EPM_Vea Porotetani_195903.pdf
- Texte
-
12)0
Porotetani
Bon i te malalnii lioê
Luka 2373;} : lae alura raton i le valii
i i)arau liia Keranio,
i'aasatauro iliora
raton ia’na i rcira, c na taala rave pa-
ino
..rau
rima
1' te rima a'iau
ra,
aui
Ivoi
e
0
boe, e
taihi.
—
no
tatou nei.
lia ci laraehara na tatou.
I teie nei rû’ te bio
tia’tu nei tatou
,1 nia
i te aivi i Kalavari i te vahi î
parau bia « KERANIO », e
na parau raralii e boni Ici baapiihia mai ia tatou i
reira. Oia hoi le jiarau 110 na Satauro e
toru tei l'aalia liia i le vabi boe.
te Satauro 110 te taata bara tei
taivâ maro e tac noabu i te polie. Tei
te pae alan ia Uo lesu te fauliaraa/iia.
le satauro no |bc taata bara o tei
talarahaiKi hou te polie (nia. Tei le pae
lesiu te tiaraa.
3) 0 le Satauro ia no te taata parau
i na taata rave
parau ino.
1) Te
le
le
biero,
c
A i'aaora
Taniaili oc na
na a laarue atu i tena
ora
boi oia ia vetabi
tial'a'abou.
Oia boi:
Satauro iio: le aau
ua
tabiloli^Üo
l'aaino.
2) Te Satauro no te aau oto e te ta'tarahapa.
3) Te Satauro 110 le aroba. Te bio
îiei le mau^mata atoia i reira. Te raatira
raa
e :
rui toru anae
:ia 00 ih0‘ na, o
mai i tena
Salauro.C Ua faaê, cita e tia ia
I'aaora ia’na iho.', 0 te AriL oia o Iseraela
nei, laarue allu i te Satauro, a l'aaroo
a pou
atu ai niatou;
ino,
e
te
tapialrabi taata,
taata
Rom a
ture
i ta’na
au
peu
î ni a
ino. Se
i
rabi
niaei''e
e
te riaria
atau, taata
ua
te
palitibia
sa tauiio
ia
talic nei -,to’na
toto, te uuru 'nei i te mauiui.
mau
Teie te mea
to’;na iboilo
i te taliibobilo e ite ïaaino i te Alesia e
tae nioa’tii i te liopea a polie latu ai.
1 te taime a baiapodri' ai te fenua i
iiiahae ai te parurui o
te
menenia
mau
te hicix) i' amabia’fi
teie tobia reo tahitolùto
0 le Mesia oe ra, a laaora la ia tatou
Aita roa to’na aau i liaapüibia i te oto
o lo Salem a
e i te mau reo aroba rahi
no lesu 'i nia i te isatauro e
i ta’na iho
mau bara.
E borna e, c ara tatou o le polie
aloa tatou i nia i ta Siatau,ro o te taata
taiva.
Te Satauro i le pae aui, te aiiraro nei
oia i le satauro e tia aiei i nopu. Eaba
e :
Ua farcrei anei
iteie roij, nei
te putaraa to’na aau i le boboa no teie
laaia
parau tia Ici tabilobito bia, c o
Ici pure ,uo te leia loi baniani ino iana '!
Ai la ia vahi i papu, ta tatou ra e bio
nei, teie ia, te lariii nei to’na maba i nia
ia lesu ma te aau llataraliapa map. A
laaroo nai la’na aoraa i lo’nà boa rave
pai-au ino. E mea Itip roa to taua pobe o
ia auraiioraa
raua
üa tei laatia iiia i ropu
e
te vavabi i
E teie lioi satauro i te pae
lesu i te maha|na pae 7 no
Epei'era, ola hoi i te 14 no le m’ae Nisana
1 te bora loru i te taperata mahana, 1
te tau no Kaisara Tiberio, Emepera no
Borna e Ponotio Pilato le Tatvana i Indea,
O Ana leTahnarahi. Oia mau,ua polie lé¬
sa. E
paranora rahi ia, oia hoi te parau
110 Ile poberaa o te ta ata Moà c te parau
110
tabilobiloraa i te na ô
toa i Lci
o
»
,Ua pobe
aui ia
c
la le Atua
lesu
i le ao alf)al nei i te poberaa no lesu
lo talon Fatii,, ta Panlo i i)apai i llo
*'Roma i te na ô raa e : « Ua laarahi rà
te Atua i to’na asroha ia tatou nei', i polie
Mesia
te piipu lacbau Rdma, te iiiau Taliua
le iiiau Papai parau e le Ati-Iuda paa-
o
ua
0
Te faalianabana nei te Ekalesia na
ai te
HOE-AHÜRU TaRA
—
RédnrUur
:
Daniel Mauer.
