EPM_Vea Porotetani_196003.pdf
- Texte
-
Te GO O TE Matahiti
—
NUMERA 3
-
MATI 1960
Porotetani
Eoo i te malahüi lioê
:
HOB-AHURU Ta RA
Te tiafaabou raanolesu...
E to tatou tiafaabou raa.
faasataurohia oia i nia i te raau, aita hoe
i faaroo ia’na, aita hoe o tei manao
Tei teie nei ao anae ta tatou e tiai i te
Masia nei, e ati rahi to tatou i to te taata
■^atoa
Na
roto
i teie pene
Korinetia,
ïo i
te
parau
ua
no
15
no te
episetole hoe
î te huru o ta’na haavaraa
to’na tiairaa, o te ture ia a
nunaa
ma
ra...
Te tumu
Mose o
te etaeta e te aueue
o
tei aratai
ore.
Mai
aita te hoe taata i haapao i te ture,
te faautuahia nei oia îa au i te mau irava o
te mea
e
Atua,Aita iate nehenehe
•Tare.
Ati-Iuda iia’na
manaoia îfaarahi
te Arohaaè
td’na
S
e
aroha.
la tcihuhia te Mesia
Ua
e
vauvau maitai te aposeto
to lesii tiafaahonraa o tei
riro ei tamu no to tatou iho tiafaahouraa.
Hou to lesu taeraa mai, te tiaturi noa ra
to nunaa ati luda i te hoe rê i te tahi no te
oraraa o te taata. Oia mau, te mata’u atoa ra
Tatou i te mau faainoraa a te Atua, e te haavaraa i te ra’i, teie ra, aita ratou i ite papu
î
pohe roa te tamaiti a te Atua, area râ,
tia faahou oia mai te repo mai, ei tapao no
ta’na rê, i nia iho i te pohe, i nia iho ia
«
».
î to
i te
taata
Ua ite ratou i te hoe
faaroo ratou i to’na poroiaroha, aita râ ratou i ite i taua taa’e,
Satani, te Arii
.
raa
oia hoi te
Aeîa. Aita Uioa i taa ia Petero te
,auraa o te mau parau bohonu no lesu
«tu oia i to’na poheraa i ta’na mau
ia faaite
pqû. la
horoa mai i te oraraa oia
tataitahi.
pinepine
ia tatou te mau parabole ta lesu i faatia
na roto i ta’na mau ture i ta’na mau pipi e
ite mau tiaa taata no Paletetina, oia hoi, te
Basileia, tei haapii ia tatou
Te faaravai nei
Paulo apoeetolo, i te haapiiraa no lesu i nia
iho i teie parau — na roto i teie irava 19 :
mau
parabole
i te huru
o te
te ora mure ore.
o
« Tei
teie
Mesia nei,
te
no
te
atoa
Aita atoa hoi te mau Ati-Iuda no te tau no
leau i fa’i ia’na ei tamaiti na te Atua, tae
aoa’tu i ta’na mau pipi. No te feia faaroo,
«a riro lesu ei peropheta anae. Aita te auraa
ao teie parau maere fTe Mesîa » i taa maitai
îa ratou. Ua tiai ratou i te tiafaahouraa o
te basileia o Iseraela, oia hoi, to’na faaararaa,
te’na tiaraa ei basileia puai i rotopu i te mau
i>aeUeia
mana
ora mure ore i te mau taata
Ua moe i te mau Ati-Iuda, ua moe
atoa
te mau
te pohe.
ua
boi, te.
peropheta, mai
îa Amosa, e o Mika e o Isaia, ua manaohia e
te Ati-Iuda e, o te hoe peropheta rahi tei
faaitehia, e aore ra, te hoe arii, aita ratou i
tiaturi i taua peropheta ra ei tamaiti na te
Atua, ei Faaora no te mau taata tataitahi, e
e mea ê to’na mana i to te mau peropheta.
