EPM_Vea Porotetani_195905.pdf
- extracted text
-
Tk 59 0 TE Matahiti
m
—
HIHI 0
ME 1959
Porotetani
Boo i te matahiti hoê :
HOE-AHURU TaRA — Rédacteur : Daniel Mauer.
Eaha ia?
Te Oroa Penetekose,
Ohipa 7/15 ; «E te i'eia claela nei e
le aaii >e le laria peritome ore Ma nei,
e
patoi â ia ou tou i te Varua Maitai .»
1 Tesaloma 5715 : Eialia e tinai i té
Maitai:
Varna
20/22 : Ua haapuai itiaira lesu
aho i nia ia ratou c ua parau
A fam niai i te. Varua Maitai.
loaiie
i toTia
îiiaira :
.
,
faalianaliana nei te inau Ekalesia
-ICeresiÜano 1 na oroa raralii Ev. e 5 oia
hoi : 1 ) Noela 2 ) Poheraa 3) Tiafaahouraa
E
oroà
ma U
auraa
liohonu rahi aiiae.
ua riTo te Oroà Penetekose iiei
ci oroà taac no te luea o te Oroà mau ia
-110 te Ekalesia tiiatoa.
E
râ,
pi,Li
huru
oroà
atoa, î rolo i te Mesia ia
i to te Vaania aore i la
hoi i te Varua tavini lei
a mata’u iaahou ài o te
Varua i'aatamarii râ tei noaa ià tatou
i parau ai hoi tatou e : e Atua, e tau
E
atm-a
io tatou
ere
noaa
lî lia roa i te Ekalesia ia haamaiiao
piuepine i te mau ohipa faahiahia raM
Maitai i i'aatu})u ma te mana
hanaJiana i te raahana Penetekose
no te
mea.
te moe pincpinc nei ia’na
to’na itoito mafcamua e to’na hinaaro e
ta te Varua
e
Revaraa 5 ) Penetekose,
Trie
paraa i te feia
lesu o tei pee
te itiiio ».
Metua.
— O —
Te
4 ;
PaUlo ia e faahiti nei i te Episetole
i to Roma 8/},15. « Aita tura e i'aahala
Penetekose e l’oi
te
ei
tohia puai inatamua, a rhxi ai oia
Ekalesia tupu toaruaru noa ei Ekalesia
paruparu, amahainaha, nolio noa ài
nei .ao ma te anoiiioi noa la’na mau
No
Itonetekose ALi-Imla ; 0
tupu e 50 inahana i niuri
ae i le Oroà
Pasa. E oroà liaarnaitai raa
ia i le Atua no le Auhune o le fcnua. E
E) Te
Oi-oà
ia lei
pûpfi' îiia le oho inatainua o le mau laaapu e no le mau aiia, c faalianalianaIlia lo te Allia horoa raa mai i le 'rure
i nîa
te iiiouà ra i Sinai.
2)
Te. Oroà
Itonetcicose
lioroa
mû¬
polie
Atua
i te Varna Mailai i nia
mai
i te Ekalesia fan au api.
’
Na
raa
taua oroa
taa
rahi
mea
ua
haruru
tei faaAtua. O
mai te matai
Atua i, nia
laata e rave rahi tei putu-
putiii i lerusalema no taua oioà ra, e no
mea ua ama te auahi no te rai mai
i nia iho ia ratou eirotoito ratou aau,
i
mahuti ,mai ai te tahi ])ac no rolo mai
i te mm o le. Varua ]Mihc e no rolo
mai i Le. niaiia o nu le Virrua ino, e ua
faat'ariu hia. ratou ia lesu ra.
te
l'a
ruaa
ia raton 'U; Varua o
le parau
rahi.
nei
mau, ua ile atura i ta ratou hara
i pii laid ai ratou c : E te mau tacae
caha matou nei i ite atoa ai raton i
ravea hoe roa
e ora’i raton, oia hoi
latarahapa e te faaroo
ê ra i iaatiamà ia
tatou i te titi raa o te hara, o
riro ia tiatou ei tamarii na te
te
u'ama, te. aho puai o te
iho i te hiau
Kcie.siliaiio ;
O le oroà ia lei luim c 50 maliana î
ri ae i to lesu tiafaahou raa mai le
maira, l'i faahanaliaua raa i la te
haa-
pau raa.
mei :
le Oroà
i teie
ia lesu.