ôo te Faraide Polieraa
E Aoraa
le
:
te
i
U tu a
teie
i tupu ai ?
mua ra, e aore
teie no ta taua i rave. Area.'
taata aita poa ta’na -e parau
mau
nei
ra, no
ino.
Te auê nei, te pii tatarabapa nei i nia
i
te Satauro te tiaoro nei oia Ta lesu*
ia taniâ bia to’na aau a pobe atu ai.
E lie Fatii, haamanao mai oe
ia’u ia
tac 'oe i lo oe Jiasîleia. Ua faaroo lesu*
i teie pii aroba ralii,, c lia jialiono atu e,^
I teie nei â ma'iiaiia pi paradaiso oe e'
o vau
aloa. Ane ia amuiraa e ! Te obo
matamua no te pobe tusia no lesu i ni'a
i le satauro. E papa iraliL to te rai i te
taata biara boe ia tatai’abapa.
'Ec Satauro no 'te taata parau lia tei
lia i ropu, le Mopae tabi nqa ra na
.
ino ia lesu. O tatou rà*
ia’na, o tatou tei haainaramarama bia e te Evanelia, ua bio 'mata
roa taloiu
ia'na, e i lo'’na banahana. .O.
te Mesia teie, te inaa moa a te Atua, le
taata parau lia, Ici bebou mai ia tatou
i to’na Metua, ua haapii ia taloiu i le
ea c ora’i,
ua t'a'a ino bia, ua haavahia
taala
raw piarau
aita i Mo ta-oaoa
laa satauro bia e Le tabitobito bia;.
nei.
E lioma e, e nabea tafiaii ? Eiaba tatou,
e parau le, ua mâ to tatou rima i
to’iiiai
loto. Eiaba roa ia. Na ta tatou mau luira,
i paliti ia’na, 11a to tatou mau iiio i poara
ia'na.
E au roa ia tatou Je oto tatarabapa ;
ia bio to tatou mata i nia i te Sataui-o
la lesu, i faaoromai maile ma te faaroo ;
c ile tatou i
rcira i te ora a])i i te tupuraa
mai.
A hio anaè i nia i te satauro no le,su,
ua
tia’tu i te maramarama Ora o
i nia i le satauro ia itca te
lumahana o te Atua i te mata o lesu Me¬
a
lariu
tei
auaana
sia.
Opaiii
;
loane: 14719; E hio mairà
ia’u no te
atoa ia outou.
oulioiu
mea
-
e ora
;
.
vau
e ora
i,
VEA POROTIÎTANI
2
Ekalesia
Te ESkalesia e te mau
Te " Mouvement
piü parau raralii ta tatou
nei, oia hoi :
E
e
hi’o
e Ekalesla mau fJioê roa,
râ o te Ekalesia ile ore-hia e te
mata tei taamu i te 'mau taala’toà tei'
faaroo i te titauraa no ite Fatu no lesu
e tei fa’i la’na ra.
1
)
E toru amaa raralii i roto i te
Ekalesia Cherisetiano, e te vai latoa nei
te man amaa rii no roto mai i taua na
)
.
lamaa
amaa
rarahi
e
toru,
i te talii e ua
taraa te
taaê ' te tahi
fifi roa te faafatana
tahi i te tahi.
Aita roa taua mau taa-ê-raa ra i au
i te Ekalesia ta lesu i hinaaro, mai ta
tatou i laio iroto ia loane i te pene 17
e i te
irava 21, tei na ô mai e ; « la
riro atoa ratou atoa ei hoê ; mai ia oe, e
tan
mai ia’u
ia hoê atoa raton i
Metua, i roto ia’u nei ra, e
hoi i l’Ole ia oe na,
roto ia taua, ia faaroo
au i tono mai. »
to te ao e na oe,
i te parau
na lesu, eiaha roa tatou e farii noa i te
mau taa-ê-raa e te mau lamahamaharaa,
c rohi râ
i te faaore S te faaino e te
tatou e haapa’o
la hinaaro
feii i roto i te mau amaa no te Ekalesia
Cherisetiano nei, ia riro mau oia ei hoe
i rai’o ae i te îaatereraa hœ roa *no
lesu-Mesia. Ua riro hoi te man
haraa ei turoriraa na te
tiaturi ia lesu. E !au i
amaliama
feia Itei ore i
te 'Ekalesia ia
haamana’o i le loira.
