EPM_Vea Porotetani_195805.pdf
- Texte
-
Ie 58
0
TE
Matahiti
HIHI 5
-
ME
—
i958.
Pomtetan
HOÈ-AHÜRU
Hoo i te matahiti hoè:
TARA
—
A. Jacot, Directeur -aérant.
Ua Fm
noa paha tatou, e homa, i te faarooraa i teie
pa¬
TAUA TAATA RA O VAU IA. No reira, e tamata
tatou i te taui fii i teie nei
parau. E ere atu ra e o 0 VAU
TAUA TAATA RA. E na ô râ ratou i te
parau e : “TAUA
TAATA SAMARIA RA E ERE AU”. Aita hoi to maua e
rau
“Te hoê taata
no
lerusalema i te liaereraa i leriko,
ihora i te nànà eià-haru, taratarahia
ihora ta’na aliu,
roohia
e paru-
#rupohe
ihora
oia, haere
atura,
” ( Luka
: 10 : 30
). faarue ihora ia’na, ua fatata roa i
I roto i te irava 31, ua faaitehia i reira:
(^te hoê
’ra,
na
“Ua haere
noa
mai-
tahuà na taua eà ra, e ite atura ia’na, faahahau ê atu-
te tahi eà ê atura i te haere”.
Taua tahuà ra, e homa, e nehenehe roa ia’u iho ia parau e :
“O VAU IA”. E no te mea e O Vaü taua tahuà ra, eita roa e
tia ia‘u ia inii i te otoheraa ei to‘u iho mana‘o. Eita e tia ,ia‘u
ia parau e : “ E ERE AU, e TAHU‘A rà ”, e ere hoi au i te
tahuà. Ua tano roa râ to te Evanelia tuuraa mai i mua i to‘u
aro,
i te parau no te
hoê tahuà,
no
te mea, ua riro te tahuà,
nei parabole, ei taata ino e te aau aroha ore.
Noa’tu râ te reira, mea tia roa ia‘u ia ite e ia haapapu e, taua
tahuà râ o vau ia. Teie râ nalêa to‘u riroraa ei taata ino, inaha,
e taata faaroo hoi au i to‘u iho mana‘oraa.
i roto i teie
E te hoê ati-Levi hoi, i te liaere'a na taua eà ra, e fatata
“
ia’na, ohipa ê^tura na te tahi
eà”. Na roto i teie nei parau, te faaite atoa nei au e, taua
^ti-Levi ra: O,-VAU IA. Teie râ, mea nafea râ to‘u riroraa ei
\émAs aau etaeta, eaha râ te tumu i ore i tia’i ia‘u iho ia faaomaira taua vahi ra, e ite atura
pae
atu i tei roohia e te
ra
ati?
auraa.
I te pae hope‘a no te parabole, te parau nei lesu i taua
haapii ture ra : “ A haere oe e na reira atoa”. Te ite nei
au, na roto i te reo no lesu e: o vau mau ta’na e
parau
mai nei. Eita
ia‘u ia parau,
aita
e
haapa‘o maitai (prudent), i te liaereraa mai
haafatata maira, na ô a‘era “Auê e taa¬
ta teie, ua fatata i te pohe, aita e faufaa ia'u ia faaea maoro i
ô nei, O te roohia vau i te mutoi, o te pari mai ratou ia‘u ei
taata taparahi taata ? E homa, taua taata ra, “ O VAU ATOA
IA”. Teie râ, nafea vau i te faaiteraa i to‘u mau hoa i teie pa¬
rau, mah te peu e aita vau i aroha i tei roohia e te ati?
E te hoê taata haapa'o atâ, tei haere atoa mai na taua eà
ra, aita roa oia i ite noa‘e i teie taata ati, e ua haere atura na
te tahi eà ê”. Taua taata ra, O VAU IA. O vau hoi tei haere
noa na nia i te e‘a, mai te hio ore i te pae atau e te pae aui,
mai te haapa‘o ore i te hoê taoà faufaa rahi, o tei vai noa i nia
“E te hoê taata
taua e‘a atoa ara, ua
“
i to‘u eà.
