EPM_Vea Porotetani_195907.pdf
- Texte
-
Tk 59 Ô
TE
Mitahitî
HIIII 7
—
—
T5URAI 1959
3.-
-
popaa
]-ave
( Le
te loru O te tauatiiiiraa o te- malahitL
Icicnei aïo i haamataliia’i te mou-popaa
i te liaahia i Aiphiti. I roto i te Fau«
rna Tahito iia ha’ahia tcie net raau tupu
no te l'cnua i
le tau no te mau Arü hopc’a
liitu tenetere hou
.ïesu-McKia. 0 la raton ia mau pciia papalraa.
ci nia iho tioi e ])apa’jliia’i te hoe
mau papâa jiarau o te val maoro. E mea
j)apaihia i le luira; e le iiiita ra, o te
rchu créer e ia no te au auahi, lei; anoihia
Iscraela; oia lioi c
'i le tapau raau.
E huru
piri tcie nci mo’u-popaa i le ac-
te opaero; e huru falata i te toru
mêlera i te teilei. Ua paroo hoi le pepa
tel roaa mai no laua raau iti ra. O le
more no roto o te
ra\'ehia mai ci pcija
îio
c
E luiru t'aito lioi te raveraa
papairaa.
e
lo te
lapa uru e
noa
hia
e
:
HOE-AHURU Tara
tae roa’e nei i te
te, tcnctcrc i mûri
I
P
4.-
iülioè
le tapa mati. E tac'a
lüa c 20 cm i le aano, c 4.) cm i le
roa. E -nchenclic atoa ia tapiripirihia no
te j'aaroa c aore ra no te l'aa-aano a tua.
la oti lU'henche roa ia c otaroliia i
nia iho i le raau. Riro atura tcie nei mau
otaro ci t)nka iia to tahito. E vaiiho hia
piti
o
a’e ia I. M.
Te mau papal parau ( copistes ).
Aore â tatou e mau otaro parau tatiito matamua no te Bibilia e vai nei, no
ua pê roa. Ua iriti hia mai râ
lioè mau hoho’a apî ei monoraa’tiui
i lei ino. Taua mau otaro ra e haa ia
na te l'eia papai jrarau, o tei rave nehenchc roa i taua ohipa rahi ra, mai te
lauiui ore i te hoe iota no taua mau
te
te
mea
papaa jiarau
le
faaoromai
mo’a
e
te
ra.
Tei roto ia raton
haapa’o
Isaia : hoc no le piti -o te tenetere,
te tahi ra no te iva ia o te tenetere.
Ua
inaha
moina.
i’aaauhia na otaro e piti
le tahi noa tau l'eia rii
o
e
nei, e
tei ara-
e aore
e
ra
te
malamua
i
il
1
Te iri
Diniel Mauer
mea
o'iaro atoa leie nci iri pêpa, o
-
c
2.000
ia tatou ia faa.teitei
a parau ai c : O
taio nei i teie tan
taiohia i te anolan
Ici
no
hoi
lei
rahi
pâpa'’a j,3arau mo’a te?
mau
tereareha, te diluvi
e
tae noa’Lu i le bu-
Exodo, c laipe ana’e ia no te mau
jiarau i parau vaha hia ma te faàlura
e o
tel paari maitai i roto ia Iseraela,
hou a riio ai oia ei nunaa taa’e mailihiai
e le Atua.
[
J
ka
:|
|
L
E
riro
ore
roa
e
lia
ia
mana’o
e,
ma
parau
e
J
J
teie mau papaa parau o tei
vaha hia ei aamu faa navennave noa. Ua.J
riro rà ci faufaa ai’â mau e le mo’a i roto
ia Iscraela. Ua taatura mai te râ latou J
,[
haaparare raa i roto i te nunaS
te îaahuroi « ®r©, « hoê iti noa’e, j
laua faufaa moa ra o tei tutu’ulüa maï
i le
ma
patereareha e te hui lupuna. ,;|
anei no reira ratou i riro ai ei;
nunaa herehia ? e
i fafau ai' te Atua lij
te faufaa ia’na'!?
te
Eere
mau
matahiti.
TE HURU IA FAATAAHIA.
