EPM_Vea Porotetani_195812.pdf
- Texte
-
Te 58
O TE
Matahiti
HIHI 11
—
—
TI TEMA 1958.
Pomtetani
Hoo i te matahiti hoè: HOE-AHURU TARA— A. Jacot, Directeur-Gcranl.
Ua poto roQ te
Rui,
le Ao...
roa
ua
^‘Ua
poto te rui, ua fatata roa te ao: e teie neî e haapae atu
mau ohipa e te pouri, e ahu tatou i.te ahu o te aol"
Ama 13/12 ).
ua fatata te hopea no te matahiti. Aita e taime rahi faahou
^^e nei i mua ia tatou. Te fatata mai nei te ao ! Te ao no te
matahiti apî ta te Atua e tuii faahou nei i mua ia tatou...
tatou i te
tae noa’tu ai te mahana rahi roa’tu tei riro ei mahana
hopea no
tatou i roto i teie nei ao, te mahana te hoi faahou mai nei te
Fatu no te haava i teie nei ao.
te tiairaa i taua mahana ra, te mahana no te
horoà faahcu mai nei te Fatu ia tatou i te mahana
E
viivii hoi to outou rima i te toto, e to outou rimarima i te ino;
te haavare nei hoi to outou vaha, e te mutamuta nei to ou¬
tou ai’ero i te parau ino”.
Te faaite papu
e ta’na mau
taata
ratou:
tou
to
:
E hio
tatou
te tutonu
ma
maite
i
te Parau
a
te
tau atoà.
I roto i te parau ta tatou i tai‘o nei, tei na ô mai e; “Ua po¬
to roa te rui, ua fatata roa te ao, e teie nei e haapae atu ta¬
tou i te mau ohipa no te pouri, e ahu tatou i te ahu no te ao”.
E
piti taù tumu parau ta tatou
e
faataa
mau
no roto
i teie irava:
ahu tatou i te ahu
no
te
ao.
A hi‘o tatou i te parau matamua :
A haapae tatou i te mau
te pouri. Ua faaite mai te Aposetolo Paulo ia tatou i te
tabula no te tahi mau ohipa no te pô tei tia ia tatou ia haa¬
pae, oia hoi : Te hoiri, oia hoi te haamaua (haafnaua i te taime,
te moni, haamaua i te mau ravea maitai etc...). Te faataero.
Aita paha e faufaa no te tatara atu i te auraa no teie parau I Ua
ite paatoà tatou i te hopea no teie peu ino roa! Te parau faiifau, te iaiata, te marô, te feii e te mau hinaaro taatoà no te tino.
Teie te mau mea ta te Aposetolo e parau nei e: e mau ohi¬
pa no te pouri.
E riro paha, te mana‘o nei te tahi pae no tatou, e aita taua
ohipa
o
ite faahouhia i roto i te Ekalesia no te mea ua
Evanelia i roto i to tatou fenua!
Auel A hi‘o na i pihaiiho ia tatou, e ati noa aè. Eaha ta tatou
e ite nei? Teie ïa: o te mau ohipa ia ta te Aposetolo e
parau nei
e mau ohipa no te pouri. I teie matahiti e moe nei, ua ite oia
i te reira mau ohipal E e tia roa i te peropheta o Isaiaia parau
mau mea
nei
e
tae mai te maramarama o te
faahou i te
parauhia
e ana
i mutaaiho: Esaia
pene
59/1-15. “Ua
mau
taata tiaraa
maiti i to matou
ru
e
civila fa—
mau
tupuna!
i roto i to tatou hi‘oraa, ua tae roa mai
Aposetelo i ô tatou nei, i teie tau, e ua tomo oia i ro¬
i mau utuafare tataitahi, e ua
hi‘opoà maite oia i te hu¬
no te mau taata e vai ra, e ta ratou mau
ohipa; e tei
mea ra e :
hau atu ua ite
oia te hoii, te
roa
oia i te rotoraa
o
to tatou aaù
e
ite â
faataero, te parau faufau, te feii, te hinaaro
no te tino. E
parau atoà o Itaia: “Aita e parau tia faahou,
aita e parau mau; e o tei ore i rave i te ino ra o te
pau ia
te ha ru".
