EPM_Vea Porotetani_195911.pdf
- Texte
-
Te 59 0 TE Matahiti
PorotetanI
Hoo
t
te malahîti hoê
:
F-IOB-AHURU TaRA
Isaia 9[6
faiiau
mai
lioi
te
hoê
tama
no
e
hope-ore.
I teie nei anotau,
tatou fenua ;
'UÏ
le Atua puai, te Metua no te
amuri atu, te Arii no te Hau ».
e
A’o
;
Arii no te Hau ; Arii no to tatou Hau *.
•O te lii'iiaaro ia no Icsu. Te mau taata no
teie riei ao : te mau Arii, te mau generala,
te, mau taata faatere etaela, te mâu taàta
politika, te mau tavana raralii, te mau
aratai bibilia i mutaaihora o tei parau
ia c ratou iho e, e mau fa tu no teie nei
ao.
Ua faahanahana noà ràtou ia ratou
ta ratou mau ohi]ia faahiahia. E
lesu poa ra, mai te mau hora
matamua no to’na oraraa i raro nei, toi
faaite miai i te Hau i nia i te fenua nei.
I te
I te
I te
te mea,
O
oia anaè te Arii.
taua Hau ra,
tei
i teie nei, e lioroahia
Thtôu i te i-eira.
au i te mau taaïa
mai hoi ia hinaaro
Te ite nei te feia faaroo i te Hau tpi
hau i te ite taata i roto i to ratou mau.
aau.
mau
mau
taata tei ore i hoo ia
taata
parautia,
I te
mau
Te ite
papû nei ratou e tuuliia ratou
moni,
taata aueue ore i^roto i,
oHpa rii
I te
e
mau
e
te ïnpt^
i itiolto i te mau ohipa ratahi,
taata itoito tei ore i faahemahia
moni, o tei pûpû râ i to ratou iho
maitai ei maitai no te taatoa,
te
I te mau taurearea tei pee i te evanelia
noa’tu te tahitohilo o to ratou inau hoa,
I te mau ,aratai-varua tei faaroo i te hoe
tâtauraai tei hau i te titauraa no te mau
haamauruuru raa, no te imiraa moni,
e
no
te Ekalesia taoà
rahi,
I te mau auvaha politita tei riro ei mau
taata afaro maitai o te ore e imi I Ifio
ratou iho maitai e to ratou iho hana-
hana, i te maitai râ o to ratou nunaa.
No reira, te hinaaro nei to tatou fenua
i teie nei tau no Noela 1959 i te mau
taata tei pee mau i te Mesia ma te fpaa-
No ratou anei tatou ?
te faatahinuraa orometua ia
Tamatahotoa, oia hoi VERO,
i te mahana malia 3
no
Setopa i te hora
7,30 i te( pô i Afaahiti.
Mai te avatea, ua tae mai' te mau mâe rave rahi, te mau amuiraa ruriitu, rimatara, raivavae no Papeete, to
Tiarei e to Pneu. Ua î te mahora i te
nihini
taata tei faatura i te
ore.
S'raro aèi i te paruru raa no te hoê taata
ratou iho,
Ua tupu
Morehu a
taata.
Ua tae mai
pae,
no
ànalia o
Ane to tatou ao e ! no te mca, aore tatou
i hinaaro ia’ria ! Ua faa-amahamaha hiii
oia e le mau taata iho o teie nei ao o tei
tiatia no te marô te talii i te tahi : na
roto i te politika, e na roto i te imiraa
o to ratou iho manao. 0 te Hau mau hoê
roa e haamauhia ïa i
nia anàè ià’na o
tei horoa mai e tei paruru i te Hau, no
mau
te hinaaro nei to
1
I te mau taata e manao-tia e te hinaârotia to ratou,
iho,
DauielMmier.
te maitai e te paari
tatou,
ê,
:
faatahinuraa hia
mana-hopea-ore
na
ua lioroà liia mai te hoe Tamarii
talou : ci Inia iho i to’na tapono te
Hau vai ai : e mairihia to’na ioa ia Hau
Bédncteur
To Vero
lesu, te Arii no to tatou Hau
Ua
—
no
na
orometua
e
ahuru
ma
te aroha i te orometua api.