I
ia tahoe no te fa’i i te
no
te faafariii i le
aau
api taiva i le iNIcsia ra ia
feia
Aita’tu
maori
2
faaroo api
no lesu e
Oecuménique”
])ae no te Faatupiiraa
Etcnc ua ite-aloa-hia le
le
i’oa
no
te
lesu.
Paran i ô
fifi no te
haaparareraa i le Evanelia ia maro le
tahi Solaiele i le tahi atu Solaiete Faatupnraa Parau, e ia ore te tahi ia tautuilu
i te tahi. No reira, i te matahiti 1910,
ua jmtuputu mai te mau auvaha no na
Solaiete Faatupuraa Parau Porotetani e
rave
rahi i Edimbourg ( Paa-etane ), e
ua haamana ratou i te « Conseil Interna¬
tion des Missions » no te feruri amiii e
no te opéré i le ohipa na te mau Solaiete
Faatupuraa Parau Porotetani i roto i teie
te
nei
ao
taatoa.
E teie nei, ua ite atoa te tahi mau
Ekalesia Porotetani e aita roa e tia ia
raton ia parahi noa ma te au ore te tahi
i te tahi. Ua maramarama ia ratou e,
faaiti i te
puai e te mana o ta ratou parau i lolo
i teie nei ao, Ua haamata hoi ratou i ta
ratoii mau auvaha. Tupu a’era na huru
to ratou mau
na
taa-ê-raa e
putuputiiraa e piti ;
te
Amsterdam
«
amui i roto i
la
te
Oecuménique »
faa-haamana’o faahou i te
8
Mouvement
hinaaix) e
mau Ekalesia ma le tuutuu ore.
e
I te mau matahiti falata i le matahiti
1800; ua itea to te .Vlua ninii-faahou-raa
î to’na Varna Maitai i nia iho i te mau
Ekalesia Porotetani i Europa. Tupu aéra
hoi te hoe mau Solaiete Faatupuraa Pa¬
rau e rave
rahi tei tono atU' i te mau
misionare no te jxiro haere i te Evanelia
i ô te Etene, ma te hiopo’a ore e no
lehea amaa
A
laa noa’tu
«tei
«
I mûri ae i te reira, ua tupu atoa le
tahi Solaiete Ui Apî ( Union Chrétienne
de Jeunes Gens ) i te matahiti 1844. Mai
i ta teie i’oa i faaite mai, te Ihnaaro xataua
Ui Apî ra i te tahi Solaiete Cherisetiano
no te mau tamai’ü tamaxoai atoa,
noa'tu
le
haapao haa no
reira mai ratou
ra. Te mana’o ra ratou e e au i te feia
Ici
ai taua mau
putuputuraa
te farereiraa rahi
( Suede ) i te ma¬
tahiti 1925, i le titauraa na le epikopo
imi’otctani amaa Lutero no Nathan Soederblom. Ua tupu le tahi atu i te mata¬
hiti 1927 i Lausanne ( Helevelia ) e le
matamua ra, ua tupu
matamua i Stockholm
vai atura.
I te matahiti 1938 ua faaliahia te tahi
apooraa
tomite- no te faaineine i te hoe
rahi no Le mau Ekalesia.
Aita râ taua apooraa ra i tupu vave
te Tarn ai Rahi no na matahiti 19391945. Mai te mea e aita i tia i le mau
Conseil Oecumé¬
«
Conseil Oe¬
»
,
ci Faaora. E itea ia l’atou te
la'na
i roto
ra.
E
erc
ratou;
tahoeraa'ra :
faatupii i taua
e mca
horo’ahia mai xâ etc, Atua. Uaite ratou e
e au ia ratou ia rave amui i- te ohipa ;.
«
ia itehia
«
i te
mai
ratou tahoeraa
to
T e hinaaro nei te
oraraa.
«
i roto
Conseilj
» e tauturu i te mr.u Eka-riio ei melo no’na, e ia riro..
