EPM_Vea Porotetani_195905.pdf
- Texte
-
Tk 59 0 TE Matahiti
m
—
HIHI
0
ME 1959
Porotetani
Boo i te matahiti hoê :
Te Oroa
PaUlo ia e faahiti nei i te Episetole
i to Roma 8/},15. « Aita tura e i'aahala
paraa i te feia
lesu o tei pee
te itiiio ».
patoi â ia ou tou i te Varua Maitai .»
1 Tesaloma 5715 : Eialia e tinai i té
Maitai:
Varna
i toTia
îiiaira
:
.
,
—
O
Metua.
—
faalianaliana nei te inau Ekalesia
-ICeresiÜano 1 na oroa raralii Ev. e 5 oia
hoi : 1 ) Noela 2 ) Poheraa 3) Tiafaahouraa
E
oroà
ma U
auraa
lî lia roa i te Ekalesia ia haamaiiao
piuepine i te mau ohipa faahiahia raM
Maitai i i'aatu})u ma te mana
hanaJiana i te raahana Penetekose
no te
mea.
te moe pincpinc nei ia’na
to’na itoito mafcamua e to’na hinaaro e
ta te Varua
e
Revaraa 5 ) Penetekose,
liohonu rahi aiiae.
ua riTo te Oroà Penetekose iiei
ci oroà taac no te luea o te Oroà mau ia
-110 te Ekalesia tiiatoa.
Trie
atm-a
io tatou
ere
noaa
Te
4 ;
râ,
te
tohia puai inatamua, a rhxi
Ekalesia tupu toaruaru noa
E
pi,Li
huru
oroà
Penetekose e l’oi
No
Itonetekose ALi-Imla ; 0
tupu e 50 inahana i niuri
ae i le Oroà
Pasa. E oroà liaarnaitai raa
ia i le Atua no le Auhune o le fcnua. E
E) Te
Oi-oà
ia lei
pûpfi' îiia le oho inatainua o le mau laaapu e no le mau aiia, c faalianalianaIlia lo te Allia horoa raa mai i le 'rure
i nîa
te iiiouà ra i Sinai.
2
) Te.
Oroà Itonetcicose
Kcie.siliaiio
O le oroà ia lei luim c 50 maliana î
ri ae i to lesu tiafaahou raa mai le
maira, l'i faahanaliaua raa i la te
lioroa
Na
raa
taua oroa
polie
Atua
i te Varna Mailai i nia
taa
ê
rahi
te
mea
ua
haruru
i iaatiamà ia
tatou i te titi raa o te hara, o
riro ia tiatou ei tamarii na te
tei faaAtua. O
Atua i, nia
laata e rave rahi
ruaa
ia raton 'U; Varua o
tei putu-
le parau
rahi.
nei
mau, ua ile atura i ta ratou hara
i pii laid ai ratou c : E te mau tacae
caha matou nei i ite atoa ai raton i
ravea hoe roa
e ora’i raton, oia hoi
latarahapa e te faaroo
ra
mai te matai
u'ama, te. aho puai o te
putiii i lerusalema no taua oioà ra, e no
te mea ua ama te auahi no te rai mai
i nia iho ia ratou eirotoito ratou aau,
i
mahuti ,mai ai te tahi ])ac no rolo mai
i te mm o le. Varua ]Mihc e no rolo
mai i Le. niaiia o nu le Virrua ino, e ua
faat'ariu hia. ratou ia lesu ra.
l'a
te
te
ia lesu.
Lia roaa ia ratou to Vaima o te
reira ratou i parahi hau noa
no
Rédacteur : Daniel Mauer.
te rotahi o le aau ma le maiiao arohst
i to ratou mau taala tupu. Aita ratou I
aroha valia noa, e aroba rave mau
Rurn maite aéra ratou i te vahi hoe, ua
hoo i to ratou mau fenua i ta ratou
mau taoa nei e ua otiere na ratou atoa,
Rh'O atu ai ratou ei hioraa nehenehe,
na te mau Ati luda c te mau etene atoa.
râ;
h oi.
E nalea
ra
patoi anei tatou 1'
lalou, e
Maitai tei horoa hia no tatou?
hia nei te Varua Maitai i te
feia atoa i farii mai te aau atoà, teÿ
hinaaro iaina. Ua farara taua matai nà’na ra na Asia ili, na Europa e na te pae
nioaua i Palilii'a nei.
