Fatu i “to'na tovini vahiné ia Namata vahiné e to te paroi sa'toa no Maupiti
e no te Fatu à e faatae mai i te hoe tino ei faatere i teie nei paroisa iti ta matou
1
)
T
e
Ite
e
tiai nei ma te oaoa.
Nq Teihotu (Diakono ouvaha paroisa Mioupîti).
NO FARANI MAI.
..
Ua foe mai te mau porau ap'i no HIRA
o te pipi orometua tei
haopii i roto i te aua pipi no STRAS¬
BOURG. Ua manuia oia i te mau hiopoaraa e te fomo nei oia i roto i te toru
O
ta'na mau matahiti haapiiraa. Te toe
nei e toru matahiti hou to'na hoiraa
mai i Tahiti nei. Uo'maitihia oia ei Pe-
TEVAEARAI
I te 7 no Titema i Tomohia'i te
fore Amuiraa api i Faanui o Penie-
no te mau pipi, na teie
faaite mai ia tatou i te tiaturiraa no to'na mau hoa pipi ia'na Te
tiaturi atoa nei te Ekalesia ia'na no te
faaitoito i nia tho i ta'no mau haapii¬
raa e tae noa'tu i
te mahana e hoere
retiteni-mono
maitiraa
Ua opuahia teie nei fare rahi e 72
ûvae i te roa e 32 avae i te aano. E
pa.
ite
te
poioiao Diakono, nro te
te rahi o te chi¬
tia i nia no te pupu
apiti atu i te
T a van a mataeinaa,
0 vai te taata opl e te itoito e te
e
parpaing nehenehe roa. Opua-
fore
hio i te matahiti 1955 i rare aè i te
faatereraa a Teuiarai Or, e tana A-
mai ai oia e tovini i te Ekaiesia tahiîi,
no
ioà.
te
•o
i
Eita rô oia e ravai
i to'^na ofa no
chipa a te Fatu ?
I te monureva no te 30 no Novema uai
moi
toe
te
orometua misionore
ahuru E haere r-ia i Uîufoo i prbasibo:
(0 Tuîeao or. Poretitoni Tuhoo. Nrs rei
ohipa e mutu. Te faaitoito
te VEA ia' na ia haapii oia i te reo
eita
ta
nei
te
tahiti e sa onaanotae oia e to'na utucfare t to rotou toaearoa i Raioteo. Mau "'
fuuru î te Taieîe foatupuraa Parau no:
Pafîs tei iono mai ro'no noa'tu fe rova:
te mou orometua i te mau
ore
no
toa
ta'na e faatere nei.
;
ro.
e
te
E
Varua'toa oia te
4) Te mau fare Amuiraa, Te faufao i'roto
o
te
Biliiia ia o te pordu
Atua tei riro ei araîai i te toc
Ua niu hia teie nei fare i te 8 no
Atete 1961, Te tamuta matrjmua o
teie fore o Pori Rapae - e ua pohe
ta
nei
Te pit! o te tamuta o Marama D
pohe atoa Te tomuto api tei mo¬
no atu o Tapea D° no Voitapc. E 28
mahana ohipa i oti ai.
foo
i roto i te
reiro te taata nei
i
mure ore. Ei
faafanau hia'i,
ora
e
fanaurOQ api, E tono ci te au,4
teie reo Peniela. Ua hio hei
te
no
i te Atua i tona mota i
QU
nei
nei
mata
î
tona
vahi tôraa
iho ino.
e
no
mua
i tou
te
toato
.
Arnold:';
BRICOD e fo'no utuofare E taata he--:
ievetia o Bricod orometua tei foaiere il;
te hoe paroisa na roto i no matahiti hoe:’
fare
rahi i te Tino
Ava taero,
te
uü
HOE MISIONARE API.
Te faufaa i roto
mau foufaa io,
ne to rapaou i te mau Tino,
3) Te mau fare Ava. Hoîela. Te
faufaa i rr4o, e faufaa ia no te hoavare i te manoo taata e no te Tapa2) Te Fore mai
tauQ mau
na
oia.