Na Jaoot, peretiteni misiomare o te
A.R.A. te a’oraa faaitoito tei maitihia
i roto i te episetole a Timoteo 1/' 4.14.
no lesu tei ite i te mau fifi e i te
mau
la oti te a’oraa, na Koringo peretiteni
te taioraa i te mau Euhoraa ta Vero. i
fai'ii mai te horoo e, « E ».
la oti te Euheraa, na Mihimana te
pure
faatahinuraa.
Farii atura te orometua api mai te
faaite i te arohia i te Aporaa Ralii amui
mai Paraita miaj
lied mairi e ta’e noatu
ia Adnet tei amui faahou mai. Ua farii
oia i to na toroa mai te haehaa, ei tavini
faahemaraa o te toroa orometua. Te tiaturi nei oia ia riro tera mahana oaoa
ei maliana o te tahoeraa o te parolta
tei roohia e te aü o te amahamaharâa
i te mau matahiti i mairi.
Ua fariihiia te mau manihini i te pap
o te tino ; ua tupu atoa te hoe aufatiraa
hoe putuputuraa tuaroi.
E to Afaaliiti e, a roM, a amo amui
outou i te ohipa a te Evanelia i roto
i to outou paroita, ia tere roa totatou
e
pahi-tira-hitu i leira.
0
VEA
Taboêraa
Paraii faaiteraa
Na te maii U’i api e te mau Apooraa
Diakono e. vaî nei i rolo i na tuhaa e
Inlu no le EkaJesia tahilL ua ferurihia e
faaoti'iHt e le Apooraa Ralii e teTomite
Tamau, te hoe Faafureraa U’i api c^vi,
tei fuaranai i te mau tare tahito no te
U’i api. O te Ture. ïa. teie, no te taatoaraa te maii pupu U'i api; te Tahoeraa
TereliUano U’i api o te haamanahia e te
ua
Hall. la Mo c ia taio maile te mau pupu
U’i api i ieie faatureraa e tia’i.
Te
TAHOERAA TERETITIANO U’I
API » 110 Polynesia, o le hoe ia amuiraa
u’i a])i Ici ite hia e ralm na
i te
Evaiiclia iio Icsu e o lESU ie pape ora
no to ratou oraraa morale. Isai rolo i to
ralou ite papû e, o te Evaaelia aiia’e te
no te faafanau faahou i te
taala e no le taui i t; nunaa, te imi nei
ratou i to ratou mau hoa no te horo’atu
na ralou te faul'aa i roaa ia ràlou.
Na rolo i le faatura i le mau mana’o
puai hopc
ato’a, te t'arii nei te « TAHOERAA TERETITIANO U’I API » i rolo ia’na, te mau
taurearea roo mallai alo’a noa’tu te huru
no
liaapaoraa. Te horoa nei te
tana
«
TA¬
HOERAA TERETITIANO U’I API» ia
ratou, î te, mau ravea aloa no te haamaitai i to ralou lino e to ratou varua.
E
le lioe
roa
ore
ohijia politita
e
faatia-
ïiiia i irotio i tana mau rnruraa.
Tei raro aô le . TAHOERAA TERETITIANO UI API > i le mana no te Apooraa
Rahi annii no te mau Ekalcsia Taliiti.
Te
TAHOERAA ^J'ERETITIANO IT
API » no Pnlyne.sia nei. ira taati hia
Sia i le TAHOERAA TERETITIANO U1
API no Faranî c tae. noa’tu i te TAHOE¬
RAA TERETITIANO UI API no te aonei.
TIRIAA 1
Ir.
1
te
mau
pupu u’i api i Polynesia nei. Te
no teie mau pu])u UI API tei Paofai
ia. E lia roa ra ia tauihia i te lahi atu
vaMi i Papeete mai le peu e, ua farii hia
te i-eira e te Apooraa Rahi amui no te
te
mau
pù
mau
Ekalesia Tahiti.
Ir. 2
;
Te
mau
faaotiraa
no
roto i te
Ui
api, tei haamanahia e te
Apooraa Rahi ainui no le mau Ekalesia
Tahili. o le iiirc ia o le mau ])u])u Ui api.
rururaa
Ir.
.)
Ui api.
.■
E riro ei
inerxr
no
te lux; pupu
le mau taurearea aloa lei larii
i leic laalureraa o le mau ture roto
pupu iho.
Ir. 1 : E
puini
noa’tu i muai i te aro o le H au i te hoe^
faatureraa taa’e atu i teie nei faatureraà.
