EPM_Vea Porotetani_195902.pdf
- extracted text
-
Porotetani
JJoo i te malahüi hoê : HOK-AHURU TARA
Rédacteur : Daniel Mauer.
—
Te farara nei te matai i te vahi ta’na i binaaro
( loane 3/8 )
--
Te matai o Le lioe ia maaa te ore roa e
üchcnchc i le laata nei ia faalerc e ia
‘faaue ia’na. Eita c iiehenelie i le taala
ia lono i te matai i le 'vahi ta’na i
binaaro c aorc ia ia tapea i tematài, mâi
oia te raatira o te matai e
na’na c opéré i roto i teie nei ao. Aita
_;|,e
mea
ia faariro ia’na ilio ei uputa toino
i roto i to te Atua Basileia. Tei le
Atua anae te mana faalere, élei ta’na
tamaili ia Iesu.
ra
raa
ra ».
Te
e.
Atua i tioroa i te mana laaterc no le
reira i roto i te rima no te laata. Te farara
nei te matai i le vahi la'na i hinaaro. Tei
le Xtiia anae te faalere, te opéré, te
lono i te matai i te valii ta te Atua i hi¬
te
naaro.
Ekalesia
to’na ia
o
mau
rima
Ua irili le Atua i te uputa rahi api, ohie,
lia latoii no
te feia liara na roto i ta’na
tanraiti ia Icsu^Mesia. Aita e fàufaa ia
tatou ia tonio na roto i te
tahi mau
upula è e te tahi mau arai ê ta te tahi
pae i tiaturi. A tomo na roto i te uputa
te
ta te Atua i
ora
.
iriti
no
Le taata’toa
Te tara nei lalou^ te laata i te reira
horoa i ta te Atua no ô mai ia’na iho,
eiaha râ no ô mai i te hoe laata.
oia hoi ta’na tamaiti o lesu( loàne 10/9).. Ua parau atoa Iesu
e, « 0 te liaere mai ia’u nei, e ore roa ia
e haapae
hia e au a. ( loane 6137 ). A
Oia’toa te Varua Mailai. O te hoe ia ma¬
na 110 nia mai no ô mai i te Atua ra.
Taua mana ra te farara nei oia i te vahi
îa’na i hinaaro. E ere e tei te taata po¬
lie noa nei te opéré i te Varua Maitai.
E ere hoi le \'arua Maitai i te hoe taoa
tino o te nehiciiehe i te hoe lEkaliesia
haere
^'arua Mailai i nia i le taata ta'na i hiulaaro e i nia i te niau Ekalesia aloa
ta.’na i faataa e i te mau ite no Iesu
Mesia e no la’na Evanelia i roto i Icie
•
mau
ohipa aniui i nia i te fenua iiei.
rave
o
ia A’avahi e ia opère i le
taata ta’na
i hinaaro e aore ia ia laiica na'na anae
ilvo. .Vila ! ia au i le mau parau i papai
hia no roto mai i le parau a.Le Alua
oia h'Oi le hibilia te ite nei lalou c. ua
horoa-hia mai le Varna Mailai i le feia toa lei faaroo ia iesu. Te farara nei te
.,,Mci ao. Eita e iielienehe i te lioe Ekak'sia
ia haru i te mana faatere i te Basileia
•o
te
Atua
i nia i
te
fenua
nei,
e aore
« I
arolia. mai te Atua i to te ao ».
( loane 3/16 ) Aita i papaihia e, i ai-ohai
mai te Atua i te hoe fenua, e aore ia i te
hoe Ekalesia anaè.
« I to
te ao taatoa
o
teie nei ao,
Mesia
afaro ia
Iesu
ra
oia
to
tatou
arai
hoe roa
( I. Tim. 2[5 ) to tatou Liai e te
Episekopoo to tatou Varna (I Petero 2/25).
•
Te feia i faaroo ia lesu .o ratou ta’na i
maili ei hui arii i rolo i to’na Basileia.
Te haere nei raton ei ite no Iesu i roto
i teie nei ao. Te urne nei ratou i te taata’Loa i rolo i le maitai e le maramarama
o le
Mesia na rolo i le haapii “ e le
horoa i
te jiarau a
haamau
nei te Ekalesia mau tei
le Atua i ta’na haapii raà
i nia i te bibilia oia hoi te parau a le
Atua, e i ravea e ite ai te taata i te aroha
le
o
e
Alua,
ao na
e ta’na ravea faaora i to te
roto i ta’na tamaili ia Iesu-Mesia.