) Te iiarau vaha.
noa’lu ai ia le mau parau lei
üolihia i nia iho i te mau papa ofai, ,ua
haamala maori hia te papai i te Bibilia i
te
9 e le 10 o te tenclere hou Icsu.
Hou hoi. a papaihia’i te man papa’a pa¬
rau, e mea parau valia noa ia te Bibilia
l’àa
haahia i te iri ma-
moe, c aore l a i te iri puaaniho, o
liau a’e, i le maitai i te « jiapyrus »
te mea c laoai vaiiho atà c te paari
rave
parare na roto i tera vaha e- tera vaha
hou a ootihia’i e a papaihia’i; mai tera |
u’i e tera u’i, mai te mau tupuna mai e
tae roa mai i te mau huaa’i; ua riio te
reii'a ei fauîaa mo’a ® td! iape’a maiîôj i
hia ia ore ia aramoina. Mai te mau ]:a-
No laua faatura vai tainaii i roto i
te.ij
nuuaa, ua lia mai te hoc taata luatapapé ^
i te 9 o te tenetere, no le paiiai i tau»
raau
pôpa ( parchemin ).
Te iri iicpa, c mea
iE
:
2), Te îeia tuâtapai>a matamua.
Ta i j-oto i le al'ata
te iü'iâ. ciaha ia pau i le hu-
pê.
E
e
No rcira c tia roa
i lo tatou upoo i nia
te Bibilia ta tatou e
ua t'aito atoa ia i tei
laua mau otaro parmi
liu
Rédacteur
tuutuu ore.
Aore rea hoi i maoro i teie nei, ua rave
hia na hoho’a otaro e piti no te buka a
roa
•
—
lia I roto i te ao
2.- Mou
'310
foroletaM
papa’a
isaimu
ra.
Ua
kaaputuimlùi-«j
i a. mai to
laatiati maïle te tahi i te tahi, inaha uaa|
oti i te papa* te Iroê buka ili matamua roai
Te vetaM o taaa mau parau ra, no hiaRj
niaite oia i taua mau
parau
Mo I le
api
j
2
VEA POROTETANI
£ lata i
haponohia mai
E te Yea Poroletani e,
Va iaio
vau i roto i te hoe vea no ie
1839 i te rata i mûri nei, la
Samuela Raapoto i iriti haapo-
mafahiti
jïiaua
O
io.
E mea ê te pai^au no na Misionare ka.
tolika tei ore i faariiliia i Tahiti. Aita
raua i tae mai na roto i le tiaraa farani
c ei auvaha to oe Hanaliana, c
Le .\rii !
Ua tae mai râ raua ei Vea no le Pope-
Arii
tuu
a’e
Ella
rau
nehenehe ia liuna i
e
no
te
mea
ravai
iia
roa
faali uru-ê-hia, oia hoi te
Roma, e ei Auvaha iia’na no te
Tahili c to’na hui-raatira i raro
i lo’na Mana-Hope.
no
ia
leie nei pa-
te
inau
luatapapa
mau
mau
papaa
iei
e
vare
tae noa’lu hoi i
te
i taua mafi parau
E
te Arii e,
i farii i
i
lo
ralou
tou
i tiaturi i
siieia.
peu e, aita tetirii
opuaraa, ua tia roa
ta’na patoiraa mai ta Te mau arii o te
mau
Basileia e patoi nei i te mau mea
e
auahi
le
Ua ]iarau râ
ratou
c :
«
i
mamoc
E
enemi
lono
Ici
ha¬
rcira, alla
no
ratou
to
ra¬
Ba-
lesu i te tonoraa iavau
ia
mai
oulou
rolo])u i te
mau luko...
i te tahi oirc,
te
ia lianiàa maue
»
leie
ore | au ia raton, oia hoi te
faaalrepui’epu i to ratou Hau.
A hio
mau
ralou. Xo
mai te
vahiné
mau mea
ra,
Paraita.
lahooraa
mani iiK) mai ia
i le
tei
E Ilia taata tahili
Ua luiapiiliia le mau pipi no lesu ia oi’C:'
ralou ia Lialuri i le auahi no nia mai, ei
ni-ino-hia oulou
tahi atu oire....
puraii
raa-parau no Tahiti tei ore i ajaro i roto
i te mau buha no teie nei tau.