Ua noaa hoi i to
tatou hui-tupuna i mutaa iho
i Tahiti
ma nei. Aita lanei to ratou holuraa i itea
hia i mutaa ihora V A Mo na : I te ma¬
te Ml'i 1956 i laa-avari
hia ai te ofai
tapao (Stèle ’ i te oliic i Matavai. ,Ua
le Vai'ua
Te horoa
liaua otai tapao ra i te mau
rahi, ua riro mai te mau,
marne no l’ahili mâ nei, te. mau marae
tei huri tauc hia c te Evanelia, to Ranotoiiiga mâ, to Ealedonia mû, lo Niu-Hebrida mâ, e to Eromauf^ni, hoi i tei taparahi i le Aposetolo no te Palitita nei.
patu-hia
hum ofai e rave
iho i te hiau
;
mû¬
mai
i te Ekalesia fan au api.
’
anoiiioi noa la’na mau haa-
pau raa.
:
le Oroà
ai oia ei
ei Ekalesia
amahainaha, nolio noa ài i teie
paruparu,
nei .ao ma te
mei
atoa, î rolo i te Mesia ia
i to te Vaania aore i la
hoi i te Varua tavini lei
a mata’u iaahou ài o te
Varua i'aatamarii râ tei noaa ià tatou
i parau ai hoi tatou e : e Atua, e tau
E
20/22 : Ua haapuai itiaira lesu
aho i nia ia ratou c ua parau
A fam niai i te. Varua Maitai.
loaiie
—
Eaha ia?
Penetekose,
Ohipa 7/15 ; «E te i'eia claela nei e
le aaii >e le laria peritome ore Ma nei,
e
HOE-AHURU TaRA
Arolià
ai ma
palu hia ei ofai hoc. ua l'aaelaelja
Tinia, ei tapao no U“ tahoeraa
mau fenua latoa lei faaora hia e te
t'a
hia
1
le
i te
Varna
Maitai, mai Hapa haare
Aiaurua, mai Rimatara
luita, mai Tialrili mâ nei hacrc
le mau fenua i le too â o le râ,
Ua faalia hia taua
raa
roa’i i
ofai rahi ra ei haa-
i te Penetekose
i te pae moana i Patifita
manao
roa’i i
haere roa'i i Ma-
raid tei luplu
nei na roto i
/ A hi’o i le api 4.
VEA POROTETANI
Te Varna Maitai i roto i te Bibilia
1)
Haapiiraa no te faaineine i te oroa Penetekose
Hou to’na revama ua parau lesu i
îa’na mau pipi e e horoaliia te Varna
Maitai i lerüsaiema ia ratou. E i te ma-
î ) Ua fanau lesu na roto i te Varua
Maitai (
Mat. 1/18 )., No reira oia i mairi
«le Adamu hopea ( Kor. 1 15/45).
hana Penesekote, ia pou mai te V.M. i
nia iho ia ratou, ua pai-au ratou i te mau
TCO éé,, e ua liaamata ratou i te porohaere
î te io’a uo lesu ia au i to’na i'aauci'aa
No te ite i te liohonu no le auraa no te
liia’i
Mai ia Adamu tei riro ei .< tamaiti na le
Atua >> ( Inika 3/38 >. ei taata matamua tei
hamani hià e le Varua no le Atua, ua lûro
atoa lesu ci hohoà mau no te taata tei
hainanihia e te Varua Maitai.. Aita râ te
Penetekose,
oliipa
e
no te
bibilia taatoa.
parau
tia ia tatou ia feruri te
Varua Maitai i roto i te
O
no
te Atua i roto i te
Tahito.
E nehenebe ia tatou ia faamana’o tumu e piti i roto i te
moana».
taa i na
faufaa taliito.
1
) Aita te Varua
te
no
te Atua i horoa
atoa, ua horo’à hia
no
taata
mau
i te mau taata ta te Atua i faâtaa
310 te hoe oliipa taaê ta’na i horoa’ ia
ratou. Aitatoa le Atua i horoa î to’na
Vai'ua ia ratou no to ratou oraraà’toa,
no !te taime noa ra i hinaaro ai oia ia
ratou no ta’na mau ohipa. Ua horoa hià
te Varua no
te Atua ia lesopha i te
ra
taime
to
no
iaatei-eraa i te
na
Aiphiti ( Gen.
no
basileia
41738 )„
ia Otanicla i te taime
ei tavana no Iseraela
2
ua horoahiai
i maitihia’i oia
(Tav.
