EPM_Vea Porotetani_196112.pdf
- Texte
-
TE TERE 0 NA AUAHA NO TE APOORAA AMUI
NO TE MAU EKALESIA.
M. M.
Ua
taeraa
te
roa
ARBUTHNOT
GRAY
Ekalesia Tahiti i
mai i roto ia'na, a tahi
Auvaha a piti tei riro ai
oaoa roa
ta
h)Ja
ra, na
te pae au
rahi o te mou Eka¬
lesia Porotetani e te mau Ekalesia
Keretitiano i roto i teie nei ao.Teie
nei na auvaha e piti no te apooraa
tia
no
amui
O
metua
te mau
Ekalesia,
mari te Ta
:
e nau orote orometua ra o
New York oire rahi no Mate orometua ra o ARBUTHNOT tei faaea i Geniva (Helevetia)
GRAY
rite,
no
e
Na vai
I te
rana
i (ono mai? *
Me i mairi
avae
Samoa,
ae
nei i te
ani nq auva¬
ha no te Ekalesia Tahiti i te Ruru¬
raa ia farerei hia te Ekalesia Tahi¬
ti e te tahi mau auvaha ta te Apoo¬
raa Amui no te mau Totaiete Faatupuraa Parau e tono mai, Ua ani
na
auvaha na roto i te io'a o te Ekalesia Tahiti iho, ia tae mai te ta¬
hi mau taata aravihî i rotopû ia ta¬
tou no te hio i te mau fifi api e tupu nei i te fenua nei mai ô mai i te
mau fenua rarahi no Europe e no
Marite. Ua farii hia taua aniraa ra e
ua tonohia mai na orometua e piti
no te haere mai i Tahiti nei, hou
roua
e haere atu ai i te Apooraa
Rahi i Inidia, o te tupu mai te 17
no Novema e tae noa'tu i te 5 no
Rururaa
no
ua
Titema 1961.
auvaha ra i te
piti ahuru ma hitu e i te piti ahuru
ma vau no Atopa na nia i te manu
reva e ua faaea mai raua e vau maUa tae mai taua
na
hana i ô tatou nei.
I reira atoa
i te taatoa
ha
mau
nei
o
raua
i rave i
te raua faaearaa i le
fenua nei ?
i roto i te hoe fare
i Auae, o tei horoa hia mai e to ta¬
tou hoa e Mi ri a Rei, e ua puta to
raua aau i to raua iteraa e ; ua fa¬
rii hia raua, eiaha mai te hoe mau
taata ratere tei farii hia i roto i te
hotela, mai te mau taeae mau rô.Ua
rahi te mau ohipa ta raua i rave i te
fenua nei, teie rô te mau ohipa ra¬
rahi i mûri nei.
a) 1 te Sabati, ua amui raua i te
pureraa i Betela e i Paofai, e na
Arbuthnot te aoraa (ohipa 16/1134). I te pae ahiahi ua tere raua i
Ua faaea
raua
Arue, Mahina e i Orofara.
b) Ua amui raua i te tuaroi amui i
Ebene-Ezera, e ua faahiahia raua i
te mau himene tarava e te mau ahu
huru rau no te mau pupu o Papeete.
raua
i
faaite mai i te
mua
aro
to tatou mou taeae e to totou
tuahine i
te
faaroo i
roto i teie
ao.
c) E piti paraparau raa ta raua. i
faatupu i Betela i nia iho i te ohi¬
pa a te Apooraa Amui no te mnu Ekalesia.
d) Ua farerei raun i te Tavana Ra¬
hi, te Papai Parau rahi, te Tavana
Oire e ua paraparau hoi i te mou
rahi no Papeete i nio
iho ite mau fifi huru fou no te fe¬
nua e no te Ekalesia i Tahiti nei.
e) Ua farerei raua i te mau faatere no te Ekalesia e te mau Orome
tua no Tahiti e no Moorea i reira
raua i fanite oi i te mau aroharaa
na te mau Ekalesia na lesu i roto i
teie nei ao, ia tatou i to Tahiti nei.
taata
Eaha ta
ua paraparau
e ua
rave
e
faaau
e te mau
reva, te mau tamatae noa'tu i to te paroita taa¬
toa. Ua pupu-hia-rnai i na auvaha
te hoe tamaaraa faahiahia roa. Ua
nehenehe i na auvaha ia faaite i
mua ia ratou i
te tahi mau parau
api no te ohipa e tupu nei i roto i
rii,
e
teie nei
mau
moorâ tei
Papetoai
e
ta'na orometua.
i roto i taua
fenua
hoi i réira te tahi
te faaea na
taata êê.
nei
ua
huru
g) Ua haaati raua i te fenua Tohie ua tae roa raua i Tautira e Tea
hupoo. Ua farii maitai hia raua e te
paroita no Pueu tei faaineiné mai¬
no rnua.