E
mau
au
mau
hoa here
! aita tatou
e
e
parau
nei i teie nei
te tahi pae anaè,
e parau nei tatou no te
taatoà, ia au i ta tatou i ite i roto i teie matahiti 1958.
E
ÉEfe haapae atu i te mau ohipa o te pouri.
mau
Mai te
e fatata
mai nei.
Eaha ta tatou ohipa e rave no te faaineineraa ia tatou i teie
mau taime no te tomoraa i roto i te matahiti
apî?
Teie ïa
tiamâ matou! E
tavana, e
inaha te hoi faahou nei ratou i roto i te pô, oia hoi te tan
no te mamaia e te mau areoi, te itehia i te tau no to ta¬
te
Atua, te parau te ore roa e taui na roto i te
mea
rani matou. Na matou
Fatu, te
no
e
mai nei teie mau parau i te huru no te
ohipa ia taaê oia i te Atua: te para nei
parau no
reira, te parau nei tatou: e nahea tatou? E haavitivitil te fatata mai nei te ao! Haavitiviti ! Na vai e ho¬
roà ia tatou i te ravea e ora’i tatou ! E tae vave mai teie
no
nei mahana
no
te Fatu
na
:
vai
tamâ ia tatou
e
no
taua
mahana ra?.
E
au
mau
hoa here e, te avi noa nei te raveà i
pihaiiho
teie matahiti 1958,
to tatou oraraa tataitahi, tei pi¬
ia tatou! Tae noa’tu i te hora
hopea,
no
e tae noa’tu i te hopea o
haiiho noa te Atua ia tatou, te hinaaro nei oia i te faaora
ia tatou. Faaroo tatou i teie nei reo no te peropheta no
lerernia: “A fariu
mai,
a
fariti mai outou
no
to outou
eà
pi‘o; a taui i to outou aaù ofai, ei aaù marû! Tatarahapa outou, ea hoi mai iaù nei ! Aita vau e hinaaro nei
ia te taata hara, ia tatarahapa ra e ia ora, te na reira mai ra
mau
lehpva”.
No reira te tia ia tatou ia
i teie tau
hopea no te
tatarahapa, ma te ani i te Atua ia farii ia tatou e ta ta¬
tou pure, purehia ma te aaù tae, e te parau mau. E teie
ta tatou pure: E te Atua e! Faaore mai i taù mau hora!
rave
VEA
2
POROTEl'ANI
‘-V
ralii nei ! Eiaha oe e faautiià mai
ino ! E aroha mai iaù i roto i to oe
E aroha mai iaù, te taata hara
iaù,
no
te rahi
to‘a maii
o
hamaiii maitai.
tatou i teie nei pure ma te aaù paran
mau, ma te aaù tae ; mai te mea e te tiaoro nei tatou i te
Atua i to’na tauturu : te faaore nei te Atua i ta tatou mau ha¬
ra i teie taime hou to tatou tomoraa i roto i te tau api.
Area râ, mai te mea e, te hinaaro nei te Atua e taaora ia ta¬
tou, te vai nei te hoè ohipa tei hau atu i te rahi oia hoi te hi¬
naaro nei oia, i te faariro ia tatou, taata faufaa-ore e te paruIJaru, ei aito, ei faehau no to’na Basileia, o te piti ia o te tumu
paran ta tatou e hi‘o.
No te tiairaa e no te faaineineraa ia tatou, no te mahana rahi e fatata mai nei, te faaahu nei oia ia tatou i te ahu no te
Varua, ahu no te rê no te faaroo.
Mai te
e
mea e,
A taî‘o
piir-e
ta te Atua e rave no tatou, ta
na
te Aposetolo
Paulo
6 ir. 10-18. Te hinaaro nei oia e
faahn in laioii i le haanü fama‘i no te varua.
