EPM_Vea Porotetani_196003.pdf
- extracted text
-
Te GO O TE Matahiti
—
NUMERA 3 MATI 1960
Porotetani
Eoo i te malahüi lioê : HOB-AHURU Ta RA
—
RédaÆur : DanielMauer.
Te tiafaabou raanolesu...
E to tatou tiafaabou raa. {l Kor. 13 -19 ]
faasataurohia oia i nia i te raau, aita hoe
i faaroo ia’na, aita hoe o tei manao
Tei teie nei ao anae ta tatou e tiai i te
Masia nei, e ati rahi to tatou i to te taata
■^atoa
pohe roa te tamaiti a te Atua, area râ,
tia faahou oia mai te repo mai, ei tapao no
ta’na rê, i nia iho i te pohe, i nia iho ia
«
».
Na
î to
taata
roto
i teie pene
Korinetia,
ua
15 no te episetole hoe
vauvau
maitai te aposeto
Satani, te Arii o te pohe. Ua ite ratou i te hoe
ïo i te parau no to
lesii tiafaahonraa o tei
riro ei tamu no to tatou iho tiafaahouraa.
Hou to lesu taeraa mai, te tiaturi noa ra
ati luda i te hoe rê i te tahi no te
Oia mau, te mata’u atoa ra
Tatou i te mau faainoraa a te Atua, e te haavaraa i te ra’i, teie ra, aita ratou i ite papu
to
nunaa
oraraa
o
te taata.
î te huru o ta’na haavaraa ra... Te tumu o
to’na tiairaa, o te ture ia a Mose o tei aratai
i te
nunaa
ma
te etaeta e te aueue
ore.
Mai
aita te hoe taata i haapao i te ture,
te faautuahia nei oia îa au i te mau irava o
te mea
e
Atua,Aita iate nehenehe
•Tare.
Ati-Iuda iia’na
manaoia îfaarahi
te Arohaaè
td’na
S
î
e
aroha.
la tcihuhia te Mesia e te mau peropheta, mai
îa Amosa, e o Mika e o Isaia, ua manaohia e
te Ati-Iuda e, o te hoe peropheta rahi tei
faaitehia, e aore
tiaturi i taua
ra,
aita ratou i
ei tamaiti na te
te hoe arii,
peropheta ra
Atua, ei Faaora no te mau taata tataitahi, e
ê to’na mana i to te mau peropheta.
Aita atoa hoi te mau Ati-Iuda no te tau no
leau i fa’i ia’na ei tamaiti na te Atua, tae
aoa’tu i ta’na mau pipi. No te feia faaroo,
«a riro lesu ei peropheta anae. Aita te auraa
ao teie parau maere fTe Mesîa » i taa maitai
îa ratou. Ua tiai ratou i te tiafaahouraa o
te basileia o Iseraela, oia hoi, to’na faaararaa,
te’na tiaraa ei basileia puai i rotopu i te mau
e mea
i>aeUeia
no
Aeîa. Aita Uioa i taa ia Petero te
,auraa o te mau parau bohonu no lesu ia faaite
«tu oia i to’na poheraa i ta’na mau pqû.
la
Ua
e
.
peropheta rahi, ua faaroo ratou i to’na poroiraa
aroha, aita râ ratou i ite i taua taa’e,
oia hoi te mana te horoa mai i te oraraa oia
boi, te. ora mure ore i te mau taata tataitahi.
Ua moe i te mau Ati-Iuda, ua moe pinepine
atoa ia tatou te mau parabole ta lesu i faatia
na
roto
ite
mau
mau
i ta’na mau ture i ta’na mau pipi e
tiaa taata no Paletetina, oia hoi, te
parabole o te Basileia, tei haapii ia tatou
o te ora mure ore. Te faaravai nei
i te huru
Paulo apoeetolo, i te haapiiraa no lesu i nia
iho i teie parau — na roto i teie irava 19 :
« Tei
teie nei ao anae ta tatou e tiai i te
Mesia nei, e ati rahi ta tatou i to te taata
atoa
».
te
oraraa
i mûri
aè
i te
oraraa
tino.
