EPM_Vea Porotetani_195904.pdf
- extracted text
-
Te 59 0 TE Mataiiiti
-Tir
-SiT
J..
HIHI 4 —
EPERERA 1959
Porotetani
JIoo i te malahiU hoê : HOE-A HURU TARA
mniaa ihora.
hoe J'enna nehenclre e té î i té mau
Ti‘i rolo i te moana "rahi, i
le
J’enna i-npernjie ici horoa mai
i te inan holnraa atoa e au na le taata.
E oraraa liama c le oaoa to te feia i .])arahi i reira no le mea c.iaacaraa hau
man
to raton. I te lahi tau tahito roa,
t'auraa.
'
e
lia hau ])aha te hanerc e ]iae
ahururaa
‘inalahili, ua taiiae mai le Lahi mau taata
iri uono tei paa])aa i le mahanaî e ua
lai’ai mai raton i te jiarau faaoraraa no
,’te Evanelia. E na te ’Evanelia hoi raton
î l'aaora, mai rolo mai i le ctèneraa e
i te man maro e te man tamai e te mau
taparahiraa Lai^arii.
na'riro raton ei nnnaa tahoe.
i le taaioo cherisetiano, ' na
inaha,
Tiia i rolo
roto i le J'aaoreraahia
te mau peu iino
no te
ctoneraa, (', te noho ra ratou ma
te hau i roto i le mana’o hoe c te aau
h'Oe.
vetahi
man, ua ite
al@a Iiia
laala maua-o iino. tei ore. i manrun-
Parau
man
i te
ru
mea
e
i'aaorehia te mau peu
raton i te inan
man peu taiala tei apee
ua
tahilo. T't' manao noa ra
.innraa
a va
le
e
maiia’o i haapa'oua lere té ieinia ma le niaitai e te
Aila rà
ia’na.
Iiia, e
-i,
ta ratou
r *
l'aiata. paha e pae ahnrn màtahili i lae atoa mai ai vetahi man jiapaa
no
le al'ai mai i la raton Evanelia, e la
E
na
rat(,)n man iveii, e la raton man ohipa.
No le mea na iiaran atoa hia laion echeriseliano.
na
laua
nnnâa
"laata
éé.
Oia
man.
l'aariihia. O te hnrn ia no
tei “i'arrl ohie noa^ i te
ra.
e man
iieapea
/ itéra vahi e i tera vahi.
na
al'ai
Evanelia
api
rii tei ln|m i
Ua i'aahoi hia’tu
e piti
Ici
ore
i
Ua faahoi
aita
te tahi haapii lîvauetia màlaU'i j'ixo ci laata iKXi-raau e ci toniTe iaaliapahia ra oia i te mca
lo’iia inana’o i tahoe i to te mau
al'ai
Evanelia'
aioa hia'lu
nuia
lera
.
a])î e te
iaaile hia'tu ra
oia i te reixa.
Auaa le
liai!
e ua
aroha no, te Atma, ua topa ts
fatata i te hoc liaiiere luala-
te luaoro no taua taime liau ra. Ua
inau l,amai, ua ore atoa ia te mau
maroraa peapea ralii. Te ora ra te taata
ma le maitai, le amu ra raton i le maa
no ta raton mau
faaapn, te fanau lama
liili
ore
le
le ])nrc ra i lo
maibe te tahi i te
ra
*.
E
linapn'o i le lalii lurc lahito.
e
au
patou Atua ma te
tahi. E ao hoi to
taua nnnaa ra, E ua pararc te roo
no
te tenua i te mau vahi atoa.
Teie râ, ua lae te iioe tauiraa
titau te màu faatcrc. no tera tau
maitai
rahi. Ua
i.te tahi
potii api mata aiai
( to'na huru mau
râ c mea ê roa ia,- c ruau valiine tahutahu hoi oia) e na haamalÊi. oia i tc^ urne
i le
aau
no
le
taâta. O
« Poritita »
hoi
Aita lioi i maoro, ua ueue oia i
te zizania i te mau vahi atoa, te au ore
i rotopu i te metua e te tainaiti, te rnaio
i-aa
i roto i te, taata tupu le tahi i te
lonia ioa.
lahi.
ia’jia,, teie e mata
aita ta’na paran i laa
ia l'aaroohia. Te mca ])apu
Te vahi laa è i roto
luirn
mailai
jan
hia
to'na,
e
râ, aila roa oia i ite i ta’na iho c liinaaro
ra, e no reira ua tahuri noa oia i te
mau
niea atoa. 'l'c mana’o ra te laaUiù
iho c, c mca maitai ac c
iaahoi ia’na i le t'enna no rcira mai oia
ra. No te inea l'â e le tialnri ra te iaaterc
ia’na e te maiiao ra raton c e rave oia
i te tahi mau fsemeio, nia parahi noa
oia i le Icnua. Te ite hia ra oia' i te mau
i roto ia raton
Rédacteur : Daniel Mauer
te ATÜA ra
E ta te ATUA ra, e hopoi à ia i
.