E hoa here ma e ! Hou to totou taeraa i te ao, te aiii nei ta¬
tou ia outou: a ahu i .te haana t; m li na te .ùtua, ia tia ia outou ia patoi atu i te mau ravea paari a te diabolo.
e
nei
faaite mai
Eaha taua
ia. Aita’tu
o
e
mau
Ephetia
p.
mauhaa ra? Teie ïa
:
Te taiaii
o
le parmi mnii
parauhia no roto i to outou vaha maori ra
anaè ; aita roa e haavare to roto i te vaha no
parau e
te parau mau
te faehau
:
no
te Metia.
! 0 le parmi tia ia!: Aita roa e pari haavare,
piti, aita roa e faaturoriraa, aita roa e hanianiino-raa ia vetahi ê, e iteahia i roto i te mau faehau no te Mesia.
Te tamaa: O te faaineineraa no te Evanelia. la haapae te fae¬
hau no te Mesia i te faatau, eiaha oia ia faaea i ohipa ore noa,
eiaha oia ia taoto ma te tiaturi e : ua atea ê te enemi. Aita
roa, te tia roa nei te diabolo i pihaiiho ia tatou i te mau ma-,
hana atoà, e o tei parau mai e : “Oia ia ! Ua parau mai te Atua
e, eiaha orna e amu i to te mau raau atoà o te ô nei?” Te fae¬
hau no te Mesia te itoitp nei oia i te mau ohipa a to’na Fatu.
Ta riro oia e taata tiaturihia ia’na. Aita roa e pai’ahiraa to te
Te
aita
lapoi
roa
e
ounia
vaha
faatau i roto i le
nuu
no
lesu Mesia!
Te parurii o te faaroo. E riro te ukiu ihe auahi a
mau ôfai a te enemi, ei repo puehu i nia i teie
nei paruru ! Te upoo tia nei te faà'roo i roto i te aroraa. Te tinai oia i te pouri i roto i to tatou aaù, ia hiti faahou te maramarama. Te faaroo nei te taata tiaturi ia lesu Mesia ei Raatira
no te aratai i te nuu i roto.i te upootiaraa.
Te faanpoo: Te faaupoo o te ora. Na lesu i tuu i te faaupoo o
te ora i nia i te upoo no ta’na faehau eiaha oia ia pohe i te eneTe pariirii.
te Varua
’
ino, te
la maiti le Atua ia tatou
e
mau
aito
no
to’na
nuu, ma
te
upootiaraa, i roto i teie nei ao
api tei fatata nei ! Opanii'aa : loane ô: Teie hoi te mea e vî
aratai ia tatou i roto
ai teie nei
ao
ia tatou
i te
:
o
to tatou faaroo.
à nos
permettrez sans doute ((u’on vous ai)pelle ainsi. Car
lequel vous nous désignez le plus souvent,
quand on est “séparés” on l’est autant d’un côté que
Vous
c’est le
et
nom sous
de l’autre.
Dans le “Semeur’’ de novembre,
Mr Le CAILL, faisant
allusion à l’article du Veà Porotetani
d’oclo!)re. “Quel est
l’homme povir que lu te souviennes de lui? “'écrit’’: Coinbien paraîtront mesquines les lignes pleines de dépit
^
pu-'5
journal Protestant de Tahiti “Veà Porote¬
a voulu blesser le sentiment des catholi¬
ques, il pourra se flatter d’}" être parvenu”.
