EPM_Vea Porotetani_196103.pdf
- extracted text
-
Te 61 0 TE Matahiti
—NUMEBA
3
-
MATI 1961
®
B
Eoo i te malahüi hoê : HOE-AHURU TARA
A
Varua.
te
orometua hoi c faaroo pine^ïiie nei. Te mana’o ta te mau taata
atua-ore e ta te hau atoa hoi e màiia’o
«
ta te
mau
jiei i te haapaoraa evanelia e i te toroa
ao te niau tavini a te Atua, le na ô nei ià:
« la
haapa’o te mau orometua i te mau
lohipa no te ra’i, te mau mea tm a, te mau
parau iaaitoitoraa i te feia i rooliia e te
ati Ta ratotfi mau ohipa, o te mau pureraa ia, te Parau Maitai i te feia paruparu.
la haapao noa ratou i te mau varua, i te
imau mea no ni’a. O matou, te haapao noa
aiei matou i te mau ohipa no te i)ae tino ;
la vaüho na matou
e haapao i te mau
jDihipa no teie nei ao, te faatcreraa i le
imau nunaa, te hooraa tào’a, te haapaariraa i te mau tamarii no te ohii)a taaê i
Ta/i|iti nei, te «Tourisme».
E manao tahito roa teie tei tupu i te
îiaîme ihoa no te tupuraa o te Evanelia.
Ua faaroo atoa o lesu i tâuà mau parau
i to’na iho tau. E faaroo â te Ekalesia
i te reira mau parau i te mau taime
■
ra
faahapà’d' ài oià mà te itoito i te
lah'i mau ohipa faufau no teie nei ao, i
ite mau taime e faatoro ai oia i to’na rima
no te faaite i te tahi mau me a repo, c i
te mau taime atoa e haapa’o maitai ai
atoa
e
oia to’na tiaraa tia’i no te haamàramaraana i te mau taata tei faaterehia ta ratou
unau
opuaraa e te
i© imiraa
manà’o iino e aore rà
moni, eiaha râ te manaonao i
âe maitai o te taata rii.
Ua peapea te tahi mau tâatà i
Ma
te mcâ e.
haapapû maitai tatou mai mua mai i
lio tatou mana’o i ni’a iho i te parau no
le «tourisme». Te mana’o nei taua mau
< h \s
taata ra e, eere te reira i ta tatou ohipa.
,No te aha tatou i tomo ai i roto i tauâ
lohipa ra ? Te haafifi nei tatou i fa ratou
fohipa, te haafifi nei tatou i te ohipa pere,
o tatou te mau taata tei opani roa i te
mau ohipa’toa. Ahiri tatou e mamu noa !
No taua mau taata râ, e mea papû eere
te «tourisme» (e aore ra te huru o te
feia api, te taiata o te fenua ) i te ohipa
faatiahia no te reira te hoe
mau talete taaê, te hoe mau tomite àravihi,
te feia toroa tei tae mai no te reinS- Te
mea iti a’e te nehenehe ia tatou ia parau
o to tatou maere i te hi’oraa o ta ratou
ohipa tei ore i matau i te mau peu tum|n
o te nunaa mai te hoe mau taata o te ore
e farereî i to ratou taata tupu, e o te ore
e ite i te faarepurepu o te natura taata.
E riro paha no roto mai teie mau parau
na
tatou. Ua
i te hoe
nei .te
manao
hoe
maitai ; peneiae,
maitai i roto
mana’o
Rédacteur : Daniel Mauer^
Occupez-vous
haapa o noa outou i ta
O te hoe leie a’oraa ta te inau Ekalesià
—
te vai
âmes!
Ci’iest un conseil que les Eglises et
plus particulièrement les Paisteuris reçolivent régulièremient. L’idée que les
athées et, assez souvent, les pouvoirs pu-i
hliês se font du Chi’istianisme et du rôle
tdies mïniistres 'de Dieu se limite à peu:
près à ceci : « Que les pasteurs s’occupent
(du ciel, des choseis » religieuses, des pa-j
d’espérance aux affliges. Leurs af-;
faires, ce sont les prônes, la Boi ne Pa¬
role aux âmes faibles. Qu’ils s’occupent
ides âmes, des choises d’En-Hiaut. Nous,;
nous nous chargeons des corps ; qu’ott
nous laisse nous occuper des aflaires ttei
oette terre, du gouvernement des ]veuples,(
du commerce, de l’avenir des enfants,)
et plus spécialement à Tahiti, du touri(Sjne ».