Te Bibilia o te parau moà. ia i
papale mea faaurua mai ^ te Varua Maitai
hia
( 2 Tim. 3/16 ). Tei nia'lrtaua parau moa
te
Varna
mana
o
te
paruru e no
Le
liai ia
ra
Maitai
ore
ia
no
mou
te
i te
enemi, ia vai noa le parau a te Atua ei
lamepa e ei Aveia no le Ekalesia i te
mau
ui
atoa
e
mûri
a
iioa’tu.
Te Ekalesia tei huna i te parau a te
Atua e tei ore i hinaaro i te taata iâ^
laio i
te ]iarau
a
te Atua, oia te bihiliaij
e Varua Aneli-Mesia to rolo ia’nai
tei opiia i le ruri ê i te parau mau oia
lioi te mau haapiiraa na Iesu e ta le
nei,
A|)osetolo.
te Alua oia te Bibilia
ia ralou. Eita le Ekalésia mau e aralai
i le taala i le liai polie noa, -e aralai
râ ia latou i le liai mau oia hoi ia Iesu
iMcsia. ia au i la iesu iho i jiarau e :
«ei ite iio’u »'. Aita Iesu i jiarati e, ci
ite outou no to’u mau
Ua horoa hia
mai te Varua Maitai ei aralai i le Ekalesia
i mua e i roto i to te Atua hinaaro la’na.
Te Mirua Maitai, ua horoa hia ia i te
mau
Te
aroha hia
Te. farara nei te matai o le Varua-Mailài
i l'olü i
teie iici
ao
e
le vahi
ta’na i hi¬
naaro, no te tomo i La’na i hinaaro i le •
tomo, e no te faatupu i la te Atua i hi¬
naaro.
mono.
Ekalesia toa lei faaixK)
mau
ia Iesu.
A farü -tatou
na
i te hinaaro
rotq i te Varua Maitai.
K.
o
,
le
Atua
,
Oroinetua.
VE A
POnOTETANl
mau
Te
Tuhaa 2
Te hctamalaràà o te mau amahùmâhàrûa^
Tuhaa 1
î
Te Ekalesia, ealm ia ?
Na te Bil)ilia ia tatou e faaile.
I te inatamua no te biika Ohipa a te
Ajjoselolo e taio tatou i te parau
310 te mau pîpi na lesu tei ûriüiia e le
Yarua Maitai c tei faaile hua’tu i teic
man
nei : «O lesu te h'abu, te Faaora v,
jâ* tatou i taio i te peiie 2 i te irava
36, 1 lé na ô raa e : « ia ite atoa te
parau
mai
fetii O Iseraela e ua faai'iro-mau-hia oia
e te Atua ei l’atu e ei Mesia, o lesu mau
nei à ta outou i faasatauro nei .j>.
0 te Iiaamataraa ia no
e
te
te Ekalesia.
Ekalesia, o te feia ia tei
Te
Atua
e
tei faaite papu ;
titauhia
O lesu le
Fatu.
;
'
Ekalesia mau, o te Ekalesia ia Ici tilauhia e te Atua e tei pahono n:i rolo i le
la’h'aa e: «O lesu le Falu >.
E ani paha outou c : Eaha hoi te
■Ekalesia i amahamaha'i 1 Eaha oia i
ore i
tahoe ai i roto i te la’iraa i le
Falu ia lesu V No hea mai te mau laa-êraa
ta ratou i ite i rolopu i te mau
haapaoraa ?
Te
parau
rahi
teie^VTatou, tei fanaii
i te
20 0
hoe
tau
le tenetere, ua fanau ia
i vavalri- aena-hia’i le feia
roo
i na
haapa’oraa e rave rahi.
matamua roa no te
ua ile hia le maroraa i le
i)ae
te
rolopu
oia i to Ephesia, i te pene 12 mai
28; 1 Korinetia 1712-13;
le
peropheta ra, e o
îcsu-Mesia iho le tihi rahi ; no’na te
fm*e atoa i te ati-mailai-raa ia’na ra, i
riro ai ei hiero mo’a no te Fatu ra ; e
palu-atoa-hia outou e ana ia riro ei
parahiraa no te Atua i te Varua ra».
lia
Tei
i faaroohia’i
vahi
te
te
te
Atua
piiraa e i pahonohia’i to te taata faa’iraa ;
«
0 lesu te
O lesu
anae
Raatira
Haava.
no
te
Fatu ».
te Fatu, oia'nae te upoo,
te Ekalesia, oia’toa’nàe te
reira, aita roa c tia i te tahi Eka¬
lesia ia parau e Ici ia’na iho te parau
No
e oia te Ekalesia mau
aita’tu. Aita
hoi c lia i le Ekalesia Kalolika Roma
ia pai'au e oia te Ekalesia mau hoe roa
aita'loa hoi e tia i te Ekalesia Porote-
mau
tani,
e aore
ra
i te talii
alu
Ekalesia.
