EPM_Vea Porotetani_195812.pdf
- extracted text
-
Te 58
—
O TE
Matahiti
HIHI 11
—
TI TEMA 1958.
Pomtetani
Hoo i te matahiti hoè: HOE-AHURU TARA— A. Jacot, Directeur-Gcranl.
Ua poto roQ te Rui, ua
roa
le Ao...
viivii hoi to outou rima i te toto, e to outou rimarima i te ino;
te haavare nei hoi to outou
vaha, e te mutamuta nei to ou¬
i te parau ino”.
Te faaite papu mai nei teie mau parau i te huru no te
taata e ta’na mau ohipa ia taaê oia i te Atua: te
tou
^‘Ua poto
te rui, ua fatata roa te ao: e teie neî e haapae atu
ohipa e te pouri, e ahu tatou i.te ahu o te aol"
tatou i te mau
Ama 13/12 ).
fatata te
hopea no te matahiti. Aita e taime rahi faahou
^^e nei i mua ia tatou. Te fatata mai nei te ao ! Te ao no te
matahiti apî ta te Atua e tuii faahou nei i mua ia tatou...
ua
ai’ero
para nei
tiamâ matou! E mau taata tiaraa civila fa—
rani matou. Na matou e maiti i to matou mau tavana, e
inaha te hoi faahou nei ratou i roto i te pô, oia hoi te tan
ratou:
e
mea
tae noa’tu ai te mahana rahi roa’tu tei riro ei mahana
hopea no
tatou i roto i teie nei ao, te mahana te hoi faahou mai nei te
Fatu no te haava i teie nei ao.
no
te mamaia
tou
mau
E no te tiairaa i taua mahana ra, te mahana no te Fatu, te
horoà faahcu mai nei te Fatu ia tatou i te mahana e fatata
mai nei.
Eaha ta tatou ohipa e rave no te faaineineraa ia tatou i teie
mau taime no te tomoraa i roto i te matahiti
apî?
Teie ïa : E hio tatou ma te tutonu maite i te Parau a te
te
Atua, te parau te ore roa e taui na roto i te
mau
tau atoà.
I roto i te parau
ta tatou i tai‘o nei, tei na ô mai e; “Ua po¬
to roa te rui, ua fatata roa te ao, e teie nei e haapae atu ta¬
tou i te mau ohipa no te pouri, e ahu tatou i te ahu no te ao”.
E piti taù tumu parau ta tatou e faataa no roto i teie irava:
ÉEfe haapae atu i te mau ohipa o te pouri.
ahu tatou i te ahu
no
te
ao.
A hi‘o tatou i te parau matamua :
A haapae tatou i te mau
ohipa o te pouri. Ua faaite mai te Aposetolo Paulo ia tatou i te
tabula no te tahi mau ohipa no te pô tei tia ia tatou ia haa¬
pae, oia hoi : Te hoiri, oia hoi te haamaua (haafnaua i te taime,
te moni, haamaua i te mau ravea maitai etc...). Te faataero.
Aita paha e faufaa no te tatara atu i te auraa no teie parau I Ua
ite paatoà tatou i te hopea no teie peu ino roa! Te parau faiifau, te iaiata, te marô, te feii e te mau hinaaro taatoà no te tino.
Teie te mau mea ta te Aposetolo e parau nei e: e mau ohi¬
pa no te pouri.
E riro paha, te mana‘o nei te tahi pae no tatou, e aita taua
mau mea
nei e ite faahouhia i roto i te Ekalesia no te mea ua
Evanelia i roto i to tatou fenua!
Auel A hi‘o na i pihaiiho ia tatou, e ati noa aè. Eaha ta tatou
e ite nei? Teie ïa: o te mau ohipa ia ta te Aposetolo e
parau nei
tae mai te maramarama o te
ohipa no te pouri. I teie matahiti e moe nei, ua ite oia
i te reira mau ohipal E e tia roa i te peropheta o Isaiaia parau
faahou i te parauhia e ana i mutaaiho: Esaia pene 59/1-15. “Ua
e
mau
te
e
mau
areoi, te itehia i te tau no to ta¬
tupuna!