Monsieur Le (’.aill s’émeut rapidement. Il n’y a dans l’ar¬
ticle en question, aucune ligne, aucun mot qui mette en
cause l’ancien pape. En parler comme d’un “chrétien qui
a normalement employé son temps... dont l’autorité est
incontestée par des millions d’hommes” est-ce faire preuve
de mesquinerie? Où est le dépit là dedans? lîst-on sùr de
trouver dans un journal catholique une semblable liberté
d’esprit? La personne de Pie XII n’est pas en cause. L’^^nir se chargera de rendre à ce pontificat la place qu^Pi
revient. D’ores et déjà, il nous appartient, à nous proies- *'■
tanls, de porter un jugement très nuancé sur ce souve|j|i|\
pontife qui, tant par le dogme de l’Assomption de la
ge Marié, que par le durcissement des positions romaines
en face des problèmes oecuméniques n’a làit que creuser
davantage le fossé qui nous sépare. 11 n’est pas jusqu’aux
catholiques eux-mémes qui n’aient souffert dans leur cœur
et dans leur âme de certaines intransigeances vaticanes.
Pensons aux prêtres-ouvriers !
L’article du “Veà Porotetani” affirmait seulement l’éga¬
lité de tous devant la mort et devant Dieu. Se fut-il agi du
pasteur Boegner ou d’Albert Schweitzer que le raisonne¬
ment eut été le même. Et s’il peut paraître compréhensi¬
ble que des catholiques soient blessés de cette attitude pro¬
testante, nous le sommes.tout autant, nous protestants, de
cette prééminence que vous accordez à certains hommes,
de cette hiérarchie factice, trop humaine, hélas-, pour être
évangélique. Souvenons-nous que St Paul se qualifiait de
premier des pêcheurs” que St Pierre demande,à Jésus
ti-e lavé tout entier” en soumission à Son Sauveur.
Eugenio. Pacelli fut un chrétien au milieu de. tant d’autres
avec sa fidélité et ses faiblesses. Nous comprenons là dou¬
leur des fidèles catholiques et nous èn. prenons notre part.
Mais celà ne signifie pas pour autant que nous voyons en
Pie XII “la plus haute figure d’humanité” et que nous fas¬
sions partie de ces “nations... qui reconnaissent unani¬
mement en lui la plus haute autorité spirituelle qui soit”,
comme il l’est alïïrmé sous la plume facile de Mr Le Caill.
Nous sommes un peu plus de trois cents millions de pro¬
testants qui ne reconnaissons qu’un seul Maître de notre
vie “Jésus-Chi'ist, Seigneur et Sauveur des hommes”.
Et c’est St Pierre lui-mêmè, celui dont vous avez fait vo¬
tre premier pape, qui lui pose la question “Seigneur, à
qui irions-nous? Tu as les paroles de la vie éternelle”.
Oui, vraiment, à qui d’autre pourrions-nous aller ?
bliées dans le
tani”. Si l’auteur
“
nji, ia
ora ra.
Parmi a te Atua. “Te Parau a te Atua
matapiti ïa^ e mea ora e te puai rahi, e te ooi rahi, i te,
puta-pupu-roa-raa, e taa-ê noa’tu te varua e -e aaù; e te tia-atiraa e te puoivi, e te hi'opoa hoi i te mana‘o e te opua o te aaù
ra”. No teie nei o‘e e tiahi ê i te mau enemi e ua mou!.
Teie atura tatou ; ua ineine, ua ahu i te haana tamà‘i a te Atua.
Area râ, na vai i horoà i teie faehau i te itoito e te anaanatae
no te aroraa ta’na e. haere nei? Na vai e horoà ia’na, i tei aaù
taiâ-ore? Teie te pahonoraa : Na te pure ïa. Te pure tuutuu ore,
te ani a te Varua ra. Na roto i te pure, te ati tamau nei te faehau
i to’na raatira. Ua ite tatou i te vahi ta tatou e hàére nei? E ere
tatou anaè, teie haere nei. Ua tahoèhia tatou i te taatoà p te
mau^faehau i roto i teie nei ao o te aro nei no te ohipa hoè.
Te'tomo nei tatou ma te itoito i roto i te oraraa ma te papu e :
e upootia tatou !
E au mau hoa here e ! I roto i teie nei tau hopea ta tatou e
râtere nei, e i mua i te ao e fatata niai nei, teie ta tatou pure:
Te O'e: Te Varna, te
e
o‘e
.
