EPM_Vea Porotetani_195910.pdf
- extracted text
-
I
Te 59 0 TE Matahiti
■V
—
HIHIIO—
3
ATOPA 1959
Eoo i te malahitilwê :
tara
Te
U-a liaaîiiata faahoii te mau
■fceie ava’c,
e 3.
i mûri aè i ua
liàapiii'aA i
ava’c faaearaa
ci
U'a rii'o te ^ava’e Alojja i Li'ie uei,
■ava’e maLamua no le matahiti i th pac' o
hiopoaraa no te mau haâpiiraa l'ààtcrehià i
te
Haapirraa ; iia dti atiira te mau
i mairi ; ua manuia le t )lû
pae (le oaea nei ia tatou i te reira) ;
-^’aita hoi te tahi pae i manuia : o te hiiru
te
Hoe â hnru i te pae no te haapiiraa
evaiielia : ua tupu atoa te mau liiopoaraa
faatereM'a i jrotp i te mau paroisa, e xia
Sbea-atoa-lria na liuru c i)iti : te it)ito e
te paruparu.
nei
I teie nei, te haamata laaliou
te
iioê matahiti api no te ]iaa])iiraa, te horoa
ïîei le Vea ponotetani i le hoe mav\ manno
«â lüoraa e ci faaitoitoraa i le omuaraa
»
te haamataraa
liaapiiràà nei.
ohipa no te Haapiiraa, o te ohipa
tumu ïa e te fauflaa rahï no te UI /VIT o
te fenua nei. Te UI API ta te Vea poi-otetani e panau nei, o te mau tamarii ia
Te
St rolio i te matahiti-haapiû-aa {>ia Imî,
'mai te 6 e ta© ^oa’ou i te 18 o le matahili
e hau atu. Te UI API no teie mahana, o^
te huiraatira
ia e o te leia toroà lioi (i te
pae fenua) no aanahi ; 'e o
l'alou atoa hoi
(i te pae faaroo) iio ananahi.
Tel nia i to ratou huru (maramarama
îû aore ra poiri, haapao maitai e aore ra
3ia,apap. ore) te huru no te nunaa e no te
jfienua ananahi. E riro ananahi ei anà-
te Ekalesia
■
hia ratou i fceie mahana. No reira e ohipa
rah’i e le fifi hoi taua 'faainciheraa ra e àu
ai ia tatou paatoa ia rave i tàuà ohipà ra
i, roto i lo tatou rima, e ia amo tataitahi
tah)u i te. Vahi le au ia tatou, ia au i to
tatou tiaraa : feia metua, orometua haàpii,
ekalesia.
3iahi maitai mai te peu e, ua faaineine
'maitai hia ratoui i na pae atoa e piti (te
lino e te pae varua). E riro atoa hoi
o ananahi ei ananahi manâonào e te pàpu
«are, mai te peu e, ua faaineine paruparu-
jpae
te utuafare ; e no
Fêla Métua
Tei te feia metua te tuhaa
reira,, ua haafifi pine¬
pine hia i la raton liaapiiraa, no te rave
i ta ratou mau ohipa, no te fare. Ua itea
pinepine hia taua fifi ra i te pae no te
haapiiraa"sabati : aita te tahi màu tàmàrii i tae mai, no te mea na tapealiia
raton no te rave i te maa, e aore ra, no
te
1. - Te
matahiti
îhoa ïa.
.
HOE-AHÜRU TaRA — Rédacteur : DanielMauer.
haapao i te tamarii, e aore ra, no te î
tahi atu â mau oliipa.
matamua no te
o te mau tamarii. Tei roto ratou
i te rimai o te feia metua mai to ratou
itiraia e ta© jnoahu i to matahiti paariràà.
E lia ia ratou ia haamanao i te oràraà
o ta
tatou mau tamarii i na^ pae atoà e
ohipa
ferurii |
No rejira, e [fiiaj i te feia metua ia
i te oraraa o ta ratou mau tamarii ànànahi na roto i te hiaapao itoitoraa i tà I
tuhaa, oia hoi : te toiio tuu.uà oro|
haapiiraa tei fààîne-
ratou
raa
i le- lamarii i te
iueliia
2.
no
ratou.
'Te mau Orometua Ha a pii
piti.* Ua maliiti te uputa no te mau fare
haapiiraa i te mau vahi atoa e i te mau
fenua’toa, e te tiaihia nei ratou i reira.
