EPM_Vea Porotetani_195910.pdf
- Texte
-
I
Te 59 0 TE Matahiti
■V
—
HIHIIO—
3
ATOPA 1959
Eoo i te
U-a liaaîiiata faahoii te mau
i mûri aè i ua
liàapiii'aA i
ava’c faaearaa
U'a rii'o te ^ava’e Alojja i Li'ie uei,
■ava’e maLamua no le matahiti i th pac'
te
Haapirraa
poaraa no
;
iia
ci
o
dti atiira te mau hio-
te mau haâpiiraa
l'ààtcrehià i
i mairi ; ua manuia le t )lû
pae (le oaea nei ia tatou i te reira) ;
-^’aita hoi te tahi pae i manuia : o te hiiru
te
îhoa ïa.
Hoe â hnru i te pae no te haapiiraa
evaiielia : ua tupu atoa te mau liiopoaraa
faatereM'a i jrotp i te mau paroisa, e xia
Sbea-atoa-lria na liuru c i)iti : te it)ito e
te haamata laaliou
iioê matahiti api no te
ïîei le Vea ponotetani i
nei te
]iaa])iiraa, te horoa
le hoe mav\ manno
i le omuaraa
liaapiiràà nei.
«â lüoraa e ci faaitoitoraa
»
.
te haamataraa
ohipa no te Haapiiraa, o te ohipa
tumu ïa e te fauflaa rahï no te UI /VIT o
te fenua nei. Te UI API ta te Vea poi-otetani e panau nei, o te mau tamarii ia
Te
St rolio i te matahiti-haapiû-aa {>ia Imî,
'mai te 6 e ta© ^oa’ou i te 18 o le matahili
e hau atu. Te UI API no teie mahana, o^
ia e o te leia toroà lioi (i te
fenua) no aanahi ; 'e o l'alou atoa hoi
te Ekalesia (i te pae faaroo) iio ananahi.
Tel nia i to ratou huru (maramarama
îû aore ra poiri, haapao maitai e aore ra
3ia,apap. ore) te huru no te nunaa e no te
jfienua ananahi. E riro ananahi ei anà-
te huiraatira
pae
■
3iahi maitai mai te peu e, ua faaineine
'maitai hia ratoui i na pae atoa e piti (te
lino e te pae varua). E riro atoa hoi
o ananahi ei ananahi manâonào e te pàpu
«are, mai te peu e, ua faaineine paruparu-
jpae
HOE-AHÜRU TaRA
hia ratou i fceie mahana. No reira e ohipa
rah’i e le fifi hoi taua 'faainciheraa ra e àu
ai ia tatou paatoa ia rave i tàuà ohipà ra
i, roto i lo tatou rima, e ia amo tataitahi
tah)u i te. Vahi le au ia
tatou tiaraa : feia metua,
tatou, ia au i to
orometua haàpii,
ekalesia.
Rédacteur
—
:
DanielMauer.
-
Te Fêla Métua
Tei te feia metua te tuhaa
matamua no te
te mau tamarii. Tei roto ratou
i te rimai o te feia metua mai to ratou
itiraia e ta© jnoahu i to matahiti paariràà.
E lia ia ratou ia haamanao i te oràraà
o ta
tatou mau tamarii i na^ pae atoà e
piti.* Ua maliiti te uputa no te mau fare
haapiiraa i te mau vahi atoa e i te mau
fenua’toa, e te tiaihia nei ratou i reira.
Na te feia metua e faaitoito i te tonoraa
ia ralou, mai te farii-orc i la ratou mau
otoheraa. Ua itea pinepine hia e, no te
ohipa
o
tama¬
rii, ua
faatia-noa-hia to ratou mau
hi'iiaaro faatau haapiiraà, àità turâ ratou
i faahepohia, ua vaiho noa liia i uiia i to
ratou hinaaro. Area râ, e ere teie i tje
tapao no te here i te tamarii, ia na reira
te metua i ta’na tamarii, te hamani-iiio
ra oia ia’na no te tau P mua ia’iia. Te here
mau i le tamarü o te faaitoitoraa ia iâ’nà
i te pae no te liaapiiraa, te haapiiraà
hepetoma e té haapiiraà sàbàti, iâ riro
oia :f a tae i te paariraa ei ' laàtà pàari
i te pae no te oraraa tino e i te pae no
hcrc
o
te feia metua i 'ta ratou mau
te faaroo.
