EPM_Vea Porotetani_195811.pdf
- Texte
-
Te 58
O
TE
MaTAHH
!
VM
Porotetani
HIHl 10
Hooitematahiti hoè: HOE-AHURü TARA— A. Jacot, Diirctviir-GV-ani.
To lesu hoiraa mai.
te
haanianinoraa i
i te
ao
0, tei tae mai
lesu
na, e
tae faaliou mai ia. E taua hoiraa mai
(te parahi
ra, i
ta ïa i riro ei tiaturiraa
ra
t0no.
teie nei, i te pae atau
papù na te paeau rahi
E MAORO ANEI TE TIAIRAA?
Aita to tatou faaroo
e
to tatou
rür mai.
mau
Te vai nei te itiraa,
e
Ekalesia
imiraa mai
e
(Advenite e te
te tuutuu-ore i te
e
haapa‘o maitai nei i
te fatata nei to’na hoi-
parau mau roa,
no
roto i te ta-
vai atura)..., tei faaitoito i te
mau nuniera
tano maitai
no
te
haapapuraa i te mahana no taua hoiraa mai no lesu ra. Mai te
peu e, aita te feia malamua e haapa'o maitai nei i te mau 'parau
ria
lesu, te raoè nei râ i to mûri,
e o te Atua, e oia anaè tei
taime papù no te reira, aita roa ta te taata nei e
raveà no te faaueraa ia Ie.su, i te liora no taua hoiraa mai ra,
aita te tahi pae e tiai faahou nei ia lesu, areà te tahi pae, te tiai
ite i te
ra
mau
ia mai te mana‘o
hape. No reira,
mea
tia
roa
to tatou faaroo
i roto i te hoè tiaturiraa ; mea faufaa-ore râ taua
tiaturiraa no tatou ra, mai te peu e, eita tatou e hi‘o i te tupuraa no te mea ta tatou i tiaturi. I taua hoiraa mai no lesu ra e
ia vai
ora noa
tupu atoà ai te
Basileia
no
te Atua, te hamaniraa i te Ra‘i apî
i tiafaahou
te fenua apî. Eimahana
taua taime
ra lesu e faaite ai i te polie
rê rahimai,
tei
aà ia’na i te
te mahana e
mai oia mai te
ite maramaramahia’i to’na ra Basileia mau.
Fatu no te fenua nei i mua i te
Ei reira oia e riro ai ei
mata atoà.
Ei reira
e
tupu ai te
mau
mau mea atoà ta tatou i tiatu¬
ra; te tiafaahouraa no tei polie, te ora mure-ore, fe faaoreraahia te liara, te aroharaa te tahi i te tahi. E tupu ia taua mau
mea ra, e riro ei mea tamau e tae noa’tu i te hopeà...
ri
aita te Bibilia e haapapù maitai mai i te parau
“MAI TE AHA RA TE TUMU” no taua hoiraa mai ra. E
ua riro te itiraa no ta’na mau parau e ta’na mau faahohoàraa
pi mea huru poiri i to tatou hi'oraa. Tei hau aè râ i te faufaa,
e ere ia i te iteraa e : AFEA RA : E MAI TE AHA RA, ia ite
râ tatou e “0 VAI TE HOI MAI”. Ua ite tatou ia lesu (ua ora
hoi oia i rotopu ia tatou ).
E ere te reira anaè. Ua ite atoà râ tatou e riro to’na hoiraa
mai ei haapapuraa ia tatou i te mau ohipa ta tatou i ite ia’na
i te raveraa; te faaoraraa i te mau ma‘i te faatiaraa i tei pohe,
E parau mau,
ra e
no
ua
are
e
haavahia
te mata‘i. Na roto ia
faautuà-ê-hia
e ua
lesu, i nia
to teie nei
hara. Te faaite nei râ, te tiafaahouraa*! te
haamataraa
te hoè ao
apî. E HOI MAI lESU no te faahiti i te ma-
i
raniaraiiia
moè
tei
oraraa e
tj[||ira : Tei te uputa lesu i teie nei,
hi
no
te Atua), aino te feia chereno
Satauro,
te
na
nia i te parau tei huna-noa-hia e
atoà mai oia no te haava i tei
E hoi
noa.