O lesu anae tei ite i te mau melo no
to’na Ekalesia tei purara i rotoM te mau
Ekalesia no teie nçi oa.
‘ '
hi teie nei, aita’tu
i te mau Ekalesia, maori
hua’tu i to raton Fatu hœ
oliipa e au
râ ia faaite
Toa
ia lesu-
i te
faa-
Ekalesia,
i'aaroo i
Galatia 2/11.
Ua laa-è to te lahi mana’o i to Le taJü
i nia iho i te mau parau tumu no te
faaroo ; ua hinaaro te tahi i te tiarau
leitei i nia ae i lo’na mau taeae ; uà o
politika no te mau EmeRoma i roto i te Ekalesia, no le
faaupootia i te lahi i nia iho i te tahi.
No te reira mau tumu i tupu oioi ai te
mau maroraa e te mau peapea e le mau
te mau mana’o
pera
Ekalesia.
peapea rahi, o te peapea ia
i le palereareha no Kotalinopoli
( Constanlinople ) e te episekopo no Ro¬
ma. Te hinaaro ra le episekopo no Roma
e ia riro oia ei papa, oia hoi ei pope arii
lahi
Te
i rolopu
i
nia iho i te
atoa
no
mau
teie nei
ao.
ekalesia cherisetiano
Ua patoi Le paterea-
Kotalinopoli ia’nà, e ua taa ê
ia’na, 1 mûri iho ua tamata raua i te
reha
no
tahoe
faahou.
Aita
râ i maoro
ua
haa-
faahou le
peapea, i te matàhitfi
1054 ua laa-ê roa raua. Aita te ]!alereareha
inata
ratou
huru
e
tOL.ratou
e ta ratou mau haapiiraa, ia
to ratou faaiteraa i to ratou
Fatu ia lesu i roto i teie nei ao.
l'aaliliaifaro.
Ekalesia', oia hoi
no le Ekalesia Roma ; ua mauao ratou ee nehenehe ia purumu e ia horohoroi i
[emau peu laa-è huru rau tei haapu'.upulu
noa hia i rolo i te lïkalesia e
Ici faaino
i to’na hoa mau, iia tiaturi ratou e c nehenehe ia faahoi ia’na i to’na hurn malamua i laaileliia mai
e le Evanelia, Aita
rà *.e reia mana iro le Ekalesia Katolika
l'e hinaaro mau
ra
ratou c
i le haerea no to ratou
Roma i farii i la
ratou mau
parau
1 )
Te
«
Eglise
Orthodoxe », oia
hoi
Katolika Heleni, tei taamu
Ekalesia no te hitia o te râ i
Ekalesia
te
jieu
i te
roa
Exmopa.
mau
2) Te «Ekalesia Katolika Roma»,
tei
taamu i te mau Ekalesia no te tooa o
te
râ i Europa.....
(
e uâ
iK)a i le mau « Reforma¬
ia Inina i ta ratou i parau ma te
teurs »
faahapa ia i-alou iho. Ua ite râ te mau
« Réformateurs »
e, le mau parau ta i-alou
i parau e te mau mea ta ratou i ani, o
te ])arau ia no te Evanelia, e. aita i tia
ia ratou ia huna i te rcira.
1 reira hoi to te papa tiahiraa ia Lumâ i rapae i le Ekalesia Katolika, “jt,
Roma ( Ecümiuunicalion ). Na’na hoi te"''
amaharaa i faalupu. no te mea e nunaa
rahi Ici ])ee ia Lutci'f) mâ no to raton
ileraa c, tei rcira te parau evanelia mau.' "
tej'o
E leic- nei, îiita’tu ai la te mau « Reformaleui-s » e ravea, maori rà ia riro
raton iho ei liai e ei orometua no laua
nunaa i faaixio m, ia faalia c ia faanahonaho ratou i te lahi Ekalesia api. Le tahi
l/kalcsia faatitiaifarohia, te, tahi Ekalesia
tei au F te Parau a te Atua. O la raton
ia i
rave
ma
te itoito.
leie
nei, i te tau hoitea nei, ia hiohia ^
no te mau faaroo i roto i
nei ao, e ite tatou c c toru haa[)ao-
ra;i
cherisetiano
E teie
te tahi
holuo’a
raralû, oia hoi ;
Ekalesia Katolika Heleni.
1- Te
mau
2- l'e
mau
Eka.csia Katolika
Te
mau
Ekalesia Poroletani.
raa
purcraa.