Te orometua,
diakono, te Tavana e to'na
apooraa, te Ui Api ma to ratou ahu
te
.
1 maitai 'fa i te
rau e ua
ia ite i te
te
mau
ohipa
nehenehe hoi ia
raua
rahi. Ua
parau ta raua i tapao no
tei faaite hia ia raua e
mau mea e rave
mau
te mau mea
faaineine raua i te hoe rapport no
te horoa'tu i te Peretiteni no te Ae
Amui no te
Faatupuraa Parau.
mau
Totaiete
raua i te haere i Raiaia farerei hoi i to tatou
hoa i reira. No te poto ra o te
Ua hinaaro
tea
maü
ma
e
taime, aita'tura taua opuaraa ra i
tupu. E riro paha i a tia i te Fatu ei
te
tahi Ta taime i
mua
nei.
ra. e
mau
ti,
tai ia ratciu
haapiirua,
henehe io parau e taua na mahana
e vau ta raua i faaea mai i ô tatou
pooroo
no
matai toi atoa
fare
Ua haaoti raua ia Moorea
mai te faaea rii i Haapiti i roto ote
fare pure no te farerei te paroita e
i roto hoi i te fare no te Orometua
o Tapao, te Peretiteni no te Tuhaa
Toru. Ua ite atoa raua i te fare pu¬
Auaa taua tere ra, ua ite raua e te
harnani hia ra te rnau hotela e te
mau fare faaearaa no te mou ratere
cre
e moe i te
Pueu te parau no te
i nehenehe faahou ia
raua i ta tatou
te Auo pipi i
reifo te Tomite Tamou i pupu atu
ai ia raua i te hoe tomaurao, E ne¬
mau
rahi
re
(Eita paha
no
moue),
f) Ua tae raua i Moorea e ua fare¬
rei i te paroita no Afareaitu e ta'na
Orometua o tei farii ia raua i te fa¬
re pure, e ua pupu hoi i te hoe tamaaraa.
ao.
hoa
Eaha
Io raua manao 1
Io raua lere i o lalou
nei ?
mau
a
A tahi roa ra teie na hoa no tatou
tae mai i Patitifa nei. E te oaoa
nei tatou i te
i farerei
na
teie
atoa
mea
mua,
Evonelio
te
Houvtllei
Las
tos
e, o tatou ta raua
Na Tahiti atu hoi
parareraa'tu i roto i
rahi, e na Tahiti
hoi, to’na auvaha no te hui
nei
te
moano
faaroo i roto i teie nei ao, haere
raa'tu i Fiji e i Inidia.
Ua faaite mai raua i to raua oaoa
rahi e tu raua maere i te iteraa i
Tahiti nei i te hoê Ekalesia tahito
roa o tei riro atoa ei Ekalesia api
roa, 0 te Ekalesia Tahiti te Ekale¬
sia tahito roa ae i Patitifa nei, e o
te Ekalesia Tahiti te Ekalesia api
roa i teie nei mahana na roto i te
rahiraa o ta'na mau tamarii api Te
hoe ohipa ta raua i hio maitai,
o
te huruTa no to te Paroita haapupuraa hia (oia hoi te mau amuiraa),Ua
riro
taua
paroita
ra,
mai te peu
i roto i te
mau
pupu
i roto i te
mau
Ekalesia
e : ua rave hia te ohipa
mau pupu tataitahi e te
ei puai
no
te
feia itoito e te mau tino ekalesia
Ua oaoa atoa raua i te ite¬
raa i te Ui Api e te mau pupu tama¬
ora mau.
rii
ei
e
no te haapiiraa sabati o tei riro
ohipa tumu no te Ekalesia.
Ua faahiahia atoa raua i te iteraa
: te hinaaro nei te nunaa e te E-
kalesia Tahiti i te topae i te faano to' na mau metua e te rnau
peu maitatai ta te Evanelia i horoa
ia'na. Ua mauruuru hoi raua i te
iteraa i to te mau tamarii hinaaro
rahi i te haapii e i te imi hoi i te
hoe ororao o tei hio tia i te tau i
mua mai te haamoe ore i
te mau
maitai ta te Atua i horoa mai i mutaa iho.
roo
TE ATU A E TE TAATA
TUATIRAA
C • EAHA TA TE ATUA I RAVE
Ta te Atua opuaraa teieTa, ia T teie
nei ao i te Aroha (te here) te oaoa, ia
noaa i te mou tane e te mau vahiné te
h au e te poupou i roto i te utuafare, e
i mua hoi i to ratou mau hoa. Te hinaaro nei te Atua ia rire te mau taata
tou
(te tane, te vahiné e te
mau tamarii) et feia tiamâ i te hinaaroraa, i te haamoriraa e i te atiraa atu
hoi
ia'na. Area rô, ua ô mai te hara i
mea
araa
maitai
rave
tan!