Oecuménique
«
lesia tei
oia ei
«
raaito ratou auraroraa ia
«
ei
«
i roto i teie
«
Conseil Oecuménique »
«
te
ravea e
mau
«
«
«
haapao amui ai raton i te ohipa.
nei ao. E hinaaro puai te -
hoi
ratou
«
Evanelia ; e c
«
ta le tahi ra
«
ia ati-maitai atu .•
Ekalesia i te Mesia ia lesu,
ei"
laati-faahou-hia’i te
tahi i te tahi. la taamuhla te mau Ekalesia e te tapca no te aroha, e pure-tuutuu ore ratou te tahi no te tahi, ma.
te faaitoito te tahi i te tahi i te haapaoraa e i
te faaiteraa i te parau no te
«reira
«
ravea
faaite-amui
lesu-Mesia, e-
ohie no to ratou
«
lia
i te
e
faaoromai hoi te talii i
hopoia, e na reira i te faaturc a te Mesia ra. »
têie nei ao.
porotetani ratou à haere mai
ai.
e
«tahoeraa
E
O
ralii
rave
e
«ci Atua
«
«
te tahi mau taata
tiaturi ia lesu-McsiaL.
cuménique des Eglises
tiaturiraa Lumu.
2) Te mau putuputuraa no te feiuri i
mau
ohipa te tia ia ratou ia rave
te
Eglises » i le matahiti 1948 i
( Holane )..
Ua amnitiia i roto i te
«
«
1 ) Te mau putuputuraa no te hiopoa
maite i te mau tuinii no te taa-ê-raa te
talii i te tahi, e no te haamaramaramaraa
le tahi i te tahi i nia iho i to’na
mau
Haamanahia’lura
nique des
tataiono-hia
te matahiti no to
taua,
«Con¬
apooraa rahi amid-hoe-raa, e na te
seil Oecuménic[iuo » te ohipa e tamau
i te area
noa,
taime.
Tei Evans ton ( Mari te ) to te apooraa
rahi putuputuraa hopea i le matahiti 1954.
E tupu faahou taua apooraa ràhi i te
matahiti i mua nei 1960 i Asia palia.
Aita
te
Ekalesia Katolika Heleui e le-
i ô i roto i tauSi;
apooraa' rahi ra, ua tono râ raua i te
tahi mau taata-hio no le faaroo i te mau
paraparauraa e te rnaii faaotiraa iid le ■
Ekalesia Katolika Roma
]io
apooraa.
auvaha ia putupulu i taua area ra, ua
rko râ tauà anotau peapea e te mauiui
rahi ra i te faaite hua’tu i te mau Ekale¬
sia atoa e e mea taiio ore roa ta ratou
iho mau mai-oraa, e e au ia ratou ia
tahoe oioi ia riro faahou ratou ei ite
mau no te Fatu.
que » ei ravea na te
no te
i te tahoeraa no Ta’na Ekalesia i roto i
teie nei ao poiri e le amahamaha. Eiaha; ..,
tatou e taoto e ara râ e haapao niailài.
la haamaitai mai te Atua ià outou e;e ia horoa mai i te ara no outou.
E rh'O
hoi te
«
Mouvement Oecuméni-
Atua
faaineiue:,
-
VE A
3
POROTETaM
No to tatou feruriraa
Aore hoi te Mesia i tono ia’u e ba-
«
haere râ i te Evanelia
petizo, e parau
te paari parau, o te rirohpi
tesataurooteMesia ra ei niea faufaa ore»,
eiaha râ
«
E
ma
faufaa ore ».,
mea
e mea
rahi., te
faufaa ore i robo i teie net ao.
E ere roa te mau mea iio te hautiraa,
notemau huru areare, mai fera te huru, le
mea
niau
Oriraa, te teaba, e e riro paha,
e
ohipa
}x)litika ia. E mea ohie ia tatou te
maitai i taua mau mea ra. E mea
liio
ra
te mau mea tei ore i itca hia
e tatou oia hoi, te hoe ohipa faufaa ore,
te ÿaime i ravehia’i taua ohipa ra, te
moni ta tatou i pau no le hoe ohipa manuia
lu atoa,
mai teie te huru, no te hoe oMpa
faaapu, e inaha ua moe ia tatou i to
tatou taime e ta tatou moni, no te haapiiraa * ta tatou mau tamarii, e inaha,
ua riro ia
ratou ei miau tamarii riariaj
e te
hupehupe.