No reira, mai te matahili 1054 ua amaha te Ekalesia i na haa|)a’oraa e pili :
mau
riro lesu ei Fatu hœ roa, ei
fthi rahi no te tahi Ekalesia., e riro ihoâ
xa taua Ekafesia ra ei Ekalesia mau.
la ou--
le
tano
E ia
nei
E e ite atoa tatou e huru faite te rahiraa feia faaroo i ijpto i taua na haapao¬
hoi, e au i te mau Eka¬
hiopo’a maitai ia ratou iho, e
i to
hia
mana’o luinu e te hinaaro mau
iio te
mau
Reformateurs > matamua.
le
i hu’ii i te epikopo Roma ei ])ope arii ;
aila oia i farii i te faaueraa na te papa
c eiaha te
mau perepitero ia faaipoipo;
aita'üoa hoi oia i farii e ia riro te reo
latino ei reo hoe roa no Le Ekalesia i
Mesia. No reira
lesia ia
ia faaafaro
No "reii'a c laaile uoa
tou
fa,ahcpohe])o
i le mau taeae cherisetiano. E
nebenehe.ia outou ia taio; Mataio 20/20-
amaharaa i roto i te
.Tcibea hoi te Ekalesia t
tei ;au ia
ma,tamua,
tatou ia haamana’o,
Te faaau nei Paulo i te Ekalesia i le
hoe fare tei patu-inaite-hia i nia >i le
ol'ai tilii, oia hoi ia lesu. Te papai nei
irava 20 e tae noa’tu i te j'irava 22 :
« i
patu hia i nia iho i te niu a te mau
Ekale>-^
Te piti 0 te amaharaa rahi no te
sia o te Reloromatio ia. Fila hoi c nehe-nehe i teie laime ia talara ])apu i te inan;
tumu i haamalai taua taiiiraa rahi ra..
.
]»[ai
aposetolo e te mau
i
lalarahia te parau no te Ekalesia
faaile-papu-hia leie parau nei : « Te
Ua
ua
e
Ekalesia
3 -
Roma
nei _e loru.
E hotna
here^,
mau parau c mea
tahito roa ia, Aita tatou i ite mata i te
taua
l'cirà. Te raliiraa no tatou ua fan;in ia i
rolo i te lahi amaa no taua na haapaoraa
ra e toru ; te
tahi e Katolika Heleni, te
tahi e Katolika Roma, te tahi atu ©Po--'
rotetani mai ia tatou i fanau i roto i te
tahi nunaa, a riro atu ai tatou ei taata
farani, paretane, rutia e te vai alura...
'
A hi’o i te api 3.
VEA
No to tatou feruriraa
E ava’e parau
Pipiri, le
ore
te
ra
Mati.
I le tua
uni. ia
O Pipiri :
O taa-oa, le oie l'a
Mali-Epcrera.
Pipiri ia Fcpiiare : O Pipiri-maa-le t'e-
te
hi ai atu
«
ile
€
vahiné.
le
nua
O
e,
i
te
lara
le Iroa here
oe
».
te lioa
E parau lahito
le
c
.4
ii]ioo
E anolau
fare, c
ore
ia, Utautaraa o honurii
i tua.
ia Mali-nm—te-lai le vahiné:
nnii uiui
Adora :
inarama
o
Adora.
(Esetera 3/^13 ; 9715,19)
TAIORAA RO MA
Mali, o le ioa ia no te idolo o te taina’i
le
ia
te
no
juihapa
Eaha
Mali ?
E
roa
hoi
lia ia
:
le
tatou
M.F.
28:
( oia hoi mat.
liau Roma. )
FEPUAPiE
lcre
-
Nazareta, haere
c
atura oia i Kapere-
naumi.
MATI, M, F. 29 ( mat 782 no Borna ).
Te faaora nei oia i te hapepa e i te
IX)lii iti a laeiro, Tavanano le Sunago
vahiné
i
polie i te tapahi. I
!oa lo’na faaora
raa
Lo’na liavani
i le mata
raa
no ua
reira
ma
i na demoni i
rapae l le lioo Laata. Ua titan oia i le
teiona ra ia Levi Alephaia (mataio’), ei
pipi na’ua.
*’
'
MATI, M. F. 30 (783 na Roma)
Te haaiiii ra lesu i noto i te Sunago i
Kaperentiunii i le parau no le pane iio te
ra’i mai
e te
te laala ia’na
o
lo’na
maheaitii nei te rahi raa o
lo’na faaite raa i te liuru
no
polie.
no
Roma ).
te Ora). Te manaonao nei te mau pipi
ma te taià i to raton tei-e i ludea.
>
no
ao
nci,,'
te
29
te
0
o
lesu Mesia.
MATI
To lesu
l'aaineine
tiujaahoii
( 1 Korin. 15/‘57).
Te 400 raa o le oroa
Na
meto no te
mau
Farani
rururaa
formée.