0 te
rahi roa teie tei faaitehia mai ia tatou
na roto i te evanelia. la pûpû mai te Atua i
to’na aroha, êiaha no teie oraraa avae, tei
parau
riro mai te hoe tamataraa no te oraraa mau,
oia hoi te ora mure ore. Te faaineine nei tatou
i to tatou oraraa mau i to tatou parahiraa
i te ao nei. Aita tatou e hio nei i te faufaa
no teie oraraa, aita tatou e tiai nei i te tahî
maitai no to tatou oraraa na roto i to lesu
tiaturiraa. Te tiaturi nei ra tatou i taua oraraa
ra tei faaineinehia e lesu no tatou i i-oto i te(
ra’i, te ora aita
ati ta
tatou
e
e hopea.
farerei
E mea rahi te mau
tae noa’tu
i to tatou
e oaoa rahi to tatou î
te ra’i ia amui tahi tatou i te mau melahi. te
mau ite a te Atua, mai ia lesu iho.
Na roto i to tatou tiaturiraa i te tiafaahou¬
poheraa, atira noa’tu,
lesu, te fa’i nei tatou i te tiaturiraa i
iho tiafaahouraa. Ua iritihia te uputa
o te ra’i, e te poipoi no Pasa. Ua haavîhia t©
raa
no
to tatou
ei Taote
pohe, ua pau Satani. Te fa’i atoa nei tatou i to
tatou faaroo i taua râ ra i te pauraa no Sata-
Bibiîia : « E ere atoa te hoe taata rave Semeio,
ei Taata tei faaore i te mauiui », e ere roa’tu
nî. Te faaroo nei tatou ia ore te ino i roto i
teie nei ao, ia tahoe te mau taata, ia maitai
aè te oraraa varua i te oraraa tino.
Ë hoa ino ma e, eiaha lesu îa riro ai mai tei
hio pinepinehia lesu e tatou
Nui, area ra, te pahono nei te Bibilia : « E ere anae te hoe Taote Nui », ei Taata
rave Semeio, area ra te pahono atoa nei te
Oia mau, ua
te
reîra e».
la tae te mau taata mauiui tei
pohe i te
ma’i : te mau anapero, te mau matapo, te mau
hapepa i pihaiiho ia’na, eaha ta lesu e pahono
atn ia ratou ? Te pahono anei nei oia ia ratou :
« E ore to mauiui. E mea maitai. E ore to oe
ma’i. A haere ma te hau ». Aita roa’tu. Te
oia i te taata : « Ua ora oe i to
faaroo, a haere ma te hau ».
parau ra
e hio noa i te faufaa o to oraraa
dno, te hio atoa ra oia i te faufaa o
Aita lesu
o
te
hœ Taata rave semeio i roto i to tatou oraraa,'
mai te hoe tahu’a rahi e aore ra mai te hoej
hi’ohi’o. E Varua ia te Atua e parau varua;
atoa ta ta’na Tamaiti i vaiiho mai ia tatou. la v
riro teie nei Sabati Tiafaahouraa no tefé^
matahiti 1960 ei mahana oaoa mau no tatou
paatoa ©i uputa no to tatou ora mure ore.
APÀTL
VEA
POROTETANI
OROA ME
TE
2
.