a
i
ta'no
te opu-
Atuo
te
nc'na
nunoo
piti ta'na i faariro
ma
ei Atua oia
e
no
toua
taua
ua
nu-
ra.
ae
tahi dtu
te
ia ratou
e:
ratou
mau
e
ae
i
parau noa oia
atu i te mau atua
hi
metua ta outou
e
hoi, taua
ra,
tei
parau
mau nunaa
auvaha
no
te Tuhaa
tii
V, o Terito orometua
no
mou
mau
ohipa ta
tere
ra
na
auvaha i
rave
i taua
:
i) Haamatiraa orometua, Ua faataa te
A.R.A. e piti orometua api i teie matahiti
no
te Tuhaa V,
a) 0 MARURAI MA Ua haamauhia
taua
i Moerai (ik’urutu). Mai te poheraa
mai â o Tevai orometua, to taua paroi,S3 ra vai otare noa raa, I teie matahiti.
ua
faataa te A.R.A. ia Marurai mâ tei
mai na Rurutu, ei orometua no
tonohia
taua paroisa ra. ( te mahana i tapae ai
te
pahi
Rurutu, ua putuputu ihoa te
paroisa e tae noa'tu i te Apooraa Tu¬
haa no te fenua, no te tiai mai i te oro¬
metua api. 1 taua mahana ra ihoa, i mû¬
ri ae i te Apooraa Tuhaa, ua haamau
hia Marurai mâ, tei farii oaoa hia e te
i
paroisa.
TERIIVAEA MA. Ua haamauhia
raua
i Mataura (Tubuai). E mea maoro
atoa to Tubuai vai noa raa mai te tiai
noa, i te tahi orometua no te tauturu ia
Tapuarii te orometua hoe roa tei faate
i taua fenua ra. I te sabati i tapae
ai te pahi i reira, ua ruru mai to te fe¬
te
ere no
Atua,
na
no
no
iho i
atoa i nia
te
rnea e mea ra¬
tahi-atu
nunaa
te
mau
nunao
roa hos outou
atoa. No te
Fatu ia
niea
oe e
ua
i
ou¬
i
rô
tapae
ta'na i fafau i
te parau
ïnetua,
to oc .itou
reira te Fatu i iriti mai ai'
I roto i te irava matamua
ô
ra, te na
ra te
taua tute
no
Atua i to'na
nunaa e ;
no
A faaitoito
pû ia ratou
riro te reira ei faaiteroa ia Iseraela e :
no té Atua oia e ia ouraro oia i tana
nei
tia'i.
TE FAAROO ORE MO TE NUNAA
MAITIHIA.
üa oha te nunaa maTiliia i mûri ae i
to te ture horoarao hia ia'na ? Ua ite
hoi oia e, no te Atua oia, ua ite oia e:
na te Atua i faatiamô ia'na i te titiraa
apoo pape aore e pape o roto". E uc
tamau ô te nunaa i te faaroo ore i te
^Jre e
mau
Aiphiti,
no
faaroo
ai Mose i
te
ture i
na
area
te
rô
ua tamau ô ratou i
te taime i haere
ia'na. I
ore
Atua
papai hia
ra no
e
te
rave
mai i
te Atua, ua tama-
ta
te nunaa na roto i te aratairaa a
Aarona i te homani i te hoe hohoa no
te Atua. Ua iriti ratou e ua
pûpû i ta
ratou
reira
taoa
mou
no
te
faatahe i te
hoe kavQ auro.
ouro e ua
hamani i te
le tiai i ta ratou
orome'
e na
tavini api o le Fatu,
metua
api
no Moetai i auvaha mai i te
teie fare e na’na i pùpû i te
taviri ia Terito orometua. o tei farii na
parau no
roto i te ioa
!
te
tare,
a
o
le A.R.A.
tomo atu ai
e ua
na
iriti hoi
paroisa'toa
3 i roto Na'na’toa i haapao i te aoraa i ma i te parau no te Penetekose
e
to
(Ohipa pene 2). 0 "te fare uira" te ioa
teie
na
fenua. ei miti
maaro ore no
haamaitai i te mau utuafare e te mau
taata'toa tei hoohia e te Fatu i te hoo
rahi.
te
TEURA DIAKONO NO MUTUA-
URA (Rimatara). Ua haainanahia oia e
te A.R A. ei tauturu orometua no te
faatere i te amuiraa tti no Muluaura.tei
vai otarc noa na roto i te mau .matahiti
e rave rahi.Ua mauruuru roa te amuiraa iti no Mutnaura i to te A.R A. haamanaraa
i to ratou iho Diakono ei faaratou.
taua mouà ra, e ei
i to na oire atoa.
