EPM_Vea Porotetani_195902.pdf
- Texte
-
Porotetani
JJoo i te malahüi hoê
:
HOK-AHURU TARA
Rédacteur
—
:
Daniel Mauer.
Te farara nei te matai i te vahi ta’na i binaaro
( loane 3/8 )
--
Te matai o Le lioe ia maaa te ore roa e
üchcnchc i le laata nei ia faalerc e ia
‘faaue ia’na. Eita c iiehenelie i le taala
ia lono i te matai i le 'vahi ta’na i
binaaro c aorc ia ia tapea i tematài, mâi
_;|,e
mea
oia te raatira o te matai e
opéré i roto i teie nei ao. Aita
ia faariro ia’na ilio ei uputa toino
i roto i to te Atua Basileia. Tei le
Atua anae te mana faalere, élei ta’na
tamaili ia Iesu.
ra
raa
ra ».
Te
e.
na’na c
Atua i tioroa i te mana laaterc no le
reira i roto i te rima no te laata. Te farara
nei te matai i le vahi la'na i hinaaro. Tei
le Xtiia anae te faalere, te opéré, te
lono i te matai i te valii ta te Atua i hi¬
te
naaro.
Oia’toa te Varua Mailai. O te hoe ia ma¬
110 nia mai no
ô mai i te Atua ra.
Taua mana ra te farara nei oia i te vahi
îa’na i hinaaro. E ere e tei te taata po¬
lie noa nei te opéré i te Varua Maitai.
E ere hoi le \'arua Maitai i te hoe taoa
tino o te nehiciiehe i te hoe lEkaliesia
na
ia A’avahi e ia opère i le
taata ta’na
i hinaaro e aore ia ia laiica na'na anae
ilvo. .Vila ! ia au i le mau parau i papai
hia no roto mai i le parau a.Le Alua
oia h'Oi le hibilia te ite nei lalou c. ua
horoa-hia mai le Varna Mailai i le feia toa lei faaroo ia iesu. Te farara nei te
^'arua Mailai i nia i le taata ta'na i hiulaaro e i nia i te niau Ekalesia aloa
ta.’na i faataa e i te mau ite no Iesu
Mesia e no la’na Evanelia i roto i Icie
•
.,,Mci ao. Eita e iielienehe i te lioe Ekak'sia
ia haru i te mana faatere i te Basileia
•o
te
Atua
i nia i
te
fenua
nei,
e aore
mau
Ekalesia
to’na ia
o
mau
rima
ohipa aniui i nia i te fenua iiei.
rave
Ua irili le Atua i te uputa rahi api, ohie,
lia latoii no
te feia liara na roto i ta’na
tanraiti ia Icsu^Mesia. Aita e fàufaa ia
tatou ia tonio na roto i te
tahi mau
upula è e te tahi mau arai ê ta te tahi
pae i tiaturi. A tomo na roto i te uputa
o
Te tara nei lalou^ te laata i te reira
horoa i ta te Atua no ô mai ia’na iho,
eiaha râ no ô mai i te hoe laata.
« I
arolia. mai te Atua i to te ao ».
( loane 3/16 ) Aita i papaihia e, i ai-ohai
mai te Atua i te hoe fenua, e aore ia i te
hoe Ekalesia anaè.
« I to
te ao taatoa
te
ta te Atua i
ora
.
iriti
no
Le taata’toa
teie nei ao,
oia hoi ta’na tamaiti o lesuMesia ( loàne 10/9).. Ua parau atoa Iesu
e, « 0 te liaere mai ia’u nei, e ore roa ia
e haapae
hia e au a. ( loane 6137 ). A
o
haere
hoe
afaro ia
Iesu
ra
oia
to
tatou
arai
( I. Tim. 2[5 ) to tatou Liai e te
Episekopoo to tatou Varna (I Petero 2/25).
roa
•
Te feia i faaroo ia lesu .o ratou ta’na i
maili ei hui arii i rolo i to’na Basileia.