E
) la tae mai te Mesia
rave
rahi te
Vai-ua
mana
61/1 dfac... ),
mau
Te
tohuraa
-
II
Vai’ua
Maitai
c
»
( Kol.
iaataliinuhia oia
e
ÎMaitai
ra »
e
te
inana
te
3 ) Te Mclo
.
i
».
lesu i te mau ohipa no te
Varua Maitai ( Mat. 12/28 ), tei faaora i te
mau ma’i, tei tiavaru i te mau demoni, tei
rave
i te
rave
semeio.
mau
) Ua riro lesu e te Varna Maitai ei
Hœ ( Kor. 1.15/45 ). Ta’na mau pamu,
o te mau parau ia na le Varua ( loane 6/
63 ), ta’na mau ohipa, o te mau ohipa ia
no te Vai'ua (Mat.
12/28). Ua riro lesu
to’na Metua ei hoe
Maitai (loane 17/21)
na
no
fanau
te Ekalesia.
i te
o
te
hoo
Vàrua
fanauraa
Oh.
3/5,
2/38). Aita oia i peo
lino, i ta te Vai-ua râ
( Rom. 8/1 ;. E au oia i te hoe « faiûi
repo » faufaa-ore, tei î râ
i te Vanu(a
Maitai ( Kor. 11 4/7 ).. O te Vai'ua i roto
faahou
i la
te
ia’na tei riro ci faufaa
-«tarahu no le Varna»
aore râ « te lapao no te
inure-ore;
o
te
1/22 e
Varua ( Kor. 11
2.
Kor.
5/5) ta te Atua i tuu i roto i to tatou.,
4
e
lesu ei HOE
roto i te Varna
aau.
4) E
huero
no
mea hotn te Ekalesia
te Varua Maitai ( Kor
i te
mau
1,12/7.. )
Ua horoa te V.M. i te ITE i te talii!,
1 te PARAU i te tahi, i te MANA i te
tahi, i te FAAROO i te talü, i te AROHA.
III
Te Vai'ua
I te maiiana
no
te mau tohuraa
no
Maitai
e
tc -Ekalesia:
te Penetekose, ua tupu
te faufaa tahito ( Oh.
i te tahi, no, rcira ua ran te mau huru
taleni 'ta te Varna i horoa i te Ekalesia..
« Na
taua Varna hoe râ i ohipa i taua
mau
2/1-13 ), oia hoi ua horoahia mai te Va¬
rna no te Atua i te mau taata faaroo atoa.
Aita te V.M. i 'hoi-oàhia i te mau apo-
taata
mea’toa, ite
atoa
i ta’na
opéré maiteraa î ta le
i hinaaro » ( Kor. 1
12/11. )
sfitolo, ua papaihia e; «te faaroo nei au
i te Varua Maitai, i te Ekalesia mo’a,
taatoa ra, i te AMUIRAA o te FELA, MOA
lesu
3/9 ),
Atua
) Ua
tei
laata
no
2/17-21).
(
42/1,
tuiixx) râ tei
e o
3
Varna
te
pai-alii te
:
O lesu te Mesia tei tohuliia e te Fauïaa tahito ; ia au i te mau tohuraa « tei
roto hoi ia’na te î atoa a le Atua i te
parahi-mau-raa
i te tanc
Ekalesia
c
Apok 22/17 tei faaau i te V.M.
faaipoipo api e tei faaau i tei le vahiné faaipoipo apî.
4 ) Te amui-hee-raa no te mau Eka-lesia i te ao nei, o te ainui-vanua-raa ;
I roto i te hiroa faaroo a te mau apo-
Mar. 1/8).
Te
j te
setolo anaè, i te mau taata’toa râ e i
ratou mau tamarii ( Ohip. 2/38-39).
0 te mahana ia tei tohuhia e loela ( Oh.
fcohu i te niniiraa no te Varna Maitai
i te niahana hopea, o te tohuraa ia no
ïoela ( loela 2/28. Na loane BapcLizo
3atoa i tohu i te bapetizoraa na roto i te
V’arua Maitai i te mahana no te Mesia
K loane
au
15/28 )
taata
la
tohiu-aa tei l’aaite i
le Mesia
no
Ekalesia
ia
( Oh.