Mai te mea ra e : i roto i to tatou hi‘oraa, ua tae roa mai
Aposetelo i ô tatou nei, i teie tau, e ua tomo oia i ro¬
tataitahi, e ua hi‘opoà maite oia i te hu¬
ru no te mau taata e vai ra, e ta ratou mau
ohipa; e tei
to i mau utuafare
hau atu ua ite roa oia i te rotoraa o to tatou aaù e ite â
oia te hoii, te faataero, te parau faufau, te feii, te hinaaro
no te tino. E
parau atoà o Itaia: “Aita e parau tia faahou,
aita e parau mau; e o tei ore i rave i te ino ra o te
pau ia
te ha ru".
E au
mau
mau
hoa here
e !
aita tatou
e
parau
nei i teie nei
te tahi pae anaè,
e parau nei tatou no te
taatoà, ia au i ta tatou i ite i roto i teie matahiti 1958.
E
parau no
reira, te parau nei tatou: e nahea tatou? E haavitivitil te fatata mai nei te ao! Haavitiviti ! Na vai e ho¬
no
roà ia tatou i te
ravea
nei mahana
te Fatu :
no
ora’i tatou ! E tae
e
na
vai
e
vave
tamâ ia tatou
mai teie
no
taua
mahana ra?.
E au
mau
hoa here e, te avi noa nei te raveà i
pihaiiho
ia tatou! Tae noa’tu i te hora hopea, no teie matahiti
e
tae noa’tu i te
1958,
hopea o to tatou oraraa tataitahi, tei pi¬
haiiho noa te Atua ia tatou, te hinaaro nei oia i te faaora
ia tatou. Faaroo tatou i teie nei
lerernia: “A fariu
mai,
a
reo
no
te
peropheta no
fariti mai outou no to
outou
eà
pi‘o; a taui i to outou aaù ofai, ei aaù marû! Tatarahapa outou, ea hoi mai iaù nei ! Aita vau e hinaaro nei
ia te taata hara, ia tatarahapa ra e ia ora, te na reira mai ra
mau
lehpva”.
No reira te tia ia tatou ia rave i teie tau
hopea no te
tatarahapa, ma te ani i te Atua ia farii ia tatou e ta ta¬
tou pure, purehia ma te aaù tae, e te parau mau. E teie
ta tatou pure: E te Atua e! Faaore mai i taù mau hora!
VEA
2
POROTEl'ANI
‘-V
E aroha mai iaù, te taata hara ralii nei ! Eiaha oe e faautiià mai
iaù, no te rahi o to‘a maii ino ! E aroha mai iaù i roto i to oe
hamaiii maitai.
tatou i teie nei pure ma te aaù paran
mau, ma te aaù tae ; mai te mea e te tiaoro nei tatou i te
Atua i to’na tauturu : te faaore nei te Atua i ta tatou mau ha¬
ra i teie taime hou to tatou tomoraa i roto i te tau api.
Area râ, mai te mea e, te hinaaro nei te Atua e taaora ia ta¬
tou, te vai nei te hoè ohipa tei hau atu i te rahi oia hoi te hi¬
naaro nei oia, i te faariro ia tatou, taata faufaa-ore e te paruIJaru, ei aito, ei faehau no to’na Basileia, o te piti ia o te tumu
paran ta tatou e hi‘o.
No te tiairaa e no te faaineineraa ia tatou, no te mahana rahi e fatata mai nei, te faaahu nei oia ia tatou i te ahu no te
Varua, ahu no te rê no te faaroo.
Mai te
A taî‘o
mea e,
na
e
piir-e
ta te Atua e rave no tatou, ta te
Aposetolo Paulo
Ephetia p. 6 ir. 10-18. Te hinaaro nei oia e
faahn in laioii i le haanü fama‘i no te varua.
