EPM_Vea Porotetani_196110.pdf
- Texte
-
MAU
1 TE
PARAU
APOORAA RAHI
tupu ta. tatou Apooraa Rahi no teie ina,tai’iti 18 61 J raai te 8
e tae noa'tu i te II no Atete
Ua orauahia teie nei putuputuraa
na roto i te hoe
pureraa tei faaterehia e Tuteao ororaetua
(i^eretiLia
ra
tupu ai i roto
a
hoi
to
te hoe
.
teni
te
no
IV)
tuhaa
i
te
7
Atete
no
14/23- ohipa l/Sv . r . )
i
oia
namüa
Na r oto i
faahaamana'o
te
i
pô(luka
te
ta'na f a-a i t o i t or aa
i
te
liopoia
rahi
tei amolli a e te Ekaiesia i teie iiiatabiti, oia hoi
te ohipa no te .taurua o te Fa r e-haap i i raa. Na taua
ohipa rahi ra , i îaaite mai i te huru o te E—
kalesia i teie tau, Are’a râ aita te ohipa i oti,
ua
e
'iiaraa
rau
mana'o
i
tia
mea
e
i
te
nei
Ekaiesia
teite
o
tau,
rd
maite
teie
vahi
ao,
oia
ore
oia
e,
te
no
ia
ia
te
faahe-
mau
riro, ia haano lesu i uoto
to'na maitai ite mau
oia ia
te ite
i
opéré
i
ara
atoa.
i.na uahana
te Ska,lesia
roto
4
hiopoa te A.R.A.
1 te huru no
i
tau; to'na iiiau va
hi itoito
,to'na aau vahi paruparu, te mau ohipa,
rarahi e vai nei i mua ia'na i teie tau, e te mau
fifi e nehenejie ia'na ia farerei, Aita'tu râ
parau
rahi tei mana*ona'o-hia e te A.R.A., maori ra
Na
e
ua
teie
,
,
ia
ia 'na
e
i
te
turaa
i
Ilaati
Rata
te
Na
lau
hoi
tauturu
te
110
no' roto
parau
huru
mai
tau
nia
oia
rave.
e
tou
Ekaiesia i teie
i te mana no
te
ara,
tuu-ore
na
te
ê
ani
tuu-
te aratai,
ohipa *toa ta'
mau
i
vauvau
e
ia
e
no
,
ia
mua
ou-
i teie nei putupu¬
mai
2
.
nei
putuputuraa.
-
TE HAAPtIRAA SABATI
ai
matarohia
tei
opanihia,
.ua
ICG0-I96I
te
haapiiraa
te
roto
na
i
i
te
natahiti
ianu
Sabati no
îiiopoaraa
mau
tamarii.
■
'
Te hiopoaraa .
Ua haapa'qliia te hiopoaraa
( Talriti e
oor'ea ) mat te
i
te
natahiti
te
■ e
mairi,
mau
ru-
ruro^a,
a)
e
3
.
te' IC
Atete.
no
r.oto ,i
te
no
i
au
te
te
i
nia
te
vahi
Sabati
te
i
nau
;
i roto i na Tuhaa15, e tae noa'tu
i
aero
hurù,
i
te
no
te apeehia
aau
uaapiiraa
faaauhia
Te'vai
teie
Ua
tuhaeu'toa niai
iie
,ni-tuhaa.Ia
ru
na
e
hiohia
,
i haerë
no
te
roa
natahiti
Tonite
i
peretite—
aita te hu
i mua , ia
i
iaairi
.
paroisa tei nauruuruhia e te To;.iitÆ , e mau haapi iraa ruperupe e te f aater e—ma i —
tni-hia. Are'a râ,'te vai atoa ra, té mau paroisa
tei ere roa i taui, e aore ra tei hoitia'tu i mû¬
ri, Te aniliia nei te nau-Apooraa Diakono ia faaitoito maitai
raton i taua ohipa faufaa rahi
ra.
la na reira*toa te feia metua i to ratoupae
,
ia
tono-itoi tohia te tamarii i. te haapiiraa i te Nmau
.^abati atoa ,
b) Te rururàa ta.marii,
E piti rururaa tei haapa'ohia;
1- Te rururaa taiaaroa i Haapiti (l.loorea) mai te
ra
mau
noa'tu
te^e
e
tamarii
hiti
à
te
tei
tamaroa
25
e
31
l'oorea,
no
no
i
tae
Na
Tiùrai
E 38
teie rururaa :
roto
.
i
na
raahana
iho
noa
13
ho
Ta
no
te
ru
ruraa, ua faaterehia te tahi mau haapiiraa taaê ,
e
te tahi mau haapiiraa no te
tapura haapiiraa o
teie laatahiti
,
ei
faaineineraa
i te tamarii
no
'
.
•
,
.
-y.