tahi fifi rahi no te
mau
tamarii i mairi noa’i ratou i te
haapiiraa e irüro ai ratou ©i mau tamàriî
maua roa ia Itae i te paariraà, o to te
feia metua ia nounouraa i te ohipa no'
Te vai atoa nei te
reira,, ua haafifi pine¬
te utuafare ; e no
pine hia i la raton liaapiiraa, no te rave
i ta ratou mau ohipa, no te fare. Ua itea
pinepine hia taua fifi ra i te pae no te
: aita te tahi màu tàmàrii i tae mai, no te mea na tapealiia
raton no te rave i te maa, e aore ra, no
haapiiraa"sabati
te
1.
matahiti
te paruparu.
I teie nei,
:
tara
Te
■fceie ava’c,
e 3.
malahitilwê
haapao i te tamarii, e aore ra, no te î
tahi atu â
No
mau
oliipa.
rejira, e [fiiaj i te feia metua ia ferurii |
tamarii ànàhiaapao itoitoraa i tà I
ratou tuhaa, oia hoi : te toiio tuu.uà oro|
raa i le- lamarii i te haapiiraa tei fààîne-
i te
nahi
oraraa o
na
iueliia
ta ratou mau
roto i
no
te
ratou.
Orometua Ha a pii
E tuhaa rahi ta ratou i roto i te ohipal
no te mau tamarii. Te tiaturi nei te feial
2.
-
metua
'Te
mau
ia ratou. E
lia ia ratou ia
pûpû|
faahope ia ratou no te ohipa faufsa ràh
i horoa hia ia ratou. Na ratou e faaineinel
nei te tau i mua no te mau tamarii.
orc e tia i te mau orometua haapii ne
te haapiiraa hepetoma ia tiaturi noa i
E|
ràtou|
hopea avaè, are’a ra ia haàniànào
e, tei ia ratou te ananalii o te mau tama
rii. la faahope ratou i lo ratou puai o t:
ratou ravea no te haapii, e e riixi ratodl
atoa i te piauruuru i te hoturaa no te
ohipa
o te mau
ratou rima.
Oia’toa te
mau
tamarii tei pupuhia i
orometua
no
te
tcj
haapiiraî|
evanelia, ia ite ratou na mua roa i t(
faufaa ralii no te ohipa i maitiliia’i ratou
A faaineine ratou ia ratou iho mai t
ite e, te faaineine nei ratou i te Ekalesii
no
ananalii. la haapii itoito ratou i
ratou iho i te parau Ora, ta
atu ei maa (ora no te mau
ratou e harenio a t
A bi‘o i te
api 2
O
VEA
POROTEPANï
TE BIBILIA i roto i teie nei
(A lîio i te
a) Te haapapu mai nei te Bibilia ia
tatou i
Inini
Tiei ao i rolo i
te
maliana
un
ua
te bamaniraa hia foie
maliana
malamiia
tae
e
e
hitu, maî
noa’tu
i
te
bope’a. Te faaite mai nei te taata i papài,
É te liiu-ii O te lupuraa te bamaniraa i
to’na iliora tau, na roto i te area no na
mahana e Iiilu.
Ua
liaapapu atoa mai te Bibilia i te
paraii no te faataaêraa liià te màu pape :
to nia i te rai liialini e to raro iho, mai
vea
i
e,
haapayui mai nei te papairaà
lé taata nei te Atua, e atua ilca-hià
ere i te
mea mana’o noa hia, e
i te ofai otioti hia, c ere i te
taraihia mai to te mau etene. E
Atua Ora râ e hamani
oia, e ohipa oia.
e e
yiarau mai oia. Na’na e faatàà nei
i te vairaa no te mau mea’toa i roto i
teie nei ao ; na’na i faataa i te mau animala e to ralou huru ; te tereraa o te
raau
palancta, etc... O te reira tei
haa-
mai ia tatou e, e Atua Ora
mau
papn
oia,
lia hoi
paran
i te taata ia parau àtu
la’na. Aore oia i hamani mata
]iô noa i
teie nei ao. E Ite-Hope to’na. E inaha.
ia oti nelienehe teie nei ao i te hamani
hia e ana, ua tuu ihora oia i te taatà ei
liaau i nia ihp, e ia haamailai hoi te
taata la’na i tei hamani ia’nà rà. U^a
noa
haapapu mai te Salamo 8 i
te Faalan i le mau moaua e te fcnua màrô.