E hoa here ma e ! Hou to totou taeraa i te ao, te aiii nei ta¬
tou ia outou: a ahu i .te haana t; m li na te .ùtua, ia tia ia outou ia patoi atu i te mau ravea paari a te diabolo.
e
faaite mai
nei :
Eaha taua
mau
mauhaa ra? Teie ïa : Te taiaii o le parmi mnii
vaha maori ra
i te vaha no
ia. Aita’tu e parau e parauhia no roto i to outou
o te parau mau anaè ; aita roa e haavare to roto
te faehau
no
te Metia.
lapoi ounia ! 0 le parmi tia ia!: Aita roa e pari haavare,
e vaha piti, aita roa e faaturoriraa, aita roa e hanianiino-raa ia vetahi ê, e iteahia i roto i te mau faehau no te Mesia.
Te tamaa: O te faaineineraa no te Evanelia. la haapae te fae¬
hau no te Mesia i te faatau, eiaha oia ia faaea i ohipa ore noa,
eiaha oia ia taoto ma te tiaturi e : ua atea ê te enemi. Aita
roa, te tia roa nei te diabolo i pihaiiho ia tatou i te mau ma-,
hana atoà, e o tei parau mai e : “Oia ia ! Ua parau mai te Atua
e, eiaha orna e amu i to te mau raau atoà o te ô nei?” Te fae¬
hau no te Mesia te itoitp nei oia i te mau ohipa a to’na Fatu.
Ta riro oia e taata tiaturihia ia’na. Aita roa e pai’ahiraa to te
Te
aita
roa
faatau i roto i le
nuu
no
lesu Mesia!
Te parurii o te faaroo. E riro te ukiu ihe auahi a
ino, te mau ôfai a te enemi, ei repo puehu i nia i teie
Te pariirii.
te Varua
’
Te upoo tia nei te faà'roo i roto i te aroraa. Te tipouri i roto i to tatou aaù, ia hiti faahou te maramarama. Te faaroo nei te taata tiaturi ia lesu Mesia ei Raatira
no te aratai i te nuu i roto.i te upootiaraa.
Te faanpoo: Te faaupoo o te ora. Na lesu i tuu i te faaupoo o
te ora i nia i te upoo no ta’na faehau eiaha oia ia pohe i te enenei paruru !
te
nai oia i
la maiti le Atua ia tatou
e
mau
aito no to’na nuu, ma te
upootiaraa, i roto i teie nei ao
api tei fatata nei ! Opanii'aa : loane ô: Teie hoi te mea e vî
aratai ia tatou i roto
ai teie nei
ao
i te
ia tatou :
o
to tatou faaroo.
à nos
Vous permettrez sans doute ((u’on vous ai)pelle ainsi.
Car
c’est le nom sous lequel vous nous désignez le plus souvent,
et
quand on est “séparés” on l’est autant d’un côté que
de l’autre.
Dans le “Semeur’’ de novembre,
Mr Le CAILL, faisant
allusion à l’article du Veà Porotetani
d’oclo!)re. “Quel est
l’homme povir que lu te souviennes de lui? “'écrit’’: Coin- ^
bien paraîtront mesquines les lignes pleines de dépit
pu-'5
Protestant de Tahiti “Veà Porote¬
tani”. Si l’auteur a voulu blesser le sentiment des catholi¬
ques, il pourra se flatter d’}" être parvenu”.