o
tei vai
ora
ra
e
polie,
e no te faatupu, i roto ia tatou, i te niana‘o tia¬
turi, eiaha te taiâ. E haavahia tatou ia au i te mau
ohipa
no to tatou faaroo, e haavahia tatou ia au i
te mau
to tatou
no
faahanahanaraa i
ohipa
to tatou Atua i te
mau ma¬
hana atoà, lia roto i to tatou oraraa, e to tatou
aroharaa
i to tatou mau taata tupu. To tatou
HAAVA, o te TAATA
mau ia o tei riro ei “TIA’’ no tatou i
mua i te
HAAVA-
RAA NA TE ATUA,
i te
mea
e,
ua
faautuàraahia,
pohe
e ua
tiaturi i to’na
no
nei, tei
oaoa.
mataùraa
e
no
to’na
roa e
tia ia tatou ia tiaturi i te Fatu
ra
ore
e;
(o
aita tatou i
hoiraa mai. Tei roto tatou i te hoè
Pasa, mai te tau i oti ai te mau
â râ i ite papùhia. O te tau
faahopehia te ohipa faaora
area
mea
hopeà teie,
na te Atua
tiai râ tatou i to’na hoiraa mai, mai
Na te faaoroniai rahi no te Atua i
i nia i te
te
ta tatou
ite papù tatou ia’na ei te huru
te rahi o to’na aroha ia tatou.
te mea, ua rave
i to’na
roa
tiafaahou mai), mai te peu
tau, mai te oroà
atoa
reira, aita
no
No reira, eita
tei
no
Satauro,
e
faataiipupu nei
e aita roa i papù ia tatou e mai te aha râ
te maoro no taua faaoroniairaa no’na ra. I teie
nei, ua vai
1 noa taua area tau ra, oia hoi, e ite tatou
i te huru no to
te Varua Maitai faaoraraa e to’na faaîraa i te reira
tau na
roto i to’na faahi'oraa ia tatou i mûri, i te
tupuraa,
Satauro, te vahi i haamauhia’i to tatou ora, e te faahi‘o atoà nei
ia ta¬
tou i mua, i te hoiraa hanahana mai no te
Fatu, oia tei
faatupu i ta tatou i tiaturi ra.
Te faahiti nei te Ekalesia, i te anotau
hopeà nei: i te
mau tapa‘o papù no to te Fatu hoiraa
mai, mai te faaara
ia tatou ia tiai tatou ia’na mai te itoito.
To’na fâraa mai i to te
to’na
ua
ao
nei, to’na
bapetizoraa, ta’na oroà moà, to’na
riro taua
mau mea
atoà
tatou tiaturiraa i nia i te
tata mai nei.
ra
ei
tupuraa
mau
oraraa
oia anaè,
tiaraa
raisionare,
parau tei urne i to
no te mau parau e
fa¬
2
VEA
1—
5^
POROTETANJ
Te hoè !ata no to tatou hoâ o Samuela Raapoto
i nia i to’na faaearaa i te puhaparaa ü‘i Api;
Vaiimarcus
Ua tae to tatou lioà i te hoè
i Helevetia i te 19
oromehia
te U‘i
e
Helevetia iho
no
no
Jourdain
(Helevetia).
puhaparaa U‘i Api i Vaiimarcus
mea
rahi te
mau
Api hoi tei haere i roto i taua puhaparaa
Farani,
Paniola,
ra
Italia, no Eremani, no àladagascar e no Tahiti (o Samuela or. ïa ).
T;' hum no te
camp: Ua faahiahia vau i te hnru no teie
ohipa ra!ii tei ravehia e te U‘i faaroo no Helevetia ei vahi haaputupuraa i te U‘i Api tei purara i te mau vahi atoà no te ume
ia raton i te pae avae no lesu. 14 fare te faatiahia i reira ei
faaearaa
no
;
raton i te
no
te ])urcraa e no te
no
fare taotoraa.