Me. Ei
rahi
ua
15
milioni
raa
i Epluaraima
te
peu
tei
moe
1959 te
mau
Eka'eisia Amui i le ao nei.
lupu
ai te
matahiti
o
e
400
raa
o
te
Ekalesia BéE titau hia i Paris i te 27 no
baamanaoraa i te rururra rahi
le
malahili matamua Ici lupu i te oire pu
no l'arani i
te malahili 1559 i titau hia'i
le mau hui faaroo i laua rururaa ra mai
te itoilo.
Ei
i laua rururaa ra, e tupu
Evanelia i NOYON le oire
i fanaii ai .('.AL\'i.\ i le inalaluti 15U'J.
I te Sabati i mûri iho oia hoi i te 31
no
Me e tupu te tairururaa rahi îTiiiiA'a. ' Genève
e lupu ai le pure raa rahi
i le hicro Saint Pierre.
omuaraa
hoe
te
i
Ik> na ..tere Eopea i lerusalema i te oire
arii te» Tapaialii te map peropheta. Hae¬
i roto i te Luata])apa o Le
haapaoraa Porotetani.
o te
raa
Te haamafâraa o îe
mau
amahamaharaa
Tuatirra^.
Eiaba
raa
na
hoi latou
roto i
e
faarahi i
te laora i
le
ê
taa
te_ ofaii le.talii
,
haapaoraa i te tidii haapaoraa. .V aroha
râ talon ia lalou iho, to te tahi liaapaoi lo
te
lahi alu.
Eiaha’toa rà tâtou
parahi noa ma te feruri ore. i le tumiu
110 to tatou mau
amaharaa, ema te jreapiea
malahili
no
te
,e
e
lubili aie Ekalesia
i
i Paris
hohoa e te mau pute c ra\\,
lubili e faaile mai i le mau
laua
110
lupu
hia
R. LEENHARDT.
o
rahi
raa
.
oie mau Ekalesia réformées
E lu pu te
1960 le titan
t'aaineinc
Ici
ia :
raa
( Anniversaire )
Ei
.
Sabati
le
Orometua
lere
pdipoi ae i te 1 110 Tiunu ei roto
hicro rahi a CALVIN, tei l'aaapi
faahou hia, e tonohia ia na roto i te
hoe inircraa rahi, e tairuru ai te mau
i te hioraa i to te Ekalesia amahaniaha. E au ia tatou ia rohi i le haatatata
i te mau haapaoraa le tahi i le
tahi,
e te
imi i le ravea e tahoe laahou ai
le Ekalesia no le Fatu 110 lesu Mesia...
ore
Te
ohipa matamua no laua maimiraa
faahohonuraa ia i to tatou ite i
to tatou iho haupaoraa. Ua na reira jhoâ
te lahi mau amaa porotetani lei tahoe
ra, o te
laanou
Ekalesia atoa e ütau hia'i te mau mono
no te mau Ekalesia e te feia atoa p au
mai.,
Tei rolo i taua hiero ra to te Orometua
tuiroo ra o .lolrn KNOX ao’raa i mua i
te laata parebane tei haapucxrà hàere i
Tiniva i te tau i hamani hiohia’i te mau
l te
mataliiti i mairi.
mau
E noa’tu to te Ekalesia Katolika Roma
mana’oraa e oia anae le Ekalesia mau,
e aila’tu e lahoeraa maori
râ na ix>to i
to le feia hairesi hoiraa la'na. Le vai noa
ra le
tahi mau perepitero noua ra tei
rohi roa i te imi i te tahuri i Le mau
]iatu faataa-ô i te Ekalesia Katolika e te
Ekalesia Poiotctani. Q le hoe no ratou, o
Couturier to’na ioa, Ici papai e : :: Aita’ te
mau patu faalaa-ê etae i te rai ». "^ia’toa
tei ]iarau ma te itoito e ; « Ua riro paatoa
ta to U ei hairesi i
no
mûri
alu
mua i
tei
te Ekal esia hoe roa
hinaarohia e lesu -Me¬
sia ».
i le
To lesu iaalia faahou raa ia Lazaro
mai te polie mai. ( O vau te tialaaliouraa
*
haapiiraa rahi ra ei omua
haapiiraa raid tcilei ( Unh'ersilé ) no Tiniva. E horoa le rururaa ralii
i le hoho’a i nia i le tuala])aparaa o Le
Referonialio, t'i faaile raa i le fanau raa
o te
haapaoraa porotetani c lo ua tupu
raa na
Europa e to’na ])arareraa na te
te mau
o
la
FEPUARE M.F. I TE PAE HOPEA
{ 784
e :
faahanahana tatou i te rê rahi lei ixraa
mai ia lesu no roto i to’na liafaaliouraa.
la haamailai hia te Alua o tei horoa
mai i le rê no latou e no to tatou Fatu ra
?kIATI :
ta’na liaapiiraa i roto i te inau Sunago.