Na te feia metua e faaitoito i te tonoraa
ia ralou, mai te farii-orc i la ratou mau
otoheraa. Ua itea pinepine hia e, no te
E tuhaa rahi ta ratou i roto i te ohipal
no te mau tamarii. Te tiaturi nei te feial
metua ia ratou. E lia ia ratou ia pûpû|
te feia metua i 'ta ratou mau tama¬
E|
hcrc
o
rii,
ua
faatia-noa-hia to ratou mau
hi'iiaaro faatau haapiiraà, àità turâ ratou
i faahepohia, ua vaiho noa liia i uiia i to
ratou
hinaaro.
Area râ, e ere teie i tje
tapao no te here i te tamarii, ia na reira
te metua i ta’na tamarii, te hamani-iiio
ra oia ia’na no te tau P mua ia’iia. Te here
mau i le tamarü o te faaitoitoraa ia iâ’nà
pae no te liaapiiraa, te haapiiraà
hepetoma e té haapiiraà sàbàti, iâ
oia :f a tae i te paariraa ei ' laàtà pàari
i te pae no te oraraa tino e i te pae no
te faaroo.
i
te
riro
tahi fifi rahi no te
mau
tamarii i mairi noa’i ratou i te
haapiiraa e irüro ai ratou ©i mau tamàriî
maua roa ia Itae i te paariraà, o to te
feia metua ia nounouraa i te ohipa no'
Te vai atoa nei te
-
faahope ia ratou no te ohipa faufsa ràh
i horoa hia ia ratou. Na ratou e faaineinel
nei te tau i mua no te mau tamarii.
orc e tia i te mau orometua haapii ne
te haapiiraa hepetoma ia tiaturi noa i
ràtou|
hopea avaè, are’a ra ia haàniànào
e, tei ia ratou te ananalii o te mau tama
rii. la faahope ratou i lo ratou puai o t:
ratou ravea no te haapii, e e riixi ratodl
atoa i te piauruuru i te hoturaa no te
ohipa o te mau tamarii tei pupuhia i tcj
ratou rima.
Oia’toa te
mau
orometua no te
haapiiraî|
evanelia, ia ite ratou na mua roa i t(
faufaa ralii no te ohipa i maitiliia’i ratou
A faaineine ratou ia ratou iho mai t
ite e, te faaineine nei ratou i te Ekalesii
no
ananalii. la haapii itoito ratou i
ratou iho i te parau Ora, ta ratou e hatu ei maa (ora no te mau arenio a t
A bi‘o i te api 2
O
VEA
POROTEPANï
TE BIBILIA i roto i teie nei ao
(A lîio i te
a) Te haapapu mai nei te Bibilia ia
i
vea
ere
bope’a. Te faaite mai nei te taata i papài,
raau
É te liiu-ii O te lupuraa te bamaniraa i
to’na iliora tau, na roto i te area no na
mahana e Iiilu.
Ua
liaapapu atoa mai te Bibilia i te
paraii no te faataaêraa liià te màu pape :
to nia i te rai liialini e to raro iho, mai
e,
haapayui mai nei te papairaà
mai oia. Na’na e faatàà nei
vairaa no te mau mea’toa i roto i
teie nei ao ; na’na i faataa i te mau animala e to ralou huru ; te tereraa o te
e
i
te
yiarau
mau
palancta, etc... O te reira tei
haa-
papn
mai ia tatou e, e Atua Ora
mau
oia,
lia hoi
paran
i te taata ia parau àtu
la’na. Aore oia i hamani mata
]iô noa i
teie nei ao. E Ite-Hope to’na. E inaha.
ia oti nelienehe teie nei ao i te hamani
hia e ana, ua tuu ihora oia i te taatà ei
liaau i nia ihp, e ia haamailai hoi te
taata la’na i tei hamani ia’nà rà. U^a
noa
haapapu mai te Salamo 8 i
te Faalan i le mau moaua e te fcnua màrô.
I mulaa roa iho. ua manao te taatà e,
le vai ra i nia i le mau
'
I ' b'^'' farii
vai ili rahi o te manii imn i raro neî
no te
faaniuâ vaa i te ao n i. Va veira
le mf)ana c te mau pape i l'iro ao, ci mau
aro la Iseraela. ua vai rurutàinà
ralou i roto i taua manaor.''a Teic
lioi ta ralou paran : > la riri noa'tu te
Alua ia oulou, e manii mai oia i le pape
t nia ilvo i te fenua nei
Ua
liamauihia te maramarainà là au
i te irava 3 e 4 iio te yiene II e i mûri
Ibo i rolo i na irava Tt. lô, 16 oia hoi
le bamaniraa hia le maliana (râ), t’ màéavaè; e le mau tiarama àtoà o
te rai. K rave rahi hoi mau haapaoraà
ctene i laua lanotau ra o tei haamori i
taua mau titirama ra. ua riro hoi te reii-à
mau
mea
ia raton ei mau atua. No le
mea le lu'u mai nei raitou i te ora i nia
ïlio i le fenua nei. Aore roa hoi lan i
mau liaraina ra i hau c atu i te mau mea
atoa i hamani hia e te Atua, hoc â rei- u
rama
faito.