-/i»-
oaoa.
i
ru
kono
2-
ti
e
Taa
aji
Te
haaîiiiraa
faaite
te
nei
e
rururaa
i
to
i
29
i
raa
ôraa
i
na
opanihia
tu
i
i
to
tamahine
ai
e
te
o
te
i
32
e
pureraa
teie mau
roto
na
hoi)
i
i
te
hoi.
tamahine
Hoe
i
te
oro'a
te
te
fcia
oaoa
rum—
te
faa—
roto
bati
no Faatoai (l.Ioo|rea)
te hoturaa matamua teie no
i roto i te Ekaiesia. tahiti
nei.
teie
tei
orometua
te
Fa¬
ai i
na
ta-
nei,
te
ma
i
oto
teie
mau
tamahine,
0
ite
nei
pa '0 i
tia ia
roto
te
ratou
i
nehe
to
te
mahiti
i
i
teie
to
tatou
nei
tatou
E
tae
Ihoorea
noa'tu
i iraa
,
i
te
tei
ai
31
no
amui
te
haut iraa
mau
)
Atete. II5 tamahine no Tahi
i Hitiaa i teie nei rururaao
ohipa tumu no te rururaa(ha—
hoe ohipa taa$ roa a tahi roa
te
:
ta¬
te
,
tumu tei aahia
mai i teie nei
roa
i
,0
oti i te faaipoipohia, te-nehei roto i te Ekaiesia
No reira
riro-noa-raa i ô tatou nei , éi a-
feia
te
uputa api
tamarii
mau
te vai nei te hoe
te Haapiiraa Sabati
Te'mana'o
e
haapiiraa Sa¬
e,
no
aau
te
ana'e tei
ia faaôhia
Ekaiesia
muiraa
th-
i
mua
mua i te ohipa
ratouia titau.
feia
.
paari ana'e,
tae râ
te
tau
tia ia tatou ia vaiho i taua raana'o ra e ia
ti i te uputa i mua i te mau tamaroa é te màu
mahine tei paari i roto i te Haapiiraa Sabati
ta—,
no
Ua
i
iri
ia
ratou atoa taua amuiraa ra, Ha ite maitai tatou, ua faarue ana'e teie mau tamarii
i te Haapiiraa Sabati
,
e hoi oioi ratou i roto i
te eteneraa', a taiva roa'tu ai, F, riro hoi to ra¬
ite
ratou
tou
ôraa
e,
i
no
roto
i
te
ekaiesia
mai
te
hoe
ravea
e
parùruhia'i ratou i te mau faahemaraa o teie tau,
S parau .nau roa, eita e nehenehe ia tatou ia
ma—
na ' 0
e
,
manuia te' taatoa (e hape paha te tahi) ;
eita râ tatou e maere
,
no te mea te hape
nei te
nau
taata ' toa, Na tatou râ.te feia metua, e na te
Ekaiesia
e
ia, riro
aratai e
ratou ei
rii
te
no
hoe
Ekaiesia.
te
I
mai
te
roa
na
apî
tau
nei,
e
faaitoito
i
maitai
hioraa
tei
haamata
i
teie
ei
e
,
roto
mau
i
tama-
omuaraa
ta
tatou
hope'a.no té rururaa , ua pupû
atoa
no Hitiaa i te hoe tamaaraa
ravai
pae
paroisa
te ma-u tamah-ihe ho te rururaa
Te faaite
teie nei rururaa i to ratou aroha i te pa*»
nô
Hitiaa e to.ratou mauruuru i te mau mea'
ta ratou i horo'a mai ei tauturu i
ta ratou
,
nei to
roisa
toa
ohipa,
i
ma;
nui a roa'i.
MAU MISIONARE
% TO TATOU
a) Tei
i
tae mai
néi o Mademoiselle GALL, tei hoi atu
Àe matahiti i
mairi,
no te hoe taime
mai
Ua tae
Farani
i
fea.earaa,
^e no te
vaiho atu
hoi i to'na ütuafare,
farerei
i
mûri ia'na no te ohipa a te
Fatu i Tahiti nei. Te oaoa nei tatou i to'na hoifaahouraa mai i te fenua nei, no te ohipa ta'na e
anio
â i
ta
tatou f ar e-IIaap i iraa
i
Papeete, Te
aroha nei tatou ia'na.
Te tiaihia nei
te taeraa mai
no de Vergaz mâ,
ia o te tae mai no te faata'na
i
te
1
ravai
mau
teitei,
raa
parau
te ir
Ua
.
haapii
teitei
ra
no
hoi
te
tatou
i
piha
ravai ta
tere i taua
fare-IIaapii-
teie
matamua no
reva'tu
no
Stussi
o
ta
rapaauhia i te fenua nei» Te faaite
aroha ia'na,
mai te ani i te
nuia te mau rave'a no te rapaauraa i t
ia
i
ne
to'na
iti
ra.
mau
te
oro-
piha Haapiiraa
Tiurai i
mairi a'e nei, u
vahiné e na tamarii i Farani no
raua
tamahine iti
hope'a te ore
6
haamataraa
tatou
,
Tei
te
I
hia
"Baccalauré
metua
b)
lu
Ua
ta
no
or
i
haapiiraa,
te
no
Ua
.
