EPM_Vea Porotetani_195912.pdf
- extracted text
-
Porotetan
Eoo i te malahüi hoê :
HOE-AHÜRU T.vRA — Rédacteur: lianielSiauer.
to tatou faaroo
o
E poroiraa na
Verenie naetua.
Mai la outou i faaroo, tei Monleliniar
nei to maua faaearaa i xjoto i te hoe maa
îare ta
i mairi i le ioà ra ; « Te
Ua ite niaitai te hoe pae ta ata
maua
Maeva ».
tahiti ia’na, no teie nei roa aei to
îarerei raa, o Puarai mâ, opomelua
pîi, e O Richmond mâ, mutoi
îJa l'iro Te Maeva mai te hoe haapuraa
haahiaharaa rohirohi, e le faaitoito raa,
no tei fii'i haere, no te « permission » o
,te hoe raau i'aehau tahiti, te tapao
e ;
aita te taura tei taamu ia tatou i motu,
e eita iho â e motu.
E ere râ ta maua ohipa i te raariro
noa î te utuafiare nei ei haapûraa no te
tahi pae ; te titan atoa nei te nmu
ia maua no tç hinaaro i te faaroo i te
matou
liaa-
i Papeete.
ia
puroitot
pai’âu api no te fenua roa mai. No
reira, cita e hope ia’u ia tatau i lo’u mau
rnaii
farereiraa paroita i te fenua nei.
E oaoa iti rahi to ratou i te faaroo raa
i te reira mau parau, na roto i te purjeraa
ier©
avalea, e aore ra, na roto i le mau orepo-
haamataitai-
na roto atoa hioi i te
i te tnau peu e te mau ohipa vitiviti
e ravehSa ueï, i Tahitii e i te mau paroita.
E mea onoono roa na ratou ia faaroot
i te mau otoraa himene pureraa (rco
raa, c
laa
te mau himene tarava) oia toa
te mataîtai i te mau hohoa teata tei faaite
i te ruperupe no to tatou fenua, e te niaw
ohipa vitiviti no to tatou mau « papu Ui
api ». Ua riro ïa ta maua ohipa, ei uputa
papaa e
îeruriraa manao na te tahi pae, e ua ite
3nua ratou i teira i te mana hau ê o te
Ëvanelia tei taui i te aau o te taala, i tera
ienua e i liera pfnua.
Te huru ia no to maua faaearaa i te
ïenua nei, i te tau hopea nei, i to maua
faatura raa hia. E rave à mauà i te
ohipa o te Fatu o te au i to maua puai
Iti haihai, oi val aè te ao.
\
E teie nei, leaha tu â ta maua poroiraa
paroi¬
ia outou, e te hui faaroo no te mau
ta. Teie te haapotoraa' : E hoa ino mâ e,
e
to matou mau here e ! A mau papu
i tei noaa ia outou, eiaha ta outou Korona
ia riro i te hani ia vetahi è.
E, ealia tei roaa
muiaa mai ? 0 te
mai ia outou, mai
Parau ia o te Ora, oii^
hoi, te Ëvanelia a te Atua, o te niu etaeta
e te aueue ore ta Petero i nia ê e : « Aita*
tu e Tiiii e tia i te taata ia haamqu, maori
râ i tei haamau hia, oia hoi te Mesia ra
o
lesu ».
Ua iü
te
150 matahiti i teie
nei, no
teie niu haamauraa hia i Tahiti e te
mau orometua tei na te ara mai. Ua haamata ratou i te ueue na roto i te roimata
to
rahi, teie râ ua haaputu atoa ratou i ta
ratou mau rùrù, i te tau mau.
Eita vau e tuatapapa i te ruperupe
rahi
no
tau no
te faaroo Ëvanelia i Tahiti i te
Noli ! A haere ua e mataîtai i te
ofai menema no teie aito,
i te pae miti i
Arue. Na’na i iriti i te bibilîa eî rieo
tahiti e ua horoà oia, hou to’na poheraa
i teie taoa e, ai ta’tu, ia oe, ta te
Salamo i ha ô e : « Te oaoa nei au
oe
Parau mai te taata tei itea iainà te
iaoà rahi râ ! Na teie Bibilia i taui roa
papal
i ta
TaMti ia au i le reoi p :
taata i te Mesia ia lesu,
ua riro
ia ei taata api, ua ore te mea^
tahito e ua riro te mau mea ei mea api.