I mulaa roa iho. ua manao te taatà e,
le vai ra i nia i le mau
'
I ' b'^'' farii
vai ili rahi o te manii imn i raro neî
no te
faaniuâ vaa i te ao n i. Va veira
le mf)ana c te mau pape i l'iro ao, ci mau
aro la Iseraela. ua vai rurutàinà
ralou i roto i taua manaor.''a Teic
lioi ta ralou paran : > la riri noa'tu te
Alua ia oulou, e manii mai oia i le pape
t nia ilvo i te fenua nei
Ua
liamauihia te maramarainà là au
i te irava 3 e 4 iio te yiene II e i mûri
Ibo i rolo i na irava Tt. lô, 16 oia hoi
le bamaniraa hia le maliana (râ), t’ màéavaè; e le mau tiarama àtoà o
te rai. K rave rahi hoi mau haapaoraà
ctene i laua lanotau ra o tei haamori i
taua mau titirama ra. ua riro hoi te reii-à
mau
mea
ia raton ei mau atua. No le
mea le lu'u mai nei raitou i te ora i nia
ïlio i le fenua nei. Aore roa hoi lan i
mau liaraina ra i hau c atu i te mau mea
atoa i hamani hia e te Atua, hoc â rei- u
rama
faito.
Ua
rama
ra
110
haniauiliia hoi taua mau
ei faataarai i le rui e te
te t'aalaa raa hoi i te mau tau.
I
roto i teie nei
ïialia tatou e maere.
1
papaihia’i teie nei
mau
no
te
tià-
ào,
e
tuatapajiaraa,
mea
i le tau
mau
parau, ua tàno
ihoâ ïa i le huru o te paari o le taata no
;e i-eira anotau. Area i teie nei
anotau,
lore
ïa e faito faaliou, no te mea ua
rahi alu te mau ravea
yiaari, ua hàerc
ia te inaraniaraina e te ile i mua. F.iahà
’â talon e jiarau e. aore to te reira e
aufaa
l'aaliou
jioi.
te mau
niutaaihora.
lo
taua
i 'teie
nei
mahana.
Inaha
parau aloa o tei ])a]nhhia
ua lano ïa i te raaii ite
))aïi-i
auiolau
e
te
reira ia
tatou.
Eia
titoi-o
hoh-onu atu â tatou i te
fiarau no te bamaniraa e ite iho â tatou
i te faiifaa raa no te réira. Aila te taatà
papai e faaahaaha nei ià’nà, te hinaâro
nei râ oia ia ile papu tatou i te mana o
te
Atua,
e ia faaite hua tatou i to tatou
aau
mehara i mua ia’iia o tei hamani
i teie nei ao, oia hoi te Atua Ora.
I te hoé mahana ua ratere te hoe
taata
aravihi na roto i te medebara « SAHABA », na
le hoe arabia oia i aralai.
Inaha le lii’o tahitohito noa ra
oja i
taua âi-abia ra, no te mea te
tahopu ra
oia i raro no te haamaitai i te .\tua i
te mau
mahana atoa
la tàe i te lioê
parau atiira oia i tàuà arâtâi
no ua
ra ;
« Na vai oe i faaite
mai e te
vai nei le hoê Atua ?? ». Ua maere roa
te arabia i teie reo uiraa. Pahono
atura
oia e : Na vai au i faaite mai...?? E
boa iti aéra, na vai hoi au i faaite mai
aliiahi
1954
oroa
faatahmuraa.
putàraa
avae e Vai nei i niasihjo ii le jone ?