reira ratou
e
farerei
teie fare. E ioa te reira
apooraa a te arii
Atopa, i te
amui mai to'¬
poipoi, ua
e 3 i nia i te mouà
paroisa'toa
rauhia " GOSENA ". Na Marurai
paoro¬
no
te tare
i mulaaijio, ei reira
ta'na apooraa e faaoti ai i te mau pa¬
atoa, 0 te haponohia i mûri aè i ro¬
to i te rima o te mau tavana e te huiraatira.
rau
la riro atoa teie nei fare, ei pû no te
feruriraa i te mau parau e ora'i te ui
api 0 te fenua i taie tau. Mai te fare
uira tei riro ei pueraa no te uira o te
afaihia
e te mau niuniu i te mau vahi
atoa, ia riro atoa ia ei hohoa
no teie
faatere ui api i te
mau hepetoma i roto i teie nei
fare, e
ia faal ratou ia ratou iho i te paari no
nia mai i reira, ia nehenehe ia ratou ia
aratai i te feia api i faarirohia'i ratou
la tae te
mau
ei
faatere.
0 mûri aè i te pureraa, ua haapaohia
te
aufauraa, te tahi tuaroi, e ua opanina roto i te tahi mau ohipa hauti tei
hia
I taua mahana ra, 24 no
hora 10 i te
0
tare.
2) TOMORAA FARE Ul API I RURU¬
TU. Ua faatiahia teie fare i nia i te
inouà ei taamuraa i na oire e 3 no te
fenua. E vahi papû e te ate.atea maitai
taua vahi ra. E na roto te ui api i to
ratou iho mau oire te paiuma'tu i nia i
na
;
tutuu ore ratou i te nunaa ia hoi
mai i te Atua ta ratou i faarue. 0 lere-
parau
mia tei parau e :
nunaa
tumu
te pape ora e ua
o
parau
No
"E piti hara ta tou
faarue ratou ia'u i te
ua
;
a
te Atua.
faaroo
to ratou
tou mau
ô ratou i te
ore ua
tupu to ra¬
ati rarohi. Ua tae mai to Asura
Sabulonia
e
to
naa
maitihia
e ua
te faoutua i te nu¬
faatitihia te tahi pae
no
rahi.
TE OHIPA RAHI AE TA TE ATU4
I RAVE NO TE TAATOA.
Noa'tu to te nunaa maitihia patoiraa
i te faaroo i te mau vea a te Atua, e
noo'tu to ratou patoiraa i te auraro i te
rave
e
faatuaraa, aita te Atua i faaea i
aroha i to'na nunaa. Üa aroha oia
ia ratou e tae noa'tura i te horoarao
mai i ta'na iho Tamaiti here. Üa faatia
hia teie nei parau i roto i na pene ho-
mau
te
buka mo'a
no te
Atuo.
-
roto ,i te ohipa rahi i horoahia i roto
i to opja rima, la riro orua ei miti i ro¬
no
lsaia,i)eremia ^Hosea, ua
vau to Atua". -Aita te Atua i
parau
i taua parau ra i te tahi atu nunaa, Na
roto i taua huru parauraa ra i taa ê ai
Iseraela i te tahi atu mou nunna, Ua
"0
PARAU API
I
tere
i te parau fafau, ua tdmau te Atua
i te tonoraa i te mau peropheta i roto¬
naa
Te vai atura
taatoa
t
üa hinaaro ratou i reira i te ite i te
Atua ite-ore-hia tei moitai ia ratou. Na
roto i taua ohipo ra ua hara ratou i te
hara haornori idolo. Aita roa i maraa i
taua nunaa i maitihia e te Atua ra te
auraro s te faaturo i to'na Atua. Aita i
tia ia ratou ia faaoromai i te tiairaa i
ta'na pa'rauraa mai, e aita hoi i tiaturi
i a'na,
TE TONO NEI TE ATUA I TA'NA
MAU VE A.
No te faohamanao tamau i to'na nu¬
pea no te
tua api. I taua mahana ra ihoa i haa¬
mauhia 0 Teriivaea mâ, tei faarii oaoa
hia e to te fenua.
Fi-
Samueia orometua. Teie te tahi
e 0
ma¬
iti haihai
c nunaa
Aroha nei
te
Ilot i
nua
i maiti, ua reva'tu e piti
te A.R.A. i te mau fenua i
i te
i maiti ai te Fatu io
e
-
avae
moiî hoi outou
outou i te
ae
roto i te
feaa pinepine ratou i te huru o te Atuo
rnau ei Atua rahi ae i te atua o to ra¬
! te
ra
Posa.