e
no
taime
mau
no
no
te camp, e
hoè fare rahi
haapiiraa. E 350 roi i roto i te
te vai atura te
mau
matelas
mau
fa-
(
marn roi i ia rahoroàhia i te taata hoè;
mea’tcà i reira. Ua ui
te hoo i
teie
fare
mau
noa
e
to
e
vau
teie
te
tamaaraa,
na
hope te
i ro'o iaù ç, chia rahii
aa
mau
2
vetahi,
faa rahi
o
tei
le
e
i hinaaro
e
himene
amo
i teie
(i
ihi
e
teie
man
raa, e
4
—
ra
rana
api
“ancien:;
i
te faaite i le
campeurs”
e
ta ratou
te aaù,
ma
e,
ma
piti
e
te mana‘o e ma te vai te tahi i roto ia
an
i^
hoè himene? Ua pai^|
torn avaè, e afaro maitai ai e
ia haapii ontou
e aore ra e
himene c ia hinienehia i
mua
i te
aro
—
-lioè hora
e
te afa
te orometua
na
no
le tatoraraa i taua
(Roma pene 8 ). E maha mahana i pau ai teie
Te baamataraa
te
e
taurear^jj^
icie nei camp, ua
lîi'oraa i taua oroà
man
te
oaoa
mau
n‘i
api e, aita ratou i rapae i teie oliipa, e e
amo â ratou i taua ohipa ra e tae noa’tu i te
hopea, no le mea,
na roto mai i taua ohipa ra, to ratou riroraa ei mau taata cheresitiano i teie nei. Ua amui mai ratou i te pureraa rahi i taua
mahana rà, e na amui atoà i roto i te mau ohipa hauti (uarau
te huru) i te pae ahiahi e tae noa’tu i te pôraa i reira to ratou
h'oiraa. Na te mau vahi atea roa mai te tahi pae. Ua oaoa ràtou i taua mahana ra e ua paraparau r,oa te tahi pae ma te tuatapapa i te tupuraa e te hoturaa no te ohipa u‘i api i to ratou rau.
no
e
au, e ua
roto i la ratou himene.
na
—
roa e
no
:
ià
ia hi‘o vaù i to ratou mata ia himene,
ore,
la
paraiihia mai
e
faaotiraa no te camp: Ua opntupnluraa na roto i te hutiraa reva ( reva
Evanelia) e ua faaotihia na roto i te tuuraa reva.
8
Te oroh Eukari no te camp. 1 te mahana hopea,
ua faatiahia le hoè oroà
no le H‘i api.
E piti
tei faalere i te pureraa no te oroà, te omuaraa e te faao¬
tiraa na te hoè orometua ia i haamaitai i te pane e te
uaina. Ua farii te taatoà o te n‘i api i te oroà. E mea tura màu e te lianahana taua oroà ra. Ua puta taù aaù i te
amui mai
tamarii (e taata
paari hoi ratou, ua man roa te tahi pae). Ua haere mai ratou
mau
tae i te tahi taime i Tahiti
muahia teie
i te
Te sabati (i roto i te mahana
te
e
mea
hohonu.
pihaiiho i te mau orometua no te
niraa hohonu. E tapa‘o ïa no to raton hiaai
te Atua no te haapapû e te faahohonu i to ra¬
roto
c
parau l'a i mua i te taatoà no te mau pupu tei
amuihia i te vahi hoè. Te parau tumu no teie camp : “TE
TIATURIRAA no te taata clieretitiano ”. E parau rahi e te
te vai e piti (tei ore à i laaipoipoj
haapiiraa Bibilia no te 4oroà orometua e
pae te faaotiraa ia i te mau vahi toe no ta ratou haapii¬
haere atoà’in ai i te haapiiraa orometua.
Te mahima no te mon iituafare.
(journées des familles).
te haere
te tahi
tamurii
te haamai-
tumu
ia raton i te laioraa i ta
par.an a
ton faaroo. E na faahiahia vaù i mûri iho i te iteraa i
no
na’toà: hoè hora
oliipa fau-
inau
rahi i te
himene nei
e
Haapiiraa. E toru hora haapiiraa i te mau mahae te afa no te mau pupu tei faataahia no
feruri i te tumu parau e faaterehia i te reira mahana,
.
parau.
1 ~
uiui i le
tamarii
mau
ehia ta.me
te
vau
melahi teie
taata.