Ir. 5 : E haamau hia te mau
pupu Ui
api i Papeete,^ i te
TaMti
mau
tae (noa’tri i le
e
Mataeinaa
mau
motu
no
Po¬
Ir. 6
Api
Na te
:
Apooraa Rahi Faatere Ui
faatia i te
e
haamauraa
o
te
hoe
Ui Api,
nana to’a e haamana i te
mau taata i maiti hia ei faatere
pupu.
Ir. 7 : No te faalereraa i te hoe
pu])u
pupu
Ui Api, c maiti hia ia te rahiraa taata
i mûri nei e e mana ratou ei faatere
pup«no te hoe matahiti te maoro raa :
Te
ore
roa
c
no
te
nchcnehe i te hoe
Ui api i laalilria i rolo i te «TA¬
HOERAA TIUÎETITIANO UI API»
e
tuu
orometua
1
lac te
te
mana
mau
i
ralou
i te matahiti hœ te mea iti.
Ir. 9 : E maiti te mau pupu i ta ratou
auvalia i te T’omite tuhaa mai teie te
huru : hoe auvaba na nia iho i te toru
raa
ahuru
mero i ix>to i te pupu
(mai te 5
tae noa’tuj i te 30 mero ; hoe auvalia...
mai te 31 e lae noa’tu i te 60 melo : piti
e
E riro te Peretiteni Tuhaa Ekalesia ei mero maiti-orehia no te Tomite
Tuhaa Ui Api.
Ir. 11 : Na te Tomite Tuhaa e maiti
tana Pereliteni, tei riro ei auvaha no te
:
to ratou
Ir. 12
; Na te Apooraa rahi amui no te
ekalesia tahiti, aore ra ta’na Tomite
tamau c haamana i te hoe Apooraa
APOORAA RAHI FAATERE
UI API no te faatereraa i te mau pupu
Ui Api no Polynesia nei.
Ir. 13 : Na te Apooraa Rahi amui fau¬
te
i
Api
e
hiatcre i te
Ieie faalureraa
nei
Apomaa Rahi amui
no
o
mau
ohipa ia
tei fariihia
Teie
mero
Api
;
a) E 1 melo maiti hia e te mau Tomite
'Luhaa Ui Api tataitahi, mai teie te huru :
na
uà
mau
faatere.
E
mailî
te tuliaa ho’e
(Tooâ
Hapa’o faufaa
melo loo pae, ua riro îa eî riiclo no te Tomite rave ohipa.
Ir. 17 ; E faatae atu te Apooraa Rahi^
faatere Ui Api i te Apooraa Rahi amui •
no te mau eaklesia tahiti i te mau mafahiti atoa, i le hoe « rapport » morale
no te mau faufaa a te mau pup!» Ui Ap£
Ir. 1H : Na te Apooraa Rahi faatere Uî
A])i
e
mau
fnao'li i le tmau ohipa i te pae faufaa.
:
Te mau melo no te Apooraa
Rahi Faatere Ui Api-, c faa-apihia ia i te
mau maiahili aloa.
19
TUHAA IV
:
TE TOMITE RAVE OHIPA
o
te râ)
melo
:
Te
mau
melo
no
te
Tomite
rave
anae
no
teie Tomite te fariihia î te
putuputuraa. Mai te peu e, e taata rapae
te hinaaro rai i le; vauvau i te hoe parau„
tei te Peretiteni ïa te farii raa ia’na.
Ir. 22 : Na te Tomite rave ohipa e
faaohî'pa i te
mau faaotiraa à te Apooraa
Rahi Faatere Ui Api. Na’na c faaoti i te
mau
ohiiiâ rû.
Ir. 23
e
le mau ekalesia
Tahili.
Ir. l’i- : Teie te huru o te rahiraa
i roto i le Apooraa Rahi faatere Ui
1
1
Ir. 20
mau
au
faaoliraa mai te peu e,
ohipa, ei melo ;anac ratou no roto mai
i te Apooraa Rahi Faatere Ui Api.
Ir. 21 ; E putuputu te Tomite rave
ohipa i te mau bepetoma atoa. O te maut
:
TE APORAA RAHI FAATERE
UI API
LU
riro
2 Peretiteni mono
1 Payiai parau
Ir.
auvaba).
e
tei
1 Peretiteni
putuputu te mau auaha no
mau pupu Ui Api ei Tomîte
Tuhaa Ui Api no te feruri i te mau parau
c au i to ratou tuhaa. E
,piti puthputu-
te;
o
;
:
:
misionare
piti luhaia i nia i te toru.