—
1.—
3.—
( oia hoi te oroa faatupuraa parau )
taime faaineineraa
Tei roto tatou i te mau
i taua oroa hanahana ra ta tatou i matau
maitai, no te mea, ua haapao tatou ia’na i te
mau matahiti atoa. Ua haamauhia taua oroà
ra i te fenua nei, i te 12 no Me 1818, oia hoi
c 21 matahiti i mûri aè i to te evanelia taeraa
mai i te fenua nei. Na te feia matamua tei
farii i te evanelia tei faatiama ia ratou, i
haamau i taua oroà ra, no to ratou ite e, e
ore e tia ia tapea i taua parau oaoa ra, o tei
afaihia mai ia ratou na te ara roa mai. Ua
ite hoi ratou e, na te evanelia i taui ia ratou
e to ratou fenua, e auaa hoi te feia tei hopoi
i taua parau ra i tupu ai
rcirà, ua hio ratou i te
taua tauiraa ra. No
ohipa i ravehia no
ratou, e ua parau ratou ia ratou iho e, ia afai
atoa tatou i teie nei parau i te mau fenua
tei ore â i taeahia e to’na maramarama. Ua
Ite atoa hoi ratou e, te parau i poroihia e te
Fatu i ta’na mau pipi (Mat. 28/19-20) o te
poroiraa tei parau atoa hia mai ia
ratou, i te taime iho â i farii ai ratou ia’na
eF Fatu e ei Faaora no ratou. Mai taua taime
ra e tae mai i teie nei, 142 ia matahiti, to te
Ekalesia lahiti haapao-tumu-raa i te oroà faa¬
hoe
ia
tupuraa parau.
Atua i
Te faatupuraa i te Parau a te
roto
i teie nei ao, e ohipa ïa na te taata teretitiano
tataitahi. O te mau taata faaroo atoa o teie
nei ao, oia hoi te mau teretitiano atoa, ta te
Fatu e titau nei no. te faatupu i to’na Hau i
■W" feiî'ûa nei. E 3 ohipa tumu te au ia^ tatou
li
la
hapao :
tia roa ia tatou ia
ite e, na roto i te ô ta tatou e pûpû nei i te
Ta tatou mau d. E
Me,
e
amui ai tatou i roto i te ohipa faatu¬
puraa parau. O taua mau ô ra teie amuihia
i te vahi hoê, tei riro ei pererau no te Parau
a te Atua
i roto i teie nei ao. No reira, ia
faaineine tatou tataitahi i ta tatou e pùpù i
te Fatu ra no te ohipa evanelia. E ia pûpû
hoi tatou i ta tatou mau ô, e tia ia tatou ia
pupu ma te aau tae, ma te aau oaoa, e ma te
pure e : « E te Fatu, teie te ô tau e horo’tu
nei no te faatupu i ta oe parau i teie mata¬
te na roto nei tatou î teie
Me, te pahonoraa i te hinaaro
« ia parau haere hia te evanelia
hiti».
Oia mau,
horoa
no
te
Fatu
:
o
te
e
tae
roto
ua
hopea o te fenua ra ». Na
nehenehe ia tonohia te mau
te
mau
noa’tu i te
ia’na,
orometua
e
e
te
mau
ohipa ta ratou
mau
vahi
atoa
e
tonohia’i
hoÊ
mahana, ia’u i haere noa na te
i te hoe
pae pape ra, ite attira vau
moora
'uoiio i roto i te pape, te au haeré noa ra
te
talii pae e i te tahi pae i taua pape ra.
i
No
nehenehe maitai (e mea varavara
to’u iteraa i taua huru ra) ua faaea rii au i
te tahi maa taime iti no te mataitai ia’na. E
i to’u hio-noa-raa ia’na ra, ite atura vau ia’na
i te tahi mau taime i te hopuraa i raro i te
pape e i te puhâraa hoi, mai te horahora i
to’na pu’e pererau i ni'a i te mahana ; e ia
na reira oia ra, e au mau to’na pn’e pererau
i na ie uouo maitai no te hoe poti. E te hi’o
^■iioa ra vau i taua moora ra ma te faahiahia
i to’na nehenehe e to’na ma, ua fâ maira te
to’na
uouo
,
tainaiti ma te vari paruparu i roto i
to’na rima ta’na i ipû liaamenemene e ua taora
ihora i te moora i(i, e.horo ê atura ma te
ata. I te tanoraa te moora iti i taua vari
hoe
mo’e
paruparu ra, ereerc roa'era te tua, e
atura to’na nehenehe matamua, a faai’ei’e noa’i
i»ia i nia î te pae.
e rave
ia
faufaa rahi te horoa ta tatou
e
pûpû nei i te Fatu no te ohipa evanelia.
