EPM_Vea Porotetani_195811.pdf
- extracted text
-
Te 58
O
TE
MaTAHH !
VM
Porotetani
HIHl 10
Hooitematahiti hoè: HOE-AHURü TARA— A. Jacot, Diirctviir-GV-ani.
To lesu hoiraa mai.
te
haanianinoraa i te are e te mata‘i. Na roto ia lesu, i nia
i te
Satauro, ua haavahia e ua faautuà-ê-hia na to teie nei
hara. Te faaite nei râ, te tiafaahouraa*! te
haamataraa
no te hoè ao
apî. E HOI MAI lESU no te faahiti i te maao
0, tei tae mai na,
e
tae faaliou mai ia. E taua hoiraa mai no
lesu ra
(te parahi ra, i teie nei, i te pae atau no te Atua), aita ïa i riro ei tiaturiraa papù na te paeau rahi no te feia chere-
t0no. E MAORO ANEI TE TIAIRAA?
Aita to tatou faaroo e to tatou
haapa‘o maitai nei i
tj[||ira : Tei te uputa lesu i teie nei, e te fatata nei to’na hoioraraa e
rür mai. Te vai nei te itiraa, e parau mau roa, no roto i te tahi mau Ekalesia
(Advenite e te vai atura)..., tei faaitoito i te
imiraa mai e te tuutuu-ore i te mau nuniera tano maitai no te
haapapuraa i te mahana no taua hoiraa mai no lesu ra. Mai te
peu e, aita te feia malamua e haapa'o maitai nei i te mau 'parau
ria
lesu, te raoè nei râ i to mûri,
e o te Atua, e oia anaè tei
taime papù no te reira, aita roa ta te taata nei e
raveà no te faaueraa ia Ie.su, i te liora no taua hoiraa mai ra,
aita te tahi pae e tiai faahou nei ia lesu, areà te tahi pae, te tiai
ite i te
mau
ia mai te mana‘o hape. No reira, mea tia roa to tatou faaroo
ia vai ora noa i roto i te hoè tiaturiraa ; mea faufaa-ore râ taua
ra
tiaturiraa no tatou ra, mai te peu e, eita tatou e hi‘o i te tupuraa no te mea ta tatou i tiaturi. I taua hoiraa mai no lesu ra e
tupu atoà ai te Basileia no te Atua, te hamaniraa i te Ra‘i apî
i tiafaahou
te fenua apî. Eimahana
taua taime
ra lesu e faaite ai i te polie
rê rahimai,
tei
aà ia’na i te
te mahana e
mai oia mai te
ite maramaramahia’i to’na ra Basileia mau.
Fatu no te fenua nei i mua i te mau
Ei reira oia e riro ai ei
Ei reira e tupu ai te mau mea atoà ta tatou i tiatu¬
ri ra; te tiafaahouraa no tei polie, te ora mure-ore, fe faaoreraahia te liara, te aroharaa te tahi i te tahi. E tupu ia taua mau
mea ra, e riro ei mea tamau e tae noa’tu i te hopeà...
E parau mau, aita te Bibilia e haapapù maitai mai i te parau
ra e “MAI TE AHA RA TE TUMU” no taua hoiraa mai ra. E
ua riro te itiraa no ta’na mau parau e ta’na mau faahohoàraa
pi mea huru poiri i to tatou hi'oraa. Tei hau aè râ i te faufaa,
e ere ia i te iteraa e : AFEA RA : E MAI TE AHA RA, ia ite
râ tatou e “0 VAI TE HOI MAI”. Ua ite tatou ia lesu (ua ora
hoi oia i rotopu ia tatou ).