(Oh. 13,/2, na’na16/7 ), na’na i haamau
(Oh. 6/6, 20-28 ). Ua rirote
3/10 etc...
Varua no te Atua' i roto ia’na. I taua
laua mahana ra, e horoa hia te Varua
no te Atua i te nunaa taatoa.
te,
Ua bapetizohia lesu e te Vai'ua
Maitai ( loane 1/32-33 ) la au i' te reo
irava ( loane 3/34 ) « aorc te Atua i lioroa
)
riiiiil mai i te Varua no’na
Bibilia
( Gen. 1[2 ), te ite nei tatou i te ohipa
no te Varua no te Atua ; « E ua faai-epuTcpu ihora te Varna o' te Atua i nia iho i
bia
le
loane
2
Te Varua
i liaaniaraniaraira
na’na i niaili i
i aratai ('Oh.
i te mau toroà
ia
—
I roto i te pene inatamua no te
te
le Varna Maitai i roto ia'na i
te hara. Aita te V.M. i taa 6
e
ia’na.
—
Faui'aa
no
haafifihia
na’na
«
te
E
uâ
Varua
( Ohipa 10/38 ).
1
) Te Vai'ua
Varua
no
lesu
no
te Peneteiiose, o te
(Kor. 11 3/17 ). Aita lesu
i vaiilio i te EkaLesia ei otare ( loane 14/
18 ), ua tono mairâ oia i to’na Vatrua
( Gai. 4/6 ). No reira te flaatere noa nei
a lesu i Ia’na ekalesia, na roto râ i te
hoe faaierenaa varua ( Oh. 16/7 ), te paralii noa nei â lesu i roto ia tatou, na
roto ia i to’na Varua ( Mat. 28/29 v.h. ).
2) Te tau no te Ekalesia, o te Tau ia
te
o te Ekalesia ia te amuiraa
no le mau ite
no lesu i teie iiei ao ê
tae noa’tu e lioi mai ai oia. E rave râ
tatou i to tatou toroà « ite » na roto i te
mana no te Varua Maitai ( Oh. 1/8 ). Te
Ekalesia o te taata ia tei bapetizohia e
te Varua Maitai (Oh. 2/38 ). Mai te, mea
no
Varua,
a te mau ohipa
aposetolo », e neia parau i te «puta a te
mau ohipa na
te Varna Maitai». Na te
.Varua i haapaari i te Ekalesia ( Oh.9/31)
ua
Ealia te tumu i riro al te Ekalesia ei hoe?
No te Varua ia no lesu tei parahi i roloia’na e tei faariro ia’na ei « Tino no lesu»
(kor. 1 12/27 ) kor. 1 12/13 ).
5) Na roto i te Varna Maitai ua haa-Ekalesia i te mau Vai'ua iino atoa :
vî te
ua
haavî oia ite
Varua
no
teie
nei
ao
(Kor. 2/12), i te Varna faatîtî (Rom,,
8/15 );, e i te Varna haavare ( Tim. 1 4/1 ),
te Ekalesia ia ani i te lauturu
Maitai no te paruru ia’na i te
mau
hape e i te hiau faahemaraa, no
te mea te aro noa nei â te « Varua aneti
Mesia » ( loane 14/1-3 ).
E tia i
note Vai'ua
parauhia le puta
i te puta na
henehe atoa
te
« mau
Irava Opani : «
te Varua Maitai
13/13.)
Ei ia outou atoa te au a)
ra, Amene ». ( Kor. 11.
3
VEA PORQ'I'ETANI
E tiaturiraa anei
Te na’o maira te roo o te papai (Masc1:i 29 : 2 ). « la mana te l'oia paraii lia
j-a, lia loacia te taata ; ia niaiia râ le la vta
paieü lore ira, ua oto aua’e te taala . E
parau nvau roa leic. }ilai imilaa iho mai
â lioi, € rave rahi l’cia nuuia paieü ove,
O lei
Earnaiii ino aïoa i te nuuaa, 'iia
i'olio i to ralmi lairi puairaa ia’tia. Ua
faalupu lioi raton i te hoe mau lama'iraa
rià'i'ia
roa
iiio.
a’o
te
aorc
feia i îaafaobia ?
to te
a
te
Atua i iri mai 'i
iiiaoro, ua motu mai te aMiei-e
ra, e maebe ( mâxô ) latura mai te raaui
rii hceuri ra.