Lia roaa ia ratou to Vaima o te
reira ratou i parahi hau noa
no
te
te
Arolià
ai ma
te rotahi o le aau ma le maiiao arohst
i to ratou mau taala tupu. Aita ratou I
aroha valia noa, e aroba rave mau
Rurn maite aéra ratou i te vahi hoe, ua
hoo i to ratou mau fenua i ta ratou
mau taoa nei e ua otiere na ratou atoa,
Rh'O atu ai ratou ei hioraa nehenehe,
na te mau Ati luda c te mau etene atoa.
râ;
h oi.
E nalea
ra
patoi anei tatou 1'
lalou, e
le Vai'ua Maitai tei horoa hia no tatou?
Te horoa hia nei te Varua Maitai i te
mai te aau atoà, teÿ
farara taua matai nà’na ra na Asia ili, na Europa e na te pae
nioaua i Palilii'a nei.
Ua noaa hoi i to
tatou hui-tupuna i mutaa iho
i Tahiti
ma nei. Aita lanei to ratou holuraa i itea
hia i mutaa ihora V A Mo na : I te ma¬
te Ml'i 1956 i laa-avari
hia ai te ofai
feia atoa i farii
hinaaro iaina. Ua
tapao (Stèle ’ i te oliic i Matavai. ,Ua
patu-hia liaua otai tapao ra i te mau
hum ofai e rave rahi, ua riro mai te mau,
marne no l’ahili mâ nei, te. mau marae
tei huri tauc hia c te Evanelia, to Ranotoiiiga mâ, to Ealedonia mû, lo Niu-Hebrida mâ, e to Eromauf^ni, hoi i tei taparahi i le Aposetolo no te Palitita nei.
palu hia ei ofai hoc. ua l'aaelaelja
Tinia, ei tapao no U“ tahoeraa
mau fenua latoa lei faaora hia e te
t'a
hia
1
le
i te
Varna
Maitai, mai Hapa haare
Aiaurua, mai Rimatara
roa’i i
haere roa'i i Ma-
luita, mai Tialrili mâ nei hacrc roa’i i
le mau fenua i le too â o le râ,
Ua faalia hia taua
ofai rahi ra ei haa-
i te Penetekose
i te pae moana i Patifita
manao
raa
raid tei luplu
nei na roto i
/ A hi’o i le api 4.
VEA POROTETANI
Te Varna Maitai i roto i te Bibilia
1)
Haapiiraa no te faaineine i te oroa Penetekose
Hou to’na revama ua parau lesu i
îa’na mau pipi e e horoaliia te Varna
Maitai i lerüsaiema ia ratou. E i te mahana Penesekote, ia pou mai te V.M. i
nia iho ia ratou, ua pai-au ratou i te mau
î ) Ua fanau lesu na roto i te Varua
Maitai ( Mat. 1/18 )., No reira oia i mairi
liia’i «le Adamu hopea ( Kor. 1 15/45).
Mai ia Adamu tei riro ei .< tamaiti na le
éé,, e ua liaamata ratou i te porohaere
Atua >> ( Inika 3/38 >. ei taata matamua tei
hamani hià e le Varua no le Atua, ua lûro
î te io’a uo lesu ia au i to’na i'aauci'aa
No te ite i te liohonu no le auraa no te
lesu ci hohoà mau no te taata tei
hainanihia e te Varua Maitai.. Aita râ te
Penetekose,
oliipa no le Varna Maitai i roto ia'na i
TCO
e
no te
bibilia taatoa.
parau
tia ia tatou ia feruri te
Varua Maitai i roto i te
Te Varua no te Atua i roto i te
riiiiil mai i te Varua no’na
te moana». E nehenebe ia tatou ia faataa i na mana’o tumu e piti i roto i te
faufaa taliito.
Aita te Varua
te
no
te Atua i horoa
atoa, ua horo’à hia
no
taata
mau
i te mau taata ta te Atua i faâtaa
310 te hoe oliipa taaê ta’na i horoa’ ia
ratou. Aitatoa le Atua i horoa î to’na
Vai'ua ia ratou no to ratou oraraà’toa,
no !te taime noa ra i hinaaro ai oia ia
ratou no ta’na mau ohipa. Ua horoa hià
te Varua no
te Atua ia lesopha i te
ra
taime
iaatei-eraa i te
to na
no
Aiphiti ( Gen.
basileia
41738 )„
ua horoahiai
i maitihia’i oia
ia Otanicla i te taime
ei tavana no Iseraela (Tav.