Te haere nei raton ei ite no Iesu i roto
i teie nei ao. Te urne nei ratou i te taata’Loa i rolo i le maitai e le maramarama
o le
Mesia na rolo i le haapii “ e le
te jiarau a te Alua oia te Bibilia
ia ralou. Eita le Ekalésia mau e aralai
i le taala i le liai polie noa, -e aralai
râ ia latou i le liai mau oia hoi ia Iesu
iMcsia. ia au i la iesu iho i jiarau e :
«ei ite iio’u »'. Aita Iesu i jiarati e, ci
Te
haamau
nei te Ekalesia mau tei
le Atua i ta’na haapii raà
i nia i te bibilia oia hoi te parau a le
Atua, e i ravea e ite ai te taata i te aroha
aroha hia
le
e
Alua,
e ta’na ravea faaora i to te
roto i ta’na tamaili ia Iesu-Mesia.
Te Bibilia o te parau moà. ia i
papalhia e mea faaurua mai ^ te Varua Maitai
o
ao na
( 2 Tim. 3/16 ). Tei nia'lrtaua parau
te
ra
mana
o
Varna
te
Maitai
moa
te
no
paruru e no Le liai ia ore ia mou i te
enemi, ia vai noa le parau a te Atua ei
lamepa e ei Aveia no le Ekalesia i te
mau
ui
atoa
e
a
mûri
iioa’tu.
Te Ekalesia tei huna i te parau a te
Atua e tei ore i hinaaro i te taata iâ^
laio i
a te Atua, oia te bihiliaij
Aneli-Mesia to rolo ia’nai
ruri ê i te parau mau oia
te ]iarau
e Varua
tei opiia i le
lioi te mau
nei,
haapiiraa
Iesu
na
e ta
le
A|)osetolo.
horoa i
ite outou
to’u mau mono. Ua horoa hia
mai te Varua Maitai ei aralai i le Ekalesia
i mua e i roto i to te Atua hinaaro la’na.
Te Mirua Maitai, ua horoa hia ia i te
mau
Te. farara nei te matai
i l'olü i
teie iici
ao
e
o le Varua-Mailài
le vahi ta’na i hi¬
naaro, no te tomo i La’na i hinaaro i le •
e no te faatupu i la te Atua i hi¬
tomo,
naaro.
no
Ekalesia toa lei faaixK)
mau
ia Iesu.
A farü -tatou
na
i te hinaaro
rotq i te Varua Maitai.
K.
o
,
le
Atua
,
Oroinetua.
VE A
POnOTETANl
mau
Te
Tuhaa 2
Te hctamalaràà o te mau
Tuhaa 1
î
Te Ekalesia, ealm ia ?
Na te Bil)ilia ia tatou e faaile.
I te inatamua no te biika Ohipa a te
Ajjoselolo e taio tatou i te parau
310 te mau pîpi na lesu tei ûriüiia e le
Yarua Maitai c tei faaile hua’tu i teic
man
«O lesu te h'abu, te Faaora v,
2 i te irava
36, 1 lé na ô raa e : « ia ite atoa te
fetii O Iseraela e ua faai'iro-mau-hia oia
e te Atua ei l’atu e ei Mesia, o lesu mau
nei
parau
mai
jâ*
:
tatou i taio i te peiie
0 te Iiaamataraa ia no
te
.j>.
Atua
e
tei faaite papu ;
Ekalesia mau, o te Ekalesia ia Ici tilauhia e te Atua e tei pahono n:i rolo i le
la’h'aa e: «O lesu le Falu >.
titauhia
O lesu le
E ani paha outou c : Eaha hoi te
■Ekalesia i amahamaha'i 1 Eaha oia i
ore i
tahoe ai i roto i te la’iraa i le
Falu ia lesu V No hea mai te mau laa-êraa
ta ratou i ite i rolopu i te mau
haapaoraa ?
Te
i
'
parau
i te
20
hoe
tau
roo
i
Fatu.