Ua faahîahia te taata papaa i te reira
tauiraa. E no te mea ua farij papu te
taata tahiti i itaua taoà ora Ta, ma te
oaoa, laita i jaheuie i te tau vero tei famata
madte mai i to’na faaroo ; aita te faaroo
Evahelia i piainu i te mau puâhiohio
varua tei tairi noa ia’na i te pae ropu no
te 19 o te tenetere. Te tumu ? Ua haamau
hia taua niu (rai i ïo vahi m^ i rarp
i te aau o te taata faaroo i Tahiti na.
E I teie nd, ts feruri nei au i ïe hnrn
i te
hohoa no
Tei roto armé te
Ëvanelia i Taliili mâ,
i teie nei tau. Te faaroo nei au c :
u’ana to laua faaroo ra tamataraa
« ua
Ma.
Te tairi ra te hoe mau faahemar; a api
i te Pahi nei, e ua fi if rii le iroe mau
paroila.
Eaha ? E parau mau teie ? Ua faoyama-,
P
hamaha te mau ohipa mailiraa i le hoe
mau
amuiraa aita rea no latou V? Mata
ê atura to te tahi taata i te tahi taata
e i ta’îia orometua Vt
■
No
reira,
e te
mau
amuiraa rii tei
noa, tei riri ni noa i ta oe mau
faatere, e tei faai'oo i te tahi mau
niu-ore. a vaiho i to riri ê, r ri noa'tu
haamanao i te urpha tahoe a lioi mai
i roto i te nànà hoe, mai te hinaaro ho-p !
Te faaroo atoa nei au e ; ua rau le mau
vare
p.u'iraa
hapaoraa taa è e te huru ê, teie
nei i to tatou faaroo
evanelia, na roto i te tahi mau heheuraa
api ! E mai te mea e, ua vare aloa to
vetahi mau hoa rii mata pô i le reira
Eaha ? Aita anei te Ëvanelia mau ta ofi
i matau i ravai faaliou ? Inaha ! I ràvài na
i
mua ae’nei tei roto ia’na l© î a te Atua.
Eiaha e farii e ia haamauhia leua mau
te
mau
e
tamatamata
mata titiia
api i mua i to outou mata ! Te
paru nei au î taua mau hoa ra :
«a hoi mai i te utuafare mau te
oe
reira to
paariraa, o oe e to oe fctii atoa»
Te üaluri nei maua ia outou, te mat*
paroita, tei paari e tei api : ©fta oe e faae ia haruhia to œ Korono e vietahl
e !
la ite hia ra te vahi hau aè o to
faaroo i nia i te mau oliipa haihai e te
rarahi o to oraraa. Eiaha ei faaroo vaha
noa, ei faaroo rave râ to tatou.
A here i to outou mau aratai, a faatum
ia ratou, a haapao i ta ratou pàràu. Aroha outou ia outou iho, na roto i te mana’otj
hoê. O te Evanelia te tumu no to outou
tiama e no to outou ora. O te huru ia feîQ
tla
no
Is mao patiau aroharaat
Na to outou pue hoa i te faaroo :
Véi'énié mâ.
2
yEA POROTETANl
A
Autour du Tourisme
De
mois
efforts
en
mois, Tahiti accroit ses
développement du tou¬
risme, La construction de l’aérodrome
avance
à grands pas....
au détriment
eu
du
vue
route (de PUNAAUIA. Des hôtels
vont s’élever ici ou là. Le prix de.s terrains
de
la
augmenle. celui des loyers aussi, et les
particuliers sont astreints à Mooreacomme
à Tahiti à construire des fare couverts
de niaii ou de pandaiius (il y a une di¬
zaine
(rannées.
on
leur demandait le
contraire )... D’ici deux ans, les
touristes
tourneront autour de Ta¬
afflueront, ils
hiti ou de Moorea, puisqu’il n’y a pas
grand cliose à faire de plus et nous fini¬
rons
i)ar nous demswider ce que nous
.
faisons chez nous.