E ere te reira anaè. Ua ite atoà râ tatou e riro to’na hoiraa
mai ei haapapuraa ia tatou i te mau ohipa ta tatou i ite ia’na
i te raveraa; te faaoraraa i te mau ma‘i te faatiaraa i tei pohe,
mata atoà.
i
raniaraiiia
moè
nia i te parau tei huna-noa-hia e o tei vai
atoà mai oia no te haava i tei ora ra e
E hoi
noa.
tei polie, e no te
faatupu, i roto ia tatou, i te niana‘o tia¬
turi, eiaha te taiâ. E haavahia tatou ia au i te mau
no
to tatou
no
to tatou
ohipa
faaroo, e haavahia tatou ia au i te mau ohipa
faahanahanaraa i to tatou Atua i te mau ma¬
hana atoà, lia roto i to tatou oraraa, e to tatou
aroharaa
i to tatou mau taata tupu. To tatou
HAAVA, o te TAATA
mau ia o tei riro ei “TIA’’ no tatou i
mua i te
HAAVAreira, aita roa ta tatou e mataùraa
i te mea e, ua ite papù tatou ia’na ei te huru no
to’na
faautuàraahia, no te rahi o to’na aroha ia tatou.
RAA NA TE ATUA,
no
No reira, eita roa
e
tei
pohe e
ua
tiaturi i to’na
tia ia tatou ia tiaturi i te Fatu
hoiraa mai. Tei roto tatou i te hoè
Pasa, mai te tau i oti ai te mau
atoa nei, tei ore â râ i ite
papùhia. O te tau
ra
tau, mai te oroà
no
(o
tiafaahou mai), mai te peu e; aita tatou i
te mea, ua rave
area
mea
hopeà teie,
faahopehia te ohipa faaora na te Atua
i nia i te
te
oaoa.
i to’na
Satauro, e tiai râ tatou i to’na hoiraa mai, mai
Na te faaoroniai rahi no te Atua i
faataiipupu nei
tupuraa, e aita roa i papù ia tatou e mai te aha râ
taua faaoroniairaa no’na ra. I teie
nei, ua vai
noa taua area tau ra, oia hoi, e ite tatou i
te huru no to
te maoro
1
no
te Varua Maitai faaoraraa e to’na faaîraa i te reira
tau na
roto i to’na faahi'oraa ia tatou i mûri, i te
Satauro, te vahi i haamauhia’i to tatou ora, e te faahi‘o atoà nei
ia ta¬
tou i mua, i te hoiraa hanahana mai no te
Fatu, oia tei
faatupu i ta tatou i tiaturi ra.
Te faahiti nei te
mau
Ekalesia, i te anotau hopeà nei: i te
tapa‘o papù no to te Fatu hoiraa mai, mai te faaara
ia tatou ia tiai tatou ia’na mai te itoito.
To’na fâraa mai i to te ao nei, to’na oraraa oia
anaè,
to’na bapetizoraa, ta’na oroà moà, to’na tiaraa
raisionare,
ua riro taua mau mea atoà ra ei mau
parau tei urne i
to
tatou tiaturiraa i nia i te
tata mai nei.
tupuraa no te mau parau e fa¬
2
VEA
1—
5^
POROTETANJ
Te hoè !ata no to tatou hoâ o Samuela Raapoto
i nia i to’na faaearaa i te puhaparaa ü‘i Api;
te U‘i
e
Helevetia iho ;
ni,
no
Api hoi tei haere i roto i taua puhaparaa ra
Farani, no Paniola, no Italia, no Eremaàladagascar e no Tahiti (o Samuela or. ïa ).
T;' hum no te
camp: Ua faahiahia vau i te hnru no teie
ohipa ra!ii tei ravehia e te U‘i faaroo no Helevetia ei vahi haaputupuraa i te U‘i Api tei purara i te mau vahi atoà no te ume
ia raton i te pae avae no lesu. 14 fare te faatiahia i reira ei
faaearaa
no
raton i te
no
mau
te ])urcraa e no te
no
fare taotoraa.
e
taime no te camp, e
mau
matelas
vai te roi, e 2 ahu taoto mahanahana
e
aita
te
mau
ravai
e
e
ra-
horoàhia i te taata hoè;
horoà faahouhia mai. Tei roto i teie mau fare
reira; to te tunuraa maà e to
mea’tcà i reira. Ua ui
teie
( marn roi i ia
mau
noa
vau
fare e teie
te
e
te
tamaaraa,
mau
na
mau
2
te amuiraa i te taatoà.
le
uiui i le
ton faaroo.
teie
man
vau
E
roto
raa, e
4
rana
mon
te
no
e
ore,
mea
la
na
ia hi‘o vaù i to ratou mata ia himene,
te aaù,
ma
e,
ma
te mana‘o e ma te vai te tahi i roto ia
an
ehia ta.me
ia haapii ontou
ia hinienehia i
c
mua
i te
aro
(i
—
-lioè hora
e
te afa
te orometua
na
no
le tatoraraa i taua
no
te taata clieretitiano ”. E parau
rahi e te
(Roma pene 8 ). E maha mahana i pau ai teie
faaotiraa no te camp: Ua opntupnluraa na roto i te hutiraa reva ( reva
Evanelia) e ua faaotihia na roto i te tuuraa reva.