Daniel! MAHER.
t
■**%
Te tahi
mou
parau no
o te mau tamarii i hi'opoàhia : 956 ta¬
tamarii tei hi‘opoàhia i te mau parau na
te haapiiraa na roto te papai. Ua tatuhaahia taua mau pu¬
pu ra i roto i na tuhaa e 3, ia au i to ratou matahiti.
Teie te faanahoraa o taua mau pupu ra ia au i te mau
Teie te rahiraa
nia i te tomoroa
marii. E 38 pupu
Puîuputuraa. (Makatea)
Fore
te tomoraa fare putiiputuraa apî no te paroisa no
no Noeina. Ua tae mai te mau manihiili e ra¬
ve rahi i taua tomoraa fare ra, oia lioi : Te paoti faatere no te
Taiete Phosphate no Makatea e te man mana atoà no taua Taiete ra, te mutoi farani e tae noa’tu i te feia mana no te Han.
Ua tae atoà mai o M. .lacot, peretiteni faatere no te A.R.A. no
Ua tupu
.
Makatea i te 10
e o Tapao Oi'ometua, peretiteni-faatere
napipi orometua Panai e o Tihoni. Na Ta¬
pao orometua i iriti i te opani no te fare apî na l'oto i te hii^iene tomoraa tei faaineinehia e te Ui-Api no Makatea.
Na .Tacot orometua te a‘oraa i roto i te fare. Teie te irava :
I Samuela 7/12. “ Ua mairi ihora Samuela i te i‘oa no taua vahi ra ia “ EBENE-EZERA ” nao aè ra, ua tauturu mai lehova
ia tatou e tae roa mai i teie nei”. Na Tapao orometua te haamauraa Bihilia, e na Teriitemiro, pipi orometua i farii i te mau
manihiili, na’na atoà i va vau i te mau parau e i te mau ohipa
tei ravehia no teie nei fare, i raro aè i te faatereraa aravahi
na te tamuta ra o : MATUANUI e to’na tauturu o : Alfred TETUANUL la oti te mau fariiraa i te pae Varna, ua haapa'ohia
te fariiraa i te pae no te tino, e fariiraa nahonaho maitai.
te
mau
Ekslesia Tahiti
fto te Tuhaa
III,
e
I^^hora
3 i te taperaa mahana, ua faaterehia te hoè tuaroi
Na Tapao orometua raua o Tihoni te irava ( I loane 4/8,
«nran
lo^^ 10/4-3).
jWP
porote atu te mau pupu Ui-Api na nia
tae noa’tu i te fare haapiiraa na te hau.
I te pae ahiahi no taua mahana ra, ua avarihia te mahora
hautiraa na te Ui-Api, na roto i te mau hautiraa basket e te
wolle}^ E i te pae ahiahi i te hora 7, ua haamatahia te mau
hautiraa i te mau “ pièces ” tei faaineinehia e te mau pupu Ui11
Noema,
no
ua
te purumu e
Api
no
Makatea.
Ua ravehia teie nei
mau
ohipa mai te maitai
e
tae noa’tu i
le otiraa. No reira ia haamaitaihia te
Atua tei tauturu
faaoti i
e
ohipa e piti
maori .râ, ia î teie nei
na
nei,
e
aita atu
vahi
e
3
POROTETANI
VEA
e
oTei
hinaarohia nei,
tei
rê
noaa
ia ratou
Pupu niatamua : Opoa 9 1/2 — Faanui 91/2 — Vaitoare 8 1/2
Patio 8
Hipu 8 — Anau 8 — Uturoa 7 3/4 — Tiva 7 3/4
Haamene 7 1/2 — Vaiaau 6 1/4 — Fetuna 6 — Tevaitoa 6
Vaitape 5 1/2 — Faaaha 5 — Poutoru 4 1/2 — Avera 4.
Pupu piii: Tiva 7 — Patio 5 — Utui’oa 5 — Vaiaau 5 —
Faanui 5
Tevaitoa 41/2 — Vaitoare 4 1/2 — Anau 4 —
Haamene 4
Vaitape 4 — Poutoru 4 — Hipu 4 — Faaa¬
—
—
—
ha 3
—
Avera 3.