—
te l’anitc ra oia i to’na mana’o
i te mau parau atoa. Te faaoia i na pilpn taa ê e rave ra¬
valu atoa
c
i nia iho
lere
ra
te t'aatnpu ra oia i te aniahamaha
te [lolic hae. E te anè ra te taata
i te na ô raa c: « E maitai hoi to tatou..
i
mutaa iho ra ! »
hi e
raa
c
Te h acre ra râ «Poritita» ite mau,
valii atoa i rolo i te mau uluatarc e i
rolo i te mau ])ni)u taata. To’na hinaaro
l'ahi : e i'aaterc i le mau tino. No
to’na. })aari ore râ te liaapeapea
])ine ra oia i le mau vanna.
laata no
mau
c
pineTe ite ra te
te l'enna i la raton Bihilia,.
ra i le parau na Icsii.,
haamana’o
le
.\lna l'a, c liopoL â ia i te,
Te ite ra raton e eere le Eva¬
nelia i le hoc noa iho tiaturiraa i te,
ra i e i le han i roto i te aau, o te hoe
râ mana tei aratai i le ,taala i r-oto i tona
oraraa
laatoa. Ici faaile pàpu mai i te
luiru J'aalereraa la.no e eaha te man ai’carea mâ.
E ua maere hoi ralou ia ]aarau
hia mai. « hi ere tera i la ’outon ohipa,
'Na maton ia. e rave ». ’l’e manaonao ra
raton i le tan lahito e i txr raton t'aaroa
E
.!
ta
Alna
te
ra».
i ivilu
Aila
râ e ravea ! Te faalupn noa ra « .Poritila »
i le tahi mau ]icn api c te. lahi mau
tanrua taa c. Te i)aiau ra oia e:
« Tci.j
imi nei an i to te taata maitai », aita rà
c
i
te
i, to
oia
mau
raton
e
hio
ohipa ta’na i l'aatnpn
oraraa
ra
i mutaa ihora.
ia ratou e la raton himuu'o
Inmu.
Ua
lahi
.
râ
lae
mahana
hoe
i ara'i te
« No le mea. Ici
zugo no l’oritita, e
tei jvarau e ;
pac
l'aro ' a’e
i 1c
te faahoa rii ia'na
talon
lamata hoi i
nei».
te
! llil
,
iâ latoa |
i
À hi’o i te api 3.
j|
b
VEA POROTRI'ANI
2
I
Te Ekalesia e te mau Ekalesia
1
Sabati 25-2-1959
Te maha o tetuhaa-
11
II
Il
Petero anaè ra. Te tiiu mau ra losii i nia
iho ia Petero i te hoe tiaraa liuru liau
i (•
l'aaliili
Te mau valii niatamua i noaa mai i
Il 3x>Lo i te imiraa i te Tahoêraa e te mau
Il tumu i vai noa ai â Le Amaliamalia.
II '
— 0' —
I te mau vahi atoa c pupu Ekalesia to
reira, te itea noa ra taua tàutooraa ra
1 ' ia taca atu te pû o Le aulioê. Eaha ra
I ia i amahamalia noa ai â, c i opaui-
i
t
Boa-hia ai i roto i te mau aua i faatia
hia mai tohito mai â, inaha , te hio
atura le mau pupu Ekalesia atoa e ho2)e
II': Boa aè i te Fatu hoc ix>a ra, e hoe â ta
|j: ratou Atua e auraro uei ? E faaite rü
I
Ekalesia
i Initia
il Moa
atu vau tei te liurui apaloa
o te mau
pupu
no
j
o
pae
jfcei liuru-è roa ta ratou ra mau haapiiraa
e ta ratou liaamoriraa, e inâha, Lahoe ihora
li; ratou, riro atu ai ePmau Ekalesia Tahoê||! kia no Inidia apatoa. E mea hioraa maI : lâlà mau lia tatou, i roto i to tatou n'ei
I îenua liuru iti, le mau tumu e rau te
I i kuru i tupu ai te amahamaha e te au|Îj îioe o te inaii Ekalesia kiritiano i pttrara
il
kaere na nia i te mau i'enua raralii. E
li lia rà ia tatou ia oaoa i le mea
e,
i te
Il mau vahi atoa i oliipahia e ratou, te imi
aè i to vetahi atu niau
a
i
ra
jiipi luTna ra, le
oia i ie ohipa ta
Petero e rave
mûri aè,oia hoi te haàmau e le haapapu
ta'na Ekalesia i te fenua Ati-luda e oia
atoa i o te etene ; aita rà i faariro ia Pe¬
tero ei faatere i te Ekalesia, e aita roa
atoa i faaliiti i to’na mono.