8
Te oroh Eukari no te camp. 1 te mahana hopea,
ua faatiahia le hoè oroà
no le H‘i api.
E piti
tei faalere i te pureraa no te oroà, te omuaraa e te faao¬
tiraa na te hoè orometua ia i haamaitai i te pane e te
uaina. Ua farii te taatoà o te n‘i api i te oroà. E mea tura màu e te lianahana taua oroà ra. Ua puta taù aaù i te
Te baamataraa
te
e
muahia teie
i
—
taurear^jj^
icie nei camp, ua amui mai
lîi'oraa i taua oroà
“ancien:;
campeurs” e ta ratou man tamarii (e taata
paari hoi ratou, ua man roa te tahi pae). Ua haere mai ratou
no te faaite i le n‘i api e, aita ratou i
rapae i teie oliipa, e e
amo â ratou i taua ohipa ra e tae noa’tu i te
hopea, no le mea,
na roto mai i taua ohipa ra, to ratou riroraa ei mau taata cheresitiano i teie nei. Ua amui mai ratou i te pureraa rahi i taua
mahana rà, e na amui atoà i roto i te mau ohipa hauti (uarau
te huru) i te pae ahiahi e tae noa’tu i te pôraa i reira to ratou
h'oiraa. Na te mau vahi atea roa mai te tahi pae. Ua oaoa ràtou i taua mahana ra e ua paraparau r,oa te tahi pae ma te tuatapapa i te tupuraa e te hoturaa no te ohipa u‘i api i to ratou rau.
mau
paraiihia mai au, e ua
parau.
1 ~
iituafare. (journées des familles).
Te sabati (i roto i te mahana
ià
roto i la ratou himene.
hohonu.
i te
Te mahima no te
e
rahi te taata tei fariu i te Atua
TIATURIRAA
haere atoà’in ai i te haapiiraa orometua.
—
tae i te tahi taime i Tahiti
parau l'a i mua i te taatoà no te mau pupu tei
amuihia i te vahi hoè. Te parau tumu no teie camp : “TE
tamurii
ra
c
tumu
api roa e te vai e piti (tei ore à i laaipoipoj
haapiiraa Bibilia no te 4oroà orometua e
te tahi pae te faaotiraa ia i te mau vahi toe no ta ratou
haapii¬
te haere
tamarii
mau
ite to te fenua i to ratou huru. Ua
e
ia raton i te laioraa i ta
faahiahia vaù i mûri iho i te iteraa i
teie e himene nei no te haamai-
Haapiiraa. E toru hora haapiiraa i te mau mahae te afa no te mau pupu tei faataahia no
te feruri i te tumu parau e faaterehia i te reira mahana,
inau
na
te hoè pupu melahi
e, o
na’toà: hoè hora
pihaiiho i te mau orometua no te
niraa hohonu. E tapa‘o ïa no to raton hiaai
par.an a te Atua no te haapapû e te faahohonu i to ra¬
ihi
rahi i te
noa
ta ratou
te faahiahia ta ratou iiimene e! Hoè â huru i toù hioraa
.
—
te.iine iiamà, na hio
ratou Bi’' ha e te liaereraa i
te paran
taata.
U‘i
mau
no
( o te pororaa evanelia teie) e ia maramarama
taata i tana paran ra, ei reira raton e himene ai. Aue
nehenehe ai e himene
Api. Teie te tahi tumu, no roto mai i teie
camp to r.aton fariuraa ia lesu, e pûpû atu ai raton ia raton iho
no ta’na mau
ohipa i roto i teie nei ao.