;
rahi
0
teie^VTatou, tei fanaii
le tenetere, ua fanau ia
i vavalri- aena-hia’i le feia
matamua roa no te
ile hia le maroraa i le i)ae
te
rolopu
oia i to Ephesia, i te pene 12 mai
28; 1 Korinetia 1712-13;
le
palu-atoa-hia outou e ana ia riro ei
parahiraa no te Atua i te Varua ra».
lia
Tei
raa ;
e
«
i faaroohia’i
vahi
te
piiraa
te
te
0 lesu te
O lesu
anae
Raatira
Haava.
te
no
Fatu
».
te Fatu, oia'nae te upoo,
te Ekalesia, oia’toa’nàe te
reira, aita roa c tia i te tahi Eka¬
lesia ia parau e Ici ia’na iho te parau
No
e oia te Ekalesia mau
aita’tu. Aita
hoi c lia i le Ekalesia Kalolika Roma
ia pai'au e oia te Ekalesia mau hoe roa
aita'loa hoi e tia i te Ekalesia Porote-
mau
tani,
e aore
ra
i te talii
alu
Ekalesia.
O lesu anae tei ite i te mau melo no
to’na Ekalesia tei purara i rotoM te mau
Ekalesia no teie nçi oa.
‘ '
hi teie nei, aita’tu
i te mau Ekalesia, maori
hua’tu i to raton Fatu hœ
te
oliipa e au
râ ia faaite
Toa
ia lesu-
Ekalesia,
i'aaroo i
Galatia 2/11.
mana’o politika no te mau
mau
Eme-
Roma i roto i te Ekalesia, no le
faaupootia i te lahi i nia iho i te tahi.
No te reira mau tumu i tupu oioi ai te
mau maroraa e te mau peapea e le mau
pera
lahi
Te
i
peapea
Ekalesia.
rahi,
o
te peapea ia
rolopu i le palereareha no
Kotalinopoli
( Constanlinople ) e te episekopo no Ro¬
ma. Te hinaaro ra le episekopo no Roma
e
i
ia riro oia ei papa, oia hoi
nia iho i te mau ekalesia
atoa
no
teie nei
ao.
ei pope arii
cherisetiano
Ua patoi Le paterea-
Kotalinopoli ia’nà, e ua taa ê
ia’na, 1 mûri iho ua tamata raua i te
reha
no
tahoe
faahou.
Aita
râ i
maoro
ua
haa-
faahou le
peapea, i te matàhitfi
laa-ê roa raua. Aita te ]!alereareha
i hu’ii i te epikopo Roma ei ])ope arii ;
aila oia i farii i te faaueraa na te papa
c eiaha te
mau perepitero ia faaipoipo;
aita'üoa hoi oia i farii e ia riro te reo
latino ei reo hoe roa no Le Ekalesia i
inata
1054
ua
le
purcraa.
No reira, mai te matahili 1054 ua amaha te Ekalesia i na haa|)a’oraa e pili :
Mesia. No reira
hoi, e au i te mau Eka¬
hiopo’a maitai ia ratou iho, e
lesia ia
ia faaafaro
i to
ratou
huru
e
tOL.ratou
e ta ratou mau haapiiraa, ia
to ratou faaiteraa i to ratou
Fatu ia lesu i roto i teie nei ao.
1 )
Te
mau
jieu
i te
roa
Exmopa.
riro lesu ei Fatu hœ roa, ei
fthi rahi no te tahi Ekalesia., e riro ihoâ
xa taua Ekafesia ra ei Ekalesia mau.
Eglise
Orthodoxe
»,
oia hoi
Katolika Heleni, tei taamu
Ekalesia no te hitia o te râ i
Ekalesia
te
tano
E ia
«
mau
2) Te «Ekalesia Katolika Roma»,
taamu i te mau Ekalesia no te tooa o
râ i Europa.....
c laaile uoa
hia nei
la ou-mana’o luinu e te hinaaro mau
te mau
Reformateurs > matamua.
No "reii'a
tou
le
.
l'aaliliaifaro.