Aux férus dii tourisme,
je
dédie
ce
texte, cueilli parmi un choix de dictées,..
à l’examen du lu'cvel :
«Il y avau une lielle cilé riclm en rues
tortueuses et en souvenirs du Moj’cn-Agej.
proïKjsées
Elle était réputée notamment pour ses
fontaines ejui se dressaient à chacun de
ses carrefours,
coiffées de hailehardiers
pied et d'allégories Ijariolées, armées
de tuyaux i-ayonnants et ouvrages qui
dispensaient dans toutes les directions
Tabula
Haapiiraa Sabati
janvier :
matahiti
Taioraa
10 ;
Amosa, le perophela no te parau tia
17 : Alalia raua o loasa.
24 : To Isaia lilauraahia e lo’naa’oraa
31 : Isaia e o Hezekia
To lerusalema
haaviraa hia... e te nuu Asura.
Tamau
Amosa 5 21-24
2 Ar. 11-12.1-6
Isaia 6.I-8;5. i-7
Is. 3.7
Isaia 36-37-
Is, 30.13-18
Am. 7.14-14;S.24"
Ar. 2 11.17,18:20
-
“)
FEVRIER:
7 ;
14 :
21 ;
2(S ;
To leremia litauroahia...
leremia te taala ali rahi...
Ezekiela te perophela no te mau titi
Te lavini 0 leüova...
1er. 1.1-19:26.1-15
Tarn. Is. 1.6-7
1er. 38 l-28;39.1-14 1er. 39.16 18
Ez.36.23 28;37.M4 Is. 37
11.12,14
Is. 1.8-20;42 I 9Is. 53.4-6
53.1-12
MARS
6 : Te taeraa mai o le Evanelia...
13 : J’e hoiraamai mai na le titiraa...
20 : Te paturaa i te aua e le aau,..
Hebera 11.
Neh. 1.2,4
Neh 5.1-15,8.118;
27 : Te huru o lo Petero peeraa i le Falu
10 29 32,13.13-22
Luk. 22.31-34
Hebera 11.39-40
Neh. 2. 17-18
Neh. Tara. 8.9-10
Luk. 22.34
en
de
la
eau
froide, originaire ties montagnes
des
rose
On vini
min de
vents
le
l)ienfait
d’une
la visiter. Ce fut d'abord le che¬
fer,
ce
furent
ensuite les
autos
qui
y amenèrent, saison après saisox\,
des Visilcurs rlisparates, étjcrlués et ca’co]jhoni(iues. Puis on organisa des servi¬
ces d'autocar. Qui soutiendra que le pro¬
grès mécanii|u;' est contraire au culte dos
l)eltes choses V Vous voyez qu’il le sert...
L’enlre|>rise grossit et ])rospéra, le i)rogrès coniinua (te s’en mêler, si bien (pie
l’on construisit des autocars plus long.,,
plus larges et d'une capacité plus cos u-'.
Alors il arriva ([ue ces engins curent de
la peine, à se mouvoir dans les rues étroi¬
tes de la vieille, ville et singulièrement à
tourner aux cari-cfoim.s, où les célèbres fon¬
taines avec leurs tuyaux tenaient vrai¬
ment lro[) de j)lace. Alors on commença
à démolir les fontaines. Les autocars
con¬
AVRIL :
3 : Te taala taoà rahi.,.
10 : Sabati o te niaii atnaa
17 ; To lesu liafaahouraa...
24 : lona, le hoe rnisionare noa’tu to’na
Imru...
I : Te laolo a Nebukanesa.,.
8 : Te orna a Belelasata,,.
Qu'importe,
on pourra
rem¬
placer les Lcj’ines et évoquer le sort de
nos
l)aies.
de
nos
montagnes,
de
nos
lagons. .Si je pouvais risquer une détinition, je (lirais (|u'uii lieu n’est touristique
qu à ( .mdilion
(pi’il y ait i)eu de
touristes ]K)ur le visiter
et demain
le (lémdurer.