3
Te L‘i Api: Ua faahiahia roa vau e na
pula ton aaù i
te hioraa i te tahi
pae no te man taurearea api roa (18 matahiti^ to raton paieti e to ratou anaanatae i te parau Evanelia. 1
te
himene
auraa
i^
hoè himene? Ua pai^|
mai oia : e piti e aore ra e torn avaè, e afaro maitai ai e
mau
no
e
ton,
vetahi, o tei ore i hinaaro e faaea i te amo i teie oliipa fau-
faa rahi
tatara mai te hoè i roto i te
rna’toà i himene ai ratou. Ua ni
fantere no te camp. E mau orometua anaè e e
proiesscur, e 20 raton. E feia api vetahi, e e feia paari
mau
roa
ïe
—
Hou ratou e himene ai i la ratou himene (Megros spirituals^
e
mai te
i teie mau fare, o te vahi hautiraa ïa. tneraa popo,
basket, volley. E ere o teie anaè te vahi
putnputuraa no te L‘,
Api i Helevetia nei, te vai ra i roto i te mau oire atoà, o te va¬
no
no
lia faahoiiraa...
Eita ilîoà
taihaa.
.1 ropu
hi ia teie
Helevetia (13
ratou i teie nei)
poroletani paieti mau, e teie ta ratou ohi¬
pa tumu no te tavini i to ratou Fatu, maori râ, te poro i
te evanelia na roto i te himene. Ua tiipii taua amuiraa râ
i Paris i te matahiti 19-14, ei mnri iho na taa e
piti pupu:
te pupu no Paris (aita â ia vaù i ite ), e te
pupu no He¬
levetia. E mau paran Bibilia ta ratou e himene nei: te pa¬
rau no Mose, losua, Daniela, to lesu fanauraa,
poheraa 8
Ahiri teie
i ro'o iaù ç, chia rahii aa nioni
mau
du
compagnons
tai i te Atna.
taihaa atoà i
hope te
( Les
tamarii
mau
te
e
mea’toà.,Te vai ra te fare tutu
te hoo i
hoè fare rahi
haapiiraa. E 350 roi i roto i te mau fa-
te vai atura te
hridann.
no
Teie te hoè amuiraa
e
Ua tae to tatou lioà i te hoè
puhaparaa U‘i Api i Vaiimarcus
i Helevetia i te 19 no Tiurai i mairi aè nei. E mea rahi te mau
oromehia
hou
mau
Jourdain ).
Vaiimarcus (Helevetia).
no
Te
te
oaoa
i taua
na
e
teie
man
taurearea i te fariiraa ma
tapa'o ra. E tano ihtià ra no te mea e
tamarii faaroo
te
paieti.
canïp, na reva van i Berne io
Charpier niâ. Ua oaoa rana e matou atoà i teie farereiraa.
mau
I
te
e
mau
faaotiraa teie nei
Hoè hobedoma toù faaearaa i reira.
1 teie nei te faaea nei
au
io te hoè orometua Helevetia
tahi camp “te camp des éducateurs” o te
haamata i te .9-14 no Atete. 1 mnri aè e reva’tu vau i Ita¬
no
,
te liai i te
lia no te tahi atoà camp.
^
^
VEA
3
POROTETANI
tatou i te
Maria te Paretenia e te haapaoraa
Porotetani
i
i
pùpùraa tusia haehaa roa, ta na metua no lesil
pùpù i te mahana i hopoihia’i teie nei aiu iti i roto i te
Hiero.
(Luka 2/21-24).
E tiàraa haehaa to raua,
teie râ
e
ati-Iuda paieti mau
losepha e o Maria, no te mea i te mau matahiti atoà, ua
haere
No te
pinepinehia te parau no Maria i roto i
te tahi mau haapaoraa ê, e tia ia tatou ia
haapapu i to tatou
mau
mea
manao
iia
na
parau
râ
rau
E
na
l'ave
Maria i
te
mau
parau no rapae mai,
te mau
rapae
mai i te Evanelia. E
rave
te
no
la
na
tei tuatapapahia no
mau papairaa
Maria
taio
ua au te tahi
pae i teie nei mau aamu tumu-ore ta
faahiahia, ua haapoirihia ratou i te huru mau no Maria,
te
e
auraroraa
tatou i teie nei paretenia,
e
a
te
Evanelia, o lesu te tamaiti fa-
Maria (Mataio
1/25, Luka 2/7). Teie ra,
mau
te mau taeaè no lesu ia’na
e
( A taio i te irava : Ma¬
12/47-50).