2 )
Ua bapetizohia lesu e te Vai'ua
Maitai ( loane 1/32-33 ) la au i' te reo
irava ( loane 3/34 ) « aorc te Atua i lioroa
la tae mai te Mesia
c
E rave rahi te
61/1 dfac... ),
mau
Te
tohuraa
-
II
Vai’ua
( Kol.
iaataliinuhia oia
e
ÎMaitai
ra »
e
te
inana
te
to’na Metua ei hoe
Maitai (loane 17/21)
i
loane
3/5,
faahou
i la
te
hoo
Vàrua
Oh.
2/38). Aita oia i peo
lino, i ta te Vai-ua râ
( Rom. 8/1 ;. E au oia i te hoe « faiûi
repo » faufaa-ore, tei î râ
i te Vanu(a
Maitai ( Kor. 11 4/7 ).. O te Vai'ua i roto
te
ia’na tei riro ci faufaa
-«tarahu no le Varna»
aore râ « te lapao no te
inure-ore;
o
te
1/22 e
Varua ( Kor. 11
2.
Kor.
5/5) ta te Atua i tuu i roto i to tatou.,
Ua riro lesu e te Varna Maitai ei
Hœ ( Kor. 1.15/45 ). Ta’na mau pamu,
o te mau parau ia na le Varua ( loane 6/
63 ), ta’na mau ohipa, o te mau ohipa ia
no te Vai'ua (Mat.
12/28). Ua riro lesu
e
no te Ekalesia. o
fanau i te fanauraa
tei
laata
roto i te Varna
na
aau.
4) E
huero
no
mea hotn te Ekalesia i te mau
te Varua Maitai ( Kor 1,12/7.. )
Ua horoa te V.M. i te ITE i te talii!,
1 te PARAU i te tahi, i te MANA i te
tahi, i te FAAROO i te talü, i te AROHA.
III
Maitai
Te Vai'ua
I te maiiana
no
te mau tohuraa
no
e
tc -Ekalesia:
te Penetekose, ua tupu
te faufaa tahito ( Oh.
i te tahi, no, rcira ua ran te mau huru
taleni 'ta te Varna i horoa i te Ekalesia..
« Na
taua Varna hoe râ i ohipa i taua
mea’toa, ite opéré maiteraa î ta le
atoa i ta’na i hinaaro »
( Kor. 1
12/11. )
mau
2/1-13 ), oia hoi ua horoahia mai te Va¬
rna no te Atua i te mau taata faaroo atoa.
Aita te V.M. i 'hoi-oàhia i te mau apo-
taata
sfitolo, ua papaihia e; «te faaroo nei au
i te Varua Maitai, i te Ekalesia mo’a,
taatoa ra, i te AMUIRAA o te FELA, MOA
lesu :
3/9 ),
Atua
3 ) Te Mclo
.
2/17-21).
O lesu te Mesia tei tohuliia e te Fauïaa tahito ; ia au i te mau tohuraa « tei
roto hoi ia’na te î atoa a le Atua i te
parahi-mau-raa »
Apok 22/17 tei faaau i te V.M.
faaipoipo api e tei faaau i teEkalesia i le vahiné faaipoipo apî.
pai-alii te
(
42/1,
tuiixx) râ tei
e o
semeio.
mau
4 )
1 )
«
te
E
uâ
Varua
( Ohipa 10/38 ).
Te Vai'ua
Varua no lesu
no
te Peneteiiose, o te
(Kor. 11 3/17 ). Aita lesu
i vaiilio i te EkaLesia ei otare ( loane 14/
18 ), ua tono mairâ oia i to’na Vatrua
( Gai. 4/6 ). No reira te flaatere noa nei
a lesu i Ia’na ekalesia, na roto râ i te
hoe faaierenaa varua ( Oh. 16/7 ), te paralii noa nei â lesu i roto ia tatou, na
roto ia i to’na Varua
( Mat. 28/29 v.h. ).
2) Te tau no te Ekalesia, o te Tau ia
no te Varua, o te Ekalesia ia te amuiraa
no le mau ite
no lesu i teie iiei ao ê
tae
Maitai
i te
j te
au
4 ) Te amui-hee-raa no te mau Eka-lesia i te ao nei, o te ainui-vanua-raa ;
I roto i te hiroa faaroo a te mau apo-
Mar. 1/8).
Te
ia
i te tanc
setolo anaè, i te mau taata’toa râ e i
ratou mau tamarii ( Ohip. 2/38-39).