Paraita
e
i te taata paratane ra o Cites,
e te Sotaicte Faatupuraa Pa¬
rau no Lonedona i Tahiti no te tauturu i
te arii ra o Pômare. I te taime i tiavaru
ai Pômare ia’na i rajiae, no to’na huru
tei ore i au i te arii, aita roa te Hau paretane i talioo ia’na.
na
E
te vai nei â te taia i roto i te aau
ta’jia mau pipi i teie tau i le parau
ta’na i parau c : « o te rave i te oe, e
no
polie ia i te oc, ». Eita e tia i le mau
]h]n no lesu ia pee ia INtaliomcta o tei
faalupu i la’na haapa’oraa na roto i te
oe.
tei tonohia
Na
te oromotua
ra
o
Dlirelkelct i pa-
pai i teie lata i te arii no Farani, o Louis
Philippe, i te 8 jio Titema 1838, i Auteralia. Oia te hoe orometua misionare
Tnatamua tei afai atoa i te Evanelia i Ta¬
hiti inâ.
E
«
E te Arii e, no to’u faarooraa i te pa¬
to te
Venus » tapaeraa
i Tahiti, e to’na faariariaraa i te arii va¬
hiné no Tahili, o tei patoi i te faaôraa i
le Haapaoraa kàtolika i roto i to’na l'enu^,
te papai haeliaa nei au i teie episetole
rau
no
pahi
ra o «
i To’na Hanahana.
Ua
rma
parahi
ra
no
lafarahapa i
raa
maoro vau i taua mau fe¬
te a’oraa i te jiarau no te
mua
i te Atua, e
te faaroo¬
i te Fatu ia lesu.
Ua tauluru te Varua Maitai i ta matou
ohipa i taui-roa-hia’i te aau no te nunaa
Tahili. Ua tahu raton i to ralou idolo i
le auahi, e ua riro ratou ei
pipi na
-lesû Mèsia.
No to
maua
o
te
oia i
haapeapeahia
anani-ino-hia.
faahepohia te iVrii
Ka-
mea
tolika tei tonohia
na Misionare
te hoe Hau c. ?
e
e
aita' hoi i ha-
ite
e te
hia
oe,
arii c,''aita teie
mau.
Roma i tae mai
no te faafariu i
te nunaa î te Evanelia,.
ua mou ena hoi te haamoriraa
idolo, ua
tae mai râ ratou no te tuu i te nunaa
i rare ae i le Mana-Arii no Roma.
tono
c
Alla te Arii vahiné i patoi i
mai
ralou
ixito
na
i te tiaraa
patoi râ oia ia ratou
te taeraa
farani,
uat;
roto i te tiaraa,^
Roma Katolika. E
na
E mea tano anei ia tauturu te Hau fa¬
rani ( Tiamaraa, Aifaitoraa ) ia tauturu
i te ohipa no te Epikopo Rahi no Roma ?
E nehenehe anei i leie nunaa iti ia amo
i te utua teimaha ta te Hau farani i faau-
ei
tua
ia’na, oia hoi : ia faaharuruhh na hà
pupiihi-fcnua e 21, e ia aufau
te hoe utua mohi, inaha, ,aita ta raton e
pupuhi e aita’toa e moni, e mea apj hoi
Xfo reira eita anei e lia i to’na Ha¬
nahana ia faahau i teie peapca mai te
faahoi i te moni i litauhia i te, Arii va-
to teie nei nunaa mahitiraa mai
i te eteneraa.
te rima
rururaa
Ua
aiici
no
roto
Hau marite i lo’na
mau manua i Birmanie i
te taime i hamani-ino-liia’i te tahi mau orometua misionaré marite ?
tono
te
mau
auvaha
eie
roa
Lie i te
pea
faaroo râ.
liine
na
roto
no
i
na
peapea
te
po'iLita,
c
pea--
faahcporaa i roto
t
te Han tahiti.
Te pure nei au i le Atua tei faaleie i te.iHui-Arii e le Hui-Mana, ia haamaitai e
ia aratai oia i to’na Hanahana.
To tavini haeliaa i roto i
lesu Mesia.