Ua
rama
ra
110
haniauiliia hoi taua mau tiàei faataarai i le rui e te
ào, e
te t'aalaa raa hoi i te mau tau.
e
te
reira ia
tatou.
Eia
titoi-o
hoh-onu atu â tatou i te
fiarau no te bamaniraa e ite iho â tatou
i te faiifaa raa no te réira. Aila te taatà
papai e faaahaaha nei ià’nà, te hinaâro
nei râ oia ia ile papu tatou i te mana o
te
Atua,
e ia faaite hua tatou i to tatou
aau
mehara i mua ia’iia o tei hamani
i teie nei ao, oia hoi te Atua Ora.
I te hoé mahana ua ratere te hoe
taata
aravihi na roto i te medebara « SAHABA », na
le hoe arabia oia i aralai.
Inaha le lii’o tahitohito noa
taua âi-abia ra, no te mea te
oia i raro no te haamaitai i
te mau
aliiahi
no ua
mahana atoa
ua
ra
;
ra.
ra
oja i
tahopu ra
roto i teie nei
ïialia tatou e maere.
no
papaihia’i teie nei
mau
1
mau
te
tuatapajiaraa,
mea
i le tau
parau, ua tàno
ihoâ ïa i le huru o te paari o le taata no
;e i-eira anotau. Area i teie nei
anotau,
lore
ïa e faito faaliou, no te mea ua
rahi alu te mau ravea
yiaari, ua hàerc
ia te inaraniaraina e te ile i mua. F.iahà
’â talon e jiarau e. aore to te reira e
aufaa
l'aaliou
i 'teie
nei
mahana.
Inaha
jioi.
te mau parau aloa o tei ])a]nhhia
niutaaihora.
ua
lo
taua
auiolau
lano ïa i te raaii ite
))aïi-i
faatahmuraa.
nei le hoê Atua ?? ». Ua maere roa
te arabia i teie reo uiraa. Pahono
atura
oia e : Na vai au i faaite mai...?? E
putàraa avae e Vai nei i niasihjo ii le jone ?
Ua faatoix) atura oia i to’na rima i nià
i te mahana o tei fatata roa i te
mairi,
inaha ua rau o le unauna o to'na ra
mau hihi, na ô atura ia’na :
« A hi’o na
i te pularaa avae i !nia i te ra’L No vai ?
No te taâta anei? ».
E
1958.
nehenehe
oroa
roa, mahana rauma’i
Mauer te a’oraa tel
maiti hia i te irava i te Episetolo I Tîmoteo î[ïô ei faaitoito raa i tè orometua.
l'oa,
na
Monsieur
api.
Na
Tapa’o orometua i (aio te Euheraa,
farii mai o Pareanoa ma te io’a o ter
Toru-Tahi e na Taataparea le pure faà-
,ua
tahinuraa. Ua farii mai o Pareanoà mài te
aroha mai te Peretiteni o le A.R.A. taatoa, ua aroha i te hui mana e to t&
paroita e te mau manihini atoa. Ua aro¬
ha oia ia Paraila mâ tei faalere i te àuà
pipi i to’na tau mai te haamaiia’o aloà
i to
raua
te
o
mau
taeae
pipi orometua i He-
Eaaoti
atura te mau fâriiraà e
hoi mai te faahiti i te ,reo
remona.
aroha raa
te II Kor. 5[7.
Ua tupu atoa
te
ra no
te aufauraa
aufauraa i te raoni
i lauà
no
pô
te
hoê.
mai eî
fenua ta te paroita i hoo
faaapuraa e ua maniiia roà., uà roàâ liiâ
mau
6.355 tara.
la rave hia to’na toroà ei toroà
haehaas,,
eiaha ia moe te toro’a taviniraa mau o ta
c
orometua. Aita te toroà orometua i faataiB
ia raton no te tahi mau taata. E rire*
ratou ei tavini no to te ao i te ioa n®
lesu Mesia.
Taataparea Or.
Te Haamataraa Haapiiraa
Tualiraa
Eatu o tei parau mai e
ta’u mau arenio ».