—
noa
te paran
tai i te Atna.
te
te.iine iiamà, na hio
ratou Bi’' ha e te liaereraa i
no
o
te hoè pupu
e, o
mai oia
U‘i
mau
auraa
te faahiahia ta ratou iiimene e! Hoè â huru i toù hioraa
Api. Teie te tahi tumu, no roto mai i teie
camp to r.aton fariuraa ia lesu, e pûpû atu ai raton ia raton iho
no ta’na mau
ohipa i roto i teie nei ao.
3
Te L‘i Api: Ua faahiahia roa vau e na
pula ton aaù i
te hioraa i te tahi
pae no te man taurearea api roa (18 matahiti^ to raton paieti e to ratou anaanatae i te parau Evanelia. 1
no
i
taata
(Megros spirituals^
ta ratou
te pororaa evanelia teie) e ia maramarama
tana paran ra, ei reira raton e himene ai. Aue
(
nehenehe ai
faaea i te
himene ai i la ratou himene
e
ton,
no te camp. E mau orometua anaè e e
20 raton. E feia api vetahi, e e feia paari
ore
e
tatara mai te hoè i roto i te
rna’toà i himene ai ratou. Ua ni
fantere
mau
Hou ratou
e
mai te
te amuiraa i te taatoà.
proiesscur,
mau
roa
ïe
—
lia faahoiiraa...
Eita ilîoà
i teie mau fare, o te vahi hautiraa ïa. tneraa popo,
basket, volley. E ere o teie anaè te vahi
putnputuraa no te L‘,
Api i Helevetia nei, te vai ra i roto i te mau oire atoà, o te va¬
no
Helevetia
no
rahi te taata tei fariu i te Atua
nioni
du
compagnons
(13 ratou i teie nei)
poroletani paieti mau, e teie ta ratou ohi¬
pa tumu no te tavini i to ratou Fatu, maori râ, te poro i
te evanelia na roto i te himene. Ua tiipii taua amuiraa râ
i Paris i te matahiti 19-14, ei mnri iho na taa e
piti pupu:
te pupu no Paris (aita â ia vaù i ite ), e te
pupu no He¬
levetia. E mau paran Bibilia ta ratou e himene nei: te pa¬
rau no Mose, losua, Daniela, to lesu fanauraa,
poheraa 8
Ahiri teie
.1 ropu
hi ia teie
( Les
ite to te fenua i to ratou huru. Ua
taihaa.
mau
hridann.
no
tamarii
mau
te
vai te roi, e 2 ahu taoto mahanahana e
e aita e ravai e horoà faahouhia mai. Tei roto i teie
mau fare
te mau mea’toà.,Te vai ra te fare tutu e te mau taihaa atoà i
reira; to te tunuraa maà
hou
mau
).
Teie te hoè amuiraa
e
Tiurai i mairi aè nei. E
Te
I
i taua
na
teie
man
taurearea i te fariiraa ma
tapa'o ra. E tano ihtià ra no te mea e
tamarii faaroo
te
e
te
paieti.
canïp, na reva van i Berne io
rana e matou atoà i teie farereiraa.
e
mau
faaotiraa teie nei
Charpier niâ. Ua
oaoa
Hoè hobedoma toù faaearaa i reira.
1 teie nei te faaea nei
au
io te hoè orometua Helevetia
tahi camp “te camp des éducateurs” o te
haamata i te .9-14 no Atete. 1 mnri aè e reva’tu vau i Ita¬
,
no
te liai i te
lia
no
te tahi atoà camp.
^
^
VEA
Maria te Paretenia e te
Porotetani
tatou i te
haapaoraa
i
i
pùpùraa tusia haehaa roa, ta na metua no lesil
pùpù i te mahana i hopoihia’i teie nei aiu iti i roto i te
Hiero.
(Luka 2/21-24).
E tiàraa haehaa to raua,
losepha
haere
No te
te tahi
mau
pinepinehia te parau no Maria i roto i
haapaoraa ê, e tia ia tatou ia haapapu i to tatou
mea
mau
manao
I^aha te
iia
na
parau
no
Maria,
râ
E
na
te
roa
te
mau
parau, mau aamu
rapae mai i te Evanelia. E
to’na, tauatini matahiti i mûri aè i te
te
mea
ratou i
ua
au
faahiahia,
haehaa
te
e
tatou i teie nei
a
ua
i teie nei mau aamu tumu-ore ta
haapoirihia ratou i te huru mau no Maria,
to’na aaù marû
—
e
te Evanelia.... A
pee
mau
e te
faaroo
taa-è
te mâ, to-
e
no
aè
e
e te
Maria?