Pupu toril : Vaitape 6 1/2 — Tiva 6 — Haamene 5 1/2 —
Poutoru 5
Faaaha 4 1/2 — Anau 4 — Vaitoare 3 — Faa¬
—
nui 3.
A taa noa’tu to Huahine, ua
mahana
maa e
oMB atoà, lesu
tou atoà nei
e
mau
ta’na Evanelia, te Niu haamauraa no to ta¬
tiaturiraa.
TERIITEMIRO.
tupu te mau hi'opoàraa i te
i te sabati i mûri aè i te
hi'opoàraa
pu i roto i te paroika te tahi pureraa taa-ê,
hoê tuaroi amui (te irava; Hebera 11/14).
e
ua
tu¬
i te pô te
paroika atoà i teie mau rururaa tei tu¬
i i'oto i ta ratou mau paroika e ua farii niaitaihia te
mau fomite hi‘opoà i te pae tino e i te pae varua.
I roto i taua tere hi‘opoàraa ra ua iteahia te mana‘o itoito e te anaanatae iro te mau moniteurs, teie rà i roto i
te tahi mau paroika aita te mau moniteurs i ravai maitai
i te pae no te ite e aita atoà i ravai no te tauturu i te mau
Ua
oaoa
te
mau
pu
orometua.
hi'opoà i to ratou iteraa e rave, ra¬
haapii tamarii a te Hau tei ô i roto
i teie toroà faufaa rahi e q tei hinaaro ia tamau hoa te
mau tamarii tei faarue i te haapiiraa hehedoïna i te haere
i te haapiiraa sabati.
Te anihia nei te feia metua ia faaitoito ratou i te tino i
te tamarii i roto i teie haapiiraa sabati tei riro ei ravea
puai no te faahaere i mua i to tatou Ekalesia Tahiti.
Ua
oaoa
te Tomite
hi te maü orometua
.
fare apî i, te taata e ia ruperupe te tupuraa no te mau ohipa no te faaroô; oia hoi,. te Evanelia ora
no lesu Mesia. E ia rirp atoà teie nei mahora U-i-Api ei faaanaanataeraa i te mau taurearea e ia tupu atoà ta’na mau qhi-
.p^Lte rahiraa, na roto i te ati maiteraa i te tumu ho te mau
;
Tomite Tuhaa IV.
PaLrau oto
Ua tae mai
na
Farani mai te hoè parau oto oia
poheraa no Madame
Atopa 1958.
hqi te
BRUNEL (Purune vahiné) i te 1 no
rahi te mau matahiapo no Raiatea mâ tei haanei à i to tatou metua vahiné i roto i te Faaroo.
Ua fanau o Madame BRUNEL i Farani, i te oire no ChanE
rave
mana'o
hiopoàraa no te mau tamarii
haapiiraa Sabati i roto i te Tuhaa IV.
Te huru
0
te
no
te
Tahiti mâ nei i te
zy i te matahiti 1871 e ua tae mai oia i
matahiti 1892 e ua parahi oia i Uturoa i pihaiîho ia Mon¬
sieur BRUNEL te faatere ho te tuhaa IV na roto i na ma-.
tahiti e piti ahuru. E. rave rahi te mau ohipa
tupu
Uturoa i taua taime ra: te fare
raa
I te avaè
atopa e noyema ua tupu te hi'opoàraa nq te mau
haapiiraa Sabati i roto i te tuhaaTv!
paroika tei ô i roto i taua hi‘opoàraa ra ia.i te tabula
haapiiraa no teie matahiti. Teie te mau ohipa tei hi‘opoà-
tamarii
E 21
no
te
hia
:
1
—
2
-
Taioraa i te
reo
farani).
haapiiraa. 3 - Uir?a bihilia. 4 - Himene.
tahiti (e no te tahi i te reo
Uiraa i nia i te màu
tei
i
neneiraa veà, mau haapii¬
etc....