fenua nei. E
tou,
hoe-ahuru-ma-piti
hia "ISERAELA", ua
na opu
TERE I TE TUHAA V
taua nunaa
no te mana o te
nunaa
hinaaro ai
outou
mau
E
ê
oroa
rotopû i te
tae roo rpai i teie nei, e a maiti
ia'u ei Atua mou no outou'i"Oia
outou io'u ei Atua mau no outou ’*Oia
mau
maere roa
lehova
to
outou Atua. Ua maiti to outou Atua
ia outou ia riro outou ei nunaa no'na i
opû. Ua
"A faorue
Sinai.
e
te
i te
"
te
to outou
mori
Ua
tapao taa
i haa-
o
roto mai i te titiraa
nunaa ra no
o
roto
te mea, e meo
te maramatama
io ratou i ta ratou hoapaorao i mua ia'¬
e i mua hoi ia vetahi ê. Ua horoahia mai taua ture ra i nia i te mou'a i
na
tono te Atua i toîna tavini ia Mo-
Atua tei faotiamâ ia ratou, no
reiro to ratou haamonao tamauroa i taua
EAHA TE ATUA I MAITI Al I TAUA
NA OPU TINO AHURU-MA-PITI RA ?
Aito te Atua i maiti i toua na opu timoitai
nehenehe ia'na ia
e
ra,
aratai ia ratou i te fenua i fafau-hio
na
ra no
aroha oia ia ratou e no te
faaite ra oia i to'na aroha i
nunaa
ua
et
naa ra.
ahuru-ma-piti
TE HO ROA NO TE T’JRE.
I mûri ae i to'na facstiamâ-raa i to'na
nunaa i te tlflrao i
Aiphiti, ua horoa te
Atua ia ratou i te hoe ture no te faaite
ra no
se e na roto i te mau ohipa maere e te
faahiahia e rave rahi ua upootia oia i
nia iho ia Pharao e ua iriti mai oia i
mana no Sata? Ua maiti oia i na
ota
to'na rima puai mai roto mai i
utuafare i tavini ai ra, e mai roto
mai hoi i te rima o Pharao".
ta oe ma
te
mea ua
ti,
tamarii i te
mau
hoe-ahuru
opu
te vavohi i
Atua. Eaha ta
ao no
te
tino ahuru-ma-piti
opu
faoite i te mau nunaa atoo o teie nei
ao i to'na aroha rahi hohonu ia ratou.
TE MAU OHIPA MANA A TE ATUA
1 te vai tîtîïaa taua nunaa ra i Aiphi-
faaino ra Sa¬
ta’na opuaraa ? Ua haamata te
ta’na ohipa rahi no te faatiamô
n-i. Ua nafea
no
na
te
taua
i to'na iteraa e, te
Atua i
i
te
ao
i teie nei
roto
i
i taua
cb)( )0
teie nei
O
mau metua. No reira ua foaite te
Atua ia ratou na roto i te mou ohipa
taa'e e rave rahi, ia ite ratou e, e mea
rahi ae oia e te puai hoi i te tahi atu
mau atua faufoa ore. Ua maiti te Atua
mau
faaineinehia e te ui api.
la haamaitai te Atua i teie nei fare,
ia
manuia te mau ohipa e faaterehia i
retra.
TA TATOU TAVIRIRAA RAHI :
Mai te
pii
rave
hia i teie
â i teie matahiti i
rahi
no
ta tatou
mau
matahiti,
e
tu-
te taviriraa
Fare Haapiiraa. E
mua
tae atu te mau titeti i roto i te mau pa¬
roisa'toa i teie ihoa mau taime, e te
ani nei te mau faatere ia outou ia faaoe ia haamanuia outou i ta tatou ohi¬
hie
pa,
ia hau atu i to te matahiti i mairi.
E 20 tara le moni no te titeti hoe, e 5
râ titeti i roto i te puta hoe, oia hoi :
100 tara i te puta. Ua faanuuhta te mau
tano i nia : e 6 pereoo uira, 1 faatoetoeraa maa, e 4 pereoo taataahi "Vice 4 umu tunuraa maa, e 4 pereoo
taataahi "Solex", e mau tano tifaifai e
ky",
rave rahi, e te vai atu râ........ E tupu
te taviriraa i te 7 no Tiurai 1962 i mua
nei.
A rave tatou paatoa i ta tatou mau pu¬
no te titau noa i te ta¬
te amo râ i ta tatou ohipa. la
hio- paatoa tatou i nia i te ohipa, e ia
ta
titeti, eiaha
no, no
farii tatou ma te manao maitai e te aau
tae i te mau ohipa haapiiraa ei hopoia
tatou,
ohipa rarahi i
mau na
e
manuia e e tere te
ia tatou nei.