E tiaturi ia leliova, a
rave ai i le }iarau
maitai ; e pa. abi oe
i te fénua i reira. e arau i le in:’.;! ma le
hauü ore hia mai.
E riro hoi m feia
bamani ino ra i te tapu è hia, o te feia
râ i Ualuri ia lehova ra. no ratou ia te
feniia. »
ni’a
e
ia raton. »
pahono mai râ te Atua i teie nei
roto i te vaha. o to’na taviui o
Mose i te na ô raa e : Exodo 9;6 ). «E
no roira mau â hoi au i vaiilio ai ia oe
ci faalcrcraa’tu ia oc i lo’u nei mana,
c ia faaite hia tb’u ioa e
ati noa’e te ao
Ua
uiraa
atoa
na
nei »,
.
Iiiaha lioi
ua
iuruhia toie nei feia inatia
orc, c te hoc mau upoo l'aalere
no te l'aaroo i roto i
ta ralou mau hamani ino raa i le mau iiuaaa i roto i teie
nei ao. Ua lapoipoi noa hoi taua mau
paieü
J'aaterc no te t'aaroo ra i te liara
upoo
ralii
feia
taua
a
mana
Te J'aaitoito
ra.
ralou i laua mau liamani-ino-rai
noa ra
ra, na, roto i le tapearaa liia te mau
taata rii i lOto i te. mau [are tape’araa;
ia haamauiui hia raton ia liaa pohe roà
îiia’tu vetahi pae, aita raton i iiiiiaaro e ia
noaa
mai te « Tiaiuâraa » i roto i te
tiaturiraa a te iniinaa, é i roto i to ratou
fàaroo. Te hinaaro nei ralou ia toiia loa
te nunaa,
le pouri ta’ota’o roa.
i roto i
'Aita,
e
vai
aita
■
nunaa
No te aha ? No te
roa.
nei â
i La'na
mea
Satani, te rave
ohipa laaino
i te mau taata o le^-Alua, i roto i teie iiei
ao. Te tia’i^ noa nei râ te taata i to ora
a te Atna, na roto i
la’na tiaturiraa la’na
te
noa
ora
nei
noa
à oia
a
mau
laihilumu i te feia
ino. Te iia’o maira hoi le reo
Na’na
e
rave
parau
le
papai
(■Saiaiuo 92 ; 9 ), c Inaha iioi to inau
enemi, e leliova, Inaha to mau oiiemi, e
mou ia, e le
fcia’loa i rave i to parau
iho ra, e haapurara hia ia, » Saiamo 37;
10). « No jiarahirahi a’c te paieü oi'e,
e aita ra ;
oia à ia, c trio â oe i to’ua
vahi, c alla nei ». 0 ta ratou ia c tiatm
ri
o
nei.
No te aha hoi i ralii noaü le hotu
feia rave jiai'au ino ?
o
le
No te mea,
ua opiia lioi te Alua i Le
haamou i te feia jiai'au ino. No to ah.a
ia üia i vai iho noa’i ia ratou ia rahi' noa
na to
ralhou hotn ? Ua uiui noa’loa o
no.a'hial ? Aorc
ia
iho, i te na’o raa e :
poioti ore i faahienelrerc
roa
hoi le ALua i faa utua
raton(loba XXI;
mea
Ua vaiiho apipiti noa te Atua i te taata
te taata paieü ore, ia itcahia
ei tamata aloaiai i te feia
faaroo, ia itcaliia lo ratou faaoromia'i i
roto i te mau ati e rave rahi te huru,
e i 'te mau
‘tahitohilo ma. ( Hebera 11 ;
36, 37).. «E ati rahi to te talii pae i te
tahitohito, e le papaü, e te ru’.uru'u. c
te Lape’,a i roto i
te tare. I pèhi liia
ratou i le ofa’i, i ce ropu hia ratou e
taia’ê atura, i haaviue hia, i (aparalii po¬
he roa hia i te o'e.... ma te faufaa ore, e te
a.ü iidüj.e le lramani ino ralii raa ra».