Na Madame BRUNEL i papai te buka no te oraraa no
Tihoni Wiriamu na roto i te reo farani e na Monsieur
BRUNEL i tatara na roto i te reo tahiti. E rave rahi atoà
te mau huka i papailiia e Madame BRUNEL, e te veà “Sen¬
tinelle” e tae noa’tu i to’na hopea.
O Madame BRUNEL te hoè tavini vahiné iloito roa no
te Fàtu i roto i le ohipa faatupuraa parau no te Sofaiete
no Paris.
4
VEA
Ei haamana'oraa i te
ohipa
POROTETANl
Atua.
maere no te
1823
tapea mai lehova ia‘u, eialia
iupuna ia vetahi ê,
vau e
-
nei
1797
-
pae
1825
-
-
(loane
-
3
p.
-
I te 5
Mati,
Te tama‘i
a
-
I te 3
RUA
hia oia
1807
1809
1813
-
-
-
ta’na tamaiti
e
no
Pômare I ;
To Pômare II revaraa’tu |i Eimeo. Te
oia e Notti.
mua roa
ua mono-
1817
-
-
ua
haamauhia te fare
ua
tomohia te fare pureraa mata¬
1818
-
te tahi maohi
e
-
no
te Totaiete maohi
I te 10
no
I te 13
no
I te 15
no
te
a
Mataio i Huahine.
To Pômare
a
e
te
-
1839
-
Ua fariihia te
e
mau
ohipa i
i Aitu-Taki.
piti haapiihia râ i Tahiti.
mau po-
Lonedona mai,
no
mau
Misionare Katolika
I te 18
no
( i te 20
no
na
rota
Tiunu ).
Novema te haere atu nei Tih. Wil. i
( New-Heperida ).
poheraa no Tihoni WILLIAMÜ i Eromanga
( i te 20 no Novema ).
Te
1842
-
1844
-
To Tahiti riroraa i
Te
raro
aè i te Hau
FaraiS^
poheraa no NOTTI i te 2 nô Me (tei Arue^
menema).
rata aniraa no te Apooraa Rahi no te fenua
to’na
1860
-
Te
i te Hau Farani ia tonohia mai te
tua
mau
orome¬
porotetani farani no te mono i te mau oro¬
paratane tei reva’tu ( maori ra o William
metua
HO VE),
1863
Té orometua farani matamua i tae mai
BOUSSET (no te~Tâiete no Paris).
1866
Te
o
tomora^ho te fare haapiiraa poï'otetani
ARma¬
tamua i Tahiti.
1877
-
1884
-
Te
poheraa te Arii-Vahine
o
Pômare IV.
Te haamanaraa i te ture tumu no te mau Ekalesia Tahiti e no te Apooraa Rahi Amui.
faaapîhia’i ).
i ture
haapa'oraa
no
te Ekalesia
Tahiti.
Maupiti i Raivavae, na Pômare i aratai ia Para, te
tahi haapii-Evanelia (e haere faahou atu Nott i rei¬
ra i 1822).
Te poheraa no Pômare II ( e 47 matahiti ). Ua monohia ona e ta’na tamaiti o Otahi (Pômare III)
Te tupu nei te Evanelia i Rurutu.
Rapa
Wil.
i te tahi haamaruraa ture
1927
-
Ua tuuhia te
afai i te Eva¬
Evanelia e na
1956
-
no
mau
te tuhaa 5
te faatereraa
taata
te faarue nei te
-
ra.
hoi mai nei Tih.
Te tae atu nei te Evanelia i Raiatea, Tahaa, Bora-Bo-
e
misionare
To’na haereraa i Samoa.
Huahine.
Na na haapii-evanelia maohi e piti i
nelia i Rimatara, i Rapa ua afaihia te
^
mau
Te
Raro,
To Tih. Wil. haereraa’tu i Rurutu
1822
te
1838
bapetizoraahia.
loane
no
Te hoi atoà nei Tih. Wil. i te fenua Paratane,
Ua oti te Faufaa Tahito i te neneihia.
roa.