Te pupuraa ia’na iho. Eita hoi e nehe¬
ia tatou ia tiaturi e, ua oti roa te
ohipa na roto noa i ta tatou mau ô. la ore
hoi tatou ia pupu ia tatou iho, e ore atoa te
parau a te Atua e tupu. E tia hoi ia tatou ia
ite e, o tatou ihoa iho ta te Fatu e titan nei,
tatou ia tatou iho no’na e no ta’na
ohipa. Ua na reira hoi te mau tupuna i tahito
i roto i ta ratou mau oroà faatupuraa parau,
ia pupu
noa
i te
mau
E mea tia ia tatou ia pure no te mauia horoahia ia ratou te parau, îa
noa to ratou vaha ma te itoito i to
parau
faaiteraa’tu i te parau aro ra o te evanelia.
E pure atoa hoi no te mau misionare, ia ta^r
turuhia i roto i te ohipa rahi ta ratou e
nei i roto i te mau vahi atoa i tonohia’i ratou.
E pure ia horoahia ia ratou te itoito, te
r^B
romai
ounu
e
te
e
i
paari atoa hoi, ia
faa^
ore
ratou
i te mau fifi atoa e farereînm
E pure atoa hoi no te mau taata e
mua
ratou.
faaroo mai i te parau e aohia e e haapiihia, ■*
ia
puta to ratou aau, ia tatarahapa e îa fariu
mai
i te
Fatu. E
mea
faufaa rahi
ta
tatou
pure, e ore e tia ia tatou ia haapae i
reira. Aita hoi te Ekalesia i roto i teie
nei ao e faaea nei i te pure no te ohipa
mau
te
faatupuraa parau i roto i teie nei ao.
reira’toa hoi tatou i teie tau e tia’i.
la Uaf
taoà anaè,
T AM A
Aita râ vau i haere ê, tia’i rii noa’tu ra vau
taime iti, ia ite au e, e nafea râ oia i
maa
i ni’a ia’na ra. E i to’u hio-noa-raa,
ite atu ra vau ia'na i te hopuraa i raro i te
pa{>e, e ia puhâ oia ra, ua taparuru oia i nia
i te pape ia puehu te repo i nia ia’na ra ; ua
na
reira noa oia, e aita i maoro roa, iho
taua
Ta tatou mau pure. E mauhaa faufaa
rahi ta tatou mau pure no te ohipa faatupuraa
orometua
No reira, e mea
i horoa
nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave no
reira, te oroà faatupuraa parau mau o te oroà
ia e apitihia’i te pupui'aa taoa i te pupuraa
tino. Ua tia hoi i te Varua ia pûpû atoa tatou
ia tatou iho, e paruparu râ to te tipo.
parau.
i faaora ia ratou na roto i ta tatou mau horoa.
ratou
haamori au ïa ia outou». Oia mau te rahi mau.
i te
na roto i te faa fariuraa ia ratou i te
Atua, e e tia hoi ia tatou ia parau e, na tatou
aita
epketole, a na o ai oia :
pûpû atu outou i to outou. mau tino, o te
«e
vahi
faaora
nehe
mai i roto i ta’na
mau
ratou, na roto i te mau ravea ta tatou i pupu
alu ia ratou. Ehia rahiraa varua ta ratou i
TE PAPE
I te
ratou,
ite ratou e, eita te evanelia e tae noa na roto
i ta ratou mau taoa. O ta Paulo atoa i faahiti
e rave
misionare i te
atoa,
pupu atoa ra ratou ia ratou ilio no te hopoi
i te evanelia i tera fenua e tera fenua. Ua
ua
repo
faahou mai ra to’na huru matamua : uouo
maitai e te nehenehe. Haamata faahou atu
ra oia i te au haere na roto i te pape mai tei
mutaa iho ra, ma te faaieie. Ahiri paha e
nehenehe ta’na ia parau, ua haamailai paha
oia i taua paj>e ra tei tamâ ia’na, i iho faahou
mai ai to’na huru matamua.