Arii vafiine au-maite
-raa, e tia ia’u ia paruru ia’na na roto
i te faaitcraa ia oe i te huru mau no
teie peapca. E te Arii e, aita roa te reva
310
to oe Hanahana i faainohia, aila’toa
!to oe mau faehau. Aita roa e. mana’o ino
î roto i te aau no te Arii vahiné i te
ladta farani. A hio na ia Tessier ( misionai-e farani ) o tei faaea maoro i Tahiti
hiti e tae noa’tura i to’na hopea, aita
roa
tano anei ia
valiinc, oia i tiavaru i
Ua
auvaha
te
Evanelia.
no
Aita’toa hoi te Hau paratane i tono i
to’na
mau
manua
a
hamani ino
liia’i ta’na mau misionare i Tahiti e a
taparahi hia’i i te tahi atu
I teie tau
etene
no
hopea,
ua
hamani-ino te
mau
Niu-Zelani i te-mau misionare
mai te haru i ta ratou mau faufaa; e ina¬
ha aita roa Paratane i faaharuru i ta’na
mau
pupuhi
no te talioo
Papaihia: L. F. Dhrelkeld Misionare
mau motu.
ia ratou.
( Teie nei moni tei titau hia i te AriJ
valiine, e ere ia i te moni nâ’na iho,
e mea
horo’ahia
papaa faaroo
niaiiii te toto.
mai râ
e
Te tahi
ei tauturu ia’na, ia
)
mau
oro
îa,
VEA POROTETâNI
Faatahinuraa Orometua
Ua tiipu le
E
oro’a faataliinuraa Orome¬
api i te tare pure ra « Siloaiiia »
(Papeete) i te pipi orometua ia Maurere
tua
TEHEIPUARII.
Ua
farii
hia
mai
Le
raua
i roto i te aua pipi i te mataliiti 19ü0,
ia hope na matahiti haapiiraa c malia,
ua tonohia i Raivavac i te matahiti 1954
no
te
liaapaarrraa, e i te 23 no teie avae
Tiuraï i faataliinuhia’i
Anatonu ( Raivavac ).
ei
orometua
no
mau
teni no te A.R.A. ._te a’oraa i roto i te
Korinetia 5/'20, tei faaitoito maite i
E
inaha parau tumu
i to tatou aro :
pûpû faahope roa raa ia’na
ohipa. Ai ta tatou i ite ê o te
Te
1)
ta tatou a tuù i
iho no te
feia e lioro'
toa ïa.
ï
te
hororaa
ra e
lioro paa-
'
Te haapa’o tamauraa i
2)
E faaau i to tatou hororaa ia
rê oia hoi te perapeio.
3)
laaineine niaiteraa i
Te
-
te ohipa.
noaa
te
te mau
laime atoa. E te taata’toa e tilau te rê e
haapa’o ïa i tei au i te mau mea toa
nci ia noaa te terona, « te moto nei râ
vau
i tau tino ia vî
».
4) Te tutonu tamauraa te mata, e te mana’o i
tapa’o...
pine2')ine to Paulo faahitiraa
i
mau
ohipa haamaitairaa tino tei
tupu i tona ra anotau e tei haapa’o
E
te
nia i le
mea
e to Rom a e to Heleni. Ua faaau
ia’na iho ta’na mau a’oraa i te
huru 0 te taata ei rave’a e umeMa mai
ai ratou i te Evanelia, a taio na i tauà
mau
huru no Paulo ra mai te irava
19 e tae no a’Lu i te irava 23. No reira
to Paulo maitiraa i te mau ohipa sport
tumuliia
Paulo
23..))Te
ei
parabole no te mau ohipa i te pae o
te
faaroo, ei faaitoitoraa, ei haamaramarâ-
raaraa i te huru o
te liaerc’a o te hui
faaroo. No reira ua tano roa te mau parâu
ta Paulo e jDiarau nei i to tatou nei ano¬
no te mea ua itehia te tupuraa rahi
no te mau oliipa haamaitairaa tino i roto
i te mau pupu u’i api atoa, oia hoi te
tau,
porotéraa e te mau hautiraa volley
bail, e te vahi faufaa ralii no teie mau
sport haamaitairaa tino i roto i te mau
u’i api, ua faaetaeta hia ia na roto i te
evanelia, e te rêva o te Satauro ninamu.
a) Te pupu faàhoperaa ia’na ihio no
le ohipa.