Daniela 1 2
üanieia S
Daniela 6
Daniela 7
Danie’a 2 20-21
Dan. 3.23
Dan. 6.26 27
.
Ohipa 11-11
Oh
Ohipa 2
Oh. 2.1-4
Dan. 7.14;
Phi. 2,
9-11
29: To lesu revaraa...
1.10-11
JUIN :
Penetekose.
12
JUILLET
caiTefours.
.
..
ticulière de
il y ai
quelques années, ne penisait certes pas
à Tahiti. Aussi bien, n’avons ici ni sou¬
venirs (lu Moyen-Age, ui fontaines de
Mar. 10.23-24
Mat 21.9
Luk. 24. 6-7
'
lona 4.11; Tim. 2.4
-
15 : Daniela i roto i te apoo o te Liona
22 ; To üanieia lohuraa i le Mesia
19
26
la sottise humaine ».
Baudoin ([ui écrivit cela,
Mar. 10.17-24
Mat. 21.1-17
Luk. 24.1-12
loua 1-4
MAI :
tinuèrent le service (avec autant de zèle
et les touristes furent charmés.
Cette histoire peut servir d’apologue :
elle illustre à merveille une forme par¬
Ch.
60
.
Faa ineineraa i te
hoiiahoraa
no
Hiopoaraa .■
le mau uiraa.
3 : Salauro ninamu...
10: 'D re no Ir mau lamaT ii
Le charme
de
o
te
Hiolaalmuraa i
Taliili, auttientique,
son
sots
n’en rien voir, et ce ne .»;rait
qu’un moindre mal, s’il n’y avait
le facteur liumain singulièrement en
péril
pour
enoo]-e
part de ce que l’île a pu rester ellemême, à l’abri des entreprises des hommes,
et
à
sa
manière. La beauté
conlrôtéc, réglementée n’est qu’une façade
ou un trompe l’œil.
Les
touristes seront
sans
doute
Haapiiraa e te na—
llapiiraa Sahati...
inoonle.slablc séduction viennent en grande
lihi'e d’évoluer
e mau
Faa-ineioeraa i le inau dictée reo (ahiti.
assez
dont
on
semble
fort
peu
se
soucier.
Tahiüens,^ saurons-nous assez aimer notn#’
peuple pour le garder à lui-même.
i
Tîaâhau Teriitahi.
VEA POROTETANI
Rururaa Oromelua
no
le
Tuhaa IV
■j «’* lîa tupu te lioe tairaruraa no le mau
H tino oromelua note Tuhaa IV i te 10,
H 11, 12 no Noema i raro aè i te faalereraa
I
îe oremelua uiisioiiare ra o Adnel. e le
H pereliteni Tuhaa o Tuteao. 12 tino oro■
melua i amui
inaui
e
W ‘mairi
■
H
.H
n
i te hoê mau
hape i poiljo i te VE’A i mairi
aenei. Teie hoi taua mau
iahiti
2) E
ere
poupou, e haa.poupou
popou, haapopou.
taio râ
e
-
ere
(reni matamua) ua iteahia
râ
roto i teie rururaa.
4) E
Ua omua hia teie rururaa i le ahiahi
mahana piti 10 no Noema, na rolo i le
amu no
te nana a le Falu
i pùpûhia
i to
la l'ailo vetahi
te
tu
-
tu lu
-
a
-
-
-
-
-
i Ului’oa.
Ua titan hia te. inau oromelua, i te hoe
jl inuraa t iofe i lo talon fare haapiiraa, i te
jl ahiahi i te mahana toru. l a vauvau mai
il
lo
;
i le hnri; o le oraraa
tatou lu:0)ine valiine
o
:
-
ua
mau
parau
i le io’a o
o Mede
to
(Jamieray
i faaorehiia e ua monohia i te mau
paraui
api. Te tumu hoi no te reira o te PII
bia hoi (tàpù - moà) teie lioi te tahi
auraa, maori râ lioi ê hia (tauihia). Eî
Mo raa na tatou ; te na ô ra le hoê
paraœ
paari
c
orc
(Ruapaa)
(Oropaa). Oia ho^
faahouhia ia Ruapaa, o
e
parau
No te io’a o Tu
ci tia.
mau
-
-
parau
Parau tahito
Parau apî
-
arii,
tauihia to
ua
(
tiahou
tiatau
;
j
,
'
tiafetu
'
;
1
pô
rui, arui
rua
apî
pohe
pape
no
no
Vaitua
Toitaata ?
