EPM_Vea Porotetani_196002.pdf
- Texte
-
Te 60
—
0 TE
Matahiti
NUxMERA 2
—
FEPUARE 1960
O
Poroîeîaiii
Hoo i le matahiti hoê
:
HOE-AHURU TARA
—
Rédacteur
:
DanielMauer.
T O TATOU AUA PIPI I H ERE MONA
rO
E
to
mca
papû
tatou
roa e, ait a te pacau ràhi
i ite aè net i ta, tatou
nunaa
pipi i Horemona ; e mea iti roa te
îe'ia tel tae i reira e tei ite mata i te
Iruru 110 te mau tare o te aua pipi.
Te vai ra i reir'a te fane o te Faatere
e lia
fane faaearaa o te màii pipi, àità
aita râ e afre taaê no te Haapiiràà.
No rcira, mai te taime i liaamaiihia’i te
i le mau
te noa’a mai i teie tau.
raton ite i mûri aè na roto
e rave
rahi
puta
aua
pipi i Heremona c tae roa mai i
nei, ua liaapao iioa liia te mau
Iraapiinaa i raroaièi i te fane o te Ffiàiere.
aua
teie
E
hoi i te
erc
ra,
i^Baiia
I
nei
v.ahi
au
maitai'
no
taua
vahi liuru haumi i te mau
c
vero...
teie taime, e 9 pipi
i roto i te aua, hoe
ta tatou e vai
ra i roto i tje
fatata i te màliiti àtu e
tonohia’tii i Mabatea. I roto ia
:
1 no Tahiti, 3 no Moorea, 1 no
Makatea, 1 no Huahine, 1 no Raiatea,
Faapiiraa tei
1 no Borabora, 1 no Riirutu. E 3 e
maliiti i teie matahiti e o le haere atu
i roto i te haapiiraa, e e hinaarohia p
5 pipi api no te mono i te mau pipi e
mahiti nei.
1 te inatahili i mairi ae nei, ua
mabia le faalaaraa i le mau pipi i
haaroto i
pupu e l'ili ; hoe pupu. no le mau piipi tahilo lei baapiilïia na rots- i te reo
ea
ana’e.
piiraa i te hepetoma. No reira, ua haere
te pae no te haapiiraa i muai teie tau. E
nei le mau tamarii tei noaa
haere mai ratou i te aua pipi
titaubia
te
le Brevet ia
ia nehenehe
te
honuhia, ia
au
ton
ei
mea
mau
i to ratou ite
faufaa ho to tatou
e
ia riro
nunaa
ra¬
i teie
boe pupu no te mau pipi
api tei liaapiibia na roto i le reo farani e
te hinaarohia nei no te mau taime i mua
e
nei, le mau pipi tei itepapuite reo fara¬
ni, ia nehenebeia ratou ia faabohonu i to
E 5 orometua
le Faaere
e
faatere nei i te
mau
vahiné iho e na orometua
e
piti.
i le lapura faataaraa moni te taioi
mua ia outou na roto i te rata haaau
ua faalaahia e te Tomile Tamau, te
hoe tuhaa raoni, no te haatnani i to hoe
ali,
haapiiraa maitai na te mau pipi. 0
pipi iho teie e haamala nei i te
ohipa ; te hamani nei ratou i te parpaings
i muriaè i te mau hora haapiiraa, e i te
mau mahana hoi aita
e haapiiraa, E
fare
te
tei
hoi
e
raa
i te
nehenehe faahou
mau fare api.
ia liai te hamani
•
.
Taua mau fare api ra, ei mau fare ramaitai ia o te vai no te hoe tau maoro.
I roto i le tahiatu mau Ekalesia api tei
faalerehia e le Solaiete no Paris, ua rave
maitai ratou i ta ratou mau aua pipi : te
fare faaearaa 0 le mau pipi, tae noa’tu i
te fare haapiiraa. E tia’toa hoi ia tatou ia
na reira i la tatou aua pipi, te pû faaineineraa i te orometua no ta tatou Ekalesia.
'
ve
Haapiiraa i teie nei i roto i te aua pipi, e
ua iriro
te. reira
ei haamâmàraa i
te hopoia a le Faatere o tei amo noa i taua
luhaa rahi ra, oia anaè i mua aè nei. Te
mau pipi vahiné, te faatere atoa hia neie
ta ratou haapiiraa mai tei matauhia, a
la
hia i
i teie taime e 3 noa iho fare maitai
parahihia e na pipi e 3, area na utuafare pipi e 7, tei roto noa ratou i na fa¬
re tahito e
piti tei pê roa i teie nei, e eita
mea,
haapiiraa ia faaho-
tau.
Iroe tei
raton e
ahti
I teie nei, e noaa i te mau pipi, e 20
bora haapiiraa i te hepetoma. I mua aè
nei tei rare mai ia te rabiraa b ora baa-
faatiahia taua fare ra, i roto i te aua tei
reira te fare o le Faatere. E te hinaaro"^
hia nei ia oti taua fare ra. ia haamatahia
te hamaniraa i le mau fare pipi, no te - ■
mau
No taua ohipa rahi ra, te ani nei te Vea
Porotetani i te feie mana’o taùturu, no le
haere mai e tauturu ite raveraa i taua,^
ra ia ohie te otiraa-i te taime e haa-J
matahia’i. E riro te tauturu rave ohipa
ei tauturu faufaa rahi no te haarnâmaraji.
i te mau pau.
ohipa
E riro te Vea no te ava’e i mua i le
tia i te opuaraa no te hoe puhaparaa
pa
(
camp
faa- M
ohi¬
de travail ) i Heremona.
Fait partie de Vea Porotetani 1960