E
hio
ere
lia i te
aaù haehaa, momoàhia ialosepha).
roa
teie nei
“taeaè” i te
reo
reo
i‘oa
mau
no
te
mau
taeaè
no
anei tei ô tatou atoà nei ta’na mau
faa^^aa a te Evanelia.... A pee tatou i teie nei mau Papairaa
Ijlo‘a, tei riro atoà ei papairaa tumu, e aita’tu, tei fariihia e te
taajgjk no te feia ite e te faaroo no teie nei ao.
lesu : Mareko pene
tuahine ”. 5 tamaroa
Maria e losepha! Aue
teie nei hioraa nehenehe e ! Maria, teie metua vahiné, no
te utuafare? Maria, Metua vahiné no lesu, o te hohoà hio¬
e
2
tamahine, teie te utuafare
no
ima ta te mau Evanelia i faaite no Maria?
raa
I
tamarii i roto i te mataù e te iteraa i te
No to’na matahitil
papai o Luka, e tuana (cousine) Elizabetha no Maria. Ua
Elizabetha e mea api o Maria, teie râ aita i faaite¬
hia to’na matahiti ! Ta tatou i ite papu i te taime e fâ mai ai
taata oia hoi
Mai te
mua
ia Maria,
ua
losepha.
ohipa toroà, oia hoi i te 30 no to’na mata¬
50 ia to Maria matahiti. E tia ia parau e toru e te afa
te ohipa toroà no lesu, e i te taime e pohe ai lesu ua parahi
Maria i pihaiiho i te satauro no lesu i roto i te 54 raa no toe
na^ktahiti.
(^oane tei haapa'o ia Maria i taua tau ra (loane 19/27). Aita râ tatou i papu eaha te maororaa no te tau no to Maria parahiraa i te utuafare
no
loane
e
i taua
mau
tau ra,
aita e pa¬
haapapuraa faahou no Maria. Te hopea no to’na oraraa e
moè ïa ia tatou e tae noa’tu i to’na poheraa. Ua mamù roa
te Papairaa Mo‘a i teie nei
hopea no Maria. (E mea maere ra¬
hi roa, e mea nafea i tupu ai te mau papairaa i mûri aè, tei
faaite i te huru no to’na pohe e to’na revaraa i nia i te rai).
Na roto i teie nei mamûraa i te parau no Maria, a haapoùpou faahou tatou i te haehaa no teie nei vahiné tei hau i te
maitai i te mau vahiné atoà ra (Luka 1/42) e tei faafanau mai
rau
mea
i te
■II
ora no
—
teie nei ao.
No to'na
utuafare?
Mai ia Elizabetha, no roto mai i te opu no Aarona, ua ma“
hiti mai Maria na roto i te ati-Iseraela màu.‘Uà faaipoipo oia ia '
'
lôsépia, te tamuta, oia hoi e rave ohipa haehaa. (Haamana'o
l.
aau
vahiné
momoàhia oia i te hoè
e, te parau nei tatou e 20 to’na matahiti i fanauhia'i lesu, e parau atoà ia tatou e 32 matahiti to’na i haere ai
lesu i roto i te fliero i rotopu i te mau tahuà. I te taime i haa-
hiti,
no
te
metua vahiné, e tei haapa‘o
mau
i ta’na mau
Fatu....
e o Maria hoi, te metua
fetii”. I roto i te nunaa
Iseraela, na te metua vahiné e haapii i te mau tamarii i te
haapiiraa pae varua ; e i teie nei utuafare atoà o Maria tei
faatupu, mai te itoito e te oaoa i teie nei hopoia tumu. E
mea rave atâ ia’na no te
haapa‘o i te hoè utuafare rahi i
te pae tino, e inuha auè te oaoa e te mahanahana o te
aau i roto i teie nei utuafare, na roto i te faaroo mau e te
paieti, na roto atoà i te hiaairaa varua e te auraro maiteraa i te hinaaro mo‘a no te Atua. I roto i te hoè tau fifi
no te nunaa Iseraela, e i roto i to te enemi no rapae mai
e no roto atoà, te tiai maite nei teie nei utufare i te hanaliana e te iaaoraraa no Iseraela. Aue te hioraa nehene¬
te
mea
naata’i lesu i ta’na
ia
Oia mau, ua faaitehia i roto i te buka Ohipa (Pene 1/14).