TE REVARAA NO ASSAM
Peniela
Toffloraa fare amuiraa i Faanui
Tuhao IV Tu-
Ua tae te Peretiteni
reao
Orometua
e
haapoo i teie nés
Tomoraa e riana’toa i iriti i teie nei
fare tei Pupu t'iü mai i roto i to ioa
o te A.R,A
Pc-niela ; Geno 32/30
Vernier ^
'Ja amui atoa mai c .Mr
Mr, Bricod te misionare api e te
Tavana.Hau e te hui mena o BoraBora e te Paroita Vaitape e to Anau
E orocs h or. oh cm a roa.
o
1
Ua hic hia ci hio rao.
re e vai nei :
To mau fcj-
Fare Hcapiiroa. Te faufaa
i roto i taua'mau fare ra, E faufaaia ho te maramarama o
la haamàîta' mai te Atuo i teie
Paroita E ia riro mau o Penie-
nei
la api nt-i ei fare
.Atua Aroha,
Hicraa no oe i to
ie
te mou tama
la
ora
no
Taea -Tavano Piti
fenuc
no
Fesonui
.
hepetoma matantua no Atopa., ua
reva'tu i Farani (na nia i te manu reva
T.A.I.) to tatou hoa Dtakono tinito no
Betela. o Assam. Ua rêva oia i Farani
no te faaea hoe matahiti i roto i te hoe
haapiiraa Bibiiia i Strasbourg, ia nehenehe ia'na ia tae i to'na hoiraa mai,, ia
faatere papû i te amuiraa tinito porotetani no Papeete. No roto i to'na manao
i to'na nunaa tinito. ua tia ia'na ia
vaiiho i ta'na ohipa. ta'na vahiné e
ta'na tau tamarii no te haere i te haa¬
piiraa i Farani, Na te Apooraa amui no
te
mau
Ekaiesia i roto i teie nei ao
(Conseil oecuménique) i horoà ia'na I
te hoe pute no taùa tere ra.
ma* te hoe
uputa api roa tei mahitu i mua i te ta¬
Ua riro te tere no Assam
marii tinito no tere tau, ia ite ratou e.
te liai nei te Ekaiesia ia latoq no le
rahi e vai nei i roto i to ratou
nunaa, e e nehenehe roa ia ratou ia pee
ohipa
i te ea 0 to tatou taeae o Assam.
la haamaitai te Atua
i teie tere e ia
manuia.
TF TOI.IORAA FAR F
UA HOI ATU TE OROMETUA MiSIO
NARE 0 STUSSi I FARANI
PIRAE.
mahana toru 13 no Titema, ua
hoi atu Stussi or. i Farani, Ua reve aenei to'na utuofare no te ati mai i pohe
ai te tahi tamahine no'na, 1 roto i le
ûia
!
te
mau
oreroraa
parau
ua
faaite mai fe
auvoha no te paroisa i to ratou aro¬
ha ia Stussi mâ no te mea e ua matau
mau
Ija tomohia "EBENE-EZERA" ap1
hoi te ffjfc patoita api no Pitae, i
te mahana mao 23 no Titeiru!,
i tatara i te parau no
le
1
-
2
-
teie revaraa hinoofo-ore-hia e ana. Na îe Atua e haa¬
no
to'na
maitai ia'na
aau no
e
i to'na utuofare i roto i
to ratou tino e i roto i to ratou varua,
la tio i te Fatu, ia hoi mai ratou no fe
i ta'na ohipa i roto i te Ekaiesia
tahiti nei. Na na orometua VERNIER
rave
raua o
tu
tua
AONET e mono ia'na e tae noa’-
i te mahana
e
api no Betela.
tae mai ai te orome¬
ie ioa "EBE
NE-EZERA" (1 Samueia pene 7)
paroisa ia'na e ua matau oia
puo
.
leheva anae to tatou Atua
Eiaha e faaea i te tiaoio ia leho-
va.
3 - Na lehova e faaoja mai.
teie tare.
E raveraa api tei au i teie tau api e e
tano no te faaanaanatae i te mata o te
taata. la anaanatae atoa râ to ratou
33U i te parau e a'chia i roto.
E ere paha i te hoe fare faite ravai
no te paroita rahi no Pirae. la 1 râ oia
E fare hamani-aravihi roa
i te mau tainie
putuputuraa e tia'i.
Mauruuru no te farüraa pae tino nehe¬
S.A. Imprimerie de Tahiti
filées Pemparls Papeete
FAAARARAA
Na Rereao diakono tasiufa i i'st! i te
opani. Na ADMET Petetsteni Misian-3'
iho i te mau utuafare no Betela. Ua pahono
mai Stussi^mai te foaito.ïs paa-
maitai te
PAROITA ND
nehe roa e te vitiviti.