Maevarüa
no
Teriinavahoroa
no
Vairaatoa
Ariilieiva
Tcariiaètua
Uruarii
'
Teriirere
no
upaupa
majore
no
Bulletin d’Etudes Océa¬
niennes 1926 No 11 » o tei. papailüa e
M. Edouard Ahnne, te faatere tahito no
fare
Ariimate
paiuma
mau
raau
no
ma’i, te mau
raau
lupù
’
no te
fciiua, te mau i’a o te lai c Le vai atura.
7’e Lumu lio'i i lupu ai teie nei
haapüraa
haâpiiraa porotetani, o la te
UI
paari i mataro mailai. Teie nei mau
te pii, te haapa’ohia ra i te tahi
mau motu, area i te tahi alu mau
motu*,
aore ïa i
liuapa’ohQp. No i-eira hoi te hoê
mau parau i (o.re i failio
ai, i Tahiti neî,
i Raialea e i Rurulu mâ, etc.... mai te
ïa
peu no
no
mahuta
maue,
«
no
no
rapae
aito
Te vai noa’lura. E nehenehe ia oulou ia
hiio i noü» i te
Pômare Arîî
?
opahi
piti
heiva
a’e
rere
no
hota
’
vaho
toa
i taui :
Ëe (umU i! laui ai
re’o tahîti i roto i le mau rururaa
API i Tahaa, maori râ no te aniraa
Monsieur VERNIER perete no te
luliaa IV i te pae Rao niata’i, e lae noa’fcu
ia Philippe Ebb orometua.
a
E. T. HIRO.
(Tu’atiraa i teie ve’a i mûri).
talou fare i ai-
piira i Ui uroa Ua iieliia i le hoe vabi p iI ruparu oia hoi le veve o le mau ravea no
leluru raa 1 le mau ohtpa o le fare haai
pi^raa. Ua faaoti Inaiou te mau orometua
s ï’’ia tauluru hia e te mau
paroila, e le Tu;j ' lina IV te mau ohiiia e tu pu no to tatou
li farp haapiirua. e ohipa no te Ekalesia ta-
te pii ia RUA
felia
tiaau
hou
mate
vai
to’i
i'eia
« No
Oropa’a râ, no te pii ia RUA.
lul'elu
mare
mau
e :
lioi ê hia’tura ia Oro
luliou
Teie â vetaM
le
te Evanelia io tatou neî,
mutaailiora, e rave ralii parau (mots)
tu tau
uru
8— Te parau no to tatou Tare haapii-
Hau-Matcata no
tiatonu
tiaoro
tiaturi
le
te mau utuafare,
fl <e te miu pu pu aloa i roto i le
paroila.
jl
6— Te faaineine raa i te mau pipi api
il Tio lo tatou aua oromelua.
I
7—To Samuela vauvauraa i lo’na
I tere i Para ni.
raa
ra
tiavaru
|l
.A.R.5—Te farereiraa i
■
II
aore
lia
titia
tuvaru
tutonu
luoro
tuLuri
fétu
tuau
-
—
haati
e
arii, e piihia îa mau parau.
fl 4*no. e le pohe e te ora mure ore.
I
2— Te faataaraa i nia i le
lapura ohiI tpa'nîo te matahiti 1960 oia hoi : Te tere
H fâalupuraa parau, te hiopoaraa i le mau
H àaapiiraa sabati, le mau rururaa
Tama,
H te feniriraa i le parau uo te üi
api
H
3—Te mau tarahu paroila i te A. R
fl A. a te Tuhaa Taunoa e le lauturu no
H 'Madagascar e Niué.