I roto i TE OHIPA, te faataa ’maitai
hia ra e, le faanalioraa e te faatereraa
i te ohipa a te Ekalesia matamua
ra, eene
ia i te ohipa na te taata hoe roa
ra, na te apooraa râ a Le mau aposetolo.
la tup'u le ,hoe fili e au ia tatarahia, na
te amuiraa ia a le mau aposetolo e l'aaoti
•I te tupuraa te hoe maioraa rahi i roto
i Le Ekalesia i
Le
Anetiohia no te liaapaoraa
etene o tei fariu
mau
i te Ekalesia Ki¬
i te mau oroa
ati-luda, te na ô nei te biika 6 TE MAU
OHIPA ( Pene 15. 1-3): « Ua haere maira
e toofanu
mau
taata mai ,Iuda mai, ua
haapii maira i te mau taeae, na ô maira,
la ore outoii ia peritomehia mai te peu
a Mose
ra, e ore outou e ora. E mârû
ritiano
e o
tei
haapao
Ekalesia i te mau ravea e
atura Paulo raua o Baranaba ia
ratou, 'lia haapao atura ratou ia Paulo
raua o Riaranaba, c i e loofanu mau taa¬
Area rà, aita mau te mana’o o te mau
|j Ekalesia atoa i aifaito i nia i te hum
|j| no te liaamanuiaraa i taua tahoêraa ra
[il c ià ite-mau-hia atu e, te vai alpa ra te
iho, e haere i lerusalciiia
i te mau aposetolo ra e te man peresibutei-o ra i taua parau ra. E arataihia atura
ratou e te ekalesia i taua haerea ra, hae¬
re
atura ratou na Phoinikia e Samaria,
i te faaite maiteraa atu i to te Etene fariuraa, rahi roa atura to te mau taeae
I; jia te
mau
riro ai ratou ei mau pupu paari ia mai1! tai ac à ta ratou raveraa i te oliipa.
Ill
lil mau tumu ctaeta no te mau taa-ê-raa
■y mai ici i'aataa-ê i te Katolika i te PoixilcIj, lani. E riro paha te auhoê faahou raa i
|[ lie manuia ore i te hoê ta.u fatata mai,
II!'maori rà ia taui roa te maiiao o na paeau
l!:i e piti atoa e, tera ia te auraa, eeiie atura
li' ia tatou i te porotetani e, eene atoa i te
P 'katolika i-oma, Eiaha rà tatou ja ore ia
|t
Itamata, i teie iho nei^ i Le haamàtau ia
If tatou iho ia taa mailai aè te tumu mau
lîii taa-ê ai tatou.
Itj Teie rà, te tumu mau o le ctaeta o to
Iji' tatou
mau amahamaha, iio te orc ia o te
auhoe o te nianao o na Ekalesia c
jiiti
i te haamataraa i nia i te huru o te Ta-
[li hoêraa. Ua ite hoi tatou e, te nianao o le
t| Ekalesia katolika no te auhoe-faahou-
jjiï raa, o te hoi faaliou ia i roto i te Ekale-
sia Metua, i raro aè i te maiia o te Pope
i Roraa e, o ta le mau Ekalesia Porote-
f[l; tani e paLoi hua iiei, oia te mana hoê e
h le hape-ore o te Pope no
y
Roma.
Alla roa aè te Bibilia i faahiti i taua
îi mana hoê roa ra e te hape-oi-e. Te irava
18, Peiie 16 a Mataio o tei na ô ra e :
r:|.« O Petero œ, e ei nia iho i teie nei pajia
ki patu ai au i ta’u Ekalesia », o tei i'aa.’iro
fl hia e te Pope ei mana no’na i te moiioraa
[i atu i te tiaraa o Petero, e faaliaraa ià ia
maite
ta no
oaoa
ratou
ia'ratou« Eene maoli
atura na Pe¬
tero, e Paulo, e Baranaba i haamatara i
te Apooraa râ a te
mau aposetolo c te feia paari o tei tairuru
i lerusalema. E i te faaiteraa atu
taua mârôriaa ra, na
te
Aiiooraa i ta’na faaoliraa î te Ekalesia
ô hua atura o : « Manao iliora matou,
oia te Varna Maitai* e matou atoa..... » 0
Petero atoa iho tei faaau atu i te pae o
lia
le
mau
kiritiano
ati-imla
no
Anetiohia
ra, e o tei mâi'ô ùana atu ia Paulo ra,
farii ihora oia i te faaotiraa a te yVpooraa no te mea iio ratou te mana i liau
aè i roto i te Ekalesia.
No reira te mau Ekalesia Porotetani'
i manao ai e : mai' te mea e na te hoe
âè
faatere haiia-ore e faaoti
ohipa rarahi a te Ekalesia ra,
te haapao-ore hia ra ia ta te Bibilia i
faaite mai; e te manao atoa ra ratou e,
noa
te
upoo
mau
aita atura ia ratou i Liaturi atu i ta te
Varua Maitai laaururaa i te mau Apoo¬
Ekalesia mai te tau tahilo tae roa
nei. Aore roa e ,parau i roto
i te Bibilia e tia ai ia Tatou ia na ô e,
ua
horoa hia mai ia Peteio e i to’na
raa
mai i teie
mono e a mûri noa alii,
to uiaiiaî
hapa-oi'c uo le faateri' i le Ekalesia. Te.
l'aalte iiafni nei ra le.Bibilia c, taua mana
ra, lei le .'Vpooraa ia a Le mau alloselülo^
e le
feia paari na raton c :l'eruri ma telaulmruhia e te Varna Maitai.