homa, te vai atoa nei to tatou enemi tei
taora
pinepine i te vari paruparu i nia ia
tatou, na roto i te tuuraa i te mau manao
iino i roto i to tatou aau. Na roto i ta’na peu
totova, ua î tatou i te repo,. e aita hoi ta
tatou e ravea no' tatahî i taüa repo ra o tei
E
ji piri
mai i nia ia tatou. Aita e faufaa ia tamata tatou i te tamâ ia tatou na roto i ta
tatou mau ravea : c maua te taime. Te vai
tflp
râ te hoe pape, hoe noa iho, ua hopu
tatou i reira, e mâ mau tatou, e itea m«à tu»
tatou huru matamua i mœ ra. Taua pape
a
to
toto ia no lésa tei haamaniihia i roto
|
te mau taata’toa. O te pape ia
mâ’i tatou i ta tatou mau hara (I loane 1/7) j
teie
ao
no
e e
teatea tatou i
mo
51/7).
reira, mai te hiona ra (Sala-
TAUTURU VEA
—0-0-0-0
Makatea : Onee Tati : î
Sydney Pak» »
Mauake Tatahi t
50 — Natua Sylvestre : 5C
Vaitoare Betty s
50 — Tcuiau Faarere : 2C
Tori
50 — Papata Lazare : I
10. Amuihia : 300 Fra. Maursutli toa.
-
Terali
•
VEA POROTETANI
3
Haapiiraa re'o Tahiti
Haapiiraa ( IV )
2.«
( ei puoiraa i te haapiiraa III )
e toma huri i nia (
‘)
Teie aii tapa'o
‘ ) ua lu'uhia ia ei mono i te mau-leta i mûri aei : ng - r - k
O lei
parauhia i raulaaihora e to tatou hui tupuaa, e o te parau noa hia nei â e
mau
maori i
“ Teaolearoa ”
( Niu Zelani ) e i te mau fenua Vaibi etc.
a) ng : ‘
fanga
fa‘a
hinangaro
hôngi
hina'aro
hô‘i
ïngoa
inatangi
i‘oa
mounga
onge
punga
mou “a
rangi
tangi
tahùnga
laringa
tonga
mataû
o‘e
pu‘a
ra‘i
la'i
tahu'a
tari’a
to‘a
Te vai nei à teie na leta ( ng )
raotu ” raâ. Oia hoi ;
Taenga,
Te fa‘a rahi no Papenoo
la hinaaro oe i te Atua
A hô‘i i te tamaiti
Aila’tu e i‘oa i faaitehia
Te farara nei te mata‘i
Te mou‘a o Sinai
Ua o‘e te fenua
E pu‘a to raro i te tai'
To matou metua i te ra‘i
Te ta‘i nei te aiu
Te tahu‘a rahi o Ana
E tari'a to’na ra a faaroo
Ua iri te pahi i nia iho i te to‘a
nia iho i te mau io‘a no te mau mot»' “ Tim-
Teraatangi,
Fangatau, Rangiroa,
Mangareva etc...
b )
r ; ‘
aruaru
orovaru
taero
tuva ru
va ru
veravera
Aore rea e parau
le rahiraa.
c
)
al<e
K feia a‘ua‘u puaa ov-iri
Ua topa vau i roto i te orova‘a
tae‘o
Ua tae‘o ratou
tuva‘u
-Eiaha e tuva‘u i te ratere
va'u
E va‘u ta‘u meleni
ve’ave'a
E vahi ve‘ave‘a teie.
nanairaa.