I Nazarcta to’na laio raa i te tolm na
Ioa ne, e no le inea, ua patoi etacta hia e
e
ia haamauao
avae
a
Ua riro taua
raa
e
To Icsu hoiraa i Galüca e ta’na seineio
i Kâna. Te liaamata nei oia i
tapo
i teie
pipi i te Sabati
mau
malatnna
le
Inirii
ei baamanaoraa ia i toi
i lerusalema ma te faahosana
laua avae ra to Nalanaela fâ’iraa ia lesii ei Arii no Iscraela.
e
Otue i Malman
i te
latou
Orometua
raa
le mataliili 1559 ; ci fivaineine raa i Le mau
faatere no te Ekalesia e 110 le faalere
raa lenua hoi.
I le 27 i te mahana maha : i l'aaliahia’i i te Oroa pasa ali-Iuda i reira aloa
to’na haamau raa i te Oioa Pasa Keresitiano. « O tau lino teie, tau loto teie, e na
reira outou ei manaoraa ia’u.
"'oPhilipa ei i>ii)i. 1
to
raa
to
mau
i le faaLei*e
ae
TUDOB.
Ti'i reira to Taravino haapii raa. Ua
faalupu oia i le haapiiraa rahi liibitia i
22 :
hia e te
Amaa.
I
To loanc Bapetizo iarereiraa ia lesu.
«A hio na i te Arenio ale Atna ; » le
tomohia nci o Anederea,, Simona Petero e
"
mau
Marie
FA te 5 no teie rmae, ei baamanaoraa
ia i to l e Evanelia taeraa mai i te l’enua
nei.
felia-ura.
FEPUARE
781
raa
I TE 7 NO M.\TI ; to te
lesu
puai e te lianaliana ( FeEzera O/lô ).
E oti roa aéra le hieix) i te niahana toru
e no
Borna)
mai i Tahiti nei, ua
Mitionare .Tei tapae
mai i Matavai i te Sabati 5 no Mali.
Ua boe mai to Paea e to Arue no te hoo
i te mau taibaa rii.
I
auraa
puare-Mali :
le
no
txirotetani i raro
Acro.
TAIORAA ATI-IUDA
O
lesu Lae
roLo i la’na
na
ia Fepuare-
pipi i leriko, fa-
MATI M.F. 1797 ( 2550
To
niaa
3
alura i o Zakaio. O le Sabati hopea ia.
aea
I 'l E TAIORAA ÏAIiriI
*
alura oia e la’na mau
re
rahi te ava’e mati
POROTRTaM
No
1
reira, e au i te feia faaroo i roto
haapaoraa ia rolü i te imi i te
le mau
tahoeraa
naaro
na
mau
loto i te feruriraa i te hite Atua e no to’nai Ta-
no
maiti no lesu-Mesia, te
Fatu no te Ekale¬
sia.
E.
STUSSI
Iritihia na roto i te reo Tahiti
e :
A. JACOT
;
VEA POROTEI’ANI
i
1)
Te Evanelia a Luka
11 -17
Ua i'aaite hia i roto i na irava matanoi le maii tumu i papar al o Luka
mua
tcie
Evanelia ia
Teophilo, (irava 1-4).
Tcie te luiru o le hacrea o
laiia ha irava ra :
te maiiao
i roto i
Ua jiapai o Luka i
lia ei I'aaite papu i lo’na
i te mau parau no lesu.
‘
teic Evane¬
hoa ia Teophilo
Ua haapii rii hia taua mau parau
i roto i le Ekate feia tei haa¬
pii ia’na ra aita ratou i Lualapapa mâitai
i te mai! parau no lesu, ua haapiirii valia
2)
Ie.su ra ia Teophilo
lesia i Anetiohia. Area
no
noa
3)
ralou
e mea
jiapu ore
ni.
.Vrea le lahi pac, ua lamala ratou
lualapapa i le mau ])arau no lesu
i le
ia au i la te mau A])Qselolo i
mai ia ratou ra, aila rà taua feia
liaajni
râ i
haapapu
4)
mea
maitai.
Xo reira i mauao ai o Luka, e
lia roa ia ]>a]>ai oia i taua mau
parau uo lesu tei haairutu
mai le malamua mai â c
liia e ana
tae
iioaMu
hopea, oia hoi mai te fanau raa
no lesu
e tae noa’lu i lo’na rcvaraa i
nia i le rai'.
i te
Na Luka iho i faaite i te reira i lo ua
hoa tuii'oo i te na ô raa e ; O vau atoa
nci hoi. iho ie mea wi Uea papu hia e au
ie. mau pa.rau <ttoa mai
te matûmua
'mai (1. manao ocnei au, e mea lia ia
papai liiatapapa'tii i taua meta parau ra
ia ne e Teophilo tiiiroo e. ia ite papu ne
e
Tahira tei raverave i roto i te
mau
:
parau
mau
te parau i haapii hiaitu
ia
ce na.