ore,
E mana’o atoa tatou i-te mau boroaraa
i teie nei ao : te tusia no
E te ani nei tatou : Eaha to’na
Ua iteahia, oia hoi to’na manà
riro ei parau rahi, maroliia,
hia.
faufaa ?
rahi ua
e farii-
Mai te mau anotau matamua, ua
hia te evanelia i tera vahi i tera
afai
vahi
i te ma,u fenua atea roa, ua tanuhia te
satauro o lesiu Mesia ei tapa’o no te ora¬
raa mau e o te lauiraa no te mau taata
i te
faaite
mai le satauro
taata i te e’a mau no te parau
mau
lesu Mesia ia.
o
mau :
Ua
rahi.
rave
e
oraraa, no te mau taala itâatoa i
taparahi hia no te hau. te mau laatâ
ïâaroo no te mau anotau matamua i mûri
a’e i te revaraa o lesu, no te mau faehau
taime.
i teie
Taui i te taata, teie te liinaaro mau
lesu, e irili ia raton no roto mai i te
mau titiraa,
a faatiamâ atu ai, haamaXamarama’tu ai, i tei parahi i roto i te
peho no te maru-pohe.
o
fare « Tiamaraa, autaearaa,
faaiboitoraa » e aita tatou i ite i te auraa
mau no taua mau parau ra. E rave noa
tatou
ia
mau
tatou,
parau
no
te
haavare
e
huna i to tatou mau
to tatou mau raana’o
hoe
tapeahla noa’tu te mau pohe
i
o
te
roa
no
feia tei farii ia’ua ei
to ratou ora-varua.
lurau
tapa’o ia... Te hohoa mau no te
hara, no te ino no te mau taata. Ua ta¬
parahi ratou, e parau mau, ua taparahi
i te Faaora, i te Fatu, mai te mea e e
hoi mai oia i teie taime i nia i
to ta¬
E
hapa mau.
E
to tatou oimaa.
Te parau pinepincroa nei
tatou;
«Aita
lesu
oia i faasataurohia.
o
roae parau e
faaite, maori râ
eaha 'ia V
E mca
faufaa anei teie hohoa ri^rea, paruparu
tei riro ei meamaamaa iteHeleni, le Atiluda, o te hopea ia no te haavare, no
E
te
tp’na
parau
faufaa
no
lesu. "Ua faaite oia i to’ha
’ratiafaahouraa, lua parau mai 'oia. 0 vau
te tamaiti o te Atua » e inaha ua pohe ia
patitihia i nia i te sataui-o. Mai tei
•papaihia i te buka o Isaia » Ua amuiliia
‘oia e te feia rave hara ra : «Te tàpa'o
ia no te haavare, no te haama, te satauro,
e taparahi faaliou tatou ia’na.
tia ia Mo maitai tatou i te satauro,
fenua,
mea
no te
mea
o vau, o tatou,
o oulou tei
haavare i
te satauro. Ta hio tatou ia’ua,
e ite
atoa tatou e na te taata 'hara i
tairi i te taata hara ore, na to tatou ino
i patiti i te arenio ino-ore i nia i te raau
e ia haamâ tatou ia tatou iho e
tia’i, e
na taua haama ra e faatupu i te tatara-
o
E parau mau, e mea faufaa ore, te mau
e te mau mana’o atoa no te taata
irotoi to’na oraraa, Inaha ra ua faariro
hia te satauro o te Mesia ei mea faufaa
ore
ua
maere ix)a
tatou. E mca faul'aa
ore ia
te satauro,
tei vai i noloim i
eaha le
inaha,
te!
ixrhe. B
na
roto
olii]ra i ravelua e
taata i mua i le Satauro î
Ua vahavaha ratou i taua holioa rà. Ua
moe ia
ratou i le aunaa mau no to’na
huru. Ua faafaufaaore hia taua maitai
te
mau
ra
na
Ati-Iuda e tae noa'tu i te
parauhia bui-faaroo tei rave
te mau
A hio oulou i te tau no Paulo... Aita
anei ratou i amaliamaha na roto i to
ratou tiaturiraa i to ratou paari ?
No Paulo vau... no Kepha vau., no
taua huru ati ra na roto
le tahi pae i te tahi
Ua lupu noa
i te
mau
maroraa
pae.