Ekalesia', oia hoi
no le Ekalesia Roma ; ua mauao ratou ee nehenehe ia purumu e ia horohoroi i
[emau peu laa-è huru rau tei haapu'.upulu
noa hia i rolo i te lïkalesia e
Ici faaino
i to’na hoa mau, iia tiaturi ratou e c nehenehe ia faahoi ia’na i to’na hurn malamua i laaileliia mai
e le Evanelia, Aita
rà *.e reia mana iro le Ekalesia Katolika
l'e hinaaro
mau
ra
ratou c
i le haerea no to ratou
Roma i farii i la
ratou mau
parau
(
e uâ
iK)a i le mau « Reforma¬
ia Inina i ta ratou i parau ma te
fa,ahcpohe])o
Ua laa-è to te lahi mana’o i to Le taJü
i nia iho i te mau parau tumu no te
faaroo ; ua hinaaro te tahi i te tiarau
leitei i nia ae i lo’na mau taeae ; uà o
Atua
i pahonohia’i to te taata faa’i-
faa-
i le mau taeae cherisetiano. E
nebenehe.ia outou ia taio; Mataio 20/20-
amaharaa i roto i te
.Tcibea hoi te Ekalesia t
i te
haapa’oraa e rave rahi.
Te faaau nei Paulo i te Ekalesia i le
hoe fare tei patu-inaite-hia i nia >i le
ol'ai tilii, oia hoi ia lesu. Te papai nei
ua
tei ;au ia
ma,tamua,
haamana’o,
na
]»[ai
irava 20 e tae noa’tu i te j'irava 22 :
« i
patu hia i nia iho i te niu a te mau
aposetolo e te mau peropheta ra, e o
îcsu-Mesia iho le tihi rahi ; no’na te
fm*e atoa i te ati-mailai-raa ia’na ra, i
riro ai ei hiero mo’a no te Fatu ra ; e
Ekale>-^
Te piti 0 te amaharaa rahi no te
sia o te Reloromatio ia. Fila hoi c nehe-nehe i teie laime ia talara ])apu i te inan;
tumu i haamalai taua taiiiraa rahi ra..
iio
tatou ia
te Ekalesia.
Ekalesia, o te feia ia tei
Te
e
nei
ta outou i faasatauro
nei à
lalarahia te parau no te Ekalesia
faaile-papu-hia leie parau nei : « Te
Ua
ua
e
amahùmâhàrûa^
Ekalesia
tei
te
teurs
»
faahapa ia i-alou iho. Ua ite râ te mau
« Réformateurs »
e, le mau parau ta i-alou
i parau e te mau mea ta ratou i ani, o
te ])arau ia no te Evanelia, e. aita i tia
ia ratou ia huna i te rcira.
1 reira hoi to te papa tiahiraa ia Lumâ i rapae i le Ekalesia Katolika, “jt,
Roma ( Ecümiuunicalion ). Na’na hoi te"''
amaharaa i faalupu. no te mea e nunaa
rahi Ici ])ee ia Lutci'f) mâ no to raton
ileraa c, tei rcira te parau evanelia mau.' "
tej'o
E leic- nei, îiita’tu ai la te mau « Reformaleui-s » e ravea, maori rà ia riro
raton iho ei liai e ei orometua no laua
nunaa i faaixio m, ia faalia c ia faanahonaho ratou i te lahi Ekalesia api. Le tahi
l/kalcsia faatitiaifarohia, te, tahi Ekalesia
tei au F te Parau a te Atua. O la raton
ia i
rave
ma
te itoito.
leie
nei, i te tau hoitea nei, ia hiohia
no te mau faaroo i roto i
nei ao, e ite tatou c c toru haa[)ao-
ra;i
cherisetiano
E teie
te tahi
1- Te
2- l'e
3
-
^
holuo’a
Te
mau
raralû, oia hoi
;
Ekalesia Katolika Heleni.
mau
mau
Eka.csia Katolika
Roma
Ekalesia Poroletani.
E e ite atoa tatou e huru faite te rahiraa feia faaroo i ijpto i taua na haapao¬
raa
nei _e loru.
E hotna
tahito roa
here^, taua mau parau c mea
ia, Aita tatou i ite mata i te
l'cirà. Te raliiraa no tatou ua fan;in ia i
rolo i te lahi amaa no taua na haapaoraa
ra e toru ; te
tahi e Katolika Heleni, te
tahi e Katolika Roma, te tahi atu ©Po--'
rotetani mai ia tatou i fanau i roto i te
tahi nunaa, a riro atu ai tatou ei taata
farani, paretane, rutia e te vai alura...