e
o
peropheta rahi,
tiai i te
ati rahi ta tatou i to te taata
nei
e
ao
anae
ta
tatou
e
te
pohe i te
ma’i : te mau anapero, te mau matapo, te mau
hapepa i pihaiiho ia’na, eaha ta lesu e pahono
atn ia ratou ? Te pahono anei nei oia ia ratou :
« E ore to mauiui. E mea maitai. E ore to oe
ma’i. A haere ma te hau ». Aita roa’tu. Te
parau ra
faaroo,
a
oia i te taata : « Ua ora oe i to
haere ma te hau ».
e hio noa i te faufaa o to oraraa
dno, te hio atoa ra oia i te faufaa o
Aita lesu
o
te
aita
ora
ati ta
tatou
aè
i te
tino.
oraraa
0 te
e
e
hopea. E
farerei
mea
rahi te
tae noa’tu
mau
i to tatou
poheraa, atira noa’tu,
rahi to tatou î
te ra’i ia
mau
ite
mau
a
e oaoa
amui tahi tatou i te
te
melahi. te
Atua, mai ia lesu iho.
Na roto i to tatou tiaturiraa i te tiafaahou¬
raa
lesu, te fa’i nei tatou i te tiaturiraa i
iho tiafaahouraa. Ua iritihia te uputa
ra’i, e te poipoi no Pasa. Ua haavîhia t©
no
to tatou
te
ua pau Satani. Te fa’i atoa nei tatou i to
faaroo i taua râ ra i te pauraa no Satanî. Te faaroo nei tatou ia ore te ino i roto i
teie nei ao, ia tahoe te mau taata, ia maitai
aè te oraraa varua i te oraraa tino.
Ë hoa ino ma e, eiaha lesu îa riro ai mai tei
tatou
reîra e».
la tae te mau taata mauiui tei
i mûri
ra’i, te
pohe,
area ra,
DanielMauer.
roa teie tei faaitehia mai ia tatou
na roto i te evanelia. la pûpû mai te Atua i
to’na aroha, êiaha no teie oraraa avae, tei
riro mai te hoe tamataraa no te oraraa mau,
oia hoi te ora mure ore. Te faaineine nei tatou
i to tatou oraraa mau i to tatou parahiraa
i te ao nei. Aita tatou e hio nei i te faufaa
no teie oraraa, aita tatou e tiai nei i te tahî
maitai no to tatou oraraa na roto i to lesu
tiaturiraa. Te tiaturi nei ra tatou i taua oraraa
ra tei faaineinehia e lesu no tatou i i-oto i te(
te pahono nei te Bibilia : « E ere anae te hoe Taote Nui », ei Taata
rave Semeio, area ra te pahono atoa nei te
Bibiîia : « E ere atoa te hoe taata rave Semeio,
ei Taata tei faaore i te mauiui », e ere roa’tu
Nui,
:
rahi
hio pinepinehia lesu e tatou
Oia mau, ua
ei Taote
RédaÆur
{l Kor. 13 -19 ]
oraraa
parau
o
».
—
hœ Taata rave semeio i roto i to tatou oraraa,'
mai te hoe tahu’a rahi e aore ra mai te hoej
hi’ohi’o. E Varua ia te Atua e parau varua;
atoa ta ta’na Tamaiti i vaiiho mai ia tatou. la v
riro teie nei Sabati Tiafaahouraa no tefé^
matahiti 1960 ei mahana oaoa mau no tatou
paatoa ©i uputa no to tatou ora mure ore.