Taalapapa rua: Ua lujni te mau parau
Luka e jiaxvai nei e 400 tiahapa. ma
tahiti i mûri ae i te ]ieropheta o Mala-
ta
ki, Mai ia Malaki e lac noa mai ia loane
Bapetizo, aita lehova i horoa îaaliou
api
Ua
haapao hia taua taime. maoro ra ei taime
faakoroua raa i le. mau anotau i mairi
i mûri, i ucue mai ai lehova i ta’ua pa¬
rau i rolo ia Iseraela mai te mau paterc-
mai i le orama api e te peropheta
i roto i l au a area taime maoro ra,
hiero
Te Ekalesia porotetani
i te fenua tinito
'
ohipa i l'aaue hia e te Turc.
I roto i te I Paraleipomeno XXIV ua
faaite hia i reira Lo üavirla faataa raa i
le mau tahu’a i roto i na pupu e 24.
i te
mau
Ua mairi hia
ia
o
te pupu
VIII
o
Teie te taio raa huru fatata i te fenua
Tinito,-.
.J
E 075.000.000 taata, e 2.000.000 Kalolika,
1.000.000 porolelani e 2.155 Orometua aô,
e 8.508 évaugélisic;;,
11.993 paroita. e 65
lare haajiiiraa.
Te vai nei i le fenua Tinito e 25 hum
faaroo i rolo i laua rahi raa ra te vai
nei te Ekalesia lulero ( lutéri'ens ), te mé¬
le pupu
Ahia.
te heiietoma ta tatou e feruri
laua pipni a Ahia ra lei rave
i le olüiia a lehova i roto i le hicio.
Te lufaa ohipa tei haapao hia e te
Tahu’a ra o Zakaria i rolo i te hiero i
taua hepeloma ra o te tutui raa ia i te
mau mea uoanoa
i mua i te fata i t^
la lâe i
nei,
o
thodiste, le aufiiicans, te
le
vahi moa.
E taata ture e le paieli rahi o Zakaria
i mua i te .Aro o te Alua e i te taata
hoi.
E
roohia
ra
atoa
ua
i teie nei roo ua faataa hia i
Ekalesia e pili 30.000 melo i te
]m]m hoe, O laua mau puiru ra i te fenua
na
vahiné maitai rahi ta’ua,
i te ati i taua anoLau
TO IIAUA TUMU : E huaai raua no
Aaroiia te tuaaua o Mose i te Tahu’a rahi
malamua Ici faatahiuu hia i te medebara
c rave i le ohipa a le Fatu i roto i te Sekeue.
Te feia’loa Ici rave i te toroa tahua
i rolo ia Isciaela ra c Ini'aai anaé ratou
uo Aarona mai
lei faataa hia e te Lure.
mau
ioa
melo, e 500 Orometua
le lahi atu puini Keresiliano no roto
mai i te mau pupu e rave rahi.
o — o
1SJ7 ).
Mesia ei faaineine i te e’a O
le Arii o Iseraela.
Ua fanau mai o loàne Bapetizo no roto
mai i te huaai lahu’a o Aaixrna.
l.îa faiiau raaiyeUle .Mesia no. roto mai
i te huaai Arii David a.
ie
( Te
mai ia Mose. e. i le mau
lieroplreta, e lae noa mai ia Malaki.
vai atura
Te
peropheta hopea nei.
la tae ra i te malahiti ta tatou c l'eruri
nei, ua heheii mai lehova i laua mau
mea
api lei faaau aléa hia e aua ei
faair.eiuc
i le
fâ raa
mai o te Me-
Herxxla
raa i
lerusalema i to lehova ia l'aalupu raa i
sia. Tei te auolau i te Arii ra o
Nui i le pae Ivoiiea i lo ua mana
te parau
Inaha
rahi la tatou e l'eruri neî.
maitihia o ana te hoe no te
ua
PARAU OTO.
l
le
mauao
nei
i te faaroo te,
au, e nunaa tialuri ore
tinito. Ua al'ai hia
nunaa
mai
le haaxia’oraa o te Hui tu]>una
( te Conlueianisme ) i te hoe huru oraraa
huru ê no le haajiao raa Keresitiano.
Ua lapca râ te nunaa tinito i te tahi mau
manao ( e te mau
peu tupuna ) te pure
ra i te mau tupuna.