ia Maria,
ua
momoàhia oia i te hoè
2
ohipa toroà, oia hoi i te 30
no
to’na mata¬
aau
na^ktahiti.
no
haapa'o ia Maria i taua tau
ta râ tatou i papu eaha te maororaa no
rahiraa i te utuafare no loane e i taua
rau
ra
e
.
e
aita
e
pa¬
no Maria. Te hopea no to’na oraraa e
tae noa’tu i to’na poheraa. Ua mamù roa
ora no
—
teie nei
No to'na
e rave
ohipa haehaa. (Haamana'o
te
na
reo
fetii, mai te ta¬
no
te
mau
taeaè
no
lesu
:
te reo hete Evane¬
Mareko pene
tuahine ”. 5 tamaroa
mau
losepha! Aue
vahiné, no
Maria, Metua vahiné no lesu, o te hohoà hio¬
mau metua vahiné, e tei haapa‘o i ta’na mau
e
no
Maria
e
! Maria, teie metua
Fatu....
te metua vahiné
e
i te faaroo mau e te
Iseraela, e i roto i to te enemi no rapae mai
atoà, te tiai maite nei teie nei utufare i te hate iaaoraraa no Iseraela. Aue te hioraa nehene¬
nunaa
roto
p.o
ere
nei
na
e
tatou,
no
nunaa, no
to tatou mau
utuafare,
ia tupu to tatou
itoito, i te mâ e te paieti, a riro
na
roto i te
Je faatia i roto i to tatou nunaa i te
faapîraa i te pae tino e i te pae varua? E ere anei teie
utuafare no lesu, to’na mau taeaè, to’na mau tuahine,
no
roto i te faatereraa a
tou i teie
'
to tatou
anei to tatou atoà ia hinaaro mau,
utuafare
nei? E
ere
Maria ei hioraa nehenehe no ta¬
anei
na
roto i teie utuafare
iti,
ua
mahiti mai lesu, te faaora no teie nei ao?
Eaha te haapiiraa tei haapii mai no Maria i roto
i te haapa^oraa Porotetani.
Aita roa te haapaoraa porotetani i faahiti i te tahi pu¬
re ia Maria. Te pure ra e te haamori atoà ratou i te Atua
tupu e
utuafare?
lôsépia, te tamuta, oia hoi
Mataio. I taua
taata, ua titau
i te irava : Ma¬
anei teie i te tamuta, tamaiti a Mar.a, te tae¬
ra e no lose, e no luda e no Timona, e ere
ai tatou ei tumu
ao.
Mai ia Elizabetha, no roto mai i te opu no Aarona, ua ma“
hiti mai Maria na roto i te ati-Iseraela màu.‘Uà faaipoipo oia ia
i
na roto atoà i te hiaairaa varua e te auraro maitei te hinaaro mo‘a no te Atua. I roto i te hoè tau fifi
tahi
'
l.
i‘oa
i roto i teie nei utuafare, na roto
mau
Papairaa Mo‘a i teie nei hopea no Maria. (E mea maere ra¬
hi roa, e mea nafea i tupu ai te mau papairaa i mûri aè, tei
faaite i te huru no to’na pohe e to’na revaraa i nia i te rai).
Na roto i teie nei mamûraa i te parau no Maria, a haapoùpou faahou tatou i te haehaa no teie nei vahiné tei hau i te
maitai i te mau vahiné atoà ra (Luka 1/42) e tei faafanau mai
■II
te
no
naliana
E
te
i te
ia
no
he
haapapuraa faahou
moè ïa ia tatou
“taeaè” i te
reo
tamahine, teie te utuafare
raa
(loane 19/27). Aino to Maria pa-
tau ra,
au
paieti,
te tau
mau
tamarii, ia
haapii i te mau tamarii i te
haapiiraa pae varua ; e i teie nei utuafare atoà o Maria tei
faatupu, mai te itoito e te oaoa i teie nei hopoia tumu. E
mea rave atâ ia’na no te
haapa‘o i te hoè utuafare rahi i
te pae tino, e inuha auè te oaoa e te mahanahana o te
50 ia to Maria matahiti. E tia ia parau e toru e te afa
te ohipa toroà no lesu, e i te taime e pohe ai lesu ua parahi
Maria i pihaiiho i te satauro no lesu i roto i te 54 raa no to-
mea
ere
Iseraela,
losepha.
tei
mau
Oia mau, ua faaitehia i roto i te buka Ohipa (Pene 1/14).