“Tamau maite atura ratou atoà i te pure e te aniraa ma
Ua
huru paari
te rnelahi Gabriela i
fetii, mai te ta¬
6/3. “E ere anei teie i te tamuta, tamaiti a Mar.a, te tae¬
aè o lakobo ra e no lose, e no luda e no Timona, e ere
Tamata tatou ia faarue i. teie nei mau aamu taa-è e te tumuol'e mo Maria e ia papai tatou i te huru mau no’na ia au i te
—
tamarii, ia au i
hi atu i parau, taeaè mau râ, opu hoè, mai ta te reo heleni i faaite, E tei hau atu, uâ faaite papu mau te Evane¬
te mâ, to-
ia lesii, to’na huru taata atoà! (a
e
tei faaitehia i te jiene 12 no te Evanelia a Mataio. I taua
mahana ra, i te taime e parau ai lesu i te taata, ua titau
mea
haehaa
i te faaiteraa
au
fanau faahou ISIaria i te tahi atu
ua
pa¬
rahi
tei faaitehia i roto i te Evanelia ; to’na aaù marû
le¬
mea
nau-matamua-hia
to’na, tauatini matahiti i mûri aè i te tau no to’na fanauraa. E
ratou i
to’na matahiti, ia haapiihia
e te paieti te tumu no teie nei Utuafare veve
rahi te mau tamarii i roto i teie nei utuafare, e
hitu te, itiraa....
e e
Papairaa Mo‘a.
rahi roa te mau parau, mau aamu
te Oroà Pasa. Ua aratai atoà
no
raa no
te maitai
o
I^aha te manao no te Haapaoraa Porotetani no Maria, e nafea ta ratou parauraa ia’na?
Ta tatou pahonoraa tuniu : ia au i ta te Evanelia i faaite ia tatoif i te huru no Maria, ta tatou atoà ia e faaite no’na. Aita roa
tatou i farii i te tahi atu
i lerusalema
i roto i te ture ta raua i haapa‘o tamau. E tia ia parau,
su
nia ia Maria.
raua
ia lesu i te 12
raua
.
hoè,
o
e
te mau vahiné atoà
lesu ra, e to’na atoà ra
p.o tatou, no to tatou nunaa, no to tatou mau utuafare,
E ere anei to tatou atoà ia hinaaro mau, ia tupu to tatou
he
itoito, i te mâ e te paieti, a riro
Je faatia i roto i to tatou nunaa i te
tahi faapîraa i te pae tino e i te pae varua? E ere anei teie
nei utuafare no lesu, to’na mau taeaè, to’na mau tuahine,
mau
utuafare
na
ai tatou ei tumu
na
roto i te
no
roto i te faatereraa a
tou i teie
nei? E
ere
Maria ei hioraa nehenehe no ta¬
anei
na
roto i teie utuafare
iti, ua
tupu e ua mahiti mai lesu, te faaora no teie nei ao?
Eaha te haapiiraa tei haapii mai no Maria i roto
i te haapa^oraa Porotetani.
Aita roa te haapaoraa porotetani i faahiti i te tahi pu¬
re ia Maria. Te pure ra e te haamori atoà ratou i te Atua
iTaiô aiu 'i te tuatircta i teùpi 'M, anairaa P
4
VEA
anaè i ia lesu Mesia ta’na Tamaiti Otahi te faaora
Eita
POROTETANI
teie nei
no
tia ia pure i te talii taata hamanihia, noa’tu e
taata maitai roa mai ia Maria. E tia ia tatou ia
haapapu maiao.
roa
e
tai i teie nei mana'o. Teie ra, e mea rahi roa te mau
ohipa ta
Maria i rave ei haapiiraa ia tatou, no te faahohonu i to tatou
paieti, e no te faarahi i to tatou faaroo- Aue te rahi no te haehaa
O
re.