Monsieur Le (’.aill s’émeut rapidement. Il n’y a dans l’ar¬
ticle en question, aucune ligne, aucun mot qui mette en
cause l’ancien pape. En parler comme d’un “chrétien qui
a normalement employé son temps... dont l’autorité est
incontestée par des millions d’hommes” est-ce faire preuve
de mesquinerie? Où est le dépit là dedans? lîst-on sùr de
trouver dans un journal catholique une semblable liberté
d’esprit? La personne de Pie XII n’est pas en cause. L’^^nir se chargera de rendre à ce pontificat la place qu^Pi
revient. D’ores et déjà, il nous appartient, à nous proies- *'■
tanls, de porter un jugement très nuancé sur ce souve|j|i|\
pontife qui, tant par le dogme de l’Assomption de la
ge Marié, que par le durcissement des positions romaines
en face des problèmes oecuméniques n’a làit que creuser
davantage le fossé qui nous sépare. 11 n’est pas jusqu’aux
catholiques eux-mémes qui n’aient souffert dans leur cœur
et dans leur âme de certaines intransigeances vaticanes.
Pensons aux prêtres-ouvriers !
L’article du “Veà Porotetani” affirmait seulement l’éga¬
lité de tous devant la mort et devant Dieu. Se fut-il agi du
pasteur Boegner ou d’Albert Schweitzer que le raisonne¬
bliées dans le journal
ment eut été le même.
Et s’il peut paraître compréhensi¬
ble que des catholiques soient blessés de cette
attitude pro¬
testante, nous le sommes.tout autant, nous protestants, de
prééminence que vous accordez à certains hommes,
trop humaine, hélas-, pour être
évangélique. Souvenons-nous que St Paul se qualifiait de
premier des pêcheurs” que St Pierre demande,à Jésus
ti-e lavé tout entier” en soumission à Son Sauveur.
Eugenio. Pacelli fut un chrétien au milieu de. tant d’autres
avec sa fidélité et ses faiblesses. Nous comprenons là dou¬
leur des fidèles catholiques et nous èn. prenons notre part.
Mais celà ne signifie pas pour autant que nous voyons en
Pie XII “la plus haute figure d’humanité” et que nous fas¬
sions partie de ces “nations... qui reconnaissent unani¬
mement en lui la plus haute autorité spirituelle qui soit”,
comme il l’est alïïrmé sous la plume facile de Mr Le Caill.
Nous sommes un peu plus de trois cents millions de pro¬
testants qui ne reconnaissons qu’un seul Maître de notre
vie “Jésus-Chi'ist, Seigneur et Sauveur des hommes”.
Et c’est St Pierre lui-mêmè, celui dont vous avez fait vo¬
tre premier pape, qui lui pose la question “Seigneur, à
qui irions-nous? Tu as les paroles de la vie éternelle”.
Oui, vraiment, à qui d’autre pourrions-nous aller ?
cette
de cette hiérarchie factice,
“
nji, ia ora ra.
Parmi a te Atua. “Te Parau a te Atua
matapiti ïa^ e mea ora e te puai rahi, e te ooi rahi, i te,
puta-pupu-roa-raa, e taa-ê noa’tu te varua e -e aaù; e te tia-atiraa e te puoivi, e te hi'opoa hoi i te mana‘o e te opua o te aaù
ra”. No teie nei o‘e e tiahi ê i te mau enemi e ua mou!.
Teie atura tatou ; ua ineine, ua ahu i te haana tamà‘i a te Atua.
Area râ, na vai i horoà i teie faehau i te itoito e te anaanatae
no te aroraa ta’na e. haere nei? Na vai e horoà ia’na, i tei aaù
taiâ-ore? Teie te pahonoraa : Na te pure ïa. Te pure tuutuu ore,
te ani a te Varua ra. Na roto i te pure, te ati tamau nei te faehau
i to’na raatira. Ua ite tatou i te vahi ta tatou e hàére nei? E ere
tatou anaè, teie haere nei. Ua tahoèhia tatou i te taatoà p te
mau^faehau i roto i teie nei ao o te aro nei no te ohipa hoè.
Te'tomo nei tatou ma te itoito i roto i te oraraa ma te papu e :
e upootia tatou !
E au mau hoa here e ! I roto i teie nei tau hopea ta tatou e
râtere nei, e i mua i te ao e fatata niai nei, teie ta tatou pure:
Te O'e: Te Varna, te
e
o‘e
.
