EPM_Vea Porotetani_195901.pdf
- Texte
-
-4
Te 59 0 TE Matahiti
—
HIHI I
—
TENUARE 1959
Porotetani
IIoo i te matahiH hoê
HOE-AHURU TARA
:
—
Rédacteur
:
Daniel Mauer.
1959
la
ora na
i te Aroha
no
le Atua i leie matahiti
tatou fenua nei. i te omuaraa o
api. O te parau parare ia tei faaroohia i te raau vahi atoa e ati noa’è to
teie nei matahiti api.
i lo’na mau hoa e ati noa’è la ora na oulou e te mau hoa rave ohipa amui na te Atua.
e outou te mau Aveia no le nana na roto i teie matahiti api. Te raau laeae e te
mau tuahine, tei hohorahia e ali noa’è e le mau paroiia’toa, ei farii no te Hau atua, ei aito no te Mesia, afai mararaarama
ei aito ma te ara. ravaai laala. — la ora na e le U’I API ta te Fatu e nounou rahi nei, eiaha e haamaua noa i to outou apiraa. Haamanao i tei hamani ia oe i le apiraa nei. Aita hoi i laè i te mau mahana iino, eiaha e totova i to outou mau tino,
haapaè i te mau mea viivii ai to outou mau tino. Faaroona i le haapiiraa a te Kohelota 11/10 e, ”Fàataè atu i te mea e viivii ai le lino, te taraariirii raa hoi a te Apiraa e mea raau ore ia. Haamanao rà i tei hamani ia oe i te Apiraa ra? (Koheleta 12/1) — O outou te au ia titau i te maramarama e te paari, te aau mâ e te anaanatae, ia riro ei rima itoito no te mau
ohipa atoa o te fenua nei. la ora atoa le mau tamariirü e, ta te Fatu e liai lamau maile nei e e haapii hoi i te e’à e ora’i, nô
oulou hoi te aià nehenehe i parau hia mai, ei feia tufaa i te aià ra i te Ora. — Te Aroha nei te Vea i to tatou Hau Metua
0 Farani, ia upootia oia na roto i teie tau. T-,
Ta’na mau
T^puaraa matamua roa, e ta’na ohipa maf/itamua roa ei te Atua mana-hope ia,
NOA, to’na ia feaapiti
one raa.
,
tei liai
c
Ici faaora ia’na
Eu/icr te ohipa Matamua
a)
NOA i
0
e
to’na utuafare
■
rave
i
tu’na
ora raa
roa ta
i te Diluai ?
ia faatiâ-
Teie te pahonoraa : O to’na
i te hoe fatâ na lehova.
E
aau
te Matahiti apî
no
raa
Ua faalia mau oia i te hoc fata i taua
mahana matamua ra a mahiti mai ai
oia mai roto mai i te pahi, Eaha oia i
opua’i i teie ohipa rahi ?
Teie ia, no to’na ibe papu raa e, aita’tu
e
Atua
e
au
ia
haamorihia
e
ia
tavi-
nihia maori la o te Atua tei lairifaautuâ
i te aohara e te viivii mai ta’na i rave
na roto i te Diluvi, ia mâhia ta’na parau
lia e to’na Moà. Te Atua anaé te tumu no
te mau mea atoa ta NOA i raaili. No
reira
la’na
opuaraa
matiimua ix)a i rii’O
ai i te Atua anaè ra.
NOA ia i feruri mai te taupupu
laahi faahouraa i nia i te
Ta
ore
repo
ofai,
i to’na
l'enua. Ua haaputu haere oia i le
tapoi i te. repo ei Fata pûpû
c ua
—raaite
hoe mau
tusialaauahi
na
lehova.
Aita
oia
fare
aita
api no’na
i opua i te faatia T te hôtel /
e iio to’na fetii tamarSi„
oia i îaa-niahonaho i le hoe amu-,
raa
maa na ratou.
Aita oia i haamàtâ
i te ueue i te fenua i te mau huero faa¬
tupu maa, la’na ra oliipa i rû i te rave
o
aû atu i to’na
roto i teie lata.
te
na
Metua hère i
te aO;
b) Eaha le Tusi
Fait partie de Vea Porotetani 1959