0 te mahana ia tei tohuhia e loela ( Oh.
fcohu i te niniiraa no te Varna Maitai
i te niahana hopea, o te tohuraa ia no
ïoela ( loela 2/28. Na loane BapcLizo
3atoa i tohu i te bapetizoraa na roto i te
V’arua Maitai i te mahana no te Mesia
K loane
rave
15/28 )
la
tohiu-aa tei l’aaite i
le Mesia
no
Ua rave lesu i te mau ohipa no te
Varua Maitai ( Mat. 12/28 ), tei faaora i te
mau ma’i, tei tiavaru i te mau demoni, tei
( Oh.
3/10 etc...
Varua no te Atua' i roto ia’na. I taua
laua mahana ra, e horoa hia te Varua
no te Atua i te nunaa taatoa.
te, mana Vai-ua
».
3 )
i liaaniaraniaraira
na’na i niaili i te taata (Oh. 13,/2, na’nai aratai ('Oh. 16/7 ), na’na i haamau
i te mau toroà (Oh. 6/6, 20-28 ). Ua rirole Ekalesia c te Varna no lesu ei HOE
ia
2)
Bibilia
( Gen. 1[2 ), te ite nei tatou i te ohipa
no te Varua no te Atua ; « E ua faai-epuTcpu ihora te Varna o' te Atua i nia iho i
no
6
O —
—
I roto i te pene inatamua no te
1 )
haafifihia e te hara. Aita te V.M. i taa
ia’na.
Faui'aa Tahito.
bia
atoa
na’na
noa’tu
e
lioi
mai
ai oia.
E rave
râ
tatou i to tatou toroà « ite » na roto i te
mana no te Varua Maitai ( Oh. 1/8 ). Te
Ekalesia o te taata ia tei bapetizohia e
te Varua Maitai (Oh. 2/38 ). Mai te, mea
te mau ohipa
i te puta na te « mau aposetolo », e nehenehe atoa ia parau i te «puta a te
mau ohipa na
te Varna Maitai». Na te
.Varua i haapaari i te Ekalesia ( Oh.9/31)
ua
parauhia le puta
Ealia te tumu i riro al te Ekalesia ei hoe?
No te Varua ia no lesu tei parahi i roloia’na e tei faariro ia’na ei « Tino no lesu»
(kor. 1 12/27 ) kor. 1 12/13 ).
5) Na roto i te Varna Maitai ua haa-i te mau Vai'ua iino atoa :
vî te Ekalesia
ua
haavî oia ite
Varua
no
teie
nei
ao
(Kor. 2/12), i te Varna faatîtî (Rom,,
8/15 );, e i te Varna haavare ( Tim. 1 4/1 ),
E tia i
te Ekalesia ia
ani i te lauturu
te
note Vai'ua Maitai no te paruru ia’na i
mau
hape e i te
te mea te
Mesia »
aro
noa
hiau faahemaraa,
nei â te
«
no
Varua aneti
( loane 14/1-3 ).
a
Irava Opani : « Ei ia outou atoa te au a)
te Varua Maitai ra, Amene ». ( Kor. 11.
13/13.)
3
VEA PORQ'I'ETANI
E tiaturiraa anei
Te na’o maira te roo o te papai (Masc1:i 29 : 2 ). « la mana te l'oia paraii lia
j-a, lia loacia te taata ; ia niaiia râ le la vta
paieü lore ira, ua oto aua’e te taala . E
parau nvau roa leic. }ilai imilaa iho mai
â lioi, € rave rahi l’cia nuuia paieü ove,
O lei
Earnaiii ino aïoa i te nuuaa, 'iia
i'olio i to ralmi lairi puairaa ia’tia. Ua
faalupu lioi raton i te hoe mau lama'iraa
rià'i'ia
roa
iiio.
a’o
te
aorc
feia i îaafaobia ?
to te
a
te
Atua i iri mai 'i
ni’a
ia raton. »
pahono mai râ te Atua i teie nei
to’na taviui o
Mose i te na ô raa e : Exodo 9;6 ). «E
no roira mau â hoi au i vaiilio ai ia oe
ci faalcrcraa’tu ia oc i lo’u nei mana,
c ia faaite hia tb’u ioa e
ati noa’e te ao
Ua
uiraa na roto i te vaha. o
iiiaoro, ua motu mai te aMiei-e
ra, e maebe ( mâxô ) latura mai te raaui
rii hceuri ra.
E tiaturi ia leliova, a
rave ai i le }iarau
maitai ; e pa. abi oe
i te fénua i reira. e arau i le in:’.;! ma le
hauü ore hia mai.