'
A hi’o i te api 3.
VEA
No to tatou feruriraa
E ava’e parau
Pipiri, le
ore
rahi te ava’e mati
te
ra
O Pipiri :
O taa-oa, le oie l'a
Mali-Epcrera.
Pipiri ia Fcpiiare : O Pipiri-maa-le t'e-
hi ai atu
«
ile
€
vahiné.
le
E parau lahito
le
c
.4
i
te lioa
te
le Iroa here
O
e,
lara
fare,
c
ore
ia, Utautaraa
honurii
nnii uiui
ia Mali-nm—te-lai le vahiné:
:
le
O
:
roa
aéra
inarama
o
le hieix) i te niahana toru
Adora.
;
9715,19)
TAIORAA RO MA
Mali,
o le ioa ia
felia-ura.
le
FEPUARE
781
te
no
juihapa
Eaha
Mali ?
roa
hoi
lia ia
:
no te
idolo
o te
taina’i
M.F.
28:
( oia hoi mat.
Bapetizo iarereiraa ia lesu.
i te
o
Arenio
ale
Atna ; »
le
Anederea,, Simona Petero e
22
le
lcre
hia e te
Amaa.
tatou
FEPUAPiE
-
?kIATI
o
Nazareta, haere
c
atura oia i Kapere-
naumi.
MATI, M, F. 29 ( mat 782
no
Borna ).
Te faaora
nei oia i te hapepa e i te
laeiro, Tavanano le Sunago
vahiné i polie i te tapahi. I reira
a
!oa lo’na faaora
tapo
e
raa
Lo’na liavani
i le mata
raa
i
na
no ua
ma
demoni i
rapae l le lioo Laata. Ua titan oia i le
teiona ra ia Levi Alephaia (mataio’), ei
pipi na’ua.
*’
'
MATI, M. F. 30 (783 na Roma)
Te haaiiii ra lesu i noto i te Sunago i
Kaperentiunii i le parau no le pane iio te
ra’i mai
e te
te laala ia’na
o
lo’na
maheaitii nei te rahi raa o
lo’na faaite raa i te liuru
no
polie.
no
Roma ).
To lesu iaalia faahou raa ia Lazaro
mai te polie mai. ( O vau te tialaaliouraa
te Ora). Te manaonao nei te mau
ma te taià i to raton tei-e i ludea.
>
*
avae
e :
ei baamanaoraa ia i toi
i lerusalema ma te faahosana
te
29
te
0
lesu Mesia.
haapiiraa rahi ra ei omua
haapiiraa raid tcilei ( Unh'ersilé ) no Tiniva. E horoa le rururaa ralii
i le hoho’a i nia i le tuala])aparaa o Le
Referonialio, t'i faaile raa i le fanau raa
o te
haapaoraa porotetani c lo ua tupu
raa na
Europa e to’na ])arareraa na te
MATI
To lesu
l'aaineine
Sabati
tiujaahoii
nci,,'
ao
Na
i
pipi
Epluaraima i
Ik> na ..tere Eopea i lerusalema i te oire
arii te» Tapaialii te map peropheta. Hae¬
raa
rahi
( 1 Korin. 15/‘57).
oie
E lu pu te
1960 le titan
meto
no
te
formée.
Me. Ei
rahi
e
ua
15
malahili
Eka'eisia Amui i le
lupu
ai te
matahiti
400
1959
te
no
ao
raa
nei.
te
le
malahili matamua Ici lupu i te oire pu
no l'arani i
te malahili 1559 i titau hia'i
le mau hui faaroo i laua rururaa ra mai
te itoilo.
Ei
i laua rururaa ra, e tupu
Evanelia i NOYON le oire
i fanaii ai .('.AL\'i.\ i le inalaluti 15U'J.