If no le mea hoi, te faatere noa
Satani i roto i teie nei ao, e te
0
7,9),
«
Ealra te
paieü oro nei ? c i jiaari
i rahi ai te mana ? Te vai hau noa
e
ra
to raton
mau
fare,
raa.
aore e
mata’ura,a;
oia
aore
i
N^oa’lu râ te haraani ino a taua mau
'iino ra, e to ralou faahma lf,a!&
parau-tiaraa ia’ ralou iho, c itca noa
hiâ' râ to raton huru maù„ e i ta ralou
e faahotu mai. Eiaha tabou e maere i
le
liai
reira, no le mea ua rave hoi o Satani
te liuru
i
rama,
o
( Kor.
maertnhia,
le lioe melabi no te marama-
15 ),, «-Eita hoi e
Satani hoi Ici faahua-meiahi
11; 11
-
o
ia’na iho no te maramaraina... »
Eiaha tatou e nounou atu i le ralii
o te hotu o
te feia rave parau ino.
E ])arau mau, e nounou paiia Le feia
noa hia e le ati, i
te huru
te feia iino i roto i to ralou
mau maitai i le pae lino nei, na feaa rii
paha to raton màu raana’o i te na ô ra.i
i roto ia ratou iho e :
« Eita
paha le
Alua e horo’a mai i la matou utu’a mailai ?» 0 te reira mau hoi te Opuaraa a
riirii i
roo
raa o
Sa'laai, ia faaruc [e feia pai-auti a ià lehova
taiva ia’na, e ia haapae atu i tü’na
ia
mau turc mo’a.
Te faaüe mai nei ra te Salamo 37; 1-3, 9
Eiaha oe e inoino i te reira parau ino
ra
«
ra,
eiaha e feii i te rave i Le bara ra;
puai
e
te
'
■
»
parau ino. Te hinaaro atoa nei
ia Üaturi -te feia’toa i bamani
tu pu
»
feia
taua
Te vai ra hoi te tau ta te Atua i faataa
te faautna atu ia ratou i ta ratou ra
nei â
haapa’o i te parau mau..
o
no
ruperupc noa ra te fera rave parau ino
i rotopu i te feia paranti’a, no reira hof
lesu i parau ai e: ( loane 8,14 ) « 0 te
Diabolo to outou na metna ra ; e te laparahi laata oia mai te maSarnua mai â,
i ora’i te
iai,
mairi raa
rahi ra ;
e
E lore roa hoi e lia i te taata rii, ia
faaci’o iatu i laua feia mana la, i to
ratou mau hinuhinu i roto i leie uéi ao.
O te Atua ana’e ra o lehova te lia i te
tairiia ratou. Ua faaauhia hoi ratou mai
te hce tii rahi o tei mairi i raro, e parai-i
bu’ahu’a roa’tu ra,. Na to lioo ofai itî
haihai roa i tairi ia’na, riro atu ai laua
ofai iti ra, mai le hoe mou’a rahi. ( Daniela II ; 31 - 35 ).
5
0 lesu hoi taua ofai iü ra, 'F i na ô
maira hoi te Maseli 12 ; 7. «E taihitumui
Ilia te feia paieü orc e alla ra, c tia râ
te l'arc o te feia pai'au-tia i te vai malle
ra.
parau Lia, e
Lü’iia mana;
ora
loba i roto ia’na
No: te atva te feia
Te
o
i te auLà raa e te auê
raa.
E fea hoi tausini matahiti i teie
nei. Ua laaea anei taua mau })eir-i'i;no ra?
roto hoi le
!tcie
fl
Mimero.la,
Inpnraa loua mau taat'aoTa'i rà, Tei
Mai te anotau mai â lioi
te
aiiolau
boi
mana
nei parau, no te
mea, o oia mau te hoho’a o Satani i taua
No Pharao hoi
ore
i faafaohia- i nia
roa t'»alou
c fin
râ oia, é
iho hia, ’
iho la’na ra. Eiahà
'
i te timraa. ) (îalaüa
.
6^9.)'
«
.