E
iino.
ohipa
E
no
■Apolo vau...
Aita
riaria
tou
Uahamaua tatou i ta tatou moni, e ta tatou
mau taihaa no te hoe hopea maitai, no
te
faaore raa i
te tamai e peneiae, no
te faaoreraa i te hara ; ua tapa’o tatou
itetahi mau parau maitai i mua mai i to
Oia, ua haavi te pohe i le
hia milioni taata tei faaorahia
i te parau no te Satuaro ?
tahi pae tei
te reira.
atoa i roto
te
E riro atura ei e’a faateiteihia
amui i te fenua i le rai.
ere
te
tapa’o
no
ta tatou hara anac,
te hohOa ia no te aroha tia mau no te
aroha faito-ore
tae noa’tu i te
e
Lei haapae ia’na iho,
pohe, i te ijohe satauro
«
Ua faafaufaa ore hia te parau no te
Satauro i te tau i paepaehia’i te Ekalesia i nia i roaa ai ia’na te mau mana
no teie nei ao.
Noa’tu te raliiraa o le mau hohoa
lauro
rarehia ua riro te parau no
ei parau haaraoehia.
Na
Sa-
faaunaunaliia ( phu ario’) haapa-
taua
mau
parau ra
parau -tumu no te faaroo :
to’na ra mana faaora.
le Satauro
i faaatea i te
te satauro «j
Haamanao tatou ia Lutero. E monati)
kalolika oia tei hiaai nraui le ora e î
te hau ! ma te imi i te man ravea e ora’th
Ua tae atoa oia i
i te mau peu.
Rom a
e ua
ite oiai
ra. »
to’na tiaturiraa, e faaoi-e te Papa
hara o le taala tei puiuma il
nia i Le hue ea rahi paiumaraa tei paranhia te ea o Pilate, ua tamata’toa oia il
No
i teie nei ao, o vai te taata te
here i to’na Laata-tupu e o te farii i le
pohe ei tauturu ia’na ? « I to tatou vaiparuparuraa ra hoi i pohe ai te Mesia
i te tau mau ra, no te feia paieti ore ra.
E ore hoi le hoe e liaapohe no Le tairi
I
roto
taata
parau-tia,
hoe taata’tu i te
Ua faaralîi
tatou nei, i
ra
faaoromai ra paha le
pohe no te taata maitai.
e
te
Atua i to’na àTOlià ia
te mea te vai taata hara noa
nei â tatou, i pohe ai te Mesia no tatou
nei
i te
mau
taua ravea ra
Tei te
na
taue noa’tura
raa
ia’na
e
i te faaroo
!
reiraraa oia... Inalia faaroo
i te hoe reo rahi i te pii« e ora te taata parau tia
»
Tia’tura oia i nia ma te
ara to’na mata varua i
ua
».
raa
taa
ê roa.
haama rah||
te hoe araj.
ua
B
parau mau.
Ua riro atura te raaai tarava ei eà-turu
te tuati i te tahi hiti i te tahi hiti na
nia ae i te Abusohohonu teifaataa-êâ te
no
Atua e i te
taata hara. :
Ua ite papu oia, e ua faafaufaaore-noa^
hia te Satauro.
A hPo i te api i.
(
f^OROTEI’ANI
VEA
4
No
MOA
HEBEDOMA
to talou
feruriraa
Taatiraa^.
lOANE XII/12,13 ; E ao aéra, c rave
rahi to laiia feia i liaere mai i te oroa
Eaba lesu i farii ai i teie liuru arueraa.
ra, ile aéra e le bacre maira lesu i lerusalema. Ua rave aéra ra'ou i le amaa
tamara. e liaerc aliira e larcrei alu ia’na
No le niea ua it^s i te hora e haiamaitai
bia’i te Tamaili a te Taata nei. Ua ite
oia i te ]iübc, ua lia ia’na e ia fia'le
ia ora le Arii
biato’namana arii ci faaaraararaa bopea
i to Iseraeia. Ua riro teie ei tamata raa
e lia
pii atura
O
Iseracla
o
le
l'alu,
s.
« Hosana,
haere mai
:
lei
ma
le ioa o
bopea ia Iseraeia.
faaara ii' aa bopea ?
—
o
aloa uo te Tamaili a te
iiaiiaibia e le mau peropliela, ua
mau
parau
tàala i
bopc roa ra i le tupu.