O teie uei manao taa-c le tumu mau i.
ore
ai e nchenchc le aulioèi’aa i rotopui
i te Ekalesia Katolika c te mau pu]m,
mau
Ekalesia Porotetani.
Te vai atura â vetahi mau Luinu m
huru faiifaa-orc aè. Te val atoa nei ve¬
tahi mau tumu Ivapc o le au ia porohia
le lia ore. Te faaroo pinepine hia uei ve_
lalii jiorotelaui i le parauraa e : E Bibilia.
ê ta le Katolika i ta le Porotetani'. Aore
roa
ia parau i lia. E ua ô râ et: I
roto i ta te, Katolika buka ra, ua amuiliia
mai ia vetahi iiiaii iiarau, mai le buka
a Tobia, a taa-ê
atu ai râ teie uei bu¬
ka i amuihia ra, eita e neiienehe ia parait
« Bibilia Porote¬
râ Bibilia. E î tera ihora,
c, « Bibilia
Katolika » le,
tani ». Hœ
roa
te
■fàaitoito nei le Ekalesia Katolika i Fa-
ma le puai rahi, i te haaparare
i te Bibilia i rotopu i ta’na mati pipi
faaroo. I le mau avac atoa, te hoohia-'
nei i roto i le mau fare hooraa, te mau
rani,
buka e rau huru uo le faaite e no te
haapii i te mau parau i roto i te Bibilia.j,
Mai
te
mea
ra
ia e, ua
tahoe maite te
ohiiia a leic uei tau na Ekalesia o tei
huru-ê roa te talii i te tlhi, e no reira
te haamaiiiiia ra lé tahi Ekalesia i te
ohipa a te tahi atu.
I te mea e te taa-ê roa ra te Ekalesia.
Katolika i napaeau i te amuira rahi « oe¬
cuménique », e mai te mea e, ua faa-
ia’na, te ite ra hoi oia i te tia
teie nei vai taa-êraa. Eiaha maoti
taa-ê oia
ore
o
ia, ia mata ê te tahi i le
mea c
aita te mau manao o
tahi, mai te
te tahi i
tia
i to le tahi, hoe roa râ to te autaeae reo,
e i roto i
te aidacaeraa, te vai ra te raveâ
I te pauraa iho nei te hoe mataienaa i
Earaiii ( Gard ) i te vai juie, faatiqiu atura.
te hoe Vea Katolika «Témoignage Chré¬
tien» ite ,aufauraa moni tauturu i te
mau taata i roohia c taua ati^ra. Horoahia atura te afa tia o'ie iifoiii i noaa.
mai (e toru hanere tauatini farane ) i
roto i Le rima o le Peretiteni no te amui¬
raa U te mau Ekalesia Porotetani no Earani ei lauturu i Le mau i>orotetani i pau
i roto i taua ati ralii ra.
E tapao-ia e, eene te auhoe o te maiu
Ekalesia i te 2>arau faufaa ore, areâ ra.
o te mea ia e üia ia
tatou i te, mau ki-«
ritiano ia nanau ma te tuutuu ore, oi vai
,
taa-ê uôa atu â tatou i teie. tau.
,
3
VEA POROTETaNI
Sa bail Tia(aahouraa
ÎOANE 20/15 : Ua paraii maira lesii
lera vahinc, eaha 'Oe i oto ai '!
ia’na
e
—
O—
Te fcruri nei tatou i te ,parau no to
ïosu laraa matamua i mûri ac i to’na
tiafaahounaa e to’na j'aàite raa ia’ua iho
,
ia Maria-Madagala. Ua faaravai maitc
îiia e loanc te parau no tcle fâraa i
roto i ta’na Evanelia, oia lioi :
1 ) To Maria tia noa raa i rapae i pihaiiiio i le uputa o te mencina ma te
oto.
lia melalii loopiti parau raa
mai ia’na e, Baha oe i oto ai e tera ra
vahinc ?
3 ) E to lesu iho parau aloa raa’tu
ia’na e, e tera ra vahinc, ealia oe i
•oto ai ; O val ta oe e imi na ?
Te l'eruri nei tatou i te parau s,no te
oto O teie vahiné, maite l'aaau maite i
To
2)
taua parau ra ia tatou nei.
1 ) Ua tia roa te oto o teie
nei vahiné'?
No te mea,"" to’na Fatu ua polie roà
e ua hopoi ê hia. A
liio iia tatou i te huto Maria licre ia lesu.
anei teie o Mai’ia te valiiue tei
te tare o Simona plvarisca tei
E
ru no
ïesu
i ô
manrhini
ei
iia
ra
em
tonio i
fai'ii ia
é tei
oto
i te pae avae no lesu, mai te lioroihoroi i to’na ilioa ia rourii ? e ta lesu
ia lesu no te mea laita oia i tâe
i te Metua ra.
la riro ra teie vahiné ei ite no to
lesu tiafaahauraa i te aro o te mau pipi.