mau
Ir 24. Aita outou i ite ê o te feia,
hiono i te hororaa e lioro paatoa ïa. Te
feia toa tei pupu ia rabou iho no te horoïaa,
mau
ua
i’oa
tapa’o paatoa ratou i to râtou
no
te horaraa. Teie râ te ite nei
tallou i te fifi o te tupu i nia i taua
lahua Hororaa ra, ua horo te horo na
roto i te 'puai e te itoito, e te mau tapa’o
api ia riro ei vea
OTOinetua
ia itoito oia i te ohipa a
i te aratairaa i te taata’toa
l es U Mesia.
ora
Tuteao orometua.
e
hororaa i nia ia
te
e
reo
1 Kor.
haapa‘o tamauraa i te ohipa
faaau ito oulou hororaa ia
te rê.
ohipa
;
te
faauraa i
hororaa? Na
taatoa i te
te
te rave amuiraa i
te
ia auj i te ture ei taeae te li’i api
taatoa. Nahea te faaau raà i te
hororaa ? Na roto ïa i te mana’o ma ia
au i le, ture ei taata mâ te u’i api. la Mo
no
le
laiton i le, feia hoe vaa eaha ta tatou e ite
nei ia ratou, teie îa te faaau raa i ta
ratou toparaa hœ, e to ratou puai ; hoe
noa
iho reo tei iaaroohia ia pii e : a
hnri e a taumi. Ealia râ i parauhia’i ê
e faaau i Lo outou hororaa teie îa no te
mau
fifi e rave raM e te rohiroM ua
faa'aunia te hororaa ia haapa’o tàmâu
ohipa mai te mana’o mâ, tei
iiihai iho te puai i te taata, ei rave’a ’e
tupu ai tei papailiia ra : rohi hua, oe i
te i-oliiraa miaitai o te faaroo, e a haru i
hia te
mau
te
mure ore.
ora
Te faaineine maiteraa i te mau
taime atoa
Ir. 25
:
E te taata'toa
e
titan i te rê,
;
-
27.
paari.
o
aita
,
ua oti ua ineine au. Te huilU
ta’na faaineineraa. Tona ahu c au i te
pe’ape’a,
hororaa, ia’na maa e amu, e faàau oia
liaapae oià i te maa
taero, oia hoi le haavî ra oia i tona tino
vî, ia itoito. Mai Le mea ê ua na reira te
i ta’na faito maa, e
feia hoho ia ratou no te titauraa i te rê
tahuli noa. Eita anci e nehenehe i Le u’î,
api keretetiano ia haapae atoa i te mau
Ici faateimaha ia ratou i te hororaâ
No te titan i te rê taliuli ore ?
Nahea te haapaeraa i le mau mea teima-^
ha? Te na ô maira lesu c ara e pure'
mea
varua.
hoi, cialia ta outou hororaa ia riro i le
vero.
ia’na, ma to tatou mau mana’o, te puai', te varua, no’na anae ïa.
i
i
te tahua hororaa na roto i te rê orc
raa
Naliea
Tapa’o orometua
])aran aroha raa mai te faahi'ü ei
liopea i roto i te irava II Korin. 5/7.
9/24
e
faahope roa raa ia tatou iho o to tatou ïa
roto
na
oia ia’na iho i te mau taime • |
atoa, cita oia e haere poiri noa i nia i
ratou no te evanelia e huaai ia tatou na
vai i tei© nei mahana. No reirà te pûpû
Ir. 24: E
e
te Tuliaa III te pure faata-
faaineine
ratou, teie râ aita
Le ]iae o te faaroo, c hia taata, tane e
vahiné,tei tapa’o i to ratou mau i’oa i
roto i te buka hororaa no te haapae il te
mau mea taero, e no te faaipoiporaa te
tane i fana vahiné, e no te pûpûraa ia
raua iho
ei Ekalesia, o tei ore i tae i
te hope’a o to ratou hororaa. Ahiri lesu
i pujiii noa ia’na iho no te tamatamata
noa, Icihca ihora tatou i teie nei. E ahiri
to tatou hui tupuna faaroo i horo tamataniata noa mai te pûpû polo ,noa ia
noaa
no
te feia
i tac ite hope’a no te tapa’o o te hororaa,
ua fin ratou e ua faaea ; te tumu aita i
faaau i te. hororaa ia noaa te rê oià’toa i
hinaaro
Eulieraa
I mûri a’c, ua aroha o Maurere i te
A.R.A. taatoa e te hui-mana e to te paroita atoa lioi, tei l'arii ia raua 1 roto î
na matahiti e rave rahi.