Aila
leic.
mau
e rave
rabi le
E i leic Sabati o te mau amaa
979
tamabinc
a
( Diman-
) ua tupu le parau a
oaoa bua ua oe e le
Zioua e.... etc
‘Zekaria
A
:
Te ile uci tatou ia Icsu i le baerea
lia
Ilia i le aralai mai leriko, Belania
c ua lerusalema. O
le c’a Lcie ici malaro
Ilia i rolo i le ])aral>ole uo te laata Sa¬
maria bamaui mailai, o Ici ]iaraubîa e
Itae roa mai i lcie uci aiiotau « te c'a no
te loto»
( cbcmiu du Sang).
E boboa maere rabi leic la
Jici. Te ile uci talon ia lesu Ici
iioa ua
raro uoa
te ile nei tatou
te boc lavaua le
laaiu])u i to’iia ITaii.
Ua anaanatae ratou no to ratou
ua tac i te liora e
Iseraeia i nia ibo i te Hau
tatou e ite
liaere avae
ciuaba
ia’iia i nia i te Asiiii mai
i le mau vahi aléa,
e,
uoa
ra
ici patoitoi
i le uialamua i te mau opuaraa a te
Ati-Iuda e l'aa-arii ia’iia, e inaba te l'arii
lioa nei oia i la te liaa rabi mau l'aalioraa
i te mau labu i le vaiivau raa
teie ta ratou opuaraa,
oaoa
Lainàraa i le biero e o tei
i le Mesia tei liai bia e le
Ali-Iuda.
Aita lesu i baapac i teie tiaa rabi
ta tei pce ia’na, ua t'arii noa maira
Ita raton mau peu e i
;« Hosana »
e teie boi
i teie nei, c laaora ia
Hosana te 'l'amaili
ïia
ma
te Arii o
le ioa o te
2279; Mar.
13. )
taa-
oia i
to raton mau reo
te auraa' « la ora
matou i teie nei ».
a Davida, ià ora
Iseraeia o Lei liaere mai
Fatu. la maitai te basileia
to tatou metua ra o Davida, ci bau
rai e te liaaniaitai i te vabi teilei. (
O
Inaba
e
raa
i le
te mau auahi, aualii vaauahi i lutuibia ei taparalii
aito tei arotia i te poiri.
aiiia
ua
te
rua
mau
mau
to te
Mat.
11,9, Luk. 19/38; Ioa. 12
i
E
na
rolo i te maniiraa
toto, le taberaa
roiniata te mau mca ta-boe-ore, te Satauro i
tuu faaliou bia i nia i to’na vairaa mau.
Eila e nebeuebe ia taio i te rahiraa
feia teihamani inohiano to ratou
liaturiraa aucuc-ore i te faufaa no le
Satauro. »
o
te
_
Te
rpo
raau
ora
ia oia ei parau-tumu ? ei
faatupu tataraliapa, liaa ma-
ra
?
Eiaba tatou e bio i' te mau fenua alog.
nei to ratou buru e te utua.
ià polie oioi
atoa ibo tei ore
e, ua
e
oaoa
le
Abirioci ite
te
na
to lesu ibo aau
oia ia lerusalema,
i teie nei i te parau
eora’î
neirà ua moe
mata e ite: I te
to’na taria i te 'mau
(Luk. 19741,47) teie
ia
oe
rcofaateiteiraa ilaalipsana, ua
to’na Varna ite reo ê roa ite
faasatauro, a faasatauro
alu
faaroo atoa
pii raa e :
atu a faarue
i tena.
reira. E cre anei talou
tei faabosana noa i te Tamaili a Davklà
ma te anaanatae e te oaoa i te mau sabali e te mau mabaiia atca ? E inaha le
laid liioa nei. te taui iniiepine noa nei
latou i ta tatou bosanaraa mai te reo e,
R
faarue atu, aore au i ile i tena na
laata, a faarue alu. E riro ta tatou bosana raa ci mea fautaa ore. Eiaba tatou
e faarue ia
lesu, Leic te ravea, ia pohe
to tatou nounouraa i te mau mea o teie
uci ao na roto i to tatou nounouraa i te
mau maitai i te aro o lesu.
Ei reira e
nchenelie ai ia pii oaoa e, Hosana, Hosa¬
na, ia ora i teie nei e faaora mai ia raa-,
Eiaba tatou e na
tou
e
A bio
ra
ia tatou ibo.