4—Te laioraa hia le rata
itehia
ere anahuru
e taio râ : auaburu leta e toru
tiabapa.
I teie nei, e mata ia vau i te vauvau
alu i mua ia
outou, mai ta’M i rave i mùa
■ '■ Te mau parau rarahi i faaineinehia no
I 'teie nei rururaa orometua :
I
i
Te haapiiraa Bibilia. Te oraraa
H
ua
itea.
Ua ainui atoa mai o Sainuela oromelua i
noa’i to tatou
re’o, mai tahito uiui mai^
tae roa’e nei i te tau no te taeraa mai te
e
I
taio
I mamoe...
-
nainai
e
e le pohe, le mailai e
■ te ino E haainanao tatou i te tiai mamoe
I *tei pûpù i to’na ora i le pohe, ia ora le
-
-et
3) E
B le mau liai, te ora
I
Tahiti
reo
i te mau j-ururaa UI API i Tahàa nei.'
Maori râ, eaha mau te hoê tumu i tauijiii
(adjectif).
no le
paruparu, e te fifi ma’i o
Tunui. e o Namala eo Pnhiava, Tempe.
■ talou rima. No reira lei ia tatou alura. lei
I
I
hape ra :
1) Haapiiraa
Tahiti
reo
Hou o vau a tu’u alu ai i te
piti no ta
tatou haapiiraa, e faatitiaifàro àïu vau
4 lino oromelua i
H
H hoe pureraa lei faalerehia e Samuela
H Ta’na faaitoitoraa lei roto ia i le loaneâl
W 16-17 na vabi hopea no na ira va e 2 nei.
H A tia’i i la’u mai! mamoe, e a' faaamu i
I ta’u mau mamoe. E2 hopoia i luuhiai
I ni’a ia lalou, le loroa tiai e le loroafaa■
Haapiiraa
^
«
3
.
hiti.
Ua faaoü atoa teie rururaa orometua.
ia lamauhia lu’na rururaa i i-olo i lemalahili No reira e lupu te rururaa orome¬
tua e le Tuhaa IV ia tia i te Fatu i le
malahili i mua i te avaèatopa e aore no.
i nia i te fenua lluahine,
E ua opanihia leie rururaa i le ahi iltt
eina
mahana maha 12
Oroà a le Fatu,
no
noéma
na
roto
HeiariiOr. (Terito)
i
1«
VEA POROTfiTANi
Te Bibilia i roto i te A o
Rururaa diakono
To te taata hamaniraa hia. (Genesëi/26-, 29/2-7)
i Vairao
ofai maitatai
a) Te hohoa o te Atna.
la hsmanîhia te taata îa àu i to te Atiia
hotuo’a, oia hoi îa faito te huru o te
ra
ïaata e î to lei hamani ia’na ra. Eiaha ra mai
te
e, e huru tino to te Atua, aita
Noa’lu e ua faahitihia i roto i te
Bibilia e : te rima atau o te Atua - ua
farîu to’na tua - to’na taaci’a - to’na mata to’na avae - to’Kta vaha tei parau
etc
ei liaamaramaramaraà ià e, e mea
ora
te Atua. Ei faaauraa i te te’o o te taata
mea
roa.
neî, ei faataa raa i tona huru
atua ofai e te raau
anau
o
atua pohe - vâvâ - turî - mata
Aore hoi te Atua i faSto i te
lualai,
e
e
faaue
îo’na, e
e
i to te
tei riro ei mau
pô, etc...
mau
ani-
Atua ora oia. E parau mai oia,
mai oia, e maramaramà e te ite
paari e te parau tia to’na ; o te
vahi ia i Jiuru faito ai le hohoa o te taata
î to’na. No reira hoi oia i faataa ê ai
I te mau animala i to ratou iho hete,
aore ratou i riro
tau’a no te Atua, ua
riro râ ratou ei tautulîu, ei tavini i te
laata. Area te taata neî e tia îà’na i te
parau atu i te Atua. Mai te reira atoa
te Atua i te parau raa mai i te taata.