:
$
1835
i
Me
). Ua mo(Pômare IV)
Aimata
Tih. Wil. i Samoa.
Mangareva
Te faaaùraa
no
o
Apî i te neneihia.
taeraa matamua mai
Catholica i
Me: Tomoéaa fare pure no Arue.
: Te haamanaraa i te Ture
Haapa'oraa
ra
-
no
Me
Ua neneihia te Evanelia
1821
Te
faatupu¬
(13 Me).
parau
matamua
-
1834
( no Lonedona mai ).
Ua neneihia te Evanelia
1820
te tae mai nei Tihoni WIL-
Te haere nei T. W. i Raiatea.
raa
-
Te haeraa
Te tae nei te Evanelia i Huahine - Ua neneihia té evaneliâ a Luka i Afareaitu - Te Evanelia afaihîa’tu i
Te haamauraa
1819
1830
haapiiraa bi-
i Eimeo.
LIAMU i Moorea
ta’na tuahine
TANA
Te tama‘i a NARII ( no te FEI-PI ). Te rê no te nuu
a Pômare i nia iho i te mau etene i te 15 no Novema. Te faaorehia nei te haamoriraa idolo i Tahiti mâ.
Tuamotu
ona e
Ua oti te faufaa
hanpiihia nei
1814-15-Te tupu nei te Evanelia i Eimeo. Na te tahuà rahi
o Patii i farii i te faaroo Cheretetiano,
1815
no
Te haere nei Tih. Wil. i Rimatara.
Te poheraa no Pômare III ( e 7 mat.
1829
Pômare
e
I te 25 no Tetepa, te poheraa no JEFTERSON, te tahi orometua tono (tei Arue ra to’na menema).
I te 23 no Tiurai
bilia matamua e
Eperera ( e 4 mat. to’na ).
Te hoi faahou nei Cook i Nuu-Hiva. E 2 haa¬
nohia
OTOU tei riro ei Pômare II.
o
Pômare III i nia iho i te te-
no
rotetani i taua fenua
(te idolo ORO haruhia
)
Tetepa te poheraa
no
-
ua
i to Atahuru
1803
1827
oia i manuia.
ra
te haere nei
-
i Rimatara.
pii-evanelia tahiti ta’na i vaiiho i reira.
tupu nei te pupu hairesi no te mau Mamaia
(Teau).
i. 16).
tapae mai DUFF tonohia mai e te
totaiete faatupuraa parau no Lonedona - e 3 tira ; e
5.000 livres paratane te hoo ; e 7 avaè to’na tere ; e
18 haapii-evanelia i nia iho. - te a‘oraa matamua i
nia iho i te fenua nei : loane 3/16. - i te 5 no Tiu~
nu, to te haapii-evanelia o COOK faarueraahia i NUUno
Te haamauraa
e
Te
:
HIVA. Aita
1802
Patitifa.
tupu nei te Evanelia i Tubuai
rono-Arii i te 22
horoà i te fenua aià
Tabula tuatapaparaa i te mau parau
rarahl no to te Evanelia tupuraa i teie
Matahiti
Te
Tih. Wil. i Cook-Islands
1824
la
-
no
paroita
no
te
mau
te tuhaa 6 i
te A. R. A.
e no
fenua i
raro
aè i
no te Ofai-Tihi no Matavai, ei haai te taeraa mai no te Evanelia i Ta¬
hiti nei i te matahiti 1787.
Te avariraa
mana'oraa
E haamana'o i to outou
mau
Aratai
tei parau
mai ia
te Atua e pee atu i to ratou faaroo
mai te ite hopea o to ratou parau.
Hoê â hoi o lesu Mesia huru, i nanahi, i teie nei mahana, e a mnri noa’tu”.
outou i te
o
parau a
Hebera:
1317-8.
Fait partie de Vea Porotetani 1958