Eiaha tatou c rohirohi i te parau mai_ '
tai, ei te tau mau ra hoi tatou e ooü ai, '
ia latou ia toaruaru.. »
Te titan mai nei te Atua ia tatou e ia
Üa’i maite i te m^abana faaora ràà. ( Lu¬
ka 21 ;28 :). « E ua tupu ana’e teie nei
mau
0
mea, e
faa leits'i i
to ouioii m.-.ti i ui’a
te fatata mai¬
nânà i
te outou upoo,
boi to outou ora. »
la lac i ie ma-Kina feauli a la i a lehova
ra. ei reira oia é boro.i mai ;u i te. fenua
no te feia i faafaohia, e ia pacabi laton
i roito i te maru,
te hau e te oaoa.
ra
( Salamo
37
;
11 )
Area
«
te
ra, c parahi ia i te fenua, e
i te rahi o te ban ra ».
feia maru
oaoa ralou
Rahi no a’tu lai te aboaho e te hepohepo'
feia i faivfe.ohia, ia üaturi laiuau
â ratou ma te liai i te ora a lehova,
na’ua c fa.atiâinâ ia ralou mai mto ma i
o
te
ra.. i
oaoa ma .ti
api c te parautA,
e te mure orc,
te faatere liia e té A;iî
Ralü Hanahana é te binuhimi ra o lehova Sabaota e ta’na ra lamaiü o lesu Mesia to tatou ora mau aita'tu.
te rima oie ‘uamaai
ratou i le üairaa
ino
i le
Emile Teriier’'na revaraa i Niu Oaledonia. I inutaa
I ihorn ua i'aaea oia ei misionare i Al'erila,
I i le nuin t'enua e ra.ve ralii : Dahomey,
|! Côte {l'Ivoire, Togo, Ua inataitai atoa oia
I
i te piau feniua alna tei haapaohia c k'Taiete laaluimraa no Paris, te CameTOun.
.1
I iZ-ainbèze. Lessoulo, e Madatata. Ua ite
|l maitai oia i le mau ohii)a atoa tei ravehia
1:
4 tera temia e
I'
polo lo ua i Tahiti nei, c
fcoru helH'doma ana’e. Teie rà, le tiatuiT;
nei oia i le fa.rerei i te mau orometua
atoa, malailai j-aa I le mau paroi ta no
fe aufauraa ^iE, parau i te mau U i Apî
te mau Eclaireuii.. Nadia e iaatere i
ta tatou rmuraa oromelua le tupu i le
30 no Me e te 1 no Tiunu.
II
E i'aaea
i
l
l
I
i
lera tenua e.
te Taiele.
raa
Tl' haamaunmni 'r.>ei lalou ia'na no
Ite mau ohipa aloa Ia’na e rave i Tahiti
mâ nei. i te laime no to’aa iaaearaa.
P
■
0
—
Il
14
I te mahana' maha
fioa Teriilemirn vahiné
vote î lo'na lanauraa i
Il
[■
no
Me,
ua
iiolic
no Makatea, na
Ia’na lamaili ili.
Te faalae alu nei matou ia Teriitemii'O
pipi orometua e ta’ua mau tamarii i to
matou arolia. la tauturu mai te Falu
e
I
ia faaitoito ia’na na noto i
0
—
ia'n,a
lo’na ali.
0
Tere ME
;
,
1
'
autres et
est diiférciite des
Ix'.aulé
sa
iiariaite dans
]>articulière, tandis ipie
un édifice subli¬
toute
leur ensemble constitue
me,
'd’une majeste et d’une gloire incom-
0
—
pae
i apatoa, F tupu te oroa Me i Ma-
icatea
i k' 1 1
im
Timni.
loul
enlière. Dans les
dans la .Salie du
.Jugement sont déiiciutes des scènes soléimelles de jugeiuenl el d'autres scènes
lie gloire merveilleuses en relation awc
galeries adjaocnles et
la
manifestatiou du
fils de
Dieu comme
Seigneur des Scigueurs.
0
.\vec’ le li\'re de la (lenèse. imii.s péné¬
spacieux Vestibule où nous
i)résenk'es les annales des œuvu-es
puissantes du Dieu crealeur. Ce Vesti¬
bule donne accès à la salle du Tribunal,
laquelle nous introduit enfin à celte vas¬
te galerie de. Tableaux ipie sont tes Li¬
vres
Ifistoriquas, Tout le long île se^s
trons dans le
Te
oroa
Penete-
sont
nous
de
acconpilis par enl-êti-e, comparée à un jra-
La Bible
lais
dh’inc.
— où nous voyous Ihml. Pier-i
.)ac([ne;s. Jean cl .Inde occujrés cha¬
cun à sa
labié, sous la dictée parliculière {le .l'Esiwil
de ^’érité. Nous voici, en
dernier lieii,
Fait partie de Vea Porotetani 1959