Ua hamanihia te taata ia àu i te hohoa
o
Atua, te vai nei râ te taa ê i notopu
te
8 te taata e te Atua. E
Atua,
ere
te taata i te
ere atoa i te afa-atua, e taata
râ. Te ite nei tatou i reira, o te Atua
S te boe pae tei hamani, e te taata i te
tahï atu pæ tei hamanihia.
e
Te faaite papu mai nei te Genese 11/6
e, no roto mai te talalta i te nepo fenua
te roaa mai.
b) Te tane
e
te vahiné.
Ua hamanihia te taata oia hoi : te tane
e te vahiné
( Genese l/'27 ). I te hama¬
niraa hia te taata, ua oti te tane e i mûri
noa iho te vahiné. No roto mai ia raua,
te taata
e
etc. Te
te tao’a rahi
haapapu maira te reha ia tatou e, e
paradaiso mau, e ere i te parau auraa
parabole noa, e vahi maitai mau ra, te
ruperupe e te ’nehenehe, o téi hamani liia
e
te Atua ei vairaa oaoa uo
te taatà.
2) Te
raau e ite ai te maitai e i le ino.
Ua tiamâ liia te taata, e taua liamâraa
ra, ua taolia hia ïa e te Atua, Area ra,
ua faaite
te Atua i te taata e, e o Oia
tei hau aè, i le rahi i te taata, e ua horoa
i te tiamâraa ia’na, no reira ua tuu te
Atua i te taata i rcip i taua ô ra mai le
tuu atu i ropu maU i taa ô ra i te raau
e ite ai i te maitai e i te ino.
Taua raau ra, o te «ITE-HOPE » to’na
io’a. O te Atua anâè ra tei ite i te maitai
e te ino. Te taata tei hamanihia e ana,
aore oia i ite i te hopea no te mau mea’
toa. No ô i te Atua ra to’na maa ite ili.
Na roto i to te Atua rahuiraa i taua raau
ite maitai hoi te taata e, o te
anaè e te haapao ta’na, o te Atua
râ oia anaè tei teitei aita o mua ae ia’na.
I to’na amuraa i te maa no taua raau
ra,
teî rahui hia ra, te haru popore nei oia
ia riro oia miai te Atua ra te huru. Ua
tia mau hoi te piarau a te ophi : « E riro
orua mai te (mau) atua ra te hurU ».
Te orurehau nei o Adamu i, te Atua
aore
oia i mauruuru i te parahi raa
haehaa ta-te Atua î horoà mai no’na.
Te hinaaro nei oia, e na’na iho oia e
e o oia iho to’na Atua. O taua
ORURERAA HAU na’na ra o te HARA
ïa e te TIAVARURAA a te Atua.
0 ta Adamu .hoi d rave ra, e na reira’toa
te taata nei. No reira, ua rMii te mau
atua e ua rahi atoa te mau taàtà. Aore
faatere,
te taaitaj i faatura i te Atua TEITEI
tei faatereau i te mana’o e te mau
roa
o
nei
23). E tapa’o anei te reira e eita te ino
parau no te taata). Te riro nei te mau
parau i ioto i te genese ei mau parau
tumu, mai te hoe ture te hurti. E ere
aneï ua rave mai o Paulo i te reira éi
faaite i te huru o te taata ? Ua rave
atoa hoi lesu i te reira ei hioraa i niai
iho i te parau no te faaipoiporaa. No
reira, ua riro teie niei mau paï:au ei mea
faufaa rahi roa.
III - TE HIARAA E TE HARA.
TE PARADAISO E TE MAU RAAU
11) Te ô i Edene. Tte huru no te faaiteraa
ihîa te parau no te ô i Edene i te paeau
jgeogerafia oia hoi te parau no na anavài
Si to ratou So’a, e tae noa’tu i te mau
.
e 0
au
ore
i te tahi
e
te tahi.
Taur'ai Or.
no
te tuhaa 5 no
Rimât'a-
ra.
Ua omuahia taua
te hoe pureraa o
rururaa
ra na
roto i
tei faatere hia e Tapao
Or. Mat: 6.