:
« A
faaamu i
3. ■-Te Ekalesia
E tuhaa anei ta te Ekalesia i
ro|,t)| i fe
ohipa no te mau tamarii ?? E tuhaa rahi
ta'na e vai nei. Noa’tu e, aita ratou i
holb
i te ohipa haapiiraa, e tia ia ratou ià
amo i taua
ohipa ra na roto i te pur*,
la pure ratou no te mau tamarii ia
horoahia ia ratou te aau maitai no te farii
i
le
mau
ratou
parau
ia
i haapiihia. E pure ato*.
lioroa hia i le mau tamarii le
hiaai i te parau
mailai, te rnàràmà-
rama, mai te
hia te nunaa
ani i te Eatu ia faaincino
no ananahi.
E pure ato*-
mau orometua haàpii mai te ani ia hoixiahia ia ralou t»
paari ia faufaahia te ohipa là ràlou
rave.
«
i roto î te auà'
no
hoi te Ekalesia no te
(Te vai atura)
oi»
Haapiti.
aau
Tuti OromeUta.
pipi
Atete 1959, tupu atura t&
oroa faatahinuraa.
Ua hope paàtoà màl
to te paroi ta, ua tae atoa mai te
pàroifeà
boa iti
aéra, na vai hoi au i faaite mai
e, e ua îiaere mai te tahi muu kamela
i napo ra na ônei ? E ere anei na te mau
raua
tu-
ua
tonohia i Afai-eaitu i te
ua
c
..E i te 27
parau atiira oia i tàuà arâtâi
« Na vai oe i faaite
mai e te
ra.
F.aha mau na le tuniu i
payiailiia'i V?
lîi taaile rari ia i le. mana-haniàni o te
1954
te .\tua i
la tàe i te lioê
vai
I
oroa
pipi i te matahili 1951, ia hope na maiahili matamua c
malia, ua tuu hia i rolo
i te haapî'iraa i Taunoa i te matahitil
lé taata nei te Atua, e atua ilca-hià
F ere i te mea mana’o noa hia, e
oia i te ofai otioti
hia, c ere i te
taraihia mai to te mau etene. E
Atua Ora râ e hamani
oia, e ohipa oia.
e
le
o
Ua farii hia mai
Te
no
oia.
pili
pu
ia i A f are a il U ( Moorea ) î te
orometua o Tamataaroa PO AREU
hoi o Pareanoa.
mairi)
Alua.
tatou i
Inini un te bamaniraa hia foie
Tiei ao i rolo i ua maliana e hitu, maî
te maliana malamiia e tae noa’tu i te
Orn‘n Fanthbiniiràa
Te
VEA
Te tere o te Faatere Hau SOUSTELLE i
-
Na
nia
i ie
manu
rêva
no
te
26
,no
'sel'C])a i lac mai ai te Faatere Hau, no
'4c hoc tcrc j)olo io tatou nei.
I
î
le
maliana
Papeete
niana
o
4oiX)a
no
faàeà oia
oia i te feia
malaniua, na
nei. Ua farii
Hau
le
c
tac
noa'tu
i te
feia
te Ekalesia.
I te sabatii i te hora 8
Pureraa i le Farcinire i
ua
Oire.
Tavana
le
e
i
faatere
Na Monsieur Roux
i lana pureraa ra
(I cor. 1/16-17). I le tairae no te pureraa
i piipxi alu ai Koringo oromelua i le hoc
îiibilia reo laliiti, na roto i te ioa no te
FJcalesia Tahiti i te Faatere Hau. Teie
te parau i papaibia i te api inatamua
îio taua biloilia ra' na roto i na reo e pitii ;
Te
«
mau
nei te Apooraa Rahi no te
Ekalesia Tahiti (te Apooraa faa-'
oaoa
Haapaoraa evanelia i Tahiti)
tu i teie nei Bibiiia î te
F’aatere Hau ia .Jacques SOUSTELLE i te
iaime no te pureraa i faaterchia i te
îare pure i fBelela i te sabati 27 no selepa
1ère
i te
no
te
piipuraa
1959.
Te
‘
bibiiia, o te pou malamua ïa no
tahiti, mai te tahi atu mau reo
rave rahi, e ua vai noa oia ei hohoa
i;e
reo
e
itumu
hoê
i-oa.
Te iritiraa i te reo tahiti,
lii'a ia e te misionare ra e
ua faatereNOTI e te
Arii o Pômare II. I Afareailu (Moorea) to
pilla malamua (te evanelia a Luka)
"'te
aieneiraaliia i te mataliiti 1818
e te
faufaa
-Api taaloa i te matahiti 1829.