Na’na e parau atu e, eiaha e oto, aita
lesu i polie,
tei pihaiiho e tei rotopiu/
i tia
ia ia tatou.
ma e,, o tatou atoa ia te
teie nei ao, tei paruparu te aau,
no te mana’o e, aita e faaora no to tatou
mau
ati. Eiaha e oto,. ua tia faaliou
E hoa here
taata
o
Mesia, aita i mau i roto i te tapeà
pohe. Ua mana ta’na ohipa, ma
tupu ta’na parau, ua vî te mana o Hade.
Ua fard hia e to’na Metua te tusia ta’na
mau
o
te
te
i pupiu atu i nia i te Satauro ia matara
ta ratou
mau
hara aita e faahapjarâa
faahou. Ua faaite hia tatou e to tatou
Metua i te ao ra, ua huri hia i raro te
palu faataaê raa i ropu.
Eiaha'
te hepetoma ra, no te niiri faahouraa
i te tino no lesu a tuu atu ai i te tahi vairaa
o
to’na oto ra î to’na
hia te ofai tei tapoi
i te meneraa ; e i to’na iteraa’tu aita ra
to’na Fatu lüa hopoi c hia. E manioe
iti teie, tei imi i to’na fatu e aita. ra
ua hopoi c hia. Ua lia .roa to’na oto raà.
E lioa here ma e, teie nei Maria tei oto
noa i te pae uputa o te mencniia, o
le hoapi.
Ua tia
hioraa’tu
lioa
ua
aroha
roa
huri
niau
e
ia
no
te 'taatà
o
teie
ao, no te taata tei moc ia’na to’na
Fatu to’na lioa inau, to’na Lauturu ; e o
tei ni hia’tu e; eaha oe i oto ai? la
nei
ite,^:a oia i te tumu i oto ai oia, ta’nas
Hiau hara aita i fâaore hia, te poiri i te
vai noa raa i roto i to’na aau, ‘to’na
hiaai raa i te varua, aita i niàha, to’na
ereraa i- te haapuraa e ora’i oia.
Hape ibora te otoraa a teie v,aliine,
no
inea
te
ora
mau
nei to’na Fatu
tei pihaüho ia’na. I le taimc mau i oto
noa’i oia i faaroo ai i 'teie rep i te pii
raa mai ia’na e : E Maria. I reha
to’na
ite raa e, o lesu teiei pihai-roa-ilio ia’na
I reira to*na haiamaipl laa i ue pae avàe
no lesu i te parau raa’tu e : E Rabord !
I reira to t^e oaoa monoraa mai i te oto
hinaaro atu ai oia e tapeapea roa ia
îesu eiaha oia ia moe faaliou. Aita ra
e
,
te
oto
ua
vî
rolii â i te taio i te parau e i faaî\i
to’iia vai’ua i te î o te Evanelia, a ueue
atu ai i te iuiero o te Evanelia i l i mau
vaiii atoa, i roto i te uluaiare. i roto
i te mau amuiraa, r roto
i te paroita
e i le mau vahi atoa e poro hia'i la Eva¬
nelia.
la oü te a'oraa, na Koriiigo itoT-etiteiii
taliiti te laioraa i te Eulie, tei h- otiraa
haaii ia Tissot iuu raa i te rima i nia
hia
e
T
riro îa’iia te rê o Hade. Eiaha e oto te
ora nei oia e amuri' noa’tu, tei pihaiiho
ia tatou e tae noa’tu i te liopea o teie
nei ao.
vaua
fl,,
fn,
,JlSg 111——li—Wl—W——nWTWTMIl—
e
Tapao orometua.
mal
miiri
liopea, ua fati te tara o te pohe, e ua
Opaniraa : I Korinetia 15757 : E teie nei
ia haamaitai' hia te Atua o tei horoa
mai i te rê no tatou, na roto i to tatou
Fatu o lesu Mesia.
^
upoo o Tissot mai te haamanahia, na
roto i te pure faataliinuraa tei t'aatere
te
te enemi
ia lesu
niai le
te Eulie to Tissot ia fariiraa mai
liorco 0 : Iv I rcira to te mau orometua tei
te
noa
i parau atu e, ua, faaore hia tà oe harà ?
Eere anei teie o Maria tei tiavaruhia
i rapae na demoni toohitu no roto mai
ia’na ? Mai reira mai a to’na tiaturiraa,
ia lesu ei haap.uraa ora no’na. No reirà
ua tia roa to’na otoraa, eialia tatou e niacre
i to teie vahiné hororaa i te nienem'ai
i te aahiata no taua mahana matamuâ
e
Jaoot Peretiteni no le A. R..à.
i iaalere
i te pure faatahinuraa. Ua maiîi hia te
irava faaotiiaa i roto i te liimii parau
raralii ra e a’oraa tei tuu hia i mua
ia Tissot ei faaitoito raa, oia iioi. :
E
aroha
ua
to te
i roto i
to’na
i
i
tia mai o Tissot, mai
A.R.A. tei farii mai ia
te aiia pipi i taua tau ra
mau
pi[)i iioi
tacac
e
i
lo te
ma le aroha atoa i te
hui-mana no te fcuua nei.