.
,ii ij
'POles
i taua
mau
Cette limitation étroite du rôle de la
foi chrétienne est vieille comme l’Evan¬
gile. Jésus, en son temps, a enlaidu aus¬
e tu’u i to oUtou ihù
i roto i te mau parau no te oraraa taàta,
te tau i mua no na tauatini tamaroa e
L’Eglise les entendra touijours chaque fois, qü’avec courage, elle(
osera dénoncer certaines
turpitudes d4
ce monde, mettre le doigt sur certaines,
tares pas très propres, chaque fois qu’el-,
mau
parau
tatou
ia
ra,
teie râ, e nehenehe ia
rii i te hioraa i te
manaonao
manao mau
te nehenehe iia tupu
mai na roto i teie parau : « A vaüho mai
outou 1 ia matou ia rave i ta matou màju,
ohipa, eiaha outou
ta,mahine, eiaha outou e hauti ; o te màu
varua, e o te mau varua, ana’e ta oulotu
e haapa’o ».
E nehenehe ia tatou ia pahono mai te
ataata rii i te utu, aita paha te feia fââroo ore i na reira,
e te haamiana’o nei
ratou i te tahi mau taime e, te Vai nei
Tuatâraa i te api
3.
si ces propos.
Jte', jouera son rôle de sentinelle, pou|^
(avertir ceux dont les projets sont pfuiSI
inspirés par la passion ou l’intêret que)
*par le souci du bien être.
Certains
se
sont émus de ce que noua
depuis longtemps déjà, pris p0-i
eition sur la question du tourisme. Q0
n’est pas, pens(Bnt ces bons apôtres, nofit
Qiyons,
VEA
2
POROTETAN!
Gaha outou e imi ai i te ora
i te vairaa o te pohe?
0
te
E
ors
o te
parau
ta
Ua tiaturi pahà tâua na vàhîne
ra e piti
i te mana no te Fatu no te
taime no to’na oraraa ana’e e o to rtàua
oraraa’toa. Aita te nuiiâà Ati_ luda i tiâte ra’i e i to’iià
iho tiaraa i mûri a’e i te pohe. Ua taàite
iioa mai te ture ahuru i te mau ia'.îurraà
tei au ia tatou ia auraro i te tau o to
tatou oraraa. Aita te tune i faaineine uei
ia tatou i to tatou tiaraa i roto i le bâisileia a te Atua.
Luri
lesu
i ni’a
6 parau mai ; « E li a la ihou vau
lio roto mai i le mau taa'.a polie ». Nâ
rolo i taua parau ra, te hinaaro nei
t te raahamanao ià tatou i to’nâ ti’araa
lesu
Ipiau i roto i Icie uei ao.
T'U tae mai lesu
ei latu no te mau taala ora.
roa
i
te
tiaraa
o
O lesu Mesia ana’e tei iriti i teie uputa,
;
oraràa i te pae
lino e i le pae varua. Ua rapaau mai oia
Ite mau tiuo e ua i'aaora oià ite mau
Varua. Ua ])ohe le mau ile no ti Atua, Le
mau peropheta, te mau tahua ràrahi. uâ
pohe atoa loane Bapelito. Area ra, âiia
lesu il iiohe. Ua Ir.e mai te mau perophelta
laliito, te mau taala i tuuhia i raro à’e
Ua ai'ai mai oia i te
:
üa ia haamanao tatou i te hce
atoa».
vàhine ra, o le
lapa’o ia o lo raua tiàturi cre c to ràua
Imaramarama
mea
parau lei papaihia i te episetole màlamua
to Korineüa lb[ 19 i te na ô raâ e ; « Tei
teie nei ao ana’e ra ta tatou e tiâi i te
Mesia nei, e ati rahi to tatou i lo te la ita
Te imiraa o laua mau
■
aila’lura oia i faiTOO i te aroha. la nâ'
treiira tatou, e haapiiaihia te mâna nq
Talani, le faatere faàhou nei te pohe
i lo tatou niana’o, ua ore te oraridà. Ua
orc atoa te
tiaturiraa o te Ekalesià. Uà
riro ta tatou ohipa ei ohipa faulaa ora
te faatîtî i te mau taatâ, uà hoi na mûri
î te poiri o teie nei ao, ua tia te marïïmânama i te màhâna tia l'âahouraa.