Inaha, te hoê taata râ no Samaria, tei haere noa i to’na ra
haereà, e tae atura i taua vahi mau ra, ite atura oia ia’na, aro¬
“
ha atura”.
roa
roa
e
tia ia‘u ia imi i te
mau
otoheraa, eita
e
tia
mai te
hoi
e
peu e: Eita vau e tae na taua e‘a ra,
nànà eiâ-haru i ô matou nei. Eiaha e eialia
ia parau i taua parau ra.
teie ta te Fatu e parau mai
roa vau
E
parau râvau e : O vau
nei: “A haère oë e na
reira atoa ’’.
aita
e
te
Ua ite hoi au e, ua ite atoa hoi oe. Noa’tu
i farcrei i nia i to eà, te taata tei
patialialiia e
eiâ-haru ( ia au i te parabole ), te vai atui’a râ te
oe
naua
tahi atu mau taata aroha rahi. la au i tei faaitehia i roto
i te mau Evanelia, te vai nei, i nia i to oe eà, te feia
paruparu, te teia ati, te feia tei pohe i te poia, e rave rahi
noa’tu â, tei fatata roa i te"
pohe. x4ita anei oe i parau e:
E mea ati mau, teie râ, aita ta‘u e ravea ”. Eita anei ©e
“
riro mai te
e
majjai,
o
tahuà, mai te ati-Levi, mai te taata haapa'o
e, e mauà to‘u taime ia haere atu vau
tei mana'o
tauturu i te taata tei roohia
e
te ati?
e
E hoa
e !
a faaroo i te faaueraa na lesu e :
“ E haere
reira atoa ”. No rëira, haere, a rave, a
faaapu, ia
au mai tei ravehia e te taata
Samaria, oia hoi, to’na aaü
aroha i te taata ati -pei ”. Ua haere noa taua aroha no’na
oe
na
e :
e
i
na
A faaroo mai
i te hopea no te parabole
ninii ihora i te hiuu e te uaina
i roto i te mau puta no’na ra, vehi ihora,
haaparahi atura
ia’na i nia iho i ta’na iho puaa, aratai atura ia’na i te fare
tipaeraa, utuutu atura ia’na. E ao aéra, ia haere ê oia ra,
ua rave aéra oia i e
piti moni-veo, tuu atura i te taata fare
ra
“
mua roa.
Haere atura i
pihaiiho
na
; ua
ô atura ia’na : “ E utuutu
oe ra moni,
na‘u ïa
ia hoi mai au ra”.
ra, na
riro atoa ta
oe,
No reira, e te feia taio veà, a
la ite oe e, no oe mau te parau
mau
ta’na
e
oe
i teie nei taata, e ia
e
hopoi atu i te hoo ia*
taid maite i ta oe
i faaitehia i roto,
mai nei. la ore râ oe ia ite
te parau mai ra ia oe, aita ïa
parau
parau i roto, e
iritiraa e te taioraa i te Ribilia.
Ribilia.
e o oe
te
faufaa i te
e, no oe
e
2
VEA
E
nefienehe
ua
oytoü
roa
POROTETANl
E mai te
roto la’na.
i
(Kolosa 2/10).
Tei 10io
raa
te
a
roà mai nei?
piialoà outou i te Mesia, eiaha
E hi‘o tatou la’na i ora, e ere anei ua riro oia ei hi‘oraa
maitai na To’na Metua i te ao ra, ei ite tatou No’na iho
e te vahi Ta'na e haere
ra, e parau tatou mai tei
mataù i te faatià-
e
Aposetolo i to Karosa, no reira mai te talii mau haapiitaata Le mau pahonoraa no te mau
ohijia e ta raton e
i te
faatià tamau
raa
noa
parauhia,
te
nei.
i te fare metua? “Aita anei oia i riro ei tura no te
hi‘opoà ra oia, ua fafahia; e ua paari oia?” E te
here mau o te Atua, e ua farii oia i te
polie satauro no
Atua,
Mai ta tatou i ite papu
maitai
mau
varua
e
te ite i te
hi
parau moè.
E ere lesu i te hoè orometua hi‘o fetià, matematika, e te faatià
i te aamu no teie nei ao. Aita o roto la’na e oaoaraa no te fe¬
nua nei, aore i ano'ihia oia hoi : te hoè faaearaa
tumu no te
tinaii '.a tamataraa e te ati. Teie ra, te
parau faau eita anei e
faahauruèhia ? Eita! No te mea o te itehia mai no roto mai i
te Mesia, te tahoèraa ai i te mau mea atoà.
mau
la’na,
To’na
poihâ nei tatou i te
!
parau mau ; te
mai nei
lesu i taua
mau
mea
atoà
ra
tei riro ei peapea na tatou, ua patiti oia i te reira i nia i
To,n:i ra satauro. Te haapapu mai nei oia ia tatou i te tataraliapa na te Atua, teie ra e na roto i te faahaehaeraa e te faaroo.
Aita uia e parau mai nei ia tatou e faariro tatou ia tatou tataitahi ei taata “Moà” te faatià nei oia ia tatou e i mûri ae i to
mau hiàraa na roto i Ta’na oroà
euphari e nehenehe ia tatou ia
hau aè te tei ùpootià mai na roto i te aroraa.