APÀTL
POROTETANI
VEA
OROA ME
TE
2.—
3.—
( oia hoi te oroa faatupuraa parau )
1.—
Tei roto tatou i te mau
taime faaineineraa
e
amui ai tatou i roto i te ohipa faatu¬
i taua oroa hanahana ra ta tatou i matau
maitai, no te mea, ua haapao tatou ia’na i te
mau matahiti atoa. Ua haamauhia taua oroà
ra i te fenua nei, i te 12 no Me 1818, oia hoi
c 21 matahiti i mûri aè i to te evanelia taeraa
mai i te fenua nei. Na te feia matamua tei
farii i te evanelia tei faatiama ia ratou, i
haamau i taua oroà ra, no to ratou ite e, e
ore e tia ia tapea i taua parau oaoa ra, o tei
afaihia mai ia ratou na te ara roa mai. Ua
ite hoi ratou e, na te evanelia i taui ia ratou
e to ratou fenua, e auaa hoi te feia tei hopoi
o
te
ai taua tauiraa ra. No
te ohipa i ravehia no
ratou, e ua parau ratou ia ratou iho e, ia afai
atoa tatou i teie nei parau i te mau fenua
tei ore â i taeahia e to’na maramarama. Ua
Ite atoa hoi ratou e, te parau i poroihia e te
Fatu i ta’na mau pipi (Mat. 28/19-20) o te
e
tae
i taua parau ra i tupu
rcirà, ua hio ratou i
poroiraa tei parau atoa hia mai ia
ratou, i te taime iho â i farii ai ratou ia’na
eF Fatu e ei Faaora no ratou. Mai taua taime
ra e tae mai i teie nei, 142 ia matahiti, to te
Ekalesia lahiti haapao-tumu-raa i te oroà faa¬
hoe
ia
tupuraa parau.
Atua i
Te faatupuraa i te Parau a te
roto
i teie nei ao, e ohipa ïa na te taata teretitiano
tataitahi. O te mau taata faaroo atoa o teie
nei ao, oia hoi te mau teretitiano atoa, ta te
Fatu e titau nei no. te faatupu i to’na Hau i
■W" feiî'ûa nei. E 3 ohipa tumu te au ia^ tatou
li
Me,
puraa parau. O taua mau ô ra teie amuihia
i te vahi hoê, tei riro ei pererau no te Parau
a te Atua
i roto i teie nei ao. No reira, ia
faaineine tatou tataitahi i ta tatou e pùpù i
te Fatu ra no te ohipa evanelia. E ia pûpû
hoi tatou i ta tatou mau ô, e tia ia tatou ia
la
hapao
:
Ta tatou mau d.
ite e, na
I te
E tia
roa
roto i te ô ta tatou e
ia tatou ia
pûpû nei i te
te na roto nei tatou î teie
Me, te pahonoraa i te hinaaro
« ia parau haere hia te evanelia
hiti».
Oia mau,
horoa
no
roto
te
Fatu
:
ia’na,
orometua
ua
e
te
mau
mau
ohipa ta ratou
vahi
atoa
e
e
hoÊ
mahana, ia’u i haere noa na te
i te hoe moora
ra i te
pae pape ra, ite attira vau
i roto i te pape, te au haeré noa
talii pae e i te tahi pae i taua pape
ra.
No
nehenehe maitai (e mea varavara
to’u iteraa i taua huru ra) ua faaea rii au i
te tahi maa taime iti no te mataitai ia’na. E
i to’u hio-noa-raa ia’na ra, ite atura vau ia’na
i te tahi mau taime i te hopuraa i raro i te
pape e i te puhâraa hoi, mai te horahora i
to’na pu’e pererau i ni'a i te mahana ; e ia
na reira oia ra, e au mau to’na pn’e pererau
i na ie uouo maitai no te hoe poti. E te hi’o
^■iioa ra vau i taua moora ra ma te faahiahia
i to’na nehenehe e to’na ma, ua fâ maira te
uouo
,
tainaiti ma te vari paruparu i roto i
to’na rima ta’na i ipû liaamenemene e ua taora
ihora i te moora i(i, e.horo ê atura ma te
ata. I te tanoraa te moora iti i taua vari
hoe
paruparu ra, ereerc roa'era te
atura to’na nehenehe matamua, a
i»ia i nia î te pae.
tua, e mo’e
faai’ei’e noa’i
mau
vahi
e rave
i te
misionare i te
te
atoa,
mau
hopea o te fenua ra ». Na
nehenehe ia tonohia te mau
tonohia’i
ratou,
e rave
ia
ratou, na roto i te mau ravea ta tatou i pupu
alu ia ratou. Ehia rahiraa varua ta ratou i
faaora
Atua,
roto i te faa fariuraa
na
e e
ia ratou i te
tia hoi ia tatou ia parau e, na tatou
i faaora ia ratou
na
horoa.
roto i ta tatou mau
faufaa rahi te horoa ta tatou
pûpû nei i te Fatu no te ohipa evanelia.