mua
mau
NAMATA OROMETUA
NO
POHE
’Ja tomo te orometua NAMATA i roto i te aua pipi i te matahiti 1932 e ua faatahinuhia osa i te 23 no atete 1953 i MAUPITI ei orometua no Maupiti. E mea herehia oia e to'na paroisa no to'na itoito e no to'na ite i te faatere i te mau ohipa
no to'na îoroa. I te matahiti 1958, ua paruparu to'na tino i te mai, eita te mou
ohipa e maraa faohou ia'na. Ua faaturahia oia t te matahiti 1960. E inaho e parau
api e te oto rahi tei tupu oia hoi au pohe oia i te 21 no Novema i te hora 3 i fe
ahiahi. Na te mau dickono i faatere i te purerao no to'na hunaraa, la haamaitai
mai te Fatu i “to'na tovini vahiné ia Namata vahiné e to te paroi sa'toa no Maupiti
e no te Fatu à e faatae mai i te hoe tino ei faatere i teie nei paroisa iti ta matou
1
)
T
e
Ite
e
tiai nei
ma
te oaoa.
Nq Teihotu
NO FARANI MAI.
Ua foe mai te
TEVAEARAI
..
ap'i no HIRA
pipi orometua tei
mau porau
te
o
haopii i roto i te
aua
pipi
no
STRAS¬
hiopoaraa e te fomo nei oia i roto i te toru
O
ta'na mau matahiti haapiiraa. Te toe
BOURG. Ua manuia oia i te
mau
toru
e
I te 7 no Titema i Tomohia'i te
fore Amuiraa api i Faanui o Penie-
mai i Tahiti nei.
mai ai oia
e
Eita rô oia
pa.
ite
te
ravai
no
te
0 vai te taata opl e
e
tia i nia
chipa
a
no
te pupu
ioà.
te
•o
opuahia teie nei fare rahi e 72
i te roa e 32 avae i te aano. E
Ua
ûvae
Opua-
parpaing nehenehe roa.
fore
hio i te matahiti 1955 i rare aè i te
faatereraa a Teuiarai Or, e tana A-
tovini i te Ekaiesia tahiîi,
e
rahi o te chi¬
te itoito e te
i to'^na ofa no
poioiao
Diakono,
nro
te apiti atu
i te
T a van a mataeinaa,
te Fatu ?
I te
monureva no
moi
toe
te
30
no
Novema uai
orometua misionore
te
ahuru E haere r-ia i Uîufoo i prbasibo:
(0 Tuîeao or. Poretitoni Tuhoo. Nrs rei
eita
ta
ohipa
te
e
mutu. Te
faaitoito
nei te VEA ia' na ia haapii oia i te reo
tahiti e sa onaanotae oia e to'na utucfare t to rotou toaearoa i Raioteo. Mau "'
fuuru î te Taieîe foatupuraa Parau no:
Pafîs tei iono mai ro'no noa'tu fe rova:
te
ore
no
toa
ta'na
mou
e
orometua
i te
mau
4) Te
mau
fao i'roto
o
;
E
ro.
te
e
ta
fare Amuiraa, Te faute
Biliiia ia
nei
Te pit! o te tamuta o Marama D
pohe atoa Te tomuto api tei mo¬
no atu o Tapea D° no Voitapc. E 28
mahana ohipa i oti ai.
foo
i roto i te
o
pordu
mure ore. Ei
faafanau hia'i,
e
fanaurOQ api, E tono ci te au,4
teie reo Peniela. Ua hio hei
te
no
i te Atua i tona mota i
nei
nei
te
ora
reiro te taata nei
QU
te
Atua tei riro ei araîai i te toc
Ua niu hia teie nei fare i te 8 no
Atete 1961, Te tamuta matrjmua o
teie fore o Pori Rapae - e ua pohe
i
Varua'toa oia
mata
î
tona
vahi tôraa
iho ino.
e
i tou
mua
no
te
toato
.
Arnold:';
BRICOD e fo'no utuofare E taata he--:
ievetia o Bricod orometua tei foaiere il;
te hoe paroisa na roto i no matahiti hoe:’
fare
rahi i te Tino
Ava taero,
te
uü
HOE MISIONARE API.
Te faufaa i roto
mau foufaa io,
ne to rapaou i te mau Tino,
3) Te mau fare Ava. Hoîela. Te
faufaa i rr4o, e faufaa ia no te hoavare i te manoo taata e no te Tapa2) Te Fore mai
tauQ mau
na
oia.
TE REVARAA NO ASSAM
Peniela
Toffloraa fare amuiraa i Faanui
matahiti hou to'na hoiraa
Uo'maitihia oia ei Peretiteni-mono no te mau pipi, na teie
maitiraa
i faaite mai ia tatou i te tiaturiraa no to'na mau hoa pipi ia'na Te
tiaturi atoa nei te Ekalesia ia'na no te
faaitoito i nia tho i ta'no mau haapii¬
raa e tae noa'tu i
te mahana e hoere
nei
(Diakono ouvaha paroisa Mioupîti).