pahonoraa ia ta lesu i pâhono
taiai i na \ ahuie tei haere i te nienema no
te afa’i i le raau iioanoâ. Ua ite raua e
lia faalaaî; liia te otai o tei opani i te
ttnenema. e iia lia mai te hoe taâta i mua
la raiia ma Le hoe ahu ânaana. Aita raua
fil ite ia’na, aila’toa raua i tâ’à maitàlï
fc te aiiraa no ta’ua mau parâu ; « Eàha
loutou e imi ai i le ora i te vairaa o te
pohe».
■
i to’na iho Üàlaàhouràa.
le oraraa na roto
iMai lo’na tiaraa mai i roto i teie nei
lao, alla te feia faaroo e tiâi noâ nei i te
maitai no te mau oraraà, te tiai rà nei
ratou i lo ratou tial'aahouraa e to ratou
amui lahiraa i le Fatu i roto i te basi,
mana o te iioheraa, aita ra te mana
lesu i tuuhia i raro a’e i to’na mana.
Ua ilchia lesu ei arii o te orarai o tei
i
i
!
:
,,i>
1 te
haaparuparu nei tabou i te mau
iiaufaa no te parau a te Atua ia auraro
tatou i te ture ahuru, eila e haamanao
Te
no
Juaavi! i te hasileia o te poheraà o tei
lafaiï mai i te oraraà i te i'eia faaroo. Un
trave oia i to’na mau Semeio atoa, i te
loa o te Atua oraraa,, to’nà iho metuâ. Ua
pau Talani, cita to’na mana taahou no
i te aroha
o
te
Fatu
tei faatia i te ture
mai tei papaihia i roto ia Màtaio S/”!?.
Tei raro a’e le mana o te ture ekalesia
•
tahiti ia haapao noa oià te mau ture, e
ua riro atoa matou, te mau tavini a te
Allia ei mau ite liauvai-e o tei taui i te
e
,
jiarau a te evanelia. la lupu te refoiiomalio, ua hoi te hoe pae o te feia faaroo
1 nia iho i te e’a mau o te evanelia- E
inaha, ua riro faahoii tàtou ei feià taiva
lei faarue i to tatou Aratai no te apee
i te mau peu etene no teie nei ao.
Ua riro te mau haapaoraa keresitiano
e rave rahi ei mau haapàoràà no te polie
o loi faariro i te mau oro’a hunaraa mà’i
ei mau oro’a tumu no to latou faaroo e o
tei faahanahanà i le hoe niahaiia taâê i
te matahiti c o tei parauhia « mâhana o
te mau taata pohe ». Te masre nei tatou
i te liioraa o te feia porotetani tei haene
li lie hoe 110 Noema i te faaunauna i te
tiare i te mau menema o to ratou mau
o
noa
.
Mai
te
llaaunauiia
mea
i te
e, e
mau
fe tere o te hoe orometua tinito i
nia i le pahi « Oraiije », ua tae
niai i te 22 no Teiiuare te hoe orometiia
tîiiiito e to’na boa, o Lelaiig Wang to’na
ioa. Ua lae a’e nei mai oia i Tahiti nei i te
lavae no Tenuare 1958, e na parau oia
& roto i na fare pure no Paofai e no
OBetliel. I leie nei matahili. ua faaea oia
(e piti avae i lo tatou i'enua. Ua farerei
ôia i te mau iilual'are tinito la'ai tahi.