Daniel! MAHER.
t
VEA
■**%
Te tahi
mou
parau no
i hi'opoàhia : 956 ta¬
hi‘opoàhia i te mau parau na
te haapiiraa na roto te papai. Ua tatuhaahia taua mau pu¬
pu ra i roto i na tuhaa e 3, ia au i to ratou matahiti.
Teie te faanahoraa o taua mau pupu ra ia au i te mau
Teie te rahiraa
nia i te tomoroa
te tomoraa fare putiiputuraa apî no te paroisa no
manihiili e ra¬
ve rahi i taua tomoraa fare ra, oia lioi : Te paoti faatere no te
Taiete Phosphate no Makatea e te man mana atoà no taua Taiete ra, te mutoi farani e tae noa’tu i te feia mana no te Han.
Ua tae atoà mai o M. .lacot, peretiteni faatere no te A.R.A. no
Ua tupu
.
Makatea i te 10 no Noeina. Ua tae mai te mau
te
mau
Ekslesia Tahiti e
o
Tapao Oi'ometua, peretiteni-faatere
Tihoni. Na Ta¬
pao orometua i iriti i te opani no te fare apî na l'oto i te hii^iene tomoraa tei faaineinehia e te Ui-Api no Makatea.
III, e napipi orometua Panai e o
fto te Tuhaa
Na .Tacot orometua te a‘oraa i roto i te fare. Teie te irava :
I Samuela 7/12. “ Ua mairi ihora Samuela i te i‘oa no taua vahi ra ia “ EBENE-EZERA ” nao aè ra, ua tauturu mai lehova
ia tatou
e
tae
roa
mai i teie nei”. Na Tapao orometua te haa-
Bihilia, e na Teriitemiro, pipi orometua i farii i te mau
manihiili, na’na atoà i va vau i te mau parau e i te mau ohipa
tei ravehia no teie nei fare, i raro aè i te faatereraa aravahi
na te tamuta ra o : MATUANUI e to’na tauturu o : Alfred TETUANUL la oti te mau fariiraa i te pae Varna, ua haapa'ohia
mauraa
te fariiraa i te pae no
te tino, e fariiraa nahonaho maitai.
I^^hora
3 i te taperaa mahana, ua faaterehia te hoè tuaroi
Na Tapao orometua raua o Tihoni te irava ( I loane 4/8,
«nran
lo^^ 10/4-3).
jWP 11 no Noema, ua porote atu te mau pupu Ui-Api na nia
tae noa’tu i te fare haapiiraa na te hau.
I te pae ahiahi no taua mahana ra, ua avarihia te mahora
hautiraa na te Ui-Api, na roto i te mau hautiraa basket e te
wolle}^ E i te pae ahiahi i te hora 7, ua haamatahia te mau
hautiraa i te mau “ pièces ” tei faaineinehia e te mau pupu UiApi no Makatea.
Ua ravehia teie nei mau ohipa mai te maitai e tae noa’tu i
te purumu e
le otiraa. No reira ia haamaitaihia te
Atua tei tauturu
e
oTei
ohipa e piti nei, e aita atu e vahi e hinaarohia nei,
maori .râ, ia î teie nei fare apî i, te taata e ia ruperupe te tu-
faaoti i
na
tei
rê
noaa ia
taurearea e ia tupu
—
—
ha 3
—
Avera 3.
Pupu toril : Vaitape 6 1/2 — Tiva 6 — Haamene 5 1/2 —
Poutoru 5
Faaaha 4 1/2 — Anau 4 — Vaitoare 3 — Faa¬
—
nui 3.
A taa noa’tu to Huahine, ua tupu te mau hi'opoàraa
mahana
maa e
oMB atoà, lesu e ta’na Evanelia, te Niu haamauraa no to ta¬
mau
tiaturiraa.
TERIITEMIRO.
hiopoàraa no te mau tamarii
0 te haapiiraa Sabati i roto i te Tuhaa IV.