E riro hoi m feia
bamani ino ra i te tapu è hia, o te feia
râ i Ualuri ia lehova ra. no ratou ia te
feniia. »
ore boi e
e
nei »,
atoa
.
Iiiaha lioi ua iuruhia toie nei feia inatia
orc, c te hoc mau upoo l'aalere
l'aaroo i roto i ta ralou mau ha-
paieü
te
no
mani ino raa i le mau iiuaaa i roto i teie
ao.
Ua lapoipoi noa hoi taua mau
nei parau, no te
mea, o oia mau te hoho’a o Satani i taua
No Pharao hoi
aiiolau
upoo
J'aaterc no te t'aaroo ra i te liara
a
noa ra
feia
taua
mana
Te J'aaitoito
ra.
ralou i laua mau liamani-ino-rai
ra, na, roto i le tapearaa liia te mau
taata rii i lOto i te. mau [are tape’araa;
ia haamauiui hia raton ia liaa pohe roà
îiia’tu vetahi pae, aita raton i iiiiiaaro e ia
noaa
mai te « Tiaiuâraa » i roto i te
tiaturiraa a te iniinaa, é i roto i to ratou
fàaroo. Te hinaaro nei ralou ia toiia loa
te nunaa,
i roto i
le pouri ta’ota’o roa.
Ua vaiiho apipiti noa te Atua i te taata
te
parau Lia, e te taata paieü ore, ia itcahia
Lü’iia mana; ei tamata aloaiai i te feia
faaroo, ia itcaliia
36, 37).. «E ati rahi to te talii pae i te
tahitohito, e le papaü, e te ru’.uru'u. c
te Lape’,a i roto i
te tare. I pèhi liia
ratou i le ofa’i, i ce ropu hia ratou e
taia’ê atura, i haaviue hia, i (aparalii po¬
he roa hia i te o'e.... ma te faufaa ore, e te
a.ü iidüj.e le lramani ino ralii raa ra».
■
raa.
'Aita, e aita roa. No te aha ? No te mea
te vai ora noa nei â a Satani, te rave
noa nei à oia
i La'na mau ohipa laaino
i te mau taata o le^-Alua, i roto i teie iiei
ao. Te tia’i^ noa nei râ te taata i to ora
a te Atna, na roto i
la’na tiaturiraa la’na
0
If no le mea hoi, te faatere noa nei â
Satani i roto i teie nei ao, e te tu pu
ruperupc noa ra te fera rave parau ino
i rotopu i te feia paranti’a, no reira hof
lesu i parau ai e: ( loane 8,14 ) « 0 te
Diabolo to outou na metna ra ; e te laparahi laata oia mai te maSarnua mai â,
oia
aore
i
liai
(■Saiaiuo 92 ; 9 ), c Inaha iioi to inau
enemi, e leliova, Inaha to mau oiiemi, e
mou ia, e le
fcia’loa i rave i to parau
iho ra, e haapurara hia ia, » Saiamo 37;
10). « No jiarahirahi a’c te paieü oi'e,
e aita ra ;
oia à ia, c trio â oe i to’ua
vahi, c alla nei ». 0 ta ratou ia c tiatm
hiâ' râ to
ri
e
nei.
No te aha hoi i ralii noaü le hotu
feia rave jiai'au ino ?
o
le
ua opiia lioi te Alua i Le
haamou i te feia jiai'au ino. No to ah.a
ia üia i vai iho noa’i ia ratou ia rahi' noa
na to
ralhou hotn ? Ua uiui noa’loa o
iho, i te na’o raa e :
poioti ore i faahienelrerc
c itca noa
e i ta ralou
e faahotu mai. Eiaha tabou e maere i
le
reira, no le mea ua rave hoi o Satani
i
te liuru o
to raton
mau
fare,
noa hia e le ati, i
te huru
te feia iino i roto i to ralou
maitai i le pae lino nei, na feaa rii
paha to raton màu raana’o i te na ô ra.i
ia ratou iho e : « Eita paha le
i roto
Alua e horo’a mai i
lai ?»
aore e mata’ura,a;
0
te reira
la matou utu’a maihoi te Opuaraa a
mau
Sa'laai, ia faaruc [e feia pai-auti a ià lehova
taiva ia’na, e ia haapae atu i tü’na
ra
te
i ora’i te
paieü oro nei ? c i jiaari
iai, e i rahi ai te mana ? Te vai hau noa
ra
11; 11 - 15 ),,
raa o
mau
ia raton(loba
« Ealra
( Kor.
ia’na iho no te maramaraina... »
Eiaha tatou e nounou atu i le ralii
o te hotu o
te feia rave parau ino.