Ua faatere oia i le luircraa i l’aofai g i
Pelliel, e ua faailoito roa oia i te mau
ILaurearea. Ua iiar iii atoa to’na boa i le
mau vahiné linito e ua farü te laii pae
I te faaovaraa i le Eitu. de au nei le
liromelua linito i te faaau i le mai haa¬
paoraa linito e te haapaoraà evanelia. E
iteie ta’na îaaauraà :
«Te haapii nei te
Tahiti nei
! 'haapaoraa tinito ( Confusianisme ') i te
j -mau hopoia e au no te oraraa taâta. Te
j
haapaoraa Inidià ( Boudhisme ) te haaj I)ii mai nei oia i le faufaa ore no te
Mraraa taata c te 1 àoisme e mea nafea le
oraraa taata mai te hape ore. O lesu ra,
le
e
tatou i le iiaualiân"
E utua te polie no te
horoa nei oia ia
te ora mure ers.
liara, area te ora mure ore ra, e mea
lioroa noa hia mai ia e te Atua i roto i
lo l;:tou ra Fatu ra lesu Mesia, Ane, te
■poupou no le taata tei ile ia lesu e tei
faai'te i te Fatu ia velahi e. Uà ueuehià
te
o le
evanelia i roto i te mau
linito. A tiaturi tatou i te hoe hoturahi i te mau matahiti i muà.
hueix)
aau
raa
menema
,
i
1
.i!ii
latou i te
pohe, à
Jiaere tatou i te mahana o te tiafaahouraa ei lapa’o no to tatou
tiâturiràâ i te
ilê no lesu i ni’a iho i te pohe e to
tatou
tli'afaahouraa.
E haapaoraa oraraa to tatou. Je âfai
aiei tatou i te oaoa, le hau e te tiairaâ
i ix)to i le mau aau. Eiaha tâtou ia paru-
iparu e faalüii hoi i le faulaa o te evanella ta lesu iho i horoa mai ia tatou.
Te ati
Na
hinaaro
I
no
fViaiao
I te hepeloma matamua no Fepuare, uâ
tae mai te hoe rata na Beniamina orometua tei faatia i te ali o to’na fenua motu.
No reira, ua falala te maà i le pau i
Maiao i le avae no Tenuare ; aità e ü
faaliou
no
le
mau
aiu, aita e tihota, aita
aita e pata. Aita’toa le mori
laraliu no le mau lamepa Aita hoe pofi
i haere i Maiao, mai le hope a no Titemâ
e
faraoa ola,
0 le melua no te haapii tamarii no Maiao
to latou hoa o Noël
Tara lei haere î
Maiao no Le a ai i le maa i te huiraàtira.
Ua taiahu oia i Le hoe poti e ua hoiioi e
5 laiic lauiiiaa huru rau i Maiao. No le
tauLuru ia’na, ua faâtià te Tavanâ
ia ore te palana no te faautaraa. Te
mauruuru
roa
mana’o tauturu.
nei
tatoii
ia’nâ
Ha,ll
haa-
i to’uâi
,
3
VRA POROTETANI
A haapa’o noa
i ta te varua
mau
ekalesia
e e mara
ekàlesià
paru roa e haavarc hoi, le hoho’à
lei hiohia e laua mau l'aàà’o imi ore. Eaha
l'auiaa
le
no
te
poroiraa o te
evanelià
,mai te peu e e riro oia ci l'aufaa pâpu orp
O te
l'a’i., hoc tamahanahanaràa no te
tnau varua tei ore e ite e Ici hea to r.alou
tâiaturiraa ( ua ite aiiei outou i le hoe maiu
varua tei ori haere noa?,) Aila, ua hau
a’e te ohipa a le evanelia i tauà màu
(mana’o ra. Ua tae mai lesu no le afai
mai i te iaaoraraa i te mau taâla hàmànihia i te i’o e te toto.
Ealia ra te tiaraa hche noa o te lioe
{ekalesia tahiti o te ore e ieruri i le anoitau i mua o le ienua, o te mamu noa i
mua i te icia api tei umchia e te mau
iflaahemaraia o te lupu ananahi, e aore
ïo’na mana’o i nia i te mau fiii i pûpûhia
e te hoe tare ])ere o
te mamu noa mai
haa\'a;e i nia i te utu ia iààhaspehia e le mau taraarii, ia taaorchiâ te
Iroe pure
varua
iho o te nunaa.