Te huru
no
pu i roto i te paroika te tahi pureraa taa-ê,
hoê tuaroi amui (te irava; Hebera 11/14).
te
atopa e noyema ua tupu te hi'opoàraa nq te mau
haapiiraa Sabati i roto i te tuhaaTv!
paroika tei ô i roto i taua hi‘opoàraa ra ia.i te tabula
no te
haapiiraa no teie matahiti. Teie te mau ohipa tei hi‘opoà-
tamarii
E 21
hia :
1
—
Taioraa i te
reo
e i te
pô te
paroika atoà i teie mau rururaa tei tu¬
i i'oto i ta ratou mau paroika e ua farii niaitaihia te
mau fomite hi‘opoà i te pae tino e i te pae varua.
I roto i taua tere hi‘opoàraa ra ua iteahia te mana‘o itoito e te anaanatae iro te mau moniteurs, teie rà i roto i
te tahi mau paroika aita te mau moniteurs i ravai maitai
i te pae no te ite e aita atoà i ravai no te tauturu i te mau
Ua
oaoa te
mau
pu
orometua.
i to ratou iteraa e rave, ra¬
haapii tamarii a te Hau tei ô i roto
i teie toroà faufaa rahi e q tei hinaaro ia tamau hoa te
mau tamarii tei faarue i te haapiiraa hehedoïna i te haere
i te haapiiraa sabati.
Te anihia nei te feia metua ia faaitoito ratou i te tino i
te tamarii i roto i teie haapiiraa sabati tei riro ei ravea
puai no te faahaere i mua i to tatou Ekalesia Tahiti.
Ua
oaoa
te Tomite hi'opoà
hi te maü orometua
.
Tomite Tuhaa IV.
PaLrau oto
Ua tae mai na Farani mai te hoè parau oto oia hqi te
poheraa no Madame BRUNEL (Purune vahiné) i te 1 no
Atopa 1958.
E rave rahi te mau matahiapo no Raiatea mâ tei haamana'o nei à i to tatou metua vahiné i roto i te Faaroo.
Ua fanau o Madame BRUNEL i Farani, i te oire no Chanzy i te matahiti 1871 e ua tae mai oia i Tahiti mâ nei i te
matahiti 1892 e ua parahi oia i Uturoa i pihaiîho ia Mon¬
sieur BRUNEL te faatere ho te tuhaa IV na roto i na ma-.
tahiti e piti ahuru. E. rave rahi te mau ohipa tei tupu i
Uturoa i taua taime ra: te fare neneiraa veà, mau haapii¬
raa
I te avaè
i te
i te sabati i mûri aè i te hi'opoàraa ua tu¬
atoà ta’na mau qhi-
.p^Lte rahiraa, na roto i te ati maiteraa i te tumu ho te mau
tou atoà nei
ratou ;
—
faaroô;
mau
te mau tamarii
Pupu niatamua : Opoa 9 1/2 — Faanui 91/2 — Vaitoare 8 1/2
Patio 8
Hipu 8 — Anau 8 — Uturoa 7 3/4 — Tiva 7 3/4
Haamene 7 1/2 — Vaiaau 6 1/4 — Fetuna 6 — Tevaitoa 6
Vaitape 5 1/2 — Faaaha 5 — Poutoru 4 1/2 — Avera 4.
Pupu piii: Tiva 7 — Patio 5 — Utui’oa 5 — Vaiaau 5 —
Faanui 5
Tevaitoa 41/2 — Vaitoare 4 1/2 — Anau 4 —
Haamene 4
Vaitape 4 — Poutoru 4 — Hipu 4 — Faaa¬
puraa no te mau ohipa no te
oia hoi,. te Evanelia ora
no lesu Mesia. E ia rirp atoà teie nei mahora U-i-Api ei faaanaanataeraa i te
o
marii. E 38 pupu tamarii tei
Puîuputuraa. (Makatea)
Fore
3
POROTETANI
tahiti (e no te tahi i te reo
farani).