I te Sabati i mûri iho oia hoi i te 31
no
Me e tupu te tairururaa rahi îTiiiiA'a. ' Genève
e lupu ai le pure raa rahi
i le hicro Saint Pierre.
omuaraa
hoe
te
lere
Eiaba
raa
o te
o
îe
mau
na
hoi latou
roto i
pdipoi ae i te 1 110 Tiunu ei roto
hicro rahi a CALVIN, tei l'aaapi
faahou hia, e tonohia ia na roto i te
hoe inircraa rahi, e tairuru ai te mau
hia'i te mau mono
e te feia atoa p au
mai.,
Tei rolo i taua hiero ra to te Orometua
tuiroo ra o .lolrn KNOX ao’raa i mua i
te laata parebane tei haapucxrà hàere i
Tiniva i te tau i hamani hiohia’i te mau
e
faarahi i
te laora i
le
ê
taa
te_ ofaii le.talii
,
haapaoraa i te tidii haapaoraa. .V aroha
râ talon ia lalou iho, to te tahi liaapaoi lo
e
parahi
e
te
te
lahi alu.
Eiaha’toa rà tâtou
noa ma te feruri ore. i le tumiu
110 to tatou mau
amaharaa, ema te jreapiea
ore i te hioraa i to te Ekalesia amahaniaha. E au ia tatou ia rohi i le haatatata
i te mau haapaoraa le tahi i le
tahi,
imi
i le
no
ravea
e
le Fatu
tahoe
ohipa matamua no laua
faahohonuraa ia i to
tatou iho haupaoraa. Ua na
lahi mau amaa porotetani
ra, o te
to
te
laanou
l te
mau
ai
laahou
lesu Mesia...
110
Te
maimiraa
tatou ite i
reira jhoâ
lei tahoe
mataliiti i mairi.
E noa’tu to te Ekalesia Katolika Roma
mana’oraa e oia anae le Ekalesia mau,
e aila’tu e lahoeraa maori
râ na ix>to i
to le feia hairesi hoiraa la'na. Le vai noa
ra le
tahi mau perepitero noua ra tei
rohi roa i te imi i te tahuri i Le mau
]iatu faataa-ô i te Ekalesia Katolika e te
Ekalesia Poiotctani. Q le hoe no ratou, o
Couturier to’na ioa, Ici papai e : :: Aita’ te
mau patu faalaa-ê etae i te rai ». "^ia’toa
tei ]iarau ma te itoito e ; « Ua riro paatoa
ta to U ei hairesi i mua i te Ekal esia hoe roa
mûri alu tei hinaarohia e lesu -Me¬
sia ».
no
i le
Ekalesia atoa e ütau
no te mau Ekalesia
te mau pute c ra\\,
faaile mai i le mau
amahamaharaa
-
Ekalesia BéE titau hia i Paris i te 27 no
baamanaoraa i te rururra rahi
o
te
,e
i roto i te Luata])apa o Le
haapaoraa Porotetani.
moe
raa
le Ekalesia
mau
o
e
e
Te haamafâraa
raa
réformées
milioni
tei
lupu
i Paris
:
.
lubili aie Ekalesia
i
mau
Farani
rururaa
Ekalesia
mau
hohoa
lubili
te
hia
R. LEENHARDT.
o
laua
110
peu
t'aaineinc
Ici
Tuatirra^.
ia
raa
le
no
Orometua
te mau
o
( Anniversaire )
Ei
.
pipi i te Sabati
mau
la
FEPUARE M.F. I TE PAE HOPEA
{ 784
ia haamauao
Te 400 raa o le oroa
:
ta’na liaapiiraa i roto i te inau Sunago.
I Nazarcta to’na laio raa i te tolm na
Ioa ne, e no le inea, ua patoi etacta hia e
le
i teie
faahanahana tatou i te rê rahi lei ixraa
mai ia lesu no roto i to’na liafaaliouraa.
la haamailai hia te Alua o tei horoa
mai i le rê no latou e no to tatou Fatu ra
To Icsu hoiraa i Galüca e ta’na seineio
malatnna i Kâna. Te liaamata nei oia i
e
Inirii
a
Ua riro taua
raa
:
laua avae ra to Nalanaela fâ’iraa ia lesii ei Arii no Iscraela.