(Luka pene 1/47-55). Te faahaamana‘o nei Maria, i te Atua
to’na
aau
e
te hohonu
anaè te haamaitai e te
tu,
no
to’na faaroo i roto i ta’na pu¬
hanahana; “Ua faarahi taù varua i te Fa-
taù aau i te Atua
toù ora”. Aita roa oia i opua
no te haru i te tahi tiaraa ia lesu ra e i te Atua. Aita’toà oia i
na oaoa
mana'o ia faateiteihia oia
e
o
te
tùata i roto i te tahi tiaraa
mau
teitei ; e aore ra, ia l'.iro oia ei auvaha parau i rotopu ia lesu e
te taata nei. Te faaite nei ra oia ia tatou mai te hoè tavini hae-
haa no te Fatu i roto i te
oaoa
te
no
mea :
herehia mai oia.
ua
(Luka pene 1/28). Aita roa oia ia mana‘o e mana to’na no te
faaora ia vetahi ê, te faaite nei ra oia na roto i to’na tiaturiraa
ia faaora-atoà-hia oia e te Fatu e tia’i. La riro te Atua ei faa¬
no’na e
ora
ia tatou
Atua
no
no
tatou atoà. Aita
roa
Maria i rotopu i te
te mea ; “ hoè hoi Atua e
te taata, o te taata ra o lesu Mesia”.
e
Atua e
hoè hoi Arai i rotopu i te
(Timoteo I, pene
“hae-
2 irava 5). Ua itete Atua, e Atua no to’na mau tupuna He
haaraa
o
lahi
here te Atua ia’na.
ua
to’na tavini vahiné”
e na
roto i te faaiteraa na te me-
E no reira o Maria te hoè vahiné haamaitaihia i roto i te oa¬
oa
no
te
mea ua faaoreliia ta’na hara,
Na roto i to’na haehaa te farii
raa na
te Atua
ia’na,
e ua
faaorahia oia.
nei oia i te opuae na roto i to’na faaroo te haru nei oia
mauruuru
i teie nei faaroo, ta te Atua i pupu
ia’na.
Aue teie hioraa nehenehe no te feia faaroo ! Oia mau, e rave
rahi te feia tiaturi e ora ratou iho na roto i te toroà e to ratou
i te taata iho e i mua i te Atua. Aita ratou i fefeia hara anaè ratou, e e ora ratou na roto i te ma-
itoito i
mua
ruri
e
e:
na‘o aroha anaè
no
te Atua
e
ere
na
roto i ta ratou
ohipa !
Mai teie hioraa no Maria, e ara ia tatou o te haru atoà tatou
i te
parahiraa no lesu, Tamaiti-Atua na Maria, ia vaiiho ra ta¬
parahiraa teitei.
Eaha te hioraa no Maria i roto i ta tatou haapaoraa? 0 te
hioraa atoà ia no te mau taata i pihaiiho ia lesu, ta te Faufaa
Apî i faaite mai, tei pee tamau ia lesu, tei here ia’na, tei hinaaro ia haapa'o i to’na hinaaro, tei farii mauruuru ma te hae¬
tou ia lesu i nia i to’na
haa i te ora tei horoàhia ia ratou.
I te taime e feruri ai tatou i te parau no
Maria tei faaitehia i
roto i te Evanelia, i taua taime mau ra, e ite papu roa tatou i
te Teiteiraa no lesu iho to tatou Faaora Hoè roa. E te mahiti
nei
na
roto i to tatou vaha te hoè himene
no
te arue i te Ta¬
maiti a Maria, to tatou Faaora, to tatou Fatu.
Te ani nei Maria ia tatou, eiaha tatou ia faateitei ia’na, ia tuu
ia lesu i te vahi teitei roa, i te vahi hoè roa, no te
“Oia te Faaora tei fanauhia no tatou”... “Oia te Tamai¬
ti tei horoàhia no tatou”.
ra
tatou
mea:
foi
Jésus-Christ à
en
vous
qu’il
manière?