Tei roto ana‘e i te re‘o “
i roto i teie
a'ua‘u
orova‘u
k : ‘
ako
faka
hiko
hoki
ika
kava
kite
koakoa
koke
maki
manako
mataku
rakau
rekareka
reko
lamaki
(eka
a‘e
a‘o
I hea oe ? I ô a‘e mai
E a‘o te metua i te tamarii
fa‘a (préfixe) A fa‘aitoito i to oe ati
hi‘o
A hi‘o na i te areni
ho-i (particule) Ua reva ho‘i oia
Ua â ïa i‘a i ai â’i
ila
E tnaaino le ‘ava
‘a va
Ua ‘ite au ia’na
‘ite
‘oa'oa
Te ‘oa‘oa nei ratou
‘o‘e
Te ‘o‘e mata piti
E ma‘i rahi to’na
ma‘i
Ei mana‘o inailai e tia’i
maaa‘o
E mata*U ia lehova
mata‘u
ra‘au
To ra‘au e to to‘oto
la re‘are‘a maite to a'au
re‘are‘a
E re‘o tei pina‘ina‘i mai
re‘o
E ore tei haere i te tama‘i
lama'i
te‘a
Ua te’a oia i ta’na ohe
A rave i la oe to‘i.
toki
to'i
etc...
etc.,.
etc.
Te vai a(o‘a nei te lioe mau i oa fenua mai teie ato‘a te huru, mai ia Makalea
Ma'atea ; Fakarava - F a‘arava • Katiù - Atiu; etc.
Ua parauhia €», e
“
Polinesia ” i te parau i teie mau leta i faahitihia i nia nei Te hiuaaroaei «a*.,
ia maiù noa to’na re‘o, eiaha roa to’na arero e to’na arapo'a ia rohirohi.
A tia’i mai i te puo'iraa i
te ve‘a i oittrÉ.
VEA POROTETANl
4
Parau
Te Oroa Faatahinuraa
ia TIHONI
api
huru rau
0-0-0
1.
Na Toto i te faatiaraa
aa
i te
Tautira
10
no
Mati i mairi aè nei.
pahonoraa ia i te aniraa onoono a te
te
roisa
Tautira ia riro
no
mau
Tihoni ei
O
pa-
oro-
metua na raton.
omuahîa
Ua
hora 3
oroà
taua
hanahana
ra
i te
rote i te tomoraa i te fare
na
apî tei ravehia e te paroisa ei fare no
ta’na orometua api. E fare rahi nahonaho
tiui!
maitai
e
te
nehenehe,
matamua
ta
te
no
paroisa
o
tei
no
riro
ei
tapao
Tautira i faaite
to’na here i ta’na orometua. Ua amui mai
paroisa manihini e piti : to Tiarei e to
Pneu, te aua pipi e tae noa’tu i to te paroisa
iho. Na Hitore i vauvau pote mai i te parau
na
no
te
vahi i tiahia
mauaraa
e
te fare e te mau haa-
e na Tapao orometua
rote i te ioa o te A.R.A. I te taime
no
te
fare,
i
farii na
i
himene hia’i i te himene tomoraa e to Tiarei,
ua iriti Mihimana orometua i te. opani e ua
temo te mau manihini i rate no te. mataitai i
taua fare nehenehe ra. I mûri noa iho, ua
fariihia te mau manihini na roto i te hoe
jamuamnraa faraoa monamona, sirop, limonade.
I te ahiahi, ua fariihia te mau manihini
atoa
na
Eita
to
T^au^
ttiptt te oroà faatahiauraa ia Tihoni i
a
roto i te hoe tamaaraa
rahi tei faa-
te
pùpùhia mai ia ratou.