No reira, e mea
e
nehe
Te pupuraa ia’na iho.
ia tatou ia tiaturi e,
Eita hoi
ua
oti
e
nehe¬
roa
te
ore
roto noa i ta tatou mau ô. la
hoi tatou ia pupu ia tatou iho, e ore atoa te
parau a te Atua e tupu. E tia hoi ia tatou ia
ite e, o tatou ihoa iho ta te Fatu e titan nei,
ia pupu tatou ia tatou iho no’na e no ta’na
ohipa
ite ratou e, eita te evanelia e tae noa na roto
i ta ratou mau taoa. O ta Paulo atoa i faahiti
mai i roto i ta’na
na
na reira hoi te mau tupuna i tahito
i roto i ta ratou mau oroà faatupuraa parau,
aita ratou i horoa noa i te mau taoà anaè,
ohipa. Ua
Aita râ
vau
maa
taime
haamori
taua
repo
ite atu
ra
au e,
e
nafea râ oia i
ra. E i to’u hio-noa-raa,
ia'na i te hopuraa i raro i te
i ni’a ia’na
vau
au
ïa ia outou». Oia
nei te auhune, te iti
mau
te rahi mau.
nei râ te feia
e rave no
reira, te oroà faatupuraa parau mau o te oroà
ia e apitihia’i te pupui'aa taoa i te pupuraa
tino. Ua tia hoi i te Varua ia pûpû atoa tatou
ia tatou iho, e paruparu râ to te tipo.
Ta tatou
rahi ta tatou
mau
pure.
E mauhaa faufaa
te ohipa faatupuraa
parau. E mea tia ia tatou ia pure no te maumau
pure no
horoahia ia ratou te parau, îa
to ratou vaha ma te itoito i to
ia
orometua
parau noa
faaiteraa’tu i te parau aro ra o te evanelia.
E pure atoa hoi no te mau misionare, ia ta^r
turuhia i roto i te ohipa rahi ta ratou e
nei i roto i te mau vahi atoa i tonohia’i ratou.
E pure ia horoahia ia ratou te itoito, te
r^B
romai
ounu
e
te
e
i
paari atoa hoi, ia
ratou
i te mau fifi atoa e farereînm
E pure atoa hoi no te mau taata e
mua
ratou.
faaroo mai i te parau e
ia
faa^
ore
aohia
e e
haapiihia,
pa{>e, e ia puhâ oia ra, ua taparuru oia i nia
i te pape ia puehu te repo i nia ia’na ra ; ua
na
reira noa oia, e aita i maoro roa, iho
faahou mai ra to’na huru matamua : uouo
maitai e te nehenehe. Haamata faahou atu
ra oia i te au haere na roto i te pape mai tei
mutaa iho ra, ma te faaieie. Ahiri paha e
nehenehe ta’na ia parau, ua haamailai paha
oia i taua paj>e ra tei tamâ ia’na, i iho faahou
mai ai to’na huru matamua.
mai
i te
Fatu. E
mea
faufaa rahi
ta
tatou
pure, e ore e tia ia tatou ia haapae i
reira. Aita hoi te Ekalesia i roto i teie
nei ao e faaea nei i te pure no te ohipa
mau
te
faatupuraa parau i roto i teie nei ao.
reira’toa hoi tatou i teie tau e tia’i.