Ua faatoix) atura oia i to’na rima i nià
i te mahana o tei fatata roa i te
mairi,
inaha ua rau o le unauna o to'na ra
mau hihi, na ô atura ia’na :
« A hi’o na
i te pularaa avae i !nia i te ra’L No vai ?
No te taâta anei? ».
(Te vai atura)
E
i roto î te auà'
1958.
no
nehenehe
oroa
roa, mahana rauma’i
Mauer te a’oraa tel
maiti hia i te irava i te Episetolo I Tîmoteo î[ïô ei faaitoito raa i tè orometua.
l'oa,
Monsieur
na
api.
Na
Tapa’o orometua i (aio
farii mai
,ua
Toru-Tahi
Pareanoa
o
te
Taataparea le
e na
Euheraa,
te io’a
ma
ter
o
pure
faà-
tahinuraa. Ua farii mai o Pareanoà mài te
aroha mai te Peretiteni o le A.R.A. taatoa, ua aroha i te hui mana e to t&
paroita e te mau manihini atoa. Ua aro¬
ha oia ia Paraila mâ tei faalere i te àuà
pipi i to’na tau mai te haamaiia’o aloà
i to
raua
te
o
taeae
mau
pipi orometua i He-
Eaaoti
atura te mau fâriiraà e
hoi mai te faahiti i te ,reo
remona.
aroha raa
te II Kor. 5[7.
Ua tupu atoa
te
ra no
te aufauraa
aufauraa i te raoni
fenua
mau
faaapuraa
ta
i lauà
no
hoê.
mai eî
paroita i hoo
maniiia roà., uà roàâ liiâ
te
e ua
pô
te
6.355 tara.
la rave hia to’na toroà ei toroà
haehaas,,
eiaha ia moe te toro’a taviniraa mau o ta
c
orometua. Aita te toroà orometua i faataiB
ia raton no te tahi mau taata. E rire*
ratou ei tavini no to te ao i te ioa n®
lesu Mesia.
Taataparea Or.
Te Haamataraa Haapiiraa
Tualiraa
Eatu o tei parau mai e
ta’u mau arenio ».
:
«
A faaamu i
3. ■-Te Ekalesia
E tuhaa anei ta te Ekalesia i
ro|,t)| i fe
ohipa no te mau tamarii ?? E tuhaa rahi
ta'na e vai nei. Noa’tu e, aita ratou i
holb
i te ohipa haapiiraa, e tia ia ratou ià
amo i taua
ohipa ra na roto i te pur*,
la pure ratou no te mau tamarii ia
horoahia ia ratou te aau maitai no te farii
i
le
mau
ratou
ia
parau
i haapiihia. E pure ato*.
lioroa hia i
hiaai i te parau
le
mau
tamarii le
mailai, te rnàràmà-
rama, mai te ani i te Eatu ia faaincino
hia te nunaa no ananahi. E
pure ato*hoi te Ekalesia no te mau orometua haà-
pii mai te ani ia hoixiahia ia ralou
paari ia faufaahia te ohipa là ràlou
rave.
«
oi»
Haapiti.
aau
Tuti OromeUta.
pipi
Atete 1959, tupu atura t&
oroa faatahinuraa.
Ua hope paàtoà màl
to te paroi ta, ua tae atoa mai te
pàroifeà
ra.
e, e ua îiaere mai te tahi muu kamela
i napo ra na ônei ? E ere anei na te mau
raua
tu-
ua
tonohia i Afai-eaitu i te
ua
c
..E i te 27
ua
ra.
F.aha mau na le tuniu i
payiailiia'i V?
lîi taaile rari ia i le. mana-haniàni o te
le
o
pipi i te matahili 1951, ia hope na maiahili matamua c
malia, ua tuu hia i rolo
i te haapî'iraa i Taunoa i te matahitil
F
oia
mau
pili
pu
ia i A f are a il U ( Moorea ) î te
orometua o Tamataaroa PO AREU
hoi o Pareanoa.
Ua farii hia mai
Te
no
ere
Te
mairi)
Alua.
oia.