E ncbenehe atoa ia tatou
ia ui i te hoe
ia no le mau
tei iaaite noa, noà'tu le
e roohia mai te laputoraâ, e
Ta tatou ohii:a, o te ohipa
mau
mea
manâ no
hau tatou
Te pure nei tatou i te pure a te Fatu :
1« Eiaha e faarue ia matou ia roo-noa-hia
«te al|i ». E mea tia ia tatou ia maramarama i t.e auraa no
laua mâu « ati » ra,
E nelienehe teie mau
■s.ti ia parauhia q : te nounou moni, te
mau arearearaa, le haamanao no te hoe
taala, o te hoe tare arearearaa paha,
taua ati ra, no te lahi, o te inuraâ ava
nohea mai ratou.
paha, e no le lahi atu, o le imiraa taoà
paha i te mau taime atoà. Ua î teie ao
f te mau huru ati atoa, oia hoi te mau
Æaahemarra, e i Tahiti mâ nei, ua ràhi
.roa
ia, e ua rau hoi te huru.
Eiaha outou c iaaba’pa noa !
cmbi’ouîllons les cai'tes,
des empêcheurs de tourner
en rond. SI seulement nous pouvions fai¬
re silence. Il va de soi pour cets excellents
qonseiillers que le tourisme, (ou le sort
de la jeunesse, ou la déhanche du pays)
n’est pas notre affaire. Il y a pour oelp
Itruite.
même en arriver! à
/’ullime question ; « A qui
l’Eglise pourrait-elle bien annoncer, l’E-,
vangile, quand il n’y aura plus personnjBt
à' qui l’annoncer. A quelles « âmes » pour-i
ra-t-eUe s’adresjser quand il n’y auija
Et
itiout eximès... Le moins qu’on puisse dire,
c’est qu’ils auraient une conception sin-
Igultièrement théorique de leur; travail,
s’ils n’étaient pas destinés à rencontrélr!
l ihomme, à manier et à bouleverser la
pâte humaine
_
de, avertissant, même s’il faut
touchez pais : les
mour de l’argent, du plaisir, des honneurs.
(Pour l’un, c’est peut-être un night-cllub,
'pour l’autre, un amour immodéré d!n
whisky, pour un troisième, un besoin de
fiaii-e des affaires à tout prix. De tenta¬
tions, le monde en est plein et Tahiti en a,
ide toutes espèces à offrir.
sourire
coin des lèvres ciue les « laïques » no
tiennent pas toujours ce raisonnement-la
qu’ils se .souviennent parfois que les
Eglises cxiislent, et qu’elles détieiinenH
une
certaine autorité, ne serait-ce que
et
difficulté im]mé\|U|e.
Qu’on ne se récrie pas ! Je rappellerai
lïa\dage ; « Cordonnier pas plus haut quct
la chaussure ». Pour ce qui est de l’Eglise*
vau
pao noa oe
conseilleurs désintéres,sés se font
rEglise une image bien pâle et bien
ilansse. A quoi servirait le message de
rEvangile s’il n’était qu’une vague pi-omesse du ciel, une consolation des âmes
.'(pii ne savent plus où placer leur espoijo
( à propos avez-vous déjà vu des âmes se
Ces
rie
i le ohipa tiaa, » No te Ekate-
sia, la’na ohipa e la’nà mâna, te vai nei
to’na taaite e to’na Fatu : o lesu Mesia
to’na ioa, oia tei ite papu i laua parau
ra. e ua hau
a’e to’iia ite i te ite o te
«
Te
rôle d’une Eglijse
un
un
informateur et
uni
certain .lésus Christ - qui s’y
plus long quat
de l’Eglise, c’est de
qu’elle a, la voix de l’amour et de la vé~
(rate.
Marama
Ua tae mai te hoe
bibilia
Tei-iitehau.
buka haapii-
raa
ohipa » a le Eka’esia, o te
iteraa^
i«ira i raro a’e
evanelia e te faài- 1
teraa noa’tu ta’na mâu râve’a rii, i le rco
te aroha e le l'arau n’;au.