IX)lii iti
Orometua
Otue i Malman
i te
latou
mau
raa
le mataliili 1559 ; ci fivaineine raa i Le mau
faatere no te Ekalesia e 110 le faalere
raa lenua hoi.
e
"'oPhilipa ei i>ii)i. 1
to
raa
to
to te
i le faaLei*e
ae
raro
TUDOB.
Ti'i reira to Taravino haapii raa. Ua
faalupu oia i le haapiiraa rahi liibitia i
I le 27 i te mahana maha : i l'aaliahia’i i te Oroa pasa ali-Iuda i reira aloa
to’na haamau raa i te Oioa Pasa Keresitiano. « O tau lino teie, tau loto teie, e na
reira outou ei manaoraa ia’u.
I
liau Roma. )
To loanc
«A hio na
tomohia nci
"
;
Marie
FA te 5 no teie rmae, ei baamanaoraa
ia i to l e Evanelia taeraa mai i te l’enua
nei.
lesu
puai e te lianaliana ( FeEzera O/lô ).
(Esetera 3/^13
e no
ia
I
auraa
puare-Mali
E oti
mau
txirotetani i
Acro.
TAIORAA ATI-IUDA
Adora
pipi i leriko, fa-
raa
I TE 7 NO M.\TI
E
o
mau
mai i Tahiti nei, ua
Mitionare .Tei tapae
mai i Matavai i te Sabati 5 no Mali.
Ua boe mai to Paea e to Arue no te hoo
i te mau taibaa rii.
».
i tua.
ii]ioo
E anolau
oe
lesu Lae
roLo i la’na
na
ia Fepuare-
I le tua
uni. ia
nua
la’na
o
To
niaa
Mati.
te
e
3
Zakaio. O le Sabati hopea ia.
MATI M.F. 1797 ( 2550 no Borna)
alura i
aea
I 'l E TAIORAA ÏAIiriI
*
alura oia
re
POROTRTaM
No
1
reira, e au i te feia faaroo i roto
haapaoraa ia rolü i te imi i te
le mau
tahoeraa
naaro
maiti
na
mau
no
loto i te feruriraa i te hite Atua e no to’nai Ta-
no
lesu-Mesia, te Fatu
no te
Ekale¬
sia.
E.
Iritihia
na
roto i te
reo
STUSSI
Tahiti
e :
A. JACOT
;
VEA POROTEI’ANI
i
1)
Te Evanelia a
Luka
11 -17
i
Ua i'aaite hia i roto
mua noi le maii tumu
tcie
Evanelia ia
na
irava mata-
i papar al o Luka
Teophilo, (irava 1-4).
Tcie te luiru o le hacrea o
laiia ha irava ra :
te maiiao
i roto i
Ua jiapai o Luka i teic Evane¬
lo’na hoa ia Teophilo
lia ei I'aaite papu i
i te mau parau no
‘
lesu.
hia taua mau parau
i roto i le Ekate feia tei haa¬
pii ia’na ra aita ratou i Lualapapa mâitai
i te mai! parau no lesu, ua haapiirii valia
2
) Ua haapii rii
Ie.su ra ia Teophilo
lesia i Anetiohia. Area
no
ralou
noa
3
e mea
jiapu ore
ni.
ratou
lesu
A])Qselolo i liaajni
) .Vrea le lahi pac, ua lamala
lualapapa i le mau ])arau no
i le
ia au i la te mau
mai ia ratou ra, aila
rà taua feia râ i
maitai.
4) Xo reira i mauao ai o Luka, e
mea
lia roa ia ]>a]>ai oia i taua mau
parau uo lesu tei haairutu liia e ana
mai le malamua mai â c tae iioaMu
i te hopea, oia hoi mai te fanau raa
no lesu
e tae noa’lu i lo’na rcvaraa i
haapapu
nia i
le rai'.
Na Luka iho i faaite i te reira i lo ua
hoa tuii'oo i te na ô raa e ; O vau atoa
nci hoi. iho ie mea wi Uea papu hia e au
ie. mau pa.rau una
( te Conlueianisme ) i te hoe huru oraraa
huru ê no le haajiao raa Keresitiano.