I te pô, i te hora 7 e te afa, o te pureraa
ia no te oroà faatahiauraa. I te taime i hope
mau manihini e to te paroisa iho i roto
ai te
i te fare pure, ua aratai te tino orometua ia
Tihoni i roto i te fare pure, e ua fariihia na
loto i te hoe himene amui, e mûri aè i taua
himene ra, ua faaterehia te pureraa e Jacot
^aremctua peretiteni mîsionare no te
1/8 : «Eîaha e matau i to ratou mata, ei
fïhai atoa iho vau îa oe, ei faaora ia oe, te
farau mai ra lekova ».
farerei
noa
NO TE AUFAURAA ME
—
i te
I teie
matahiti, mai teie te huru o te fa^-
nahoraa
tuhaa
i te
aufauraa
i roto
i te
1
E haapaohia te aufauraa i te
Me i roto i te mau paroisa’toa
tahi
mau
:
Tuhaa
sabati 15
:
no
no
taua tuhaa
na
roto
i te
E operehia te mau orometua
ra.
mau
T taua sabati
paroisa tataitahi ei Tomite.
ua oti roa te
ohipa i
iho â
ra
tuhaa I taatpa.
te
to’na Uio mau hoa. No réira ia ara tamau oia
mai te tiaturi i tei maiti ia’na : e ore oia e
i na mahana e 3. E haamatahia na Tautira i
te 29 no Me e e faaotihia i Pirae i te 31.
E 4 paroisa e ravehia i te mahana hoê.
faaruehia,
ia’na
e
faaea tamau râ oia i pihaiiho
i te hopea. Ua faaitoito
i te paroisa, e ora’i te faaroo
evanelia. I mûri aè i ta’na faaitoitoraa, ua
faatere Brémond (peretiteni tuhaa) i te euhe,
e i mûri iho te pure faatahinuraa (faaterehia
e
tae
e
i te tuuraa rima.
Hou, Tihoni i farii mai ai, ua faaitoito atoa
Tapao)
na roto
i te tatararaa i te
auraa mau no te toro’a Orometua. E ere oia
i te hoe taata taae i te tahi atu mau taata.
la au i te auraa o te reo « Pasteur », e tiai
mamoe oia. E tiai oia i te nana tei pûpûhia
ia’na. E faaamu oia i taua nana ra, eiaha hoe
M.
Roux
te
ia’na
na
roto
i te hepetoma e aore ra i te ava’e, i
mahana’toa râ, na roto i ta’na parau,
mau
farereiraa e ha roto i ta’na iho
E here oia i ta’na mau mamoe, e ia
iteahia to’na here ia ratou, e riro oia ei taata
tiaturihia e haerehia mai oia e farerei i te
mau mahana’toa.
Ua farii mai Tihoni i te mau faaitoitoraa e
i te toroà moà hoi mai te aroha i to’na faatere
i te aua pipi, te A.R.A., te mau manihini e
tae noa’tu i ta’na paroisa.
ta’na
Tuhaa H
noa’tu
atoa te Peretiteni
mau
Ua tae atoa mai Marama orometua i Teahu-
A.R-A.
Faatere hoi no te aua pipi. Ua haamau oia i
ta’na faaitoitoraa i nia i te parau no leremia
*
e
ta’na e ara, te vai atoa nei hoi te enemi roto,
e tiai nei, i roto i
oraraa.
tei
Atua
i roto i te oire iho ta’na
-tino huru
rau
te
E tia oia i nia iho i te mau patu no te aua i
faarirohia’i oia ei tiai, e ia ite oia i to te
eneml haereraa mai, ia faaoto oia i te pû,
ei faaara i to te oire, e enemi teie a faaineine no te aro. E ere ra o te enemi rapae anaè
taime
hia
o
oaoa i te mau mahana’toa, e farerei atoa râ
oia i te mau fifi e te mau peapea. Eiaha ra
oia e matau, tei pihai atoa iho te Atua ia’na.
e te
paroisa no te oroà o ta’na
api. Ua parahi te mau manihini atoa
e aita i api, e ua farii oaoa i te mau maitai
ineine
orometua
tavini
poo ; te metua tane no Tihoni, o tei
te tino orometua i te
faatahinuraa
tamaiti no te toroà moà.
amui i
i ta’na
E
:
Tuhaa III
haapaohia te aufauraa i roto.