“Te e’a o te faaroo”
roto i te reo tahiti e te reo fa-^
na
tatai tahi mai te tuu i te
o
matière,
-
L’occupation »
«
ia i te mau ohiim atoa te tupu i roto i
teie nei ao, te hiopoaraa i te mau parau
i te maramarama o Le
rôle et de scs droits, nous avons
tx)nnaître ttout. ce qui se passe dans let
inonde, de peser,, chaciue évènement, chat(uc fait à la lumière de l’Evangile et de
îialrc entendre avec les faibles moyens
Talvitienne qui se désintéresserait de l’a¬
venir du pays, qui serait inuelte devant
taata’toa.
la
tous sur ce sujet.
le salut à des êlres
mau
son
en
connaissait et qui en savait
faits de chair et de sang.
jeunesse en proie à toutes les ténta-
de
maître
toutes seules?). Non, l’Evanplus que cela. Jésus
,unc
succomber à la tentation
qid' fait ejue nous devons être très au
clair sur ces
« tentations »
d’où qu’el¬
les viennent. Elles peuvent s’appeler Ta-
laiu
Qu’il serait triste le
prions dans le Notre Pépe : « Ne
laisse pas
oe
âmes, simplement les âmes. »
promener
Nous
"•
nous
sociaux, l’avenir de milliers de jeunes gens
igile est infiniment
pst venu ajiporler
droits.
nos
(affaires, ont-ils l’air de nous dirp, n’y
Pourrez pas votre nez : les problèmets
lorsque surgit une
recevoii}
des coups, même si les puissances de ce
monde trouvent que nous outre-passons
véritables sent/ments qu’ils peuvent
aisfléter : « Laissez-nons faire nos petites
pourrait objecter avec un
affaire, c’est précisément d’êtrg
Notre
des scnlineltes mettant sans cesse en gar¬
les
On
pouvons
poser
plus rien ?? ».
Ces propos ]3euvent s’inspirer d’une
très bonne intention ; il n'empêche qu’on
a le droit d’être quelque peu inc[uiet suf
jeunes filles, n’y
nous
.nous
des organismes spécialisés, des commisiSlionis oomi)é tentes, des techniciens venus^
E f lahama-
ia outou i te hoc t)arau paari
hereni •. « E te taata hamani tiaa e, a haa-
■jua’o
aucune
noa,
noa’tu te patoiraa o le l'eia
teie nei ao tei mana’o e ua
to tatou tiaraa.
-e
tâche, nous
la
viiraa
Jlaaararaa
Qu’a^v>ns-nous
[nous sommes
et de
hopea ; « E faaite te Ekalesia i te
>^ievanelia ia vai, mai te peu e, aila e
(taala taahou no te faaroo mai. Eaha te
snau varua ta’na e faàora ia ore roa te
mau mea atoa ? ».
qui s’offriront demain, qui n’aur^
opinion sur les dangers que peiifi
présenter une maison de jeux, qui se
tairait avec une prière hypocrite sur les
Kvvrcs quand la jeune^e serait dévoyéet
(quand l’âme même du peuple serait délions
besoin de nom
iinêler de cela?? Nous leur compliquons
laffalire.
hoi to râtou ià
iupu te hoe niaitiraa-uiui. E liolioa pamte
OCCUPEZ-VOUS DES AMES^
outou
|
rani.
Hoo :
20 tara
POROTETAN!
VEA
4
mai
Na taeraa
Ua riro te avae no Mati ei avae taaê na
»e te nu a nei.
Na roto i Leie nei parau,
i taua
iau i te taaau
Ae 5 no Mali 1797 e te
te hinaaro nei
maliana e pitt :
na
5 no Mati 1961.
1797, aita te nunaa taJü'li i lia’ï i te pahi o te evanelia tei tac
înai Paretanc. Ua vai noa le nunaa maohi
I roto i to’na etenieraa, alla pàha Le liunu
I le 5 no Mati
E paran inau,
ite taatialria nei ia tupu i le 3 no Mati te
hoe aueueraa fenua mai te lioe vero puai
tninu o le nunaa i tauihia.
0
tei Iraamala’u roà i
te nunaa
,XJa pui-e to tatou mau turnaa i to raton
tnau atua. Ua tuturi ra'xn i nià iho i le
ïîepo e ua haamori i te mau idolo. E toru
i^neueraa fenua tei tupu mai te 3 no Mati
itjaie noa’tu i te irô no te 4. Ua hiohia taua
Saueueraa fenua. ra eî tapa’o np te r;a’i no
Se faaineine i te taeraa niai o te mau
gnisionai’e. Ua laaolrieliia te pororaa evaïielia i mûri a’e i taua veix) ra, no te mea
e na niana’o to tatou mau tupluna
o te
gnau atua ilio o tei hinaaro ia farii maitai
îrlia te Atua api, te Atua o le miau papaa.