Ua lapca râ te nunaa tinito i te tahi mau
manao ( e te mau
peu tupuna ) te pure
ra i te mau tupuna.
inài e le¬
David a.
( Te vai atura
—
mai
e
Arii
rahi.
pupu e rave
i te faaroo te,
Na roto
huaai
i Tinito,
TE MAXAO NO TE TAATA PAPAI VEA
hova.
i te
mau
o
Aininadaba ei
i tcie nei tualaiiapa raa, ua
ile atura raton : e huaai o loane Bapetizo
no Aarona. No roto i te uluafare o Aarona
te vahiue matamua i maiti hia te na
mua o ie Mesia
ei faaineine i te e’a O
le Arii o Iseraela.
Ua fanau mai o loàne Bapetizo no roto
mai i te huaai lahu’a o Aaixrna.
l.îa faiiau raaiyeUle .Mesia no. roto mai
e
hia to’na
melo, e 500 Orometua
le lahi atu puini Keresiliano no roto
mai i te
E huaai atoa le vahiné a Zakaria o
Elisaheta no Aaroua mai tei faaite hia i
le irava 5 vahi hopea « No te mau tamahinc a Aarona laua vahiné ra, Na roto i
to’na ioa e ite atoa tatou e, é huaai mau
laua vahiue ra no Aarona.__. I lae â hoi
io’a lo te vahiue a Zakaria
le vahiné
a Aarona
le tupuua vahiné o Elisaheta,
teic to’na io’a o Elisaheta. ( Exodo VI/23).
Ua rave ihorâ Aaromr i te tuahine o
Te
jnipu i faahili hia ua mairi
i te Ekalesia a lesu Mesiay
te vai ]-a e 500.000
1SJ7 ).
ia auraa. «'Te tapii a lehova
no te io’a Zakaria « llaamdnap
i teie nei roo ua faataa hia i
Ekalesia e pili 30.000 melo i te
hoe, O laua mau puiru ra i te fenua
])upu
]m]m
ra.
Ntiasona ia jOhisahela a
vahiné na'ua.^ I roto o le reo hebera,
io’a Eliseba e te io’a Elisaheta, hoe
darhistes,
mau
jreulccôlislcs, etc proshyteriens.
I rolopu
raua
( Exodo 27/'2t ;. (Numera
mau
i loua
leie
k'
e le oto, oia hoi te
vahiue orometua no
.Vi'ER.V ( Raiatea ).
Ua tae raua i roto i te liaapiiraa oromeliia i Tahiti i j'aro aè i Le faalercraa
a De Pomarc. E i
le 18 uo Tilema 1921,
ua
riro raua ci orometua i
te Pairoita
Avera. U a riro teie nei vahiné, ei vahiné
iloito rahi, c le laui ore i nia i tona
Toi'oà, ua au oia i ta Paulo i jiarau i te
Philip! 1/21. Tau iho nei, ia or a vau ra,
ei Tara ia no le Mesia, e ia polie au ra,
c riro ia ci mailai no’u.
Malahiti maoro loua
i^ai noa raa, i roto
.J
ua
unii inalatu, aita rà oia i faaea ï
ohipa a le Fatu. E i te 23 no X'ocraas.
])ii mai le L’alu i loua Taviui vahiue.
E i-a\'e lahi le
hunaraa. ua lae na
hali e farerci i le
Ua faalere hia teie
■
Lei tae i lo’na
Peretile.ni i te po Sa-
la.ila
uluafare ati o Tunui.
nei hunaraa e Puhiava oromcUia e, o Raanui oromelua.
No reira te faaite nei o Vca Porotelani i to’na .\roha lahi ia Tunui
oi'oinetua,
tei riro ei matahiai>o no te mau oromelua
o te Tuhaa IV.
A' haere
la
e
i te liopea.
i le malahiti api,
Tuteao Oromelua,
lae hoa’lu
ora na
Fait partie de Vea Porotetani 1959