Te Bibiiia taatoa tei oti rôa i to irîtîi te avaè Titema 1835, ua neneihia
ïa i mûri iti iho i Beritane ».
hia
I
mûri iti aè i te pureraa no Betela,
haere atu oia i to’na tere haati i te
fenua apeehia e te hui-mana. Ua haamala
Polynesia Farani
e lia nei i teie maliana ia
i te nunaa e i te ui amuri'
nei le mailai rahi no te Evanelia tei
tac mai i Tahiti nei.
I Aruc atoa, ua tupu te fariiraa a na
mateinaa Arne-Pirae, e ua tupu i reira te
haafetiaraa i na taatà e 21.
reva’tu
oia
i Moore®)
e
ua
Papetoai. Na Tapao orometua
i reira, mai te tuatapapa i
te parau faaroo no te Tahuà etene ra
o Palii
tei farii i te evanelia, ua faahîtî
atoa. oia i te ohipa a NOTI i te iritiraa
i te Bihilia i reira. I mûri aè, ua haere
te
Faatere-Hau
te
e
mataitai i te
ma
a
ï
ê. i faain-eineiiia
no nà.
I te oluie i Ma lavai, ua tupu ts fariiraa
na mateinaa e piti ; PapencMi - Maliina.
pi'iaiiho i lé ofai tapao i tupu ai taua
.\a roto i te nreroi-aa a Brernonci oromelua
ua fanite
alu oia i te
|■aa(erel^au e : o te valu teie i la])ae
ai te pahi misionare malamua i te 5 no
'Mali 1797. E na roto i te lauiraa ralii ta
te Ex'anelia i t'aalupu ciaha i Tahiti anàè,
te mau fenua toa râ e ati noa aè, ua
fui iii aa
ra.
hapon-n te mau motu atoa no Patitifa
ajialoa i le lioe ofai no te faatiaraâ i le;
Te
ta
«
na
pareliko e piti ra, ua papaihia te
ioa lahili tei topahia ia’na e to Afareailu,
oia hoi o : « PU.ARIKI ». O te ioa ia no
te hoe arii tahito tei tahoe i te nunaa no
Eimeo i tahito ra.
reira ihoa ahiahi, ua reva te
tei faauta ia’na i te Tuamotu tei
liai atoa mai ia’na. E mai reira, ua
haere atu oia i Makatea e mai reira, ua
reva oia i (Uturoa i reira to te mau fenua
i raro tiairaa ia’n'a, hou to’na revaraa'
tu i Borabora no te rave faahou i te
avion a hoi atu ai i Farani.
te
tatou
mau
roa
teî îtia
no
te farii »
:
e i teie taime ï Opoa nei'. Te i
nei matou no te mea ua tse ïinoi
mai oe io matou nei.
Teie oire Opoa, e valii parasa rahi 1;
i te mau tuatapaparaa para®, i,
roto ï te vai etene raa o, te tenua îiei, j
Ua parau hia te upoo teie o Raiatea ii'©
te mea te oire faaearaa teie læ© te ma®
roto
Arii,
c ei t-oto atoa i teie mre e faatahinu hia’i te mau Arii : to Vaâhi ss»a, te
tei-epoto i roto i to
Aitutaki, to
fenua i Polinesia Farani nei.
.\tiu, to Batotoa^ te
to te Tuamotu.
E tei roto atoa i teie oire fe <pcu riai-iaii
te aroha îa liio atu tatou s teie tau,.)oia lioi te taparahi taata feia pèàri, îarna-.
e
Parau oto
rii, hopoi hia ei tusia na te Aiwa Oro
I te 5 no Atopa nei, i te hora 5 i te
aahiata i taoto ai te orometua vahiné no
o
parau.
orometua
oaoa
mimifiiinmiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiitMiiiiiiiiiHiiiiiiimiiHiiiHMM
Vaitoare
Te
(Raiatea)
manua
to’na
huiraatira teie tei himene mai i "
himene fariiraa ma te rêva
Te faatere Jarques Soustelle te lia i®,
nei au no te farii ia oe, na sûa i fte ioa
o teie huiraatira e Paroita te ioa o ®êi»
fenua Raiatea, te ioa o te A.R.A. faatere
i le Ekalesia Tahiti. Te haainaitaî nei
matou ia oe e te Faaterehau i te aroha
no te Atua, tei aratai mai ia ©e, na ni®
i te ea o te manu i rofco i te rêva, ma
fenua roa mai e tei tae moi i teie nmhaha i te fenua lio te tuhaa Polynesia îaran§
I xAfareailu, ua hamanihia na poretiko
tiare e piti, e inia iho i te hoe no taua
no
i nia, e ua haere noa te Fa®te taata’loa na raro aè.
ratou
parau
fariiraa.