i to reira tau ua ora’toa te mau taàta i
..roto i te hau aita hoe tama’i, ua matâ’u
rii te mau ta ata i te farerci i te mau
îiiataix) papaa noa’tu te màu taatà orure- j
iroa
« Bounty ». A ta taua mau papaâ
i hinaarx) i te taujraa i te mau peu
ialiiti. Aita te mau taparahiraa tamai^ii i
hau no te
le ua
piti
tusia. U a àpfâe
tahito. M^i te
i roto i le hoe
pjiotau api o te faarepurepu roà i te hurlu
braraa. E papaihia te reo tahiti. E faacaajEaaea, ail a’toa te
mau
hia te mau mahana. E faàturahia te sahatî. E oomo te mau tane e te mau vahi¬
né i te ahu papaa. E harmauhia te mau
Sure no te faatere i te nunaa, e faaapu
jmaite Mate fenua. O te mau misionare o
nunaa tae noa’tu
te hau farani.
te haapii e te faatere i te
t te taeraa mai
o
E tiaihia te huiraatira no te mataeinaa
Mai' te mahana maa i te
poipoi.
E ne-
henehe ia ratou ia taoto i roto i te mau
faxe
haapSâraa,
e putuputuraa
haere ratou i te pureraa i roïo
i
te
mau
fare
pureraa
no ^
Se oire. E tupu te hoe hautiraa ahranearaa i te mahanà màà i te pô i roto i
piha ralri taurua no te fare hààpiiraa.
Na te pipi taMto taua tuhaa ra. .Te tia-
-roto i te hoc anotau
fleia paari, te mau
taimarii hop, i te hi’ô
taurearea, te mau
i taua mauureva r i
tei tae api mai i Tahiti nei. Eaha ta Le
a'uraa e
rahiraa pereoo, pereoo taalaahi uirà,^ pcir.eoo
Laataalîi mai Papeete i Eaaa ! E
va’u aiae e te ata te maororaà o te tere
no te apcc e eapi o Le mau rat.rlc^
Pcneiac, i te mau tau i mua, c J'a itaaliia
taua mahana rà, te 5 no Mati ci mahana
taaê, ci mahana hanahana, cidlia râ ei
pahi evanelia, te Tarapu. E va’u
e te afa,
le maoro o te tere o le
manureva mai Los Angeles i Eaaa. Na ro¬
o
te
hora
to
i te
ua
haafatatà
ravea
taua
o
roa
mau
manurera
bîa, ua taatihia to tatou
tcnua i te mau fenua'toa o teie nei ao.
I te sabati 5 no Mati, ua fadrue te feia
paari e te mau tamarii i te pureraa, i
haapiiraa sabàti hoi no te haere e
te
imataitai i le neheniclie o taua manureva
ra. Ua liai te nunaa ia’na, ua M’o ia’nu
atoa tatou î
api. Na roto i Le faa-
bepetoma hoe. E tomo
te haafataturaa
hana ra, ua ite au
faarue atoa la tàtou
mau
peu
maitai ai no te fenua
,r,ave
i te
mau
taua
no
ma¬
na
mai te Iioc
ovama, e.
tamarii i Le mau
peu
haamanaoraa i Le taeraa mai
o
te
evane-
Idà, ci haamanaoraa ra i le L;craa mai
o
te
rahi.
manureva
O tatou te
'
mau
tia’i
te
o
mau
jieu e
A lapea tatou i Le
maitai tei afaihia mai i mutaa iho. Eiaha
Itatoii e vaiilio e e faarue. A huti i ni’^
li te reva lianahana o to tatou evanelia.
te
mau
ture o te fenua.
Nà aamu i faatiahia e te orometua tSnito
tei tae mai.
I te hoe mahana, te hinaaro ra te hoe
forometua i te faaite i te feia faaroo no
te’na
paroisa, e ere te tavin'ir,aa o te
Atua i te hoe toro’a tei faalaahia no te
mau orOmetua ana’e, o te hoe toro’a ra
no te mau taata’toîa.
Ua paliono to te p'ao auî ;
E », e to te pae atau : « Aita ». Ua pa¬
hono atura te orometua : « Ua ite to te pae
ruraa ?»