la Uaf
homa, te vai atoa nei to tatou enemi tei
taora
pinepine i te vari paruparu i nia ia
tatou, na roto i te tuuraa i te mau manao
iino i roto i to tatou aau. Na roto i ta’na peu
totova, ua î tatou i te repo,. e aita hoi ta
tatou e ravea no' tatahî i taüa repo ra o tei
E
ji piri
mai i nia ia tatou. Aita e faufaa ia tamata tatou i te tamâ ia tatou na roto i ta
taime. Te vai
râ te hoe pape, hoe noa iho, ua hopu
tatou i reira, e mâ mau tatou, e itea m«à tu»
tatou huru matamua i mœ ra. Taua pape
tatou mau ravea : c maua te
tflp
a
■*
puta to ratou aau, ia tatarahapa e îa fariu
T AM A
i haere ê, tia’i rii noa’tu ra vau
iti, ia ite
epketole, a na o ai oia :
pûpû atu outou i to outou. mau tino, o te
«e
noa’tu i te
TE PAPE
'uoiio
to’na
pupu ma te aau tae, ma te aau oaoa, e ma te
pure e : « E te Fatu, teie te ô tau e horo’tu
nei no te faatupu i ta oe parau i teie mata¬
pupu atoa ra ratou ia ratou ilio no te hopoi
i te evanelia i tera fenua e tera fenua. Ua
ua
to
toto ia no lésa tei haamaniihia i roto
|
te mau taata’toa. O te pape ia
mâ’i tatou i ta tatou mau hara (I loane 1/7) j
e e teatea tatou i reira, mai te hiona ra (Sala-
teie
mo
ao
no
51/7).
TAUTURU VEA
—0-0-0-0
Makatea : Onee Tati : î
Sydney Pak» »
Mauake Tatahi t
50 — Natua Sylvestre : 5C
Vaitoare Betty s
50 — Tcuiau Faarere : 2C
Tori
50 — Papata Lazare : I
10. Amuihia : 300 Fra. Maursutli toa.
-
Terali
•
VEA POROTETANI
3
Haapiiraa re'o Tahiti
Haapiiraa ( IV )
2.«
Teie aii tapa'o
O lei
parauhia i
mau
maori i
“
a) ng
fanga
e
( ei puoiraa i te haapiiraa III )
toma huri i nia
( ‘ )
‘ ) ua lu'uhia ia ei mono i te mau-leta i mûri aei : ng - r - k
raulaaihora e to tatou hui tupuaa, e o te parau noa hia nei â e
Teaolearoa ” ( Niu Zelani ) e i te mau fenua Vaibi etc.
‘
:
fa‘a
hinangaro
hôngi
hina'aro
hô‘i
ïngoa
inatangi
i‘oa
mounga
onge
punga
mou “a
mataû
o‘e
pu‘a
ra‘i
la'i
tahu'a
tari’a
rangi
tangi
tahùnga
laringa
tonga
to‘a
Te vai nei à teie na leta ( ng )
raotu ” raâ. Oia hoi ;
Taenga,
Te fa‘a rahi no Papenoo
la hinaaro oe i te Atua
A hô‘i i te tamaiti
Aila’tu e i‘oa i faaitehia
Te farara nei te mata‘i
Te mou‘a o Sinai
Ua o‘e te fenua
E pu‘a to raro i te tai'
To matou metua i te ra‘i
Te ta‘i nei te aiu
Te tahu‘a rahi o Ana
E tari'a to’na ra a faaroo
Ua iri te pahi i nia iho i te to‘a
nia iho i te mau io‘a no te mau mot»' “ Tim-
Teraatangi,
Fangatau, Rangiroa,
Mangareva etc...
b )
r ; ‘
aruaru
a'ua‘u
orovaru
orova‘u
taero
tae‘o
tuva
tuva‘u
ru
va ru
va'u
veravera
ve’ave'a
Aore
rea e
parau
i roto i teie
K feia a‘ua‘u puaa ov-iri
Ua topa vau i roto i te orova‘a
Ua tae‘o ratou
-Eiaha e tuva‘u i te ratere
E va‘u ta‘u meleni
E vahi ve‘ave‘a teie.
nanairaa. Tei roto ana‘e i te re‘o “
le rahiraa.
c
)
al
Fait partie de Vea Porotetani 1960