E
teie
te
mau
mea
ta’u
i ite
i to’o
nohoraa i te fenua tinito :
1 - E cre na te mau Ekalesia
i te tata’i
piiraa
O to
e
i la ratou
raa
mau
e aufau ^
fare haà-
e le mau fare ma’i. X^a te hau
i te tata’i no taua mau fare ra.
ratou iho râ mau fare pure raa
amo
e
te
de
mau
fare haapii raa teitei ( Faculté
Théologie ).
Ua faaorc roa le titau i Le mau
i nia i le mau faufaa e te mau fe-
2
‘
Iule
jiua lO te Ekalesia.
^
3 - E inoni rahi aiî^ la
te hui-faaroo e
Ekalesia i to te mau
anolau i mairi aenei.
4
E moni rahi tei roaa mai i te Ekalesia no nia iho 1 la’na mau faufaà.
horoa
nci
te
na
-
Ua faatiamâ noa hia te pure raa i te
Tinito. Ua faaite anei raton i to
fenua
)
ralou
reha e tac noa
Ua lae i te auolau api i 0]ma hia c
lehova ei îaatupu i te mau hueix) Ta’na
i xieue i roto ï te aau no Iseraela mai
te matamua mai â e tae noa mai i te
e
TE MAXAO NO TE TAATA PAPAI VEA
Aininadaba ei
o
jnipu i faahili hia ua mairi hia to’na
i te Ekalesia a lesu Mesiay i Tinito,
te vai ]-a e 500.000
aô
E
mua
])upu
l'ormose.
.Vrea le Ekalesia porolelani tei hau
aè i le rahi e ero ia i to roto mai i te
ra.
huaai atoa le vahiné a Zakaria o
Elisaheta no Aaroua mai tei faaite hia i
le irava 5 vahi hopea « No te mau tamahinc a Aarona laua vahiné ra, Na roto i
to’na ioa e ite atoa tatou e, é huaai mau
laua vahiue ra no Aarona.__. I lae â hoi
io’a lo te vahiue a Zakaria
le vahiné
a Aarona
le tupuua vahiné o Elisaheta,
teic to’na io’a o Elisaheta. ( Exodo VI/23).
Ua rave ihorâ Aaromr i te tuahine o
Ntiasona ia jOhisahela a
vahiné na'ua.^ I roto o le reo hebera, te
io’a Eliseba e te io’a Elisaheta, hoe â
ia auraa. «'Te tapii a lehova
Te auraa
no te io’a Zakaria « llaamdnap inài e le¬
hova.
Na roto i tcie nei tualaiiapa raa, ua
ile atura raton : e huaai o loane Bapetizo
no Aarona. No roto i te uluafare o Aarona
te vahiue matamua i maiti hia te na
darhistes,
mau
jreulccôlislcs, etc proshyteriens.
I rolopu
raua
( Exodo 27/'2t ;. (Numera
mau
manao
mau
i mua i te
Hau ?
Te Poheraa o Tunui vahiné
23 no Xoema 1958,
ua
pa-arc
i loua
unii inalatu, aita rà oia i faaea ï
ohipa a le Fatu. E i te 23 no X'ocraas.
ua ])ii mai le L’alu i loua Taviui vahiue.
leie
k'
oia hoi te
[)ai-au jjeai)ca - l'ahi e le oto,
l’oheraa o Tuuui vahiue orometua
no
.Vi'ER.V ( Raiatea ).
Ua tae raua i roto i te liaapiiraa oromeliia i Tahiti i j'aro aè i Le faalercraa
a De Pomarc. E i
le 18 uo Tilema 1921,
ua
riro raua ci orometua i
te Pairoita
Avera. U a riro teie nei vahiné, ei vahiné
iloito rahi, c le laui ore i nia i tona
Toi'oà, ua au oia i ta Paulo i jiarau i te
Philip! 1/21. Tau iho nei, ia or a vau ra,
ei Tara ia no le Mesia, e ia polie au ra,
c riro ia ci mailai no’u.
Malahiti maoro loua i^ai noa raa, i roto
E i-a\'e lahi le la.ila Lei tae i lo’na
hunaraa. ua lae na Peretile.ni i te po Sahali e farerci i le uluafare ati o Tunui.
Ua faalere hia teie nei hunaraa e PuhioromcUia e, o Raanui oromelua.
No reira te faaite nei o Vca Porotelani i to’na .\roha lahi ia Tunui
oi'oinetua,
ava
■
tei riro ei
o
te
matahiai>o no te mau oromelua
Tuhaa IV.
A' haere
e
lae hoa’lu i te liopea.
la ora na i le malahiti api,
Tuteao Oromelua,
Fait partie de Vea Porotetani 1959