Tuhao IV Tu-
Ua tae te Peretiteni
reao
Orometua
e
haapoo i teie nés
iriti i teie nei
i roto i to ioa
Geno 32/30
Tomoraa e riana’toa i
fare tei Pupu t'iü mai
o te A.R,A
Pc-niela ;
c
Vernier
.Mr
^
Mr, Bricod te misionare api e te
Tavana.Hau e te hui mena o BoraBora e te Paroita Vaitape e to Anau
E orocs h or. oh cm a roa.
1
Ua hic hia ci
re e vai nei :
i roto i
'Ja amui atoa mai
o
hio
rao.
To
fcj-
mau
Fare Hcapiiroa. Te faufaa
taua'mau fare ra, E faufaa-
ia ho te maramarama o
la haamàîta' mai te Atuo i teie
Paroita E ia riro mau o Penie-
nei
la api nt-i ei fare
.Atua Aroha,
Hicraa
te mou tama
la
ora
i to
no
Taea -Tavano Piti
fenuc
no oe
ie
no
Fesonui
.
faatere nei.
hepetoma matantua no Atopa., ua
reva'tu i Farani (na nia i te manu reva
T.A.I.) to tatou hoa Dtakono tinito no
Betela. o Assam. Ua rêva oia i Farani
no te faaea hoe matahiti i roto i te hoe
haapiiraa Bibiiia i Strasbourg, ia nehenehe ia'na ia tae i to'na hoiraa mai,, ia
faatere papû i te amuiraa tinito porotetani no Papeete. No roto i to'na manao
i to'na nunaa tinito. ua tia ia'na ia
vaiiho i ta'na ohipa. ta'na vahiné e
ta'na tau tamarii no te haere i te haa¬
piiraa i Farani, Na te Apooraa amui no
te
mau
Ekaiesia i roto i teie nei ao
(Conseil oecuménique) i horoà ia'na I
te hoe pute no taùa tere ra.
ma* te hoe
tei mahitu i mua i te ta¬
Ua riro te tere no Assam
uputa api roa
marii tinito no tere tau, ia ite ratou e.
te liai nei te Ekaiesia ia latoq no le
ohipa
rahi
e
vai nei i roto i to ratou
nunaa, e e nehenehe roa ia ratou ia
i te ea 0 to tatou taeae o Assam.
la haamaitai te Atua
i teie tere
manuia.
pee
e
ia
TF TOI.IORAA FAR F
UA HOI ATU TE OROMETUA MiSIO
NARE 0 STUSSi I FARANI
PIRAE.
mahana toru 13 no Titema, ua
hoi atu Stussi or. i Farani, Ua reve aenei to'na utuofare no te ati mai i pohe
ai te tahi tamahine no'na, 1 roto i le
ûia
!
te
oreroraa
mau
parau
ua
faaite mai fe
auvoha no te paroisa i to ratou aro¬
ha ia Stussi mâ no te mea e ua matau
mau
maitai te
iho i
hono
puo
paroisa ia'na
matau oia
ie ioa "EBE
NE-EZERA" (1 Samueia pene 7)
-
leheva anae to tatou Atua
Eiaha e faaea i te tiaoio ia leho-
Stussi^mai te foaito.ïs paato'na aau no teie revaraa hi-
va.
-
Na lehova e faaoja mai.
Betela. Ua
no
Betela.
3
hamani-aravihi roa teie tare.
api tei au i teie tau api e e
tano no te faaanaanatae i te mata o te
taata. la anaanatae atoa râ to ratou
E fare
E raveraa
i roto.
E ere paha i te hoe fare faite ravai
no te paroita rahi no Pirae. la 1 râ oia
i te mau tainie putuputuraa e tia'i.
33U
i te parau e a'chia
Mauruuru no te farüraa pae
S.A. Imprimerie de Tahiti
filées Pemparls Papeete
.
-
e ua
mai
api
i tatara i te parau no
le
1
no
FAAARARAA
Na Rereao diakono tasiufa i i'st! i te
opani. Na ADMET Petetsteni Misian-3'
2
utuafare
noofo-ore-hia e ana. Na îe Atua e haa¬
maitai ia'na e i to'na utuofare i roto i
to ratou tino e i roto i to ratou varua,
la tio i te Fatu, ia hoi mai ratou no fe
rave i ta'na ohipa i roto i te Ekaiesia
tahiti nei. Na na orometua VERNIER
raua o AONET e mono ia'na e tae noa’tu i te mahana e tae mai ai te orome¬
tua
Ija tomohia "EBENE-EZERA" ap1
hoi te ffjfc patoita api no Pitae, i
te mahana mao 23 no Titeiru!,
pa-
te mau
no
PAROITA ND
nehe roa e te vitiviti.
tino nehe¬
Mai te
maraa
avae
ta tatou
Tenuare 1962 atu,
inoni
Mai te fairne i
vea
e
i nia.