“Tamau maite atura ratou atoà i te pure e te aniraa ma
te aau hoè, e te mau vahiné atoà e o Maria hoi, te metua
vahiné o lesu ra, e to’na atoà ra fetii”. I roto i te nunaa
e
(^oane
Evanelia, o lesu te tamaiti fa(Mataio 1/25, Luka 2/7). Teie ra,
tamarii i roto i te mataù e te iteraa i te
Mai te mea e, te parau nei tatou e 20 to’na matahiti i fanauhia'i lesu, e parau atoà ia tatou e 32 matahiti to’na i haere ai
lesu i roto i te fliero i rotopu i te mau tahuà. I te taime i haa-
hiti,
teie nei
mau
lakobo
o
raa
papai o Luka, e tuana (cousine) Elizabetha no Maria. Ua
paari Elizabetha e mea api o Maria, teie râ aita i faaite¬
hia to’na matahiti ! Ta tatou i ite papu i te taime e fâ mai ai
naata’i lesu i ta’na
roa
te utuafare?
huru
mua
te
teie nei hioraa nehenehe
No to’na matahitil
te rnelahi Gabriela i
a
Maria
anei tei ô tatou atoà nei ta’na
Ua
taata oia hoi
ere
6/3. “E
teie nei ao.
faaite
e
12/47-50).
lia i te
te tumu-
aita’tu, tei fariihia
e
i te faaiteraa
au
hi atu i parau, taeaè mau râ, opu hoè, mai ta
leni i faaite, E tei hau atu, uâ faaite papu mau
huru mau no’na ia au i te
tatou i teie nei mau Papairaa
no
ta te mau Evanelia i
aamu
i
raua
fanau faahou ISIaria i te tahi atu
ua
E
;
te
e
to’na matahiti, ia
tei faaitehia i te jiene 12 no te Evanelia a
mahana ra, i te taime e parau ai lesu i te
Maria e te mau taeaè no lesu ia’na ( A taio
auraroraa ia lesii, to’na huru taata atoà!
(a hio
paretenia, aaù haehaa, momoàhia ialosepha).
taajgjk no te feia ite
I
mau pa¬
taio
Ijlo‘a, tei riro atoà ei papairaa tumu,
ima
la
tei tuatapapahia no
rahi mau papairaa
no
raa no
mea
to’na fanauraa. E
Tamata tatou ia faarue i. teie nei
ol'e mo Maria e ia papai tatou i te
faa^^aa
rave
tau
ati-Iuda paieti mau
haapiihia le¬
haapa‘o tamau. E tia ia parau,
paieti te tumu no teie nei Utuafare veve
nau-matamua-hia
te tahi pae
tei faaitehia i roto i te Evanelia
na
mai, te
parau no rapae
Maria i
no
te maitai
e e
Papairaa Mo‘a.
rahi
l'ave
mau
e
rahi te mau tamarii i roto i teie nei utuafare, e
hitu te, itiraa....
e na-
fea ta ratou parauraa
Ta tatou pahonoraa tuniu : ia au i ta te Evanelia i faaite ia tatoif i te huru no Maria, ta tatou atoà ia e faaite no’na. Aita roa
rau
teie râ
Maria, no te mea i te mau matahiti atoà, ua
i lerusalema no te Oroà Pasa. Ua aratai atoà
i roto i te ture ta
su
o
Haapaoraa Porotetani
ia’na?
manao no te
e o
raua
ia lesu i te 12
raua
nia ia Maria.
tatou i farii i te tahi atu
3
POROTETANI
ua
iTaiô aiu 'i te tuatircta i teùpi 'M, anairaa P
4
VEA
anaè i ia lesu Mesia ta’na Tamaiti Otahi te faaora
Eita
POROTETANI
no
teie nei
tia ia pure i te talii taata hamanihia, noa’tu e
taata maitai roa mai ia Maria. E tia ia tatou ia
haapapu maiao.