E haapaohia te aufauraa mai,
matauliia, hoe mahana i te paroisa hoê.
tei
;
E haamatahia
Teavaro.
Afareaitu
na
e e
: E
haapao atoa hia te
matauhia, oia hoi, e haamatahia i te
avae
Eperera
avae
Me i Raiatea.
2.
FAAARARAA I TE MAU APOORAA
—
i
aufaurt^
Tuhaa IV
mai tei
faaotihia
na
Borabora
e e faaotihia
i
DIAKONO
Ei faaohieraa i te ohipa no te aufauraa Me^.
te anihia’tu nei te mau diakono faatere i temau amuiraa ia faaineine maitai ratou i ta
ratou mau moni : ia pinehia te mau moni atoa
mai te faataa maitai, te 4 tara, te 20 tara,
etc..
10 i nia i te _pine hoe. E riro te reira
ei tauturu i te Tomite e ei faaohieraa î te.
ohipa.
3. — TE MAU TAUTURU I TE FARE
HAAPIIRAA
a) Mau aufauraa paroisa : Teie tei tae mai t
Faaa : 2.500
550 — Paea
Pueu : 2.000
Rairua : 550 — Anatonu :
2.640 — Mahaena : 891
—
Vairao : 2.185 — Paofai^^
—
:
14.000. Mauruuru roa.
b) Mau tauturu taa è : Teie â te tahi mau.
tei tae mai no ta tatou fare-haapiite afata oire no Papeete : 10.000
te hoe hoa no Papeete : 1.000 ; fare haapiiraa.
no
Mamào : 700 ; te tahi tuatî ma’i no te
fare ma’i i Papeete : 400. A taa’i teif> ma»
tauturu
raa
FAATURARAA E HAAMAURAA
I te sabati 13 do mati, ua tae te peretitesni
tohaa hïtia o
Eka-
P te Â.R.A. te peretiteni o te
te râ (Brémond) e te haapao faufaa o te
ieaia i Tautira, no na tumu chipa e piti :
1.— Te faaUiraraa ia Mihimana orometua, tei
faatere itoito i to’na toro’a oron^tua i Tautira
mai te matahiti 1920 o tae roa mai i teie
matahiti 1960. E 40 matahiti to’na amoraa
_
;i taua toro’a ra, ma te itoito mau. Ua riro
atoa oia ei mero no te A.R.A. e oo te Tomite
jlamau hoi. Ua haamauruum te mau auaha
tei tae i taup pabati ra la*!», pl rfito { te îpa
« ta
2.— Te haamauraa îa Tihoni. I mûri ae i
faaturaraa ia Mihimana, e i mûri ae hoi
i to’na faahoiraa mai i te mau ohipa e vai
ra i roto i to’na rima, ua haamauhia Tihoni
ei orometua no te paroisa Tautira, e ua pûpû¬
hia oia i roto i te paroisa o tei farii oaoa i
ta’na orometua api.
te
la tiai maite te aroha o te Atua i na tavini
e
piti nei tei faaturahia e tei
:
ta
tauturu
moni, te vai atoa nei te tahi mau boa
mau ohipa no te tatairaa
tei tauturu mai i te
na
roto
i te
haamâmâraa
i ta
haamauhia. I
maitai e ia manüia te mau ohipa ta te orome¬
tua
I te
apî e amo mai tête atu nei, e tae noa’tu
ratou
mau
factures.
Te haamauruuru nei te Vea Porotetani £
teie atoa nei mau tauturu tei tae mai, na
roto i te ioa o te A.R.A.
S. A.
Imprimerie de TahiH
Fait partie de Vea Porotetani 1960