I
e
oreroraa
aroha i Paopao e na te
ai)i i himene mai i te hoe himene
mau
farani i to ratou rima ©
te vahi i faataaliià n®
farani atoa, e ia oti teie himene 4e taniiraa’tu ia i te Faaterehau na roto i fe
arataihia oia e te hoe mau puaàhorofenua. O Tahiarii orometua tei orero mai
te
reva
terehau
ua
te poupon, c ua
])ula 1 l'na iho aau i te liioraa i le mau
fariiraa laa
mau
fare
Papetoai e ua taio oia i te mau
parau reo lation i ootihÜa i nia i te patw.
I te otia no te mateinaa no Paopao,
Ui
i
Te tia maira te pupu Ui Api tei aroha
mai' i te Faaterehau e te feia mana, n»
roto i te parau reva e ia oti aè ta raHott
farii raa, ua faatuaü ratou i tà ràfou:
pure no
i
mai
roa
raton.
oreroraa
atu
te reva
ma
tae
12 i
liora
puahorofenua na nia i te p^ariima
nuu
e
ïapæ f le
hoturaa
fariihia oia
Ua fatata mai te uahu té pahi i faâu^,
mai i te Faaterehau, te horo raaira te
mûri ae il te farereihopea i te aorai o te Tavana Rahi, ua
oia na te pae i te too a o te râ, oia hoi
mai Faaa e tae noa’tu i Taulira. la
ua
(Papaihia e te hoê hoa no Opoa {e para® ;
te tere o Monsieur Soustelle i reira).,
no
I te mahana piti, i
raa
O te Faaterehau matamua teie tei tae
mai io tatou nei, e te tiaturi nei tatou i
aloa
Te tere no te Faatere Bau
Jacques SOUSTELLE
i OPoa, Raiatea
moe
ua
opoifioi aè i te monire ua liaamala oia
ïia te paie î te Jiitia o te râ, mai l’autira
'tae roa mai i Papeete. I te mau vahi
.
3
tapao
ia
ore
tae oia i te
Betela mai te
apeehia e le Tavana Rahi, te papai parau
oromelua
ofai
POROTKTaNî
Atua tei haamorihia i t© etene
raa
o
fci
fenua
nei, i nia i teie mara© TapsjtapU-i
atea, e vahi no te tapu ».
Mateha vahiné i to’na taoto
hopea, teie
nei vahiné ua faaipoipohia
i Uturoai i te 20 no Titema 1956. Te
tiimu o teie nei vahiné : Teura TA-
Na vai i laro atu teie peu paria, hSl
pour! rahi i nia i teie marae I"
ioà
PUPAIRA. Ua vai maoro teie nei vahiné
Na te maramarama no nia mai
i nia i to’na roi mai, e mai te mea e, 1
te Evanelia no lesu i aro lêîe peu liaraa,,,
matahiti te maoro, ua riro teie nei vahiné i teie pouri rahi, ua rê tena puai ï ter
ei vahiné amo atoa i te mau ohijia a
Evanelia, la te Arii Tamatos i afai snsS
te LT API e ua anaanatae te Paroila i I na Tahiti, e tona tiiraa’tu ia Tihoni Virîata raton orometua vahiné. No reira ïa i rau e tona hoa i Huahine e aa fee
faaitoito mai te Atua i to’na tavini ia
raua
'
Mateha e te mau
ohipa’toa o te faaroo.
î
A hi'ei te .r-jiii’ l
VE A POROTKTA^NI
Te tere no te Faatere HaJi
Te
A^ai nei te mau fare haapiiraa i
reira la te Hiau c ta te mau faaroo atoà.
Te feia e raatere i reira, e maohi atoa
mai te tahi mau ohipa ta te maohi i
faatere. Te mau tamarii tei noaa te ite
1 te mau Haapiiraa no Rarotoa iho, te
Jacques SOUSTEbbE
i Opoa, Raiatea
Tiinliraa
'B
Raralea
310
-ncï
nei î
teie
oire
ihoa
î
11
te
Selepa 1818, na’na i! haapii lo te fenua,
i le inana no te Evanelia, mai reira
mai
i te
e
tae mai i
maramarama
nei
tci rolo tatou
umcre
liia, te eà iio
teie
reya
te Ilau î le aroha o te Atua ia tatou.