Orn‘n Fanthbiniiràa
ao
t»
VEA
Te tere
-
Na
nia
te Faatere Hau SOUSTELLE i
o
i ie
manu
rêva
no
te
26
,no
'sel'C])a i lac mai ai te Faatere Hau, no
'4c hoc tcrc j)olo io tatou nei.
I
î
le
maliana
Papeete
nei. Ua farii
Hau
le
niana
o
4oiX)a
no
faàeà oia
oia i te feia
malaniua, na
c
tac
noa'tu
I te sabatii i te hora 8
Pureraa i le Farcinire i
apeehia
feia
e
i
oromelua
ua
Oire.
faatere
Na Monsieur Roux
i lana pureraa ra
(I cor. 1/16-17). I le tairae no te pureraa
i piipxi alu ai Koringo oromelua i le hoc
îiibilia reo laliiti, na roto i te ioa no te
FJcalesia Tahiti i te Faatere Hau. Teie
te parau i papaibia i te api inatamua
îio taua biloilia ra' na roto i na reo e pitii ;
Te
«
mau
nei te Apooraa Rahi no te
Ekalesia Tahiti (te Apooraa faa-'
oaoa
Haapaoraa evanelia i Tahiti)
piipuraa tu i teie nei Bibiiia î te
F’aatere Hau ia .Jacques SOUSTELLE i te
iaime no te pureraa i faaterchia i te
îare pure i fBelela i te sabati 27 no selepa
1ère
i te
no
te
1959.
Te
‘
bibiiia, o te pou malamua ïa no
tahiti, mai te tahi atu mau reo
rave rahi, e ua vai noa oia ei hohoa
i;e
reo
e
hoê
itumu
i-oa.
Te iritiraa i te reo tahiti,
lii'a ia e te misionare ra e
Arii
"'te
o
ua faatereNOTI e te
Pômare II. I Afareailu (Moorea) to
malamua (te evanelia a Luka)
pilla
aieneiraaliia i te mataliiti 1818
e te
faufaa
-Api taaloa i te matahiti 1829.
Te Bibiiia taatoa tei oti rôa i to irîtîi te avaè Titema 1835, ua neneihia
ïa i mûri iti iho i Beritane ».
hia
I
mûri iti aè i te pureraa no Betela,
haere atu oia i to’na tere haati i te
fenua apeehia e te hui-mana. Ua haamala
ua
oia
mai
te pae i te too a o te râ, oia
Faaa e tae noa’tu i Taulira.
na
hoi
la
opoifioi aè i te monire ua liaamala oia
ïia te paie î te Jiitia o te râ, mai l’autira
'tae roa mai i Papeete. I te mau vahi
aloa
ua
fariihia oia
ma
a
ï
ê. i faain-eineiiia
no
nà.
I te oluie i Ma lavai, ua tupu ts
na mateinaa e piti ; PapencMi -
fariiraa
Maliina.
pi'iaiiho i lé ofai tapao i tupu ai taua
.\a roto i te nreroi-aa a Brernonci oromelua
ua fanite
alu oia i te
|■aa(erel^au e : o te valu teie i la])ae
ai te pahi misionare malamua i te 5 no
'Mali 1797. E na roto i te lauiraa ralii ta
te Ex'anelia i t'aalupu ciaha i Tahiti anàè,
te mau fenua toa râ e ati noa aè, ua
fui iii
.
aa
ra.
hapon-n te mau motu atoa no Patitifa
ajialoa i le lioe ofai no te faatiaraâ i le;
Polynesia Farani
Te tere no te Faatere Bau
Jacques SOUSTELLE
i OPoa, Raiatea
e lia nei i teie maliana ia
i te nunaa e i te ui amuri'
nei le mailai rahi no te Evanelia tei
tac mai i Tahiti nei.
I Aruc atoa, ua tupu te fariiraa a na
mateinaa Arne-Pirae, e ua tupu i reira te
haafetiaraa i na taatà e 21.
moe
(Papaihia
oia
i Moore®)
e
ua
ïapæ f le
Faatere-Hau
te
e
mataitai i te
mau
fare
Te
ta
i nia, e ua haere noa te
te taata’loa na raro aè.