E ])arau mau, e nounou paiia Le feia
ia
7,9),
le lioe melabi no te marama-
«-Eita hoi e
maertnhia, o Satani hoi Ici faahua-meiahi
rama,
no.a'hial ? Aorc roa hoi le ALua i faa utua
XXI;
iho,
maù„
riirii i roo
No te mea,
mea
ia’ ralou
raton huru
parau-tiaraa
ora
loba i roto ia’na
No: te atva te feia
haapa’o i te parau mau.. » .
N^oa’lu râ te haraani ino a taua mau
'iino ra, e to ralou faahma lf,a!&
laihilumu i te feia rave parau
ino. Te iia’o maira hoi le reo o le papai
Na’na
Te
mana
mau turc mo’a.
Te faaüe mai nei ra te Salamo 37; 1-3, 9
« Eiaha oe
e inoino i te reira parau ino
ra,
eiaha e feii i te rave i Le bara ra;
mairi raa
rahi ra ;
o
feia
taua
puai
e te
E lore roa hoi e lia i te taata rii, ia
faaci’o iatu i laua feia mana la, i to
ratou mau hinuhinu i roto i leie uéi ao.
O te Atua ana’e ra o lehova te lia i te
tairiia ratou. Ua faaauhia hoi ratou mai
te hce tii rahi o tei mairi i raro, e parai-i
bu’ahu’a roa’tu ra,. Na to lioo ofai itî
haihai roa i tairi ia’na, riro atu ai laua
ofai iti ra, mai le hoe mou’a rahi. ( Daniela II ; 31 - 35 ).
5
0 lesu hoi taua ofai iü ra, 'F i na ô
maira hoi te Maseli 12 ; 7. «E taihitumui
Ilia te feia paieü orc e alla ra, c tia râ
te l'arc o te feia pai'au-tia i te vai malle
'
■
raa. »
Te vai ra hoi te tau ta te Atua i faataa
te faautna atu ia ratou i ta ratou ra
o
nunaa i te auLà raa e te auê
E fea hoi tausini matahiti i teie
nei. Ua laaea anei taua mau })eir-i'i;no ra?
roto hoi le
ratou faaoromia'i i
lo
roto i te mau ati e rave rahi te huru,
e i 'te mau
‘tahitohilo ma. ( Hebera 11 ;
Mimero.la,
Inpnraa loua mau taat'aoTa'i rà, Tei
Mai te anotau mai â lioi
ra.
fl
nei
ralii
!tcie
no
parau ino. Te hinaaro atoa nei
ia Üaturi -te feia’toa i bamani
i faafaohia- i nia
roa t'»alou
c fin
râ oia, é
iho hia, ’
iho la’na ra. Eiahà
'
i te timraa. ) (îalaüa
.
6^9.)'
«
Eiaha tatou c rohirohi i te parau mai_ '
tai, ei te tau mau ra hoi tatou e ooü ai, '
ia latou ia toaruaru.. »
Te titan mai nei te Atua ia tatou e ia
Üa’i maite i te m^abana faaora ràà. ( Lu¬
ka 21 ;28 :). « E ua tupu ana’e teie nei
mea, e nânà i to ouioii m.-.ti i ui’a
faa leits'i i te outou upoo, te fatata mai¬
mau
0
boi to outou ora. »
la lac i ie ma-Kina feauli a la i a lehova
ra. ei reira oia é boro.i mai ;u i te. fenua
no te feia i faafaohia, e ia pacabi laton
i roito i te maru,
te hau e te oaoa.
ra
( Salamo
37 ; 11 )
« Area
te
ra, c parahi ia i te fenua, e
i te rahi o te ban ra ».
feia maru
oaoa ralou
Rahi no a’tu lai te aboaho e te hepohepo'
feia i faivfe.ohia, ia üaturi laiuau
â ratou ma te liai i te ora a lehova,
na’ua c fa.atiâinâ ia ralou mai mto ma i
o
te
te rima oie ‘uamaai
ino ra.. i
ratou i le üairaa i le a:.' api
c
oaoa ma .ti
te parautA,
te mure orc, te faatere liia e té A;iî
Ralü Hanahana é te binuhimi ra o lehova Sabaota e ta’na ra lamaiü o lesu Mesia to tatou ora mau aita'tu.
e
Emile Teriier<x)
t.i tro.