I teie nei te raro aè tatou i te l'aaterea to tatou Hau-Metiia o Farani e tia
Sa tatou ia faaite i te tapao o te Loafoii
îicre iatoa na roto i tona mau maitai,
'tana horoa ia tatou, te feia toroà e faa¬
tere ncï i te Hau : fare mai, fare haaraa
piiraa, te
mau auri pape c te vai attira.
E teie ta matou taoa lioroà ia oe e te
Faatcrehau JJ. Soustelle, te topa tu nei
«matou i te hoê ioà maohi no oe, ei Iiaamanao raa na matou ia oe e ia Fàrànî
no
to oe taeraa mai i Tahiti ma nei.
Teie to œ ioà o ; RAI-NUI-ATEA (Le
grand ciei qui s’étend). E ioà teie no te
Arii Opoa o : RAI no Taputapnatea, e
no te tavana aito no Papara o : ATEA
310 Maliaialea. To raua faaipoiporàhià uà
tuat'i hia teie tau ioà. Teie te tahoeraa :
RAINüIATEA. Na ATEA i topa teie ioa
à ta raua tamarii ia fanau mài.
Ua liaci-e atu te Faaterehau i nia i te
marae TAPUTAPUATEA. Ua faanoholiia
He liimene maohi i reira tei hiniene mai
Ê te pari-pari o te fenua, ma te faaliiti
à te ioà o te niarae Tapptapiiatea, e te
moua
o
moà.
Ua
otî
Teaitapu e te
ava
i tai, o AvaI,
te, farii
raa
i
te
hora
6 i te
aliiahi, e ua hoi atu te'Faaterehau e te
ieîia i pee niai ia’na e tae atu il nia i te
«lahu, e hoi maira oia i Uturoa.
-
Te Orâraa i Rarotoa ma
(tuaroi) te val nei i te hoc. peu tumu ta
c rave ci tapa’o no to ratou oaoa :
o Le ori ïa, e mau ori mâ râ.
I mûri aè i te mau pureraa : e tuaroi
ihoa ta .ratou e liaapao e mea poto te
raton
tatararaa.
Te nua
E
pifi :
tamarii tura
mau
farii maitai hia Tunui orometua i
woto i na fenua ta’na i farerei. Ua mauTuuru ratou i te mea, ua tae faahoù te
lahi tino orometua no Tahiti i rotopu ia
ratou, mai' te tau mai i tae ai Puhiava,
te auvalîia hopea tei tae i rotopu i a Tatou.
tei ite
papû i te
paratane, c haapii hia ratou i te mau
iHiru ohipa atoa.
reo
E
sabati i
tura roa te
mca
maniania, "aita
c
faaturahia taua
e raveraa
mahanà rà.
reira,'aita
ohipâ, ua
Sndali :
E
turu
mca
roa
te
mau
arii i te
mau
ohipa no te evanelia, oia toa te Hau, te
paèpaè maitai nei te Hau i te mau ohipa
.faaroo.
Te hoê Inlioêraa :
Ua ferurihia i reira ia tahoe, ia tae
mai ratou io tatou nei, e tatou i rotopu
ia ratou. Te feruri ra ratou i taua parau
i roto i ta ratou Apooraa, e faaite mai
ai ia tatou.
Te
hotu no te fenua
puha, mau
faaapu. E feia iboito i te faaàpu. Teie
mau
Teie
mû.
:
ratou. Te maa
o
tei
tomati, te mau anani.
riî, aita e ohipa tourisme i Rarotoa
Tamarii :
E mca itoito te feia metua i te tono i
ta ratou mau tamarii tei noaa te ite i New
Zeland
ite
no
te faahohonu i to ratou
mau
no te Haapii i te mau toroa. Na te
metua iho e tono ia ratou ia fifi te
tauturu a te Hau.
e
mau
fenua, aita
e
peapea, aita e amahamahà. E mea tâhoe
te fenua taatoa) i raro aè i te maitai no
te evanelia.' Aita te mau ïifi polita ii reira.
Te feia toron. :
E maohi anaè te mau taote i reira. E
ieia paieti ratou no te tapû, e no lie tahi
atu mau ohipa no te rapaau raa mài. E
ère o te reira anaè ta ratou ohipa, te
turu atoa nei iratou i te mau ohipa no
le faaroo.
UI API-.
Ua faatupu-aboa-hia te ohipa UI API i
reira. Ua turuhia taua ohipa ra e te Hau.