être
des
d’autres
révélations
de
Dieu semblables
à cette question “ Pourquoi
vouloir à tout prix inculquer votre
celles
du
fait bien l’effet d’un certain dilettantisme eu matière de foi.
Car c’est reprendre en somme sous une forme
plus savante,
le
proverbe populaire: “Toutes les religions sont bonnes,
pourvu qu’on les pratique”.
^
A Tahiti même, cet argument a été
longtemps
de Chateaubriand à Ségalen et à Georges de Caune, in¬
entendu,
nombrables sont ceux qui dénient tout intérêt et toute
valeur à la venue de l’Evangile à Tahiti avec les 29
pre¬
miers missionnaires anglais débarqués du Duff.
Il est certain, et l’histoire
objective de notre époque et
d’une époque encore toute récente le prouvera, les Mis¬
sions chrétiennes quelles qu’elles soient ont commis des
excès dans leur œuvre d’évangélisation et ont mélé incons¬
ciemment toutes sortes de principes occidentaux
qui n’ont
rien à voir
pur Evangile. Il en est résulté que la Mis¬
parfois empêché les peuples peu évolués de trou¬
ver leur
propre style de vie et de faire leur révolution né¬
cessaire. On a vu des Africains porter
redingote et chaneaiî
haut de forme pour se rendre au culte dominical,
oiB^m
aussi des Tahitiens, à qui on a appris à porté veste noire
ou robe descendant à la
cbeville pour le même
u^if.''
De là à rejeter tout le christianisme, l’essence de l’IBIngile, il y a un abîme. Le Christianisme n’est pas plus fait
pour les occidentaux que pour les polynésiens. Il n’est pas
“fait” spécialement pour tel peuple. En occident, il fut
aussi un message importé. Faut il rappeler
que son ber¬
sion
a
ceau
est la
au
Palestine ?
Tous les
peuples changent au cours de leur histoire ;
réjouissons de ce que la France n’est plus celle
du Moyen-Age avec ses servitudes, celle de Louis XÏV
avec ses injustices et ses favoritismes. Ne
pouvons-nous nous
réjouir de ce que Tahiti ne soit plus le pays sanglant d’il
y a deux siècles où les sacrifices d’enfants étaient courants?
Les censeurs dénoncent en général avec moins de
vigueur
et de zèle les excès du colonialisme
propi’ement dit.
Aujourd’hui le rôle des Missions est de préparer les Egli¬
ses à leur autonomie afin
qu’elles s’organisent et se d^eloppent selon le style qui leur est prope.
iA
C’est un temps de crise terrible que celui où la mère est
obligée de lâcher son enfant dans la vie. 11 ne faut à au¬
cun prix attendre
que les jeunes églises aient achevé leur
formation pour les charger de toutes les
responsabilités.
Là où la persécution ou des évènements extérieurs ont
parfois obligé les missionnaires à s’en aller, il ne s’en est
pas suivi automatiquement la disparition de l’Eglise. Les
Eglises protestantes continuent à vivre et à se développer
nous nous
Chine. Elles rencontrent sur leurs routes moins de dif¬
ficultés et d’entraves que les
Un des reproches que font les athées aux chrétiens se résume
à
Christ, appropriées à l’âme de certains peuples? Qu’on lais¬
se en
paix ces hommes parfaitement heureux sans nous”.
Un tel raisonnement peut paraître séduisant, il a
pour
lui l’apparence de la tolérance, il semble nous mettre en
garde contre le sectarisme conquérant. Cependant, il me
en
Avait-on raison d’apporter l’Evangile à Tahiti
à la fin du XVIII^™® siècle?
peuples? Pourquoi voulez-
révèle nécessairement à tous de la même
Bouddha, Mahomet et d’autres ne peuvent-ils
se
églises protestantes d’Espa¬
gne ou de Colombie.
Nos églises de Tahiti doivent prendre conscience de leur
majorité, se trouver une expression qui prendra racine au
plus profond de l’âme tahitienne, et servir Jésus-Christ dans
une
fidélité sans cesse renouvelée.
IMPRIMERIE EUE P. JUVBMTIN
Fait partie de Vea Porotetani 1958