Ir. 16 : la putuputu te ma)u melo np te
A])iOoraa Rahi faatere Ui Api, e maiti
Ir. S : E
roto mai i te
hia
Apooraa
ferurihia, tei nia ia i te pae rahi o te
melo i lae mai i te putuputuraa. E
TOMITE TUHAA UT API
parau
])ili (Hitia b te râ).
i
toru (Mooroa) c te
luliaa
melo maiti hia e te
mau
c) Te
ratou
Ir. 10
le
ei faaa’n.
Ir. ir> : E puluymlu te Apooraa Rabî
faatere Ui Api hoe laime i te matahiti
hoe. Te mau laaotiraa no te mau ohipa
e
TUHAA II
te luliaa
rahi amui no te mau ekalesia tahiti e âpre
ra e lana Tomite Tamau ia au i te rahiraa
melo mnilihia e te mau Tomite Tuhaa
Ui A]ii (e yiac mai te mea e pae, e ono
mai te mea c ono).
mau
au i te
amuiraa i roto i te paroita. Ei
Ekalesia anaè taua mau melofaàtere pupu.
un
vai alura.
1 Peretiteni
rahiraa
na
,
1 Peretiteni mono
1 Papai p ar au
Haapao faufaa
rahiraa mero hiopoa, ia
1
I
b) E
no
lynesia nei.
TUHAA III
Ua taaoli le Apooraa Ralii amuî
Ekalesia Tahiti ia liaamau hia
:
Teretitiano U‘I API
Apooraa Rahi faatere Ui Api.
:
TE HAAMAURAA 0 TE PUPU.
no
POROTETANI
a
te
i
: Mai te peu c, na roto i te
liioraaf
Apooraa Rahi Faatere Ui Api, aita
mau ohi[)araa a le Tomite rave ohipa
te
au
raa
noa’aè i te niiau faaotiraa à te ApooRahi Faatere Ui Api, na roto i tejioe.
(A hio i te api 3)
.
3
VEA POROTETAN[
E Lata i
papai hia
Verenie metua i to’na mau hoa i Tahiti mâ nei
e
E te haamanao nei au e : e lubili teie
fatata mai nei. ‘E 8 matahiti toe, e
hancrc ai te matahiti no to te uluafare
a Verenie mà tac raa’tu i Tahiti c no te
E lioa iiio ma,
e
No to SamueJa Raapoto tioiraaTii i to
■'iatou aiai i Tahiti na, i manao ai au
T Le lioroa ia’ua i U' hoc maa paraii aroiiaoutou
paatoa, te mau paroita no
na Tuliaa e liiitu e viai- i PolineÜa ; a riro
paha te Radio-Tahiti i le haapararc atu
raa
■
)ia
area matahiti e 40, no, to maua faaearaa
10 outou na, mai te mea e, e tau mahana
noa, no te anaanatae o te aau, i te ràveraa
i te ohïpa o te P"atu i rotopu ia
outou. la faataa râ vau i taua area mâtahiti c 10 ; teie te huru o te opereraa :
11 matahiti i Raiatea mâ, 12 mataliiti i
teic mau parau, na nia i to’na mau
pererau. la haainauiaiuru hia oia te reira.
Tei lonei, i Mao
te
mau
orometua
ra.
no
la tac
te
paiiroa
inai
faahohonuraa,
i to ratou ite.
PUEU : Ua haere te peretiteni o te Apoo¬
raa Misionai'e o Monsieur Roux i Pueu
i te 22 no Noema no te mataitai i te
paroita. Na’na i haapao i te mau ohipa
atoa, mai te Haapiiraa Sabàti e tae noa tu.
i^te Tua'roi o te pô.
UTUROA : Ua tupu te hoe tairururaa'
o te Tuhaa IV i Uturoa i te 14
15 no Noema tei peretitenihia e
Tuteao orometua raua o Adnet. Ua amui.
orometua
e
te
atoa Samuela orometua ia ratou no te
faatia ia ratou i te tahi mau paràu t>to’na tere i Farani.
Fait partie de Vea Porotetani 1959