2 - Uiraa i nia i te màu haapiiraa. 3 - Uir?a bihilia. 4 - Himene.
etc....
Na Madame BRUNEL i papai te buka no te oraraa no
Tihoni Wiriamu na roto i te reo farani e na Monsieur
BRUNEL i tatara na roto i te reo tahiti. E rave rahi atoà
te mau huka i papailiia e Madame BRUNEL, e te veà “Sen¬
tinelle” e tae noa’tu i to’na hopea.
O Madame BRUNEL te hoè tavini vahiné iloito roa no
te Fàtu i roto i le ohipa faatupuraa parau no te Sofaiete
no Paris.
4
VEA
POROTETANl
Ei haamana'oraa i te ohipa maere no te Atua.
la
tapea mai lehova ia‘u, eialia vau e horoà i te fenua aià
iupuna ia vetahi ê,
1823
-
pae
Patitifa.
).
1825 - Te hoi faahou nei Cook i Nuu-Hiva. E 2 haa¬
pii-evanelia tahiti ta’na i vaiiho i reira.
nei te pupu hairesi no te mau Mamaia
(Teau).
Te tupu
(loane - p. 3 - i. 16).
Matahiti :
1797
-
I te 5 no Mati, ua tapae mai DUFF tonohia mai e te
totaiete faatupuraa parau no Lonedona - e 3 tira ; e
5.000 livres
paratane te hoo ; e 7 avaè to’na tere ; e
18 haapii-evanelia i nia iho. - te a‘oraa matamua i
nia iho i te fenua nei : loane 3/16. - i te 5 no Tiu~
nu, to te haapii-evanelia o COOK faarueraahia i NUU-
1827
-
1803
-
a
RUA
1829
Ua oti te faufaa
1830
Te haeraa
1834
Te
Tih. Wil. i Samoa.
taeraa matamua mai
no
te
mau
I te 3
1838
Te
1839 - Ua fariihia te
1815 - Te tama‘i a NARII ( no te FEI-PI ). Te rê no te nuu
a Pômare i nia iho i te mau etene i te 15 no Novema. Te faaorehia nei te haamoriraa idolo i Tahiti mâ.
1817 - Te tae nei te Evanelia i Huahine - Ua neneihia té evaneliâ a Luka i Afareaitu - Te Evanelia afaihîa’tu i
Tuamotu e te tahi maohi - te tae mai nei Tihoni WILLIAMU i Moorea ( no Lonedona mai ).
1818 - Te haere nei T. W. i Raiatea.
Te haamauraa
no
te Totaiete maohi
no
te
mau
Misionare Katolika
na
rota
( i te 20 no Tiunu ).
I te 18 no Novema te haere atu nei Tih. Wil. i
Te
poheraa no Tihoni WILLIAMÜ i Eromanga
( i te 20 no Novema ).
1842 - To Tahiti riroraa i raro aè i te Hau FaraiS^
1844 - Te
1860 -
i te Hau Farani ia tonohia mai te mau
tua
porotetani farani no te mono i te mau oro¬
paratane tei reva’tu ( maori ra o William
HO VE),
1863
Té orometua farani matamua i tae mai
BOUSSET (no te~Tâiete no Paris).
1866
Te tomora^ho te fare haapiiraa
i
mau
ohipa i
1927
-
Huahine.
poheraa te Arii-Vahine o Pômare IV.
faaapîhia’i ).
Maupiti i Raivavae, na Pômare i aratai ia Para, te
tahi haapii-Evanelia (e haere faahou atu Nott i rei¬
ra i 1822).