Te hinaaro mau nei tatou i te tamahanahana? I roto i te
ma‘i,
i roto i te oto
ua
riro oia ei tamahanahana
hi
roa
e
te teimaha
e
Te faananea nei te
e
te
mataùi’aa le
murè-ore
aamu
no
e
ei faaitoito ia ta¬
faatupu nei ia i te
tatou
ora ra-
( 2 Kor. 4/17).
chretetiano i te ite
no
te feia tei fe-
ruri, mai ia Paulo, mai ia Pascal, e aore ra te hoè taata tei papa‘i i te hoè puta himene.
“I to‘u iteraa ia oe, ua itehia iaù te mau mea atoà”.
Te tuu nei te
Aposetolo i nià iho ta’na
nei e : I te Me¬
i te Mesia, e nehenehe
ia tiahhia te hoè pahonoraa taaè mate tia’i i te
pahonoraa mau,
no te mau mea atoà. I
pihaiiho i te hoè orometua, e aore ra i
pihaiiho i te hoè hoa. E nehenehe ia ratou ia haamaramarama
mai, ia faaitoito e ia faaohie i ta tatou mau opuaraa morale,
sia te
mau mea
aore ra
te
Te vai
,
ra
e parau
atoà. I te tahi vahi è atu,
ohipa
no te faaroo.
te hoè otià e aita ta ratou
mau
raveà faahou
no
te haa-
pii, e ua riro te reira ei fifi no tatou e no ratou atoà hoi.
Na roto ra i te Mesia aita tatou e taiâraa. E nehenehe la’na
iahoroà mai i te
tou
e
mau mea
atoà ta tatou
mahâ noa’tu to tatou
mau
hinaaro. E ia faaî ia ta¬
hinaaro mai tei faaitehia i roto
e
i ta tatou tai‘oraa. Aita anei oia i parau e o Vau te
pane no te
ora, te taata e pee mai Iaù eita oia e poia? loane 6/35 ; e mai te
peu e ua poiha te
loane 7/57).
maitai taatoà, ua faaite te
I te 17
hoè taata, haere mai oia Iaù
ra a
inu ai?
no
tapara-
tavài i
tapa*'o
Aposetolo.
RAIATEA. tu HAA IV
Eperei’a, i te hora 9
Fare Pureraa rahi
a
te Paroika Uturoa i
Diakono
e
na
retiteniahia
0 te
e
te Tuhaa IV
e
te afa,
tomohia te
ua
BETELA tei amohia
aè i te faatereraa a te
raro
Tomite faatere
e
o
20 melo
no
e
Apooi"^^
p^
te
paroika,
Tuteao orometua.
piti teie
te Betela. Te Betela matamua, haarniSi^
e te orometua o Pieti, e fare
raau
o
Ilia i te matahiti 1880
128
noa,
te
avae
aano.
roa
e
mahia i te 17
E maha
avae
i te
Mr. Preiss, Peretiteni
1958.
ohipa tumu i raveliia
matahiti
na
no
aano.
Teie Betela
e
no
te
A.R.A.,
e ua
teie nei paroika i roto
e
piti fenua faaî, te
te Tuhaa IV o te ‘O’E MAT.A
2, mai te tuu
Api
o
e
ore ;
e
tei riro ei tamuta rahi
o
teie fare.
Ua riro te mahana tpmohia’i o Betela nei, ei
rahi e te oaoa no te Tuhaa IV taatoa, e mahana
roika
no
Raiatea
e
mahana
neheneh^
te maramarama. Ua
e
tahoè paatoà mai te mau pS^
to Tahaa, ua tae atoà mai to
Vaitape
Borabora, to Tahiti mai, to Maupiti, to Huahine. Te mau
haapaoraa atoà : Mahana Hiti e te Moronioni, te mau ihitai
no
te
pahi Orohena.
Ua tae te Tavana Hau
Ua tae te Tavana Oire
mau
pao or. e o
orometua
Te tua nui
e
o
e
te
te
mau
mau
feia
mana no
te
Tavana. Ua amui
paatoà
te Tuhaa IV. Tei reira atcfà
or. e o
Hau.
o
Ta-
Teheiura. Ua taehia te 2.000
taata.