Fa®-
huiraatira teie tei himene mai i
himene fariiraa ma te rêva
"
ratou
«
reira ihoa ahiahi, ua reva te
tei faauta ia’na i te Tuamotu tei
liai atoa mai ia’na. E mai reira, ua
haere atu oia i Makatea e mai reira, ua
reva oia i (Uturoa i reira to te mau fenua
i raro tiairaa ia’n'a, hou to’na revaraa'
tu i Borabora no te rave faahou i te
avion a hoi atu ai i Farani.
te
Te
taniii fe
parau.
orometua
teî îtia
no
te farii
»
:
e i teie taime ï Opoa nei'. Te i
nei matou no te mea ua tse ïinoi
mai oe io matou nei.
(Raiatea)
oaoa
roa
Teie oire Opoa, e valii parasa rahi 1;
i te mau tuatapaparaa para®, i,
roto ï te vai etene raa o, te tenua îiei, j
Ua parau hia te upoo teie o Raiatea ii'©
te mea te oire faaearaa teie læ© te ma®
roto
O te Faaterehau matamua teie tei tae
mai io tatou nei, e te tiaturi nei tatou i
mau
farani i to ratou rima ©
te vahi i faataaliià n®
Te faatere Jarques Soustelle te lia i®,
nei au no te farii ia oe, na sûa i fte ioa
o teie huiraatira e Paroita te ioa o ®êi»
fenua Raiatea, te ioa o te A.R.A. faatere
i le Ekalesia Tahiti. Te haainaitaî nei
matou ia oe e te Faaterehau i te aroha
no te Atua, tei aratai mai ia ©e, na ni®
i te ea o te manu i rofco i te rêva, ma
fenua roa mai e tei tae moi i teie nmhaha i te fenua lio te tuhaa Polynesia îaran§
manua
tatou
e
oreroraa
I xAfareailu, ua hamanihia na poretiko
tiare e piti, e inia iho i te hoe no taua
na
pareliko e piti ra, ua papaihia te
ioa lahili tei topahia ia’na e to Afareailu,
oia hoi o : « PU.ARIKI ». O te ioa ia no
te hoe arii tahito tei tahoe i te nunaa no
Eimeo i tahito ra.
to’na
i
farani atoa, e ia oti teie himene 4e
raa’tu ia i te Faaterehau na roto
fariiraa.
no
reva
terehau
Papetoai e ua taio oia i te mau
parau reo lation i ootihÜa i nia i te patw.
I te otia no te mateinaa no Paopao,
ua arataihia oia e te hoe mau puaàhorofenua. O Tahiarii orometua tei orero mai
i te mau parau aroha i Paopao e na te
Ui ai)i i himene mai i te hoe himene
hoturaa
mai
roa
Te tia maira te pupu Ui Api tei aroha
mai' i te Faaterehau e te feia mana, n»
roto i te parau reva e ia oti aè ta raHott
farii raa, ua faatuaü ratou i tà ràfou:
pure no
I
reira).,
raton.
oreroraa
atu
Monsieur Soustelle i
te reva
ma
tae
Papetoai. Na Tapao orometua
i reira, mai te tuatapapa i
te parau faaroo no te Tahuà etene ra
o Palii
tei farii i te evanelia, ua faahîtî
atoa. oia i te ohipa a NOTI i te iritiraa
i te Bihilia i reira. I mûri aè, ua haere
te
te hoê hoa no Opoa {e para® ;
o
puahorofenua na nia i te p^ariima
nuu
e
12 i
liora
e
tere
Ua fatata mai te uahu té pahi i faâu^,
mai i te Faaterehau, te horo raaira te
piti, i mûri ae il te farereihopea i te aorai o te Tavana Rahi, ua
reva’tu
te
no
I te mahana
raa
Arii,
c ei t-oto atoa i
hinu hia’i te mau Arii
tei-epoto i roto i to
Aitutaki, to
fenua i Polinesia Farani nei.
teie
:
mre e faatato Vaâhi ss»a, te
.\tiu, to Batotoa^ te
to te Tuamotu.
mimifiiinmiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiitMiiiiiiiiiHiiiiiiimiiHiiiHMM
E tei roto atoa i teie oire fe
Fait partie de Vea Porotetani 1959