Faaoti atura o Tissot i te mau para-
paroita taatoa ;
te poroi mai
poroi raa rii
liopea i le iia’o raa ê ; Ma te pure Luutiiu
ore i te mau pure
atoa ra, te ani a te
Varuâ, c ma te ara tamau maite raa
parau raa rii liopea mai
i to te paroita i te mau
reira e te ani raa hoi i te maitai
te feia mo’à c no’u hoi, ia horoa hia
mai te parau ia’u ia pai-au noa to’u vaha
ma te itoito ia faaite hna’tu i te parau
ora
ra
o te
Evanelia.
i te
Oroa faatahizju
raa
Orometua
no
te oroà faatahinuraa i Le pipi
orometua ra o Samuel Tissot no Matuita
Minai tei farii hia i te aua pipi i Heroiiiona
i te avae Tiuiiu 1953. Ua faaea
raua i roto i te aua
pipi i Heremoiia i
roto i na matahiti faainciiie raa e malia,
e ua tuu
hia i rapae no te haapaaiiraa
i Ame e ua toiio hia i Ua Pou ia au
i te faaoti raa a te iV.R.A. no na matahiti
c piti.
Ua tae i te mahana i faataà liià e te
Topiitc Tamau o te A.R.A. tel te 2 no
Epêrera i te mahana maha i tupn ait
Taataparea Orometua.
Ua tupu
taua oroà
ra.
poipoi o taua mahana mahà ra,
o le putuputuraa i4\na te mau orometua
ia au i tei haapao hia i te mau avaè
I te
atoa, ua putuputu i te piha
Paofai i te hora 8 i te poipoi e
i te hora 11 i faaoti ai.
I te taperaa mahana
Evanelia i
tae noa’tu
i te hora 3 ua
farii mai o Monsieur Jaoot
Peretiteni no
E ta te Atua ra, e hopoi â
la i te Atua ra '
“
...
Tuatirac^.
E
ua
tahoc
faahou raton e ua
faaliou i te lamui tahi raa, mai tei
hia i mutaa iliora. Ua maiiao ratoü
ite
ite
e
inalia
maiti; eialia i te talii
mau
faatere, te
taJd mau auvahanoa râ, le tahi mau
faaa’o ia riro raton ci ite no to ratou
ora, no te « hoe roa mea tia».
Auê hoi ratou e ! Auê te maniania e I
Ua
parihia raton e te faatiipura ratou
amahamaha, te tahuri ra ratou il
mau peu e Le mau ohipa ! Aita râ i
i te
Le
feruriliia
e na
« Porilita »
te
mau
peu
i
tahuri, e nana te mau amaliamaha raa
i faâtupu.
Aita
anei râ to
tatou niana’o
i tano ?
( i te pae tino ) i Heremona ia
amui atoa i te mau oro¬
Ua liaturi ratou e no Le Atua hoi te mau
mea atoa nei, te fenua e te î
i nia iho,
te tai e to roto ia’na ra, te faatereraa
alMahi ra, o te
oroa faatahinuraa ia.
Ua putuputu mai
to te paroita atoa:, ua î te fare pureraa
i te mau taata e to raton oraraa taatoa,
te haapitraa i te mau tamarii e te faâi-
te A.R.A.
Tissot mâ, mai te
metua.
E i te hora 8 i taua
i te taata.
Tei te pâte raa
te oê i tomo ai te pipi
api mai te apee hia e te mau
i roto i te fare pureraa, e
orometua
ua himene
te
paroita i te himene fariiraa. Na Monsieur
poiporaa no te feia api. E ere anei i te
tano ia faahoi hia la’na taua mau
mea atoa ra ? Ei haapa’o i ta iesu pa¬
mea
rau :
E ta te Atua ra, e hopoi
Atua ra ».
«
i
â ia i ta
VEA
4
Tairururaa rahi no te mau upoo
faatere o te Kl'Lalesia Katolika Roma oia hoi
Concile
oecuménique
0 — 0
l’ailuriiraa- rahi no te man upoo
faatere no te man Kikalesia Keresifiano taatoa, oia hoi
riu’ur'aa
POROTETANI
katolika
ra
( Concile oecuméni¬
que ).