roa
e
tai i teie nei mana'o. Teie ra, e mea rahi roa te mau
ohipa ta
Maria i rave ei haapiiraa ia tatou, no te faahohonu i to tatou
paieti,
haa
O
(Luka
re.
te faarahi i to tatou faaroo- Aue te rahi
e no
to’na
aau
te hohonu
e
1/47-55). Te faahaamana‘o nei Maria, i te Atua
pene
anaè te haamaitai
tu,
te hae-
no
to’na faaroo i roto i ta’na pu¬
no
taù
e
te
hanahana; “Ua faarahi taù
i te Atua
varua
i te Fa-
toù ora”. Aita roa oia i opua
te haru i te tahi tiaraa ia lesu ra e i te Atua. Aita’toà oia i
na oaoa
no
aau
o
mana'o ia faateiteihia oia
e te mau tùata i roto i te tahi tiaraa
teitei ; e aore ra, ia l'.iro oia ei auvaha parau i rotopu ia lesu e
te taata nei. Te faaite nei ra oia ia tatou mai te hoè tavini hae-
haa
te Fatu i roto i te
no
oaoa
te
no
mea :
herehia mai oia.
ua
(Luka
pene 1/28). Aita roa oia ia mana‘o e mana to’na no te
faaora ia vetahi ê, te faaite nei ra oia na roto i to’na tiaturiraa
ia faaora-atoà-hia oia e te Fatu e tia’i. La riro te Atua ei faa¬
no’na
ora
ia tatou
Atua
e
no
no
te
tatou atoà. Aita
mea
te taata, o
e
5). Ua itete Atua,
o
e
ua
here te Atua ia’na.
E
no
reira
te
Atua
to’na tavini vahiné”
lahi
no
mea
no
e na
to’na
mau
te Atua
e
tupuna He “hae-
roto i te faaiteraa
na
te
Maria te hoè vahiné haamaitaihia i roto i te
ua faaoreliia ta’na hara, e ua faaorahia oia.
Na roto i to’na haehaa te farii
raa na
i te Atua
“ hoè hoi Atua e hoè hoi Arai i rotopu i te
te taata ra o lesu Mesia”. (Timoteo I, pene
2 irava
oa
Maria i rotopu
;
haaraa
o
roa
ia’na,
me-
oa¬
nei oia i te opuae na roto i to’na faaroo te haru nei oia
mauruuru
i teie nei faaroo, ta te Atua i pupu ia’na.
Aue teie hioraa nehenehe no te feia faaroo ! Oia mau, e rave
rahi te feia tiaturi e ora ratou iho na roto i te toroà e to ratou
i te taata iho e i mua i te Atua. Aita ratou i feruri e: e feia hara anaè ratou, e e ora ratou na roto i te mana‘o aroha anaè no te Atua e ere na roto i ta ratou ohipa !
itoito i
mua
Mai teie hioraa
i te
no
Maria,
e ara
ia tatou
o
te haru atoà tatou
lesu, Tamaiti-Atua na Maria, ia vaiiho ra ta¬
parahiraa teitei.
Eaha te hioraa no Maria i roto i ta tatou haapaoraa? 0 te
hioraa atoà ia no te mau taata i pihaiiho ia lesu, ta te Faufaa
Apî i faaite mai, tei pee tamau ia lesu, tei here ia’na, tei hinaaro ia haapa'o i to’na hinaaro, tei farii mauruuru ma te hae¬
parahiraa
no
tou ia lesu i nia i to’na
haa i te
ora
tei horoàhia ia ratou.
feruri ai tatou i te parau no Maria tei faaitehia i
roto i te Evanelia, i taua taime mau ra, e ite papu roa tatou i
te Teiteiraa no lesu iho to tatou Faaora Hoè roa. E te mahiti
I te taime
nei
na
maiti
a
e
roto i to tatou vaha te hoè himene
no
te
arue
i te Ta¬
Maria, to tatou Faaora, to tatou Fatu.
Te ani nei Maria ia tatou, eiaha tatou ia faateitei ia’na, ia tuu
ia lesu i te vahi teitei roa, i te vahi hoè roa, no te
“Oia te Faaora tei fanauhia no tatou”... “Oia te Tamai¬
ti tei horoàhia no tatou”.
ra
tatou
mea:
foi
en
vous
Jésus-Christ à
qu’il
manière?