E na Koringo Peretiteni o te A R. i
vauvau i na4)arau tumu e 5 no taua ruru
raa ra e mai te lauturii hia e Teihotu e O:Teunu Or. no Faaa,
1
Te diakono e te Haapiiraa Sahati?'
2 —^ Te diakono e to’na toroà i roto i.
—
le paroita ?
3— Te diakono e te mahana sahati?
ua
ohipa a te taata, no reira i tupu noa’i te
e i’o hoi no to’u nei i’o ». E
parau maramarama teie no te haàpàpuraa mai i to raua lioêraa
(i roto i te
paroita 0 te tuLaa e ua amui atoa mai oTapao orometua Perelileni o le Tuhaa III
4 — Te diakono e to’na utuafare laraa-
auraro
atoa, ua tahoe hia ràuà ei i’o
îïoê i fnoïb i te taatîraa a te Atua.
ï roto i te Genese 2/18-24, ua parau
o Adamu no Eva e : « E îvi teie no to’u
ivi,
Ua tupu laua rururaa diakono ra i' te
Tuhaa Tooa o te Râ i Vairao i te 3 e te 4
no Noerna 1959.. E28 diakono lei tae mai
e na orometua too 6 no roto mai i te mau
rii ?
5 — Te diakonp e te autauraa ME.
E ua farii mauruuru mai te mau dia¬
kono i le mau parau faailoii.o raa ia ra-r
tou e to ratou toroà diakono.
E ua opanihia taua rururaa ra, i te'p.4,
mahana maha,
narolo i te hoe. pureraa o'
lei faalerehia e Teihotu Peretiteni o le
tuhaa ( Luka p. 24 à28 ). E ua haap'^batoa hia te Oroa Euphari e (Koringo
),
(Philipill 18 ) e le a'fauraa moni ei
tauturu i te paroita no ta’na mau haamaè la’na mau opuaraa.
Teie te moni i roaa mai e : 7. 522 lara.
Te faaite alu nei te mau Perelileni i tn
raton aroha i le paroita no Vairao, e i tâ¬
te rururaa diakono taaloa.
Teihotu Or.
uaraa
o te ora. Tei roto atoa taua
i te ô paradâiso, (Genese 3/22-
3) Te raau
raau
e
ra
haere
tia i
te
rahi V E
ere
anei
teie
i te tapa’o no te haamarûraa i te ino
i tupu aè nei ? E ere anei tei te reira
tafme to te Atua manaoraa e, eita oia e
vaSiho i te taata ia vai ora mure ore noa
na ? Inaha o te uîraa teie i mahiti mai....
IV - TE HOPEA NO TAUA HIARAA
RA - FAAINÜ RAA.
Te- mau ohipa matamua e tupu i mwri
aè i te hi’araa o te taata, maori rà o te
tàuiraa ïa te mau mea toa i hamnihia e
te Atua ra. Ua iri mai na faainoraa e
teru î liiSja' i te OPHI, i te TAATA e i te
NATURAo teie nei ao - o te ore e faito
faahou mai tei mutaaihora.
NA FAAINO RAA E TORU
1) TE OPHI. (Genese 3/14-15)
Taniraa- tino
te
haere, e
roa
:
ua ere
oia i te avae no¬
noa oia, ua faaliaehaà
Ma diai i rano i te mau animala àtoà
nee
i poietehia. E repo ta’na maa mai ta tefeia pohepohe ra. Ua taatihia oia i te:
pohe. E
aroraa te tupu i roto ia’na e te:
avhine. E hohoni oia i .te’nia ra poi’o ayaie,
e huahua râ to’na afii i te vahiné (ta’na
huaai'). Na roto i taua faainoraà rà, te
itea ra te haroaroa raa mai te bœ ànàànâ
no te
tiaturi raa. Inaha, ua tupu mallatura te rèira i te mahana a fnnau ài o
Maria i te FAAORA no to te ao nei.
A taio i te hopea i te vea i mua.
S. A.
Imprimerie de Tahiti
Fait partie de Vea Porotetani 1959