E mea papu rha e. cita roa tau a lahoe
raa Kei’esiliano ra e ràro ci
lahoeraa no
le hui-laaroo i raro aè i le l'aalere raa
a le
Ekalesia katolika roma. Na roto i
laua lumu ]'a e neheuehe ai ia tatou i te
farcrci i le Ekalesia katolika roma. Aita
lalou i ite i'ic taa-oLi no taua -01111)3 ra e
i loir
Yoa
PoroLcLani'.
iiialou i le mau
mai
mau
le
malahili
te
xVtua, te E'a.aora e te l'atu o
te taa'.a
faailc
oliipa i rave hia
mai-à
e rave
Te mau parau
rahi
malu'iuo aenc'i. e o Ici ravehia e te
Taiiairuraa ralii 0' le mau Ekalesia Kercsiliaiu) ■: (imu.eil Oecuménique), uo te
îaaloaraa ci l’aalcre raa lioe i le mau
Ekakesia Poi-olclani laaU)a e oia toa le
EkalcKia ■|)aralanc ( .\n();licaue ^ ( ter liuru
X
piri i h' haapa;)raa Kalolika. roma ( faalereraa iraralauc'; o lei paloi roa i le
imma jrope e o lei faalaa ê
ia'na iho i te
PIE XII. e o lei tmr-u
piri i le haapaoraa iroi-oldani ; e le mau
Ekalesia Oi'lliocloxcs ( rulia-lieleni ).
I paloi noa ira le Ekalesia Katolika
maria
roma
o
le
pope
mai mua mai â e lac rira mai i
i le amui aloa i laua luau tairu¬
o le Conseil Oecuménique. Ua ma-
teie iici
ruraa
nuia
laua
j'oa
pulupuliiraa
ra
( Con.scil
i leic nci c le puai rahi
mclo e rave ralii, huru
Oeeuméuirpie
Ici amui i le
mau
l'cia Kercsiliano.
jfalata i le -100 milinni
Na l'oU) i laua rahiraa. e lo ua A’ai laac
i te mau |■cnua éé, hoc à lo’na iloito
c lo te k'.kalesia Kalolika l'oma.
C’a amui maile le mau Ekalesia rulia
Ireleiii ia'na i le lairmairaa
rahi, Ua
patoii'oa le
amui
i mairi
Pei'epitero no le Ekalesia. e riixr
aloa paha i le mau ])erC])iler-o helcui. 0
te pili oie pulujmtura-a teie mai te puiujnilu^’aa mai à i 'I RENTE i le malahili
1515. No le haïqrapuraa i le .laatCrcraa
roto
Ekalesia
l’oina
i
mua
i
le
le Keroromalio ( oia hoi i te.
lU) le lanterei'aa LU'I'ERO e o le lli-
lupuraa
pae
kalolika
o
api
malahili
na
roaa
ua
mai i
le
c
pae
Ekalesia
200 lauatini melo api, ta te
théo¬
logie ) e l'aaile nci. Oia te laatere no le
ohij)a Eaatiqniraa Parau no te Ekalesia
])oroletani
e
na
iMAKATEA : Ua vavahUiia té tare puLuputuraa o Hagai no lo’na pê, e ua haa,
malahia i le
mûri
ac
e poro nei i
i lo’na nohoraa i na avae e pili
Te tapao rahi no le lupu¬
raa
o le
faaiMX) i te rahi i rcira, o te
l'aalia raa ia i le mau hiero api i te mau
vahi l'atata i le oirc pû, e te lamavairaa
i
IC’
mau
orometua
a’o
brésilia.
i laua lenua
ra.
papu e. eila nei le hoe mau auvaha no le
ekalesia kei-esiliano ( Cmiseil oecu-
ménirpie
,.
-e
lilau aloa hia i
*
laua lai-
lioe lare
raau
la au i le latauraa hopea a te Hau i te
huiraatira no Brésil ua taea hia i te 1.741.
130 iroTOlelani i Brésil no nia iho i te
rahi raa huiraalira e fil milioni, pia hoi
930/0
c
katolika) roma ia.
raton no le oraraa 4 te
i le
nei
anotau
c
no
avae
i
mua
mau
te
no
Ekalesia
i'ifi
mau
te ohipa te ravehia
J'arerei,
nei.
;
Ua fai'ii aloa te lino oromelua i to tatou
hf)a
o
TISSOT
i Ueremona
na
popo
i te
hoe
Uhi
^
Üa'hinuraa.
naiuai, oia hoi le mau louwLeaux i raro
aè i Le laatereiaa a Maire Manuel i Màtaiea, no na mahana c piti mai Le 31 no
Mali c lac atu i le 1 no Eperera. E ihca
mai lai roa lo ralou puliaj)araa e uà haamauruui'u
ratou i le paroika no Mataiea
1
Eiperera. Ua haamauruuru aloa raton
paroika no Papeari e te orometua
Lo ratou
iarii
raa
no
Mali
ua
ma¬
haere
le
aloa
Hau,
Tavana
■
e te
ia ratou.
^
.
lei tanuhla i nia i le vairaa ua
haamalahia le paliaraa i le farej)ureraâ,
raau
ÜTUROA :
I te
lairuru te
mau
24 c i Le 25 no iMati
oromelua jmpù tamarii
])aaloa no Tahaa c no Raialea i Uturoa
Ua tac. mai
na orometua c 67. Na te
missionarc i laalere i te haapiiraa i te
oj-omelua ])upu
mau
no
20
o te Tavana rahi. Mai to
a|)ooraa diakono laatcrehia c te oro-melua no te paroika Philippe Ebbs, e
i mua ia Maueraa, ua laataa ratou i te
A'airaa mau 0 le fare purcraa ajii no Tevailoa i mua i te juaraê. 1 te lioi)ea no
Mali i mûri aè i le tapuraa i te mau
C
MATAIEA ; Ua ])uha])a te mau Lamaroa
i te
I te
te
l'ariiraa
I le po o laua mahana ra, ua i'aataaliia
Tissot uo le loroà mo’a na roto i te faa-
iK)
ei ré na le U’i api.