Taiitururaa :
H
oe
la liinaaro oe i te
faaapu.
i te moni i te Hau. Aita
fenua. Na te Hau iho
e
E taraliu
piriraa
arote, e tanu, e
e
i tcit-aan, e tae noa’tu i te holuraa.
la hoo, ei rira e haamata’i i te faahoi i
paniu
te moni
S. A. Imprimerie de Tahiti
roa raa
a
te Hau
A feruri outou i te poroi a te mau 'oito- •
metua tei Iiina.aro i te lioc laliocraa. N.a.
outou e feruri c ia paim a iiahono aiu.
Te pnroila :
Aita
...
.
iiaroisa, c Ekalesia auàè
ta ratou parau.’ Aita'toa e ]uii)ii. ia faààn-.
hia te Himene, e himene amui ïa.
e
parau
Me ;
E
ere
roa
i te
mca
nuiilai. !f
puai
mca
te Me io tatou nei.
Te
mau
parau
api
TE MAU P.4RAU RABAHI : Ua faaoti te
Apcoraa Mision'are ja ha;ere atu o Adnet
mâ i' Ra'i.àtefaj i teie matahiti. E riro oîaei fn.aa’ o no te Tub a a IV i nihaiilib i to
oereüîteni no te Tuhaa IV, oia hoi o<.
Tuteao orometua.
E parahi S. Raapoto i Patirete ei papal
narau no te Ekalesia Tahiti. Te hamanî;'
hia nei te hoe fare no’na i Heremoiia.
O Monsieur Roux te faatere i ta tatou
fare haapiiraa i tieie matahili. E riro atoa
oia ei Peretiteni no te Apooraa-Misionare.
Ua hoi atoa mai o Mlle Coffre no nia
i Calédonien, e loia te faatere faahou i ta
tatou fare haapih’aa tamahine, e o MlleGall te faatere i te internat.
TE TAHI ATU MAU PARAU :
Te mau tafetinrna :
Na roto'i te tere b to tatou Faatere
Hau o SOUSTELLE, na tafetiahia
n,a^_
orometua e 3.
I Taravao i te sabati 27, o Tehavaru no
Papeari tei tafetiahia i te « fetia ereeré
te Bénin», o Maramu! no Teahupoa'’,,^
no
tei tafetiahia i te
I te monî're 28, i
«
fetia
Anjouan
no
Ame i mnii i te me¬
nema no Pômare V, o Koringo tei tafetiabia i Ite fetia banaliana.
To ralou orarnn :
ra, e fenua veio to
hotu mai : o te mau
Ua
!j
nei ratou i New-Zeland, Aus¬
roa
tralie no te faahohonu i to ratou ite.
Te vai ra i reira te menema o Papeïha
c ta’na vahiné, te Haapii evanelia paroo
tci afai i te evanelia i taua'mau pae
fenua ra. .UaTave maitai-liia te menema:
e
ua
riro ei haamanaoraa i te ohipa i
ravehia e te Ekalesia tahiti no ratou.
I roto i te mau putuputüraa faaroo
maa
AIÜTaKI:
Te ku) U o le, fhrim :
Te faaea hau nei teie
Te paroi :
Tlnnfiiraa :
e
tae
noa’tu i ,te pie|e
(e mea iü roa te taime).
Te mau ru r ara a tamarii :
Mai te 14 e tae noa’tu i te 28 nO’ Setepa,
tupu na rurliraa tamarii e piti. I te
hepetoma matamua o te rururaa tamaroà
ia e 30 'tei tae mai. I te piti o te hepeto¬
ma ua faaterehia ta te mau
tamliine, e
ua
61 tei tae mai.
E 13 paroita uo Tahiti e no Eimeo tei
tono mai' i ta ratou mau tamarii i teie
rururaa. Ua riro teie nei rururaa ei
faaitaiboiraa i te mau tamarii no te haàna
mata faahouraa o te Haapiiràà-Sàbàti
i roto i te mau paroita.
Ua tupu atoa na rururaa tamaiii e
piti i te tuhaa IV tel fiaaterehia e Adnet,
mai te 16 e tae noa’tu i te 19 no setepa
i Maroe (Huahine') e mai te 23 e tae noa'
Itu i tle. 26 i Fetuna (Raiiatea).
RURUTU
na
;
Ua hinaaro te hui-faaroo
no
paroita no Rurutu e hamanî i te hoe
fare
UI
API ïahi i nia i te mouà i te
ropuraa mau o te fenua, ei faaohieraa
i 'te amuiraa i te jui api no na paroita
î tp vahi hoe. E
teie avaè Atopa.
,
haiamatahia te ohipa IV ,
i
;
Fait partie de Vea Porotetani 1959