Mai te avae Tenuare 1962 atu, e
ta tatou inoni vea i nia.
maraa
Mai te fairne i tauihia'i te huru no
te moni netieirac i nia üa faaoromai rô te faa¬
tereraa no te vea i te amo i te mau
ta tatou vea, ua maraa
pau e tae roa mui
i teie nei. No reira
te faaaruhia nei tatou e mai te
avae Tenuare atu, teie aturo ia te
moni
matahiti no ta tatou Vea : 15
ra,
tara
TE 61 0 TE MATAHITI
NUMERA
HOE-AHURU
TITEMA
12
TARA
AYAE NO TE FAAROO PORpTETANI - MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
atu vau ia oe,
ia
te taata
e O i te
Basileîa O te Atua
(l<
3/S .}
NOELA ! 0 te mahana fanauraa îa no te hoe taata api, o lesu to'na ioa.
To'na apî, o to'na ia tahuti-ore no te mea e uu fonau oia i te Varua Ivlaitai
ma te hara-ore.
NOELA ! 0 to'u ino ia rnalvana fanauraa mai te niea e ua faatia vau ia
haere mai lesu e paraiii i roto i to'u aau e i roto i to'u utuafare.
NOELA ! Aita te aiu api tei fanau i Betelehema i pohe i ta’na mau enemi. Opua noa’i ratou i te taparahi ia'na, ua vl ratou ia'na no te mea tei ro¬
to ia ria te Ora mure-ore,
NOELA ^ Eita'toa vau e riro i te faahema, 0 lesu i roto ia'u e upootia iana. la fanau api te taata, e nehenehe noa i te ophi ia haaparuparu i to'na
poroavae, e haaparuporu
râ te taata i to te ophi afii (Genese 3/15)
vérité, en vérité, je te le
dis, si un homme ne nait de
nouveau, il ne peut voir le
**
En
Royaume de Dieu ”
(Evangile de Jean eh. 3 v. 5j
‘
'
L angotst^e que -, Bpniaati en lisant ces paroles jut le lie que /c nu; surpris à regardi^
à ‘écouter en moi pour surprendre te rythme de la vte. ]'écoutais te martèle¬
ms mains et
ment
du sang dams mes cmèves, je faisais jouer mes muscles comme si je cherchais tes
mcontestahles que j'étais un vivani. Qu’avaxs-je besoin de. naître de nouveau ?
pycuves
.
Jésus disait qu’à moins de naître de nouveau les hommes étaient comme des
'mofts-vuianis”l Ce mot évoquait pour moi l'image d’un ensablé, d’un malade incurable
ou encore d’un condamné à mort
Htats-je aussi un "mort-vivantӎ ':t comment pouvaitPourtant
'
on
renaître
Nous étions à la veille de
L’enfant reposait, calme, dans l’humble berceau. Mais une malédiction n’avaitelle pas aussi reposée sur cette naissance. ? N’était-il pas, lid aussi, un condamné à
mort, un berceau menacé dès la première heure par la haine d’Hérode et plus lard par cel¬
le. des pharisiens et de la foule, N'y avait-il pas une ombre à ce tableau, précisément
l'ombre de lu croix ? Que ]ésus dusse naine de nouveau ha aussi, cela n'était pas pos¬
sible ! Car, à la différence des. autres hommes, il n’était pas né seulement de la chair de
Mane mais du Saint dspnl de Dieu ! Ht pourtant il était mort, lui aussi, comme je de¬
vrais mourir, .Mais tl élan ressuscité ! Et moi, ressusciterais-je ?
C'est alors que mon regard s’arrêta sur l’image d’une crèche.
N()!-.L.
Vivre de nouveau, c'est vivre de la promesse et de l’at¬
de. ma résurrection. Je dots .mourir car ce qui est né de la chair est chair mais dé¬
Alors la lumière se fit en moi
tente
la
comme Jésus durant sa vte humaine, tout peut changer en moi, hormis
chair. Et
même pour celle-ct Dieu peut m’accorder des délivrances, des guérisons qid, bien que
jà,
passagères, n'en ont pas moins une signification étemelle. ”Si quelqu’un est en Chnst
i! est une nouvelle créature, tes choses anciennes sont passées, voici : toutes choses
sont
devenues nouvelles ! ”
le jut l’évènement de Noël, qu’il s'y
je le sais
et veux croire en cette pror/,esse. Je veux donner en moi la chance au nouvel homme, je
Que ma vie soit un signe de contradiction comme
révèle à la /ois une comipîion irrémédiable mais aussi une promesse cachée,
veux vivre, je veux croire aux chances de vivre et de. ressusciter qui me sont offertes,
J'accepte qu'il faille mounr mais je crois qu’il est donné de ressusciter nouveau. Je crois
déjà à cette certitude-là et ma vte en est déjà transformée.
'lE-NE
,
Fait partie de Vea Porotetani 1961