Faaoti alura te
ia
no
te
liinuraa.
JI
te
na te Mesia,
to’na toro’a
i te
i
peretiteni
mau
ܑI APL...
o
raa
Koringo Peretiteni A.R.A. te taio
E a‘oraaa‘ohia
mua
tairuru to
Jacot Pereti-
ua
roa,
Na Monsieur
paroika.
Na
No te
nehenehe
oroa
e
haa'pa‘0 ïa i te mau mea'toa nei ia noaa te
terono.
Te taata i titau fe rê i te hororaa e
4.) Te tutonu tamauraa te mata
te mana'o
e|
i nia i te tapa‘o,
i
Ir 26. Ë teie nei, te horo nei au ciaha);:
mai te mea e aore i itea, le nmto neii
au eiaha mai le mea e te moto nci i te i|
matai. Teie te auraa, cita vau e horo noa
e e moto noa mai te taa ore. Ealia hoi
te faufaa no te taata horo poiri noa^
mai
to’na
aita
te
huru, aîtà
hiroa, Mta e mata, aita c tàrià.
hoe taata taero ava te
e
e
feruriraa i ixito ia’na. Te taatà
te horo nei oia, mai te hio i
maramarama
te
e
tapa’o i mua ia’na. Mai tona
tei reha te rê te vairaa, aita
lie papû
te mataji
aita oia i ririo i te mau parau
atoa, aita oia i vare i te mau tap’o haavarc. Oia toa te hororaa ta Paulo c rauh
i nevaneva,
nei. Eita roa to tatou hororaa o hape, h
tutonu te mata e te aau i tapa’o hoe
oia hoi, o lesu. Nona te reo tei pii m’ai i|
Mo mai outou ia’u e pra vau e ora,’to2!|
hoi outou. Ua haapa’o o lesu i te parai
a
te Atua ei tapa’o, e o Paulo atoa c
te Ekalesia matamua roa. la na rciri
toa tatou e lia’i, eita roa tatou e ere
te rê. Mai te mea e te haapa’o nei tatoi
i te parau la te Atua, faaroohia, ferur
roa.||
Ma, ravehia mai te mana’o tiamâ, na rote'
tauturu o te Varna Maitai, e tau.
i te
Varua Maitai
ora
noa
roa no
te
ra o
i rotopu
lesu iho ïa tei
paraîi’|
ia tatou, ei upoo ho
r.îea’toa^nei.
!
|
VEA
4
POROTETANI
LE TOURISME :
chance
JiiilleL '> traîne en longncur
Le
-
(le
autour
baraques (lé.sertées (tans une assez
ses
IX'nihle atniosplière de lendemain de fê¬
le ((ui ne se décide pas à finir avec ses.
groupes qui errent en ville de plus en
plus abandonnés, ayant délaissé pour lieux
semaines’ leur travail. Combien de jours
encore
faudra-t-il pour qu’ils le re¬
prennent. V
i)lus très bien pourciuoi le
esisle-,' ]K)nr lui-même, pour le
On
sait
ne
juillet
qui
font rcxcursion qu’il faut
faire, et
sur
notre
sol.
Lt
non
content
fêle en longueur au. spul
]nx)])riétai'res de buvettos et
lie laviriraa (pii réclament à cor et à
cris la prolongation de leur licence, on,
]>arle déjà de faire un deuxième juillet»
en janvier
pour les touristes qui n’auI raLnl lias le privilège de fouler notre sol
I en ce mois liéni cpic nous allons (luitter.
tl'élirer
celte
des
])rofit
I Des lourisles, on en voit presque
I les jours à Tatiili et il est certain
tous
que
I nous pourrions voir en eux une ligure de
I notre prochain. A condition (jne tout
[d’abord nous ne les prenions pas excluI vivement pour des bêleis à ])laisir, ce
I
Fait partie de Vea Porotetani 1959