Te poheraa no Pômare II ( e 47 matahiti ). Ua monohia ona e ta’na tamaiti o Otahi (Pômare III)
Te tupu nei te Evanelia i Rurutu.
ra
e
e piti
i Aitu-Taki.
i afai i te Eva¬
nelia i Rimatara, i Rapa ua afaihia te Evanelia e na
piti haapiihia râ i Tahiti.
i ture
haapa'oraa no te Ekalesia
Ua tuuhia te mau paroita no te mau fenua i
Raro, no te tuhaa 5 e no te tuhaa 6 i raro aè i
te faatereraa no te A. R. A.
1820 - Te tae atu nei te Evanelia i Raiatea, Tahaa, Bora-Bo-
To Tih. Wil. haereraa’tu i Rurutu
poï'otetani ma¬
Tahiti.
I te 15 no Me : To Pômare bapetizoraahia.
te
AR-
1884 - Te haamanaraa i te ture tumu no te mau Ekalesia Tahiti e no te Apooraa Rahi Amui.
roa.
e
o
tamua i Tahiti.
Te faaaùraa
Ua neneihia te Evanelia a loane
orome¬
metua
1877 - Te
1819 - I te 10 no Me: Tomoéaa fare pure no Arue.
I te 13 no Me : Te haamanaraa i te Ture Haapa'oraa
haapii-evanelia maohi
poheraa no NOTTI i te 2 nô Me (tei Arue^
menema).
Te rata aniraa no te Apooraa Rahi no te fenua
to’na
faatupu¬
parau (13 Me).
Ua neneihia te Evanelia a Mataio i Huahine.
raa
taata Rapa e
Lonedona mai,
no
TANA ( New-Heperida ).
1814-15-Te tupu nei te Evanelia i Eimeo. Na te tahuà rahi
o Patii i farii i te faaroo Cheretetiano,
na
Wil.
i te tahi haamaruraa ture
Te hanpiihia nei
1813 - I te 23 no Tiurai ua haamauhia te fare haapiiraa bibilia matamua e ua tomohia te fare pureraa mata¬
mua roa i Eimeo.
1822 - Na
hoi mai nei Tih.
To’na haereraa i Samoa.
Notti.
matamua
po-
Te hoi atoà nei Tih. Wil. i te fenua Paratane,
Ua oti te Faufaa Tahito i te neneihia.
e
^
misionare
ra.
1835
oia
$
Catholica i Mangareva - te faarue nei te mau
(te idolo ORO haruhia e Pômare
1809 - To Pômare II revaraa’tu |i Eimeo.
-
no
i to Atahuru )
no
Tetepa te poheraa no Pômare I ; ua monohia oia e ta’na tamaiti o OTOU tei riro ei Pômare II.
). Ua mo-
Apî i te neneihia.
rotetani i taua fenua
1807 - I te 25 no Tetepa, te poheraa no JEFTERSON, te tahi orometua tono (tei Arue ra to’na menema).
1821
Te haere nei Tih. Wil. i Rimatara.
Te poheraa no Pômare III ( e 7 mat.
nohia ona e ta’na tuahine o Aimata (Pômare IV)
HIVA. Aita ra oia i manuia.
1802 - Te tama‘i
tupu nei te Evanelia i Tubuai - te haere nei
e i Rimatara.
1824 - Te haamauraa no Pômare III i nia iho i te terono-Arii i te 22 no Eperera ( e 4 mat. to’na
Tabula tuatapaparaa i te mau parau
rarahl no to te Evanelia tupuraa i teie
nei
Te
Tih. Wil. i Cook-Islands
1956 - Te avariraa no te Ofai-Tihi no Matavai, ei haamana'oraa i te taeraa mai no te Evanelia i Ta¬
hiti nei i te matahiti 1787.
E haamana'o i to outou
outou i te
mai te ite
a
Aratai
o
tei parau mai ia
parau a te Atua e pee atu i to ratou faaroo
hopea o to ratou parau.
Hoê â hoi
hana, e
mau
o
lesu Mesia huru, i nanahi,
i teie nei ma-
mnri noa’tu”.
Hebera: 1317-8.
Fait partie de Vea Porotetani 1958