<«
aui, c aila to te pae atàu i ite. « E haerete pae aui e haamaràmarama i to te
pae alau, e ia oti te reira, ejioi mai.
to
outou. » E
Ua
titau
oia
i to
to’na
pae
i le hoe
ua
faarue te orometua ia ra<t
itou.
I mSiri a’e i te pure, ua
ô raa e : « Uà
putuputuraa.
o — o
luiui oia ia ratou, i te na
i te tumu o to outoii titauraahia i ô nei ; » Ua pahono amui
raiou : « E » Ua parau atura te orometua
tinito : « Ahiri 'Outou e ite i le tumu o to
outou taeraa mai i ô nei, e mea fâufaâ
Ua farerei te lioe orometua i te hoemahana i te lioe taata lei faaite i to’na
mauruuru ore i te faarooraa i tà’na inàtE-
ta’u ohipa ; a ho’i outou. » Te talii
mahana i mûri a'e, ua titau faahou
oia ia ratou no te hoe putuputuraa. Ua
parauparau rii ratou ratou iho na mliâ à’e
i te hora o te rururaa. la uiui te orometua
lesu, lesu... lesu faahou e aita’lU ai, ua
fiiu vau i te faaroo i taua ioa ra. Eità
Èinei e nehenehe ia taui rii i ta oe parau...
O te parau hoe roa tei nehenehe ia
oe ia faaite
mai, oia hoi le parau na
ia ratou ; « E hoa ino ma e, ua ite anei
i te tumu no teie nei rururaa ?.
lesu, A tamala oe
.mamû te orometua
Ua pahono amui ratou : « Aila. » Uà pa¬
hono atura te oroniietua ia ra’ou : « Mai
te mea e aila outou i ite i Le tumu no
teie nei rururaa, e mea faufaa ore ta
maa
ite anei outou
ore
mau
outou
ohipa,
a hoi
outou io outou. »
parau ; « E te orometua e, o te hoe noa
iho parau la oe e parau mai nei, o lesii,.
i naiiahi
alu?»
te
mau
mahana
«E raili
i mairi ? »
te
raiti. »
Ua
te
pahono atura :
turî roa nei tatou ia manuia ïioa to tatou
Ste anei outou
i te
tumu
o
teie
nei
ru¬
rii.
U^
»
nei i teie neï
mahana?». Ua pahono atura
«E raiti». Ei nanahi ? «E
i te
feruri rii ratou ratcU iho i te
lahi pahonoraa maramarama roa o tei
taui
te feruri i te hoe
laiine iti ; ua pahono atura î te taata.
t/ua ;
ua
i te
no
i< Eaha te maa la oe e amu
Ua peapea rii te mau taata i te faarooraa i te mau parau o ta ratou orome-
jfeaurua.
t
te
ra,
hlaamauruuru i te orometua. la titaùhia
iriatou e te orometua e ia uiui oia mai
jta’na i matau : « I teie nei mahana, ua
te
mai te mà-
rarahi e tae
maliana ; teie râ, ua liai roa e ua anaànate mau taala’toa, le màu ruau, te
rahi i Eaaa. E jjàrau mau, aita
i tupu i teie maii
tei fatàta.
05
manureva
manureva
tae
manui'eva
1961, ua tae mai le hoe
outou
Te taurua
mau
le hoe aueueraa fenua
I te 5 no Mali
ra
noa te feia i le mau peu
5 no Maü, e ô te nunaa
riro atou te
'tajmua o te
mai i le mau hetetoina i mua. I mûri a'e
i te tomoraa tauraà manureva o te tupu
i te avae no Me, e tae mai e piti e aore ra
e toru manureva mai
le reira te huru i
j
^tou, no te miea e te oaoa nei tatou i te ■;
fcnahana o tei faahamânà’o ia tatou i île i
Jnahana o te taeraa mai o te evanclia i 1
e
mau
inaere
Le taatà:
raili, «E
faahou,» Ei
«
Hoe
orometua
a
ia,
e ua.
« O te raiti, te oe maà,
mahana atoa. Eàha oe e maere-
pi' ? O lesu’ to oe maa varua i lie mau mahana’toa.
S.
A.
Imprimerie de TaMti
Fait partie de Vea Porotetani 1961