VEA POROTETANI
4
Te man parau
I
SUIVEZ
api
I le liiahaiia maRa 11 iio Me. ua lac
IRi tono hia Monsieur Roux i
I
faaoa oia i na avae c
18 i Niu Oaledoni^
( Non nul I ; e i Do-.\éva. E monoliia ria’
e Redoux lane la lalou i ite i Tajiiti
nei i U' iiialalnii :i inairi ae nei.
I
I
I
I
O Moirsieur
I
uiLsionare
apî
Ici liaapii i le nian
le Fare o te Totaiele i
Roux
t
II Baris, mai le inalaiiili lO.âS e lae noa’tu i
|j t!C>’'na revaraa i Niu Oaledonia. I inutaa
I ihorn ua i'aaea oia ei misionare i Al'erila,
I i le nuin t'enua e ra.ve ralii : Dahomey,
|! Côte {l'Ivoire, Togo, Ua inataitai atoa oia
I
i te piau feniua alna tei haapaohia c k'Taiete laaluimraa no Paris, te CameTOun.
.1
I iZ-ainbèze. Lessoulo, e Madatata. Ua ite
|l maitai oia i le mau ohii)a atoa tei ravehia
1:
4 tera temia e
I'
polo lo ua i Tahiti nei, c
fcoru helH'doma ana’e. Teie rà, le tiatuiT;
nei oia i le fa.rerei i te mau orometua
atoa, malailai j-aa I le mau paroi ta no
fe aufauraa ^iE, parau i te mau U i Apî
te mau Eclaireuii.. Nadia e iaatere i
ta tatou rmuraa oromelua le tupu i le
30 no Me e te 1 no Tiunu.
II
E i'aaea
i
l
l
I
i
lera tenua e.
te Taiele.
raa
Tl' haamaunmni 'r.>ei lalou ia'na no
Ite mau ohipa aloa Ia’na e rave i Tahiti
mâ nei. i te laime no to’aa iaaearaa.
P
■
Parau oto
’
14 no Me, ua iiolic
fioa Teriilemirn vahiné no Makatea, na
vote î lo'na lanauraa i Ia’na lamaili ili.
Il
Il
[■
I te mahana' maha
Te faalae alu nei matou ia Teriitemii'O
pipi orometua e ta’ua mau tamarii i to
matou arolia. la tauturu mai te Falu
e ia
I
faaitoito ia’na na noto i
ia'n,a
lo’na ali.
0 — 0
Tere ME
;
,
1
'
magnilicpie, oom])renant en tout GG
salles
imposaules, Chaeunc de ces salles
est diiférciite des
autres et
iiariaite dans
]>articulière, tandis ipie
leur ensemble constitue un édifice subli¬
Ix'.aulé
sa
me,
toute
'd’une majeste et d’une gloire incom-
pae i apatoa, F tupu te
icatea i k' 1 1 im Timni.
oroa Me i Ma-
labié,
sous
la dictée parliculiè-
Jie ; et qui
rcmiilil de ses li.airmoniieusKi
sonorites la salle loul enlière. Dans les
galeries adjaocnles et
dans la .Salie du
.Jugement sont déiiciutes des scènes soléimelles de
jugeiuenl el d'autres scènes
relation awc
lie
gloire merveilleuses en
la
manifestatiou du
fils de
Dieu comme
Seigneur des Scigueurs.
0 — 0
.\vec’ le li\'re de la (lenèse. imii.s péné¬
spacieux Vestibule où nous
i)résenk'es les annales des œuvu-es
puissantes du Dieu crealeur. Ce Vesti¬
bule donne accès à la salle du Tribunal,
laquelle nous introduit enfin à celte vas¬
te galerie de. Tableaux ipie sont tes Li¬
vres
Ifistoriquas, Tout le long île se^s
trons dans le
Te oroa Penete-
sont
nous
de
acconpilis par <le
vaillants hommes île
Dieu (lonl nous avons là tes portraits
Au bout de cette hnmense galerie nous
ilécouvrons .le eabincL du Phiiosoplu'- le
LivTe <le Job - et api’ès l'avoir traver.sé,'
nous nous trouvons dans J'Oratoire
le
lûvre ides psaumes. Dans celte .salle de
musique nous nous
altardons. te cœur
ProverlKîs, an eenlrc duquel se dres¬
gi’aurJ mot d'ordre : >; Ra J iisüsee
jiatiou, mais le i)ée.hé est li
honte des penides
De là nous j>aissons
au Services de
recherches
rFccicsiaste
]Hiis à une serre splennhde
- .Iæ
oïl nous
sommes
accueillis par te
où nous sonnnes
accueillis apr le
chant des oiseaux et charmés ])ar le
parfum exquis. des fruits et des fleurs
les plus variés.. Nous voici inaialcnant
au seuil de rObservatoire où tes Pi-ophèles, numis de leurs jruissaiits léie.sco]w'.s,
survcillenl !’a])i)aritioii de :• l’Etoile Irrillantc du malin • (lui doit précédej- l'au¬
rore, te lever du
-Soleil de .lustiee >.