a
e
i
,ua
pureraa
te
Ekaiesia
feia hara
tinito
,
pUreti
ra , I te
no
tamahpne i farii
pao no to te Fatu aroha
Ua farii ratou i te oroa
atoa
roto
ro—
mau
tamahine" nô
mau
paroisa'toa
taua
reira
te
e
i
rururaa
p6 i faaterehia'i te hoe
te
te taatoa
amui
te
^e haapa'o i taua fàaôraa
Atete
( i reira
tamarii, oia
i t.e
rururaa
fariiraa na roto
ia faaôhia ratou
te
no
ratou màuruu-
paroisa, i te Apooraa Dia—
e
tae noa'tu i to te paroisa,
Te* rururaa taraahine i Hitiaa , mai te 24
e
te
noa'tu
tae
hoe
0
to ratou iho aau
Ekaiesia ,Hôu te ïiope'a o
tae mai te perétiteni o te A.R.A.
teni-Tuhaa no
to
-
haamata nei . Noa'tu te
vero
manuia te ohipa iei tauturu- maitai
hia mai e te utuafare o te ordmetua.
E i te Sabati, ua pûpû mai te Apooraa Diakono
na
roto i te ioa o te paroisa
i te hoe
tamaaraa
na
te mau tauarii
,
o tei farii i te reira
ma te
matahiti
rii , ua
teie
té
i
tamahine
hinaaro
.
24
mau
e
Xa te hoe purera.a rahi faaterehia e Nauer oro
netuâ, peretiteni missionare no te A.R.A., te hoe
bro'a Rapetitoraa e te oro'a a te Fatu i opani
i
teie
API
1-
ATUA
TE
E
TE
I-
Te hoe aralai
to'na mauruuru. la rave peu noa râVau
i te hoe ohipa e ma te haapao ore, te
TE ATUA
E neh«iehe onei i te hoe taata ia
ite i te Atua ?
Ahiri ai ta e Atua
maere
te
to
roa
tiaturiraae
:
vai nei,
e
mau
ite nei
to'na riri i tupu,
e mea
tataitahi
hoe Atua. Te
Il-
tei faaite
ru
mau
hoe
A TAHI
A TORU
"ite"
0
no
te
pohono
Ua
ia
rave no
au
"Eoha
e;
te
oe
I
i ite ai ia'na?"
nehenehe ia'u.
faaite ia outou
e : ua
rau
ite
te
ite
au
hoa
i to'na huru
e
to'na aravihi
ohipa. Ahiri oia
paari
fare
e
taata hupehupe
ore, e ore roa e
ra.
to ratou faahiti.raa i to'na io'a
haamaitai ia'na.
Ml
-
no
te
e
nei
au
mea
ou
ia'u
te tairoa
no
to'na
reo,
i te tohi mou ohi¬
pa. E ia ani noo vau ia'na i to'na manao i nia i te tahi tumu
ohipa, e ia pee
au i taua monao ra, te ite nei au i te
paari e te maitai no ta'na feruriraa e te
ea e manuia'i. la parcéti noa vau i
pihai
iho ia'na e ia rave au i te hœ ohipa ma
te. gfaro, e te parau mau, te ite nei au r
maua
S.A.
rue
paroporauraa
Imprimerie de Tohiti
des Remparts Papeete
te vai nei
raa
i te
ou
Ta te
-
faaôrehia to'na hara,
e
e
i
"E nafeo
:
faaturo
ati
mua
pahonoraa"
ta ratou
tamarii i
taaiho
raro
ae
to'na
mau
i teie nei rai". I
mu¬
mau
parau
mau
maitai ta'na i horoa
mau
tau'a
no
te Atua i
faaite
here
te
rahi i
piiraa
e ua
ua
faaroo
te Atua i ta ratou
maitj,^. te Atua ia Mose
te arotai'i taua
nunaa ra
no
i roto i te hoe
fenua api. I roto i te Bibilia, ua ite ta¬
tou e, te faaroo nei te Atua i te mou
piiraa no te taata e te touturu nei ia rotpu. Ua tono mai oia i ta'na Tamoiti o
lesu,
te tatara i te mou opuaraa
no
i»p'
na, no fe tuu i to'na maramarama i roto
i te pouri ia vai noa te oaoa mou i roto
i te aau oto e te mauiui. I te mau tere
parau no
Paulo, teie nei hoa
mau pohe ta'na
lesu, noa'tu te
farerei, te faaite maramarama ra Pau¬
lo i te maitai mau no te Atua e to'na
aroha faaito ore.
E no reira te taio nei ou i ta'u Bili-
i
iia, eioha
te ite noa i te parau ta te
no te Atua i parau no'na
i mutaaiho, te farerei nei râ vau i te
mau hoa no te Atuq i to tatou nei anotau. Eaha ta ratou e faaite nei ? Eoha
te tumu no to ratou tiaturiraa ? Noa'tu
t
Fait partie de Vea Porotetani 1961