tauihia'i te huru
no
te moni netieirac i nia üa faaoromai rô te faa¬
tereraa no te vea i te amo i te mau
pau e tae roa mui i teie nei. No reira
ra, te faaaruhia nei tatou e mai te
avae Tenuare atu, teie aturo ia te
moni
matahiti no ta tatou Vea : 15
ta tatou vea, ua maraa
tara
TE 61 0 TE MATAHITI
NUMERA
HOE-AHURU
AYAE NO TE FAAROO
PORpTETANI
-
MENSUEL PROTESTANT DE POLYNESIE
atu vau ia oe,
Basileîa
TITEMA
12
TARA
O
ia
te taata
e O i te
te Atua
3/S .}
(l<
NOELA ! 0 te mahana fanauraa îa no te hoe taata api, o lesu to'na ioa.
To'na apî, o to'na ia tahuti-ore no te mea e uu fonau oia i te Varua Ivlaitai
ma te hara-ore.
NOELA ! 0 to'u ino ia rnalvana fanauraa mai te
haere mai lesu e paraiii i roto i to'u aau e i roto i
niea e ua
faatia
vau
ia
to'u utuafare.
mi.
Aita te aiu api tei fanau i Betelehema i pohe i ta’na mau eneOpua noa’i ratou i te taparahi ia'na, ua vl ratou ia'na no te mea tei ro¬
to
ia
NOELA !
ria
te Ora mure-ore,
NOELA ^ Eita'toa vau e riro i te faahema, 0 lesu i roto ia'u e upootia iana. la fanau api te taata, e nehenehe noa i te ophi ia haaparuparu i to'na
poroavae, e
haaparuporu râ te taata i to te ophi afii (Genese 3/15)
vérité, en vérité, je te le
dis, si un homme ne nait de
nouveau, il ne peut voir le
**
En
Royaume de Dieu ”
(Evangile de Jean eh. 3 v. 5j
‘
'
L angotst^e que -, Bpniaati en lisant ces paroles jut le lie que /c nu; surpris à
à ‘écouter en moi pour surprendre te rythme de la vte. ]'écoutais te
ms mains et
regardi^
martèle¬
dams mes cmèves, je faisais jouer mes muscles comme si je cherchais tes
mcontestahles que j'étais un vivani. Qu’avaxs-je besoin de. naître de nouveau ?
Pourtant Jésus disait qu’à moins de naître de nouveau les hommes étaient comme des
'mofts-vuianis”l Ce mot évoquait pour moi l'image d’un ensablé, d’un malade incurable
ou encore d’un condamné à mort
Htats-je aussi un "mort-vivantӎ ':t comment pouvaitment
du sang
pycuves
.
'
on
renaître
regard s’arrêta sur l’image d’une crèche. Nous étions à la veille de
L’enfant reposait, calme, dans l’humble berceau. Mais une malédiction n’avaitelle pas aussi reposée sur cette naissance. ? N’était-il pas, lid aussi, un condamné à
mort, un berceau menacé dès la première heure par la haine d’Hérode et plus lard par cel¬
le. des pharisiens et de la foule, N'y avait-il pas une ombre à ce tableau, précisément
l'ombre de lu croix ? Que ]ésus dusse naine de nouveau ha aussi, cela n'était pas pos¬
sible ! Car, à la différence des. autres hommes, il n’était pas né seulement de la chair de
Mane mais du Saint dspnl de Dieu ! Ht pourtant il était mort, lui aussi, comme je de¬
vrais mourir, .Mais tl élan ressuscité ! Et moi, ressusciterais-je ?
C'est alors que mon
N()!-.L.
moi Vivre de nouveau, c'est vivre de la promesse et de l’at¬
Je dots .mourir car ce qui est né de la chair est chair mais dé¬
jà, comme Jésus durant sa vte humaine, tout peut changer en moi, hormis la chair. Et
même pour celle-ct Dieu peut m’accorder des délivrances, des guérisons qid, bien que
passagères, n'en ont pas moins une signification étemelle. ”Si quelqu’un est en Chnst
i! est une nouvelle créature, tes choses anciennes sont passées, voici : toutes choses
Alors la lumière
se
fit
en
tente
de.
sont
devenues nouvelles ! ”
ma
résurrection.
Que ma vie soit un signe de contradiction comme le jut l’évènement de Noël, qu’il s'y
une comipîion irrémédiable mais aussi une promesse cachée, je le sais
et veux croire en cette pror/,esse. Je veux donner en moi la chance au nouvel homme, je
veux vivre, je veux croire aux chances de vivre et de. ressusciter qui me sont offertes,
J'accepte qu'il faille mounr mais je crois qu’il est donné de ressusciter nouveau. Je crois
déjà à cette certitude-là et ma vte en est déjà transformée.
révèle à la /ois
'lE-NE
,
Fait partie de Vea Porotetani 1961