le
élève,
kose, Eaha ia ?
Tiiatlraf\.
voyons ilépeintas diverees
batailles.' ei d’actes héroïques
murs,
scènes
se
une
Maitai, le Varna uo te parau
te Varna jio te Âroha, tei iriti i te
nunaa raid taala no loto mai i le tapea
te
Varna
mau,
elaela
no
le
mau
Varna iino.
f i boa hei-c ma e, -aita tatou i moe t
i te Tamaiti e i te Varna
te. Atua Metua.
uo réira eiaha rua talon
i te ’i'oi'u Tahi e i lo ua mau
baa-
Mailai,
c
nwM'
maitai,
A
haapae i le variia no te ino. no
te
no te pohe. A farir i te Varna
-Mailai ; lia péritoine hia to tatou aau e
ia faai hia lalou
talailahi i te Varuia
no les U.
poui'i
e
.
—
•
-
Eialia e faariri i le Varna Maitai o te
Allia, leiaba c patoi. eialia e binai, eiaba e vabavaiia, eialia e faaino i le Va¬
rna
K
Maitai,
ani
rà
tatou
ma
te luutuu orc i te
liiaai raa mau ma.i te baamàuào i le reo
o Paulo o
Ici na o mai c, : * Te ere ra
rà fie. hoe la.ala i te Varna o te Mesia»
c cre
ia oia ï te
laata no ua. (Roma
8/1) :.
Dpaniraa ; loane 20/22 : A farü i te Var».
Ua oti te 1ère Me. i le femia i raro,
I Moorea e i te Tuhaa Too à o le Riî.
Mea mailai roa, E haamalahia te lere Me
i te Tuliaa Hilia o le Rà i te 24 no Me
î Taulira. v i k' 27 no Mi- i te lenua i te
sa
{le
Roi (les Rois et
])arab!es.
des
'
]>enl-êti-e, comparée à un jra-
La Bible
lais
étreint ])ar tes harmonies les ])lus gran¬
dioses qui aient jamais vibré aux oreilles
des liuinains. Puis nous ariivons ensuite
au Bureau de Commerce
qu’est le Rivre
0 — 0
à
.l'Esiwil de ^’érité. Nous voici, en
dernier lieii, <lans le sanctuaire suprême^
devaid le 4'rône : c’est le Livre de l’Apocalyjxsc pù nous .sommes transjrorlés en
enlcndant la i)iiissanle symphonie
de
louanges et d’ailoraliou qui s’élève sans
oi'ssc vers Celui qui est assis sur ce Trôre
iedouia ri l'aalerc no te ohi'i)a niisionaie
t Raupaoiiia e le l’aiete no Paris. Uja
I1
re,
GUIDE
dh’inc.
.\])Mres — où nous voyous Ihml. Pier-i
.)ac([ne;s. Jean cl .Inde occujrés cha¬
les
cun
Xiu Oa-
perfeclions inlinies de Sa per¬
Puis nous .sommes intro¬
duit dans l’Atelier du Saint-Esprit —
les Actes des Apôtres — et tmd à côté
sc trouve la Salle .de Correspondance —
sonne
le
I uiai iici na iiia i le mami-reva o T.A.I.,
I te auvalia uo le Taiele Faalupuraa paI tian no l’aris Monsieur ROUX, îaalerc moI i!0 i te Taietc.
I
vêlant le.s
o — o
rua
\
Eu
traversant ia cour,
d’Audience
à la Chambre
nous
du
ai’rivons
Roi
Maitai.
/
Taiataparea Orometua.
les
lévangiles — contenant quatre portraits
grandeur naturelle du Roi Lui-même, ré-
S. A.
IMPRIMERIE DE TAHITI
r
Fait partie de Vea Porotetani 1959