TEVAITOA :
ua
tacae.
2
to
tai tai te auvaha no te laatere Hau, o M.
Rives Henrys i te paroi ta no Tevaitoa.
Samuel ei oromelua api
.lulo
e
Papal parau
PAPEETE : Ua ])uüuputu iho nei te
lino lOromclua no Tahiti mû, i Paol'ai 1
le mahana malia i te 2 no Eiperera. Ua
I)arau
Hagai.
no
Tavan-a
le
lamarii.
l'-J/NU-A i RARO : Na rolo i
i le Icjuia i raro. ua larerei
aloa Le auvaha o te laalere hau .Monsieur
No
lo’iia
le
lere
,
Rives
Henrys i le mau orometua a'o, te
mau
apooraa
diakono e le mau ])upu
Tiva i Tefarcrii e le
U'i api i Palio, i
vai alura
.Na nia i le i)ahi
Papeari i laro aè i le l'aaLcreraa a Pauiine Maono e a Teheura oromelua vahi¬
né
mai le 3Ü no Mali c Lac noa'lu i te
mau
le
Tahaa. Ua haere atoa mai.
Hau o Monsieur Hammery,
Ua liaamauruuru ona i to Patio uo ta
ralou ohipa; c ua lîûpû ona i le .hoe
Raiatea
paloi l’aa. E lia aloa ia reruri c, e rii’o
‘'paha le Ekalesia kalolika roma i le niu
aila Jioi i
hamani i
PATIO ; Ua lupu le tomoraa o le fare
U’i a])i no Palio i le 14 no Mali. E raye
rahi le mau ni aj)! o tei haere mai, to
na.
kereliliano,
ra.
l'e, J'aaineine nei le iiaroita i
jia tomo
raa laie
pulu])uturaa, e piti, ta Eetia e
la Cileada o le tupu ia i te 18 no Tiun»
e i
le 25.
ma
lahoei-aa
])aah)a no Eiineo i Aiareiatu no
laua laurua
PAPEARI : Ua puhapa atoa te mau
tamarii tamahine ,(oLa hoi le éelaireuscs)
i le
Ua lupu ia te iaatapa’o
i le pujni Uî api i te 12 no Eperera.
Ua lairuru amui le mau U’L api e te ma»
Lulero i le l'cnua Marite.
Na roto i ta’na i)arau
lura
aloa
orome¬
te auraa
Haapiiraa Sabati. I mûri iho, o te
oromelua ])ui)u ilio lei haa])ii atu
roto i Le hoc talararaa huru apî.
xVI'ARELVTU ;
Lei iarii mailai ia raton.
laaroo
lux)
le
tatara i
juau
no .M’CSROURC. E mea l'aarahi !ii;i leie Uijui raa.
I leie nei lau. e;>i'e ia nuri lei lujni i Le
XN’I o le leiielere, aila e haii'csi ajri ei
l’oa
atu
Le
a])i. .V iaailoilo lo Le amuiraa
mau
Le
i
i
ratou
'Fahua o IFalter E. Bock ( docteur en
ta’ua i
-
I
aènei
laua tairururaa l'ahi l’a. mai
mai â e lae roa mai i leie nei. No
reira i leie nei lau ua lahoe maile atura
le lairiu'uvaa a te mau t-ikalesia ci .Vmuiraa lioê.
'
Ua poi'oi le jrojrc rahi api o lOANE
XXIII ia raaUqw hia te hoe laiiairuraa
rahi no le Ekalesia katolika roma (Con¬
cile oeeiiméniriue ;
ei haapulupulU.'aa i
a
BRESIL :
laliiti i teie
mua
!('
■
Ekalesia Kalolika roma i le
i
aloa
le
nahea
tamarii
ae
atoa.
l roi,')
o
e
i te feia keresitiano taatoa i raro
i le laalcrcraa hoe, o lesu te Tamaiti
na
amu'i te, inani
lamarii
i)upu
laaè. haamaramaiama
lua
raa
raa
Ua ])ul;uputu
no le luhaa III i
E'aaloai i le (i no Mali no le lioe haapiiraa.
le o])uaraa na le x\.lua. Peneiac ei reira e
l'anau mai ai le marainarama no te lahoe
le
alu lu'i
FAA'FOAI :
oromelua
i Tahiti
nei,
ua
lei afai mai ia Tissot
Lae atoa mai Lo tàto»
hoa Tioiielini oromelua
Ua liaere
mai
na
tauturu
Rurutu
o
no
Teriimana
Oromelua.
.V. .4.
Atuo-
IMPRIMERIE DE TAHITI
'
,
Fait partie de Vea Porotetani 1959