être
des
d’autres
révélations
de
reproches que font les athées aux chrétiens se résume
question “ Pourquoi vouloir à tout prix inculquer votre
Un des
à cette
à
celles
du
fait bien l’effet d’un certain dilettantisme eu matière de foi.
Car c’est reprendre en somme sous une forme
plus savante,
proverbe populaire: “Toutes les religions sont bonnes,
pourvu qu’on les pratique”.
^
A Tahiti même, cet argument a été
longtemps entendu,
de Chateaubriand à Ségalen et à Georges de Caune, in¬
nombrables sont ceux qui dénient tout intérêt et toute
valeur à la venue de l’Evangile à Tahiti avec les 29
pre¬
miers missionnaires anglais débarqués du Duff.
Il est certain, et l’histoire
objective de notre époque et
d’une époque encore toute récente le prouvera, les Mis¬
sions chrétiennes quelles qu’elles soient ont commis des
excès dans leur œuvre d’évangélisation et ont mélé incons¬
ciemment toutes sortes de principes occidentaux
qui n’ont
rien à voir au pur Evangile. Il en est résulté
que la Mis¬
sion a parfois empêché les peuples peu évolués de trou¬
ver leur
propre style de vie et de faire leur révolution né¬
cessaire. On a vu des Africains porter
redingote et chaneaiî
haut de forme pour se rendre au culte dominical,
oiB^m
aussi des Tahitiens, à qui on a appris à porté veste noire
ou robe descendant à la
cbeville pour le même
u^if.''
De là à rejeter tout le christianisme, l’essence de l’IBIngile, il y a un abîme. Le Christianisme n’est pas plus fait
pour les occidentaux que pour les polynésiens. Il n’est pas
“fait” spécialement pour tel peuple. En occident, il fut
aussi un message importé. Faut il rappeler
que son ber¬
le
ceau
est la
Palestine ?
Tous les
peuples changent au cours de leur histoire ;
réjouissons de ce que la France n’est plus celle
du Moyen-Age avec ses servitudes, celle de Louis XÏV
avec ses injustices et ses favoritismes. Ne
pouvons-nous nous
réjouir de ce que Tahiti ne soit plus le pays sanglant d’il
y a deux siècles où les sacrifices d’enfants étaient courants?
Les censeurs dénoncent en général avec moins de
vigueur
et de zèle les excès du colonialisme
propi’ement dit.
Aujourd’hui le rôle des Missions est de préparer les Egli¬
ses à leur autonomie afin
qu’elles s’organisent et se d^eloppent selon le style qui leur est prope.
iA
C’est un temps de crise terrible que celui où la mère est
obligée de lâcher son enfant dans la vie. 11 ne faut à au¬
cun prix attendre
que les jeunes églises aient achevé leur
formation pour les charger de toutes les
responsabilités.
Là où la persécution ou des évènements extérieurs ont
parfois obligé les missionnaires à s’en aller, il ne s’en est
pas suivi automatiquement la disparition de l’Eglise. Les
Eglises protestantes continuent à vivre et à se développer
nous nous
Chine. Elles rencontrent
ficultés et d’entraves que
Tahiti
Dieu semblables
Christ, appropriées à l’âme de certains peuples? Qu’on lais¬
se en
paix ces hommes parfaitement heureux sans nous”.
Un tel raisonnement peut paraître séduisant, il a
pour
lui l’apparence de la tolérance, il semble nous mettre en
garde contre le sectarisme conquérant. Cependant, il me
en
Avait-on raison d’apporter l’Evangile à
à la fin du XVIII^™® siècle?
peuples? Pourquoi voulez-
révèle nécessairement à tous de la même
Bouddha, Mahomet et d’autres ne peuvent-ils
se
sur
leurs routes moins de dif¬
les églises protestantes d’Espa¬
gne ou de Colombie.
Nos églises de Tahiti
doivent prendre conscience de leur
majorité, se trouver une expression qui prendra racine au
plus profond de l’âme tahitienne, et servir Jésus-Christ dans
une
fidélité
sans cesse
renouvelée.
IMPRIMERIE EUE P. JUVBMTIN
Fait partie de Vea Porotetani 1958