Üa afai-ê-liia na te Satauro, hoohianâ''"
roto i te loto, ta te maraoe no lesu e te
i oaoa. Mai te
tabi pae aau i te
anaanatae, e to te. tahi pae
î to
i te aria te boe. Ua î
i te oto. Oia ia, ua oto
oena
te vai
i ite.
nahoa rahi
A
Tiabapa,
c
teie taata.
oia i paloi c ia bimciie bia le
faabosana raa iio’iia. Ua pii bia « Haleluia » te pebe ia tei iiebepebe bia no
te mau Oroà pasa- ]ieiieleko.sc e le patial'iro ci arueraa
te faufaa no te Satauro»
faarahi faaliou, aita i ma¬
lianahana, anaanalae, itoito V
parau e lOre to
taime i faaroo ai
Aila
Ronia
ia, oia lioi te mau Tabua, te mau pbarisea, le mau papai pa¬
rau, Ici
faabapa pinepine bia e les'ul,
feia aanjiio c te tcoteo aita roa ratou i
Ilia i Ilia i le c'a, c te mau amaa tamara
ta raton i laoraora e ta raton i tabiribilâ mai.
raa
e
in u.
O te feia rarabi
buru.
tatou ia lesu
No te mo’a
mau
O lesu
noa
saiia
pae.
ai ta oia i parau
tiaturi-
upootia’i o
basileia atoa, ua oaoa aloa ra¬
tou i le farcreiraa i lcie peropbeta rabi
C)
Ici faalu])u i le mau semeio e i le
mau obi[)a
aixilia e rave rabi. Ua oaoa
jiaatoa le feia no te atea ê tei tae mai i
lerusalema no te baapaoraa i te Oroa
Pasa. Area ra te vai nei te boe pae tei
ore i oaoa ; O vai ma tei ore i Oaoa ?
le
mca
Te ile
ia, noa’lu te oaoa no Zioua,
ratou i te liioraa i te tupii-
roa
le parau a Zckaria i to ratou liioraa
i le Mesia i nia ilio i te fanaua Aseni
o tei bacre
mai mai te io£i o te Fatu no
raa
rameaux
ra
mau
e
cbe des
Aita’loa oia i faaca faaliou, a'.ta i baapa’o ia’na ibo; ua faabapa, faaara, haamaraniarama
puai râ. Aita i mala’u i
mua ia
E-aisera, te huimana, te Papa e
I to’na
raa
le lieiieloma moà ta tatou
parau ici tupu i
baamauao ,nei.
roa
oaoa
ua
le
Parau
peu poiri e te haava,re, no le hoc pae rabi ra e rave hoata noa
i le mau ohijia o te faaroo !
mau
—
IJa ])arau ua lesii i la’na mau pipi' e,
inaha le liaere iiei tatou i' lerusalema e
te
Ua manuia ànei teie
Na roto i le
lesu
e..
Ei faufaa
i te
i te
tumu
na
tatou
ei faaoraraa
tei poiri, tei mcliameha
peu diabolo, tei haapa’o i te
taiata, taero-ava, mau titi no
hui-Laata,
mau
mau
]>eu
te taata e no Le mau peu.
Inaha nafca latou i taua faufaa ra.
Aita anei i faafaufaaore-hia na roto i
le tiaturiraa i to tatou paari 1 ei faahiahia
raa
i te taata, ei taa-arcarea-ràa hdi !
ici
ra
aore
faatupu raa i te tatarai te oraraa api.
hapa c hinaaro
na
roto ile
liaapa’o papau
noaraa
i
te
ohipa paieti
mau
roto i te mau peu anoi; ia tavini ta¬
te ino mai te rima aui c te maitai
mai te rima a tau.
.
na
tou i
na^
na
roto i Le baapa’o ore raa
roto
i le faarue
roa raa
i te
mau
ohipa ora e le tiaturiraa i te mau idola
no
teie nei ao.
,
V
E
a
inaha, ci faaitoitoraa ia tatou paatoa»'*
tatou i te parau ta lesu
baamana’o
i parau mai i ta’na mau pipi « Ei faaroQr
to outoii i te Atua » oia lipi, e tialuri- '
e liai tatou i le tauturu no te Atua.
S. .4. IMPRIMERIE DE
TAIIITr
5
VEA POROTRTANl
Fait partie de Vea Porotetani 1959