I te hora
Betela
e
te
a
9
ua
amui
to te
fenua taatoà i
faaineinehia te himene tomoraa
no
te Metua
e
te Tamaiti
e
mua
navevave
paroika Uturoa. Na Mr. Mauer i taviri
to i te i‘oa
i
to-
0 BETELA. 'Teie nei fare pureraa e fare faaineine
maitaihia o rapae e o roto atoà, faaterehia e Marcel Hart,
atoà
^
eperera
hoè fare Paroika-U‘i
PITI
48
e
avae i te roa e 46 avae i
Ua haamauhia te niu o teie nei fare i te 4 no fe-
1956
puare
i
i te
fare ofai (parpaings), 112
api e
mai te
e
mau
i
ia tatou, ta tatou ha-
ra,
tou. la’na aita ta tatou
ra
FARE PURERAA NO UTUROA
Te
ro
oaoaraa o te feia tei
n
oraraa a
pii mai nei oia e tei roto i To’na rima te ora mnre-ore.
poiha nei tatou i te aau hau, te fana‘o, e te oaoa. Te hinaa¬
i te
te tahi pae tei haere mai e
i te hoè monoi hoo rahi ei faaite i te
o
hinaaro nei tatou ia
no taua mau mea atoà ra, i te auraa no to
mûri a‘e, e te e‘a ta tatou e haere nei. Te faaite
mai nei lesu ia tatou e, e mau tamarii anaè tatou na te
Atua,
te
te oto
avae
To’na
ite i te hohouuraa
tatou
e
to ratou oto.
no
Ta’na heheuraa parau, To’na huru, To’na lii‘oraa, ua riro ia
ei pahonoraa i to tatou mau hiitiraa àho e to tatou mau hinaa’r
ua
tatou.
atoà
Oia atoà te
ro.
nohoraa mure-ore, mai te hoè taniaiti tei latere i
mau
rapae
Areà ra, aita oia e haapapu nei ia raton e, e noaà te mau
maitai atoà no Le pae tino i roto i te Mesia. I roto i teie
fenua,
aita te taata faaroo e haavî nei no te faa‘i, e te taatiraa i te feia
chresetiano e ere ra i te raea rave ohie na roto i te mau taime
peu e ua parau oia i taua mau parau nei,^ e
anei oia iho te Fatu no taua mau maitai ra Ta’na e ho-
ere
te
opani
mai ia
maitai
na ro¬
te Varua Maitai.
Na Tuteao Orometua i haamau te Bibilia
no
te
Pupu piti
(A taio i te tuàtiraa i te api 8, anairaa 2)
.
j
'M
/\
VEA
Te
mau
tel
pure
nei te taata faaroo
ora
E
mai.
Salmo 6/9.
te tiaturi
ma
marii,
e
vai
râ te hoê i
ra
râ
ere
e
e
riro ei faatiaraa i te
tapea oia i
liinaaro
mau
oia ana‘e te hinaaro nei i teie
mau
taua hau
e o
roto oia i te
O te
e
tamata
poiri i pihaiiho i te feia tei
nei, ia ite oia
paruru
ïa tei hau i te niaitai i roto i te
mea
e
ino, te
te
ano,
mea
tei
faatupu i i te
o tei riro
ATUA i farii i ta ratou pure, ua
#au piiraa.
I te
mau
tiaturiraa
turi TO’NA taria i ta ratou
mahana rumaruma, ahoaho,
no
te taata faaroo i roto
ra
haapaeraa,
i te papa no
ua ore
to’na
aau,
te
te
^j^anapiinoa
ra te hoê mea iti o te ore roa e nehenehe ia tupohe,
mai ra te hoê
ia’na haamana'o i to
faaua
reo
oraraahia ei tiaturiraa i te
i faataahia e te ATUA.
Te rû nei râ te taata ia
;
mau
roaa
oe
mea
te
e
mea
mau
tupu ia tae i te mahana
ta’na
E
no
nei, aita
e nounou
haaniaitaihia, te hinaaro nei oia ia haapara oioi te
Ta’na e haapara rii maite noa nei.
no ta’na rùraa i
faataupupu ai te ATUA i Ta’na ohipa,
ere
te atea râ
te faatoroaraa to’na
o
aueutraa
i faataerehia’i te
pahonoraa.
Na roto râ i te marù i faaroohia mai ai ta‘u pure e te ATUA,
Ua taupupu te tahi mau pahonoraa no to tatou marô
pine-
pineraa,
e te ani nei tatou i te tahi mau mea ta tatou e mana'o
nei e, e mea maitai, mea tano, no to tatou mau oraraâ, teie râ
ia‘u iho mai te faatura
mai te
ïa
vau
la’na
ra,’
i te e‘a
a
e
tei
Na’na
e
te
tiaoro,
e
'ia vau la’na
ATUA, inaha
i te titauraa
auraro
tei titan
no
e
no
eiaha
ra,
tae ta‘u varua la’na
To’na hinaaro. E ere atura
e
farii te ATUA i ta‘u
pahono mai i ta‘u piiraa,
tiai nei
e
no
ô
faaite mai Oia
e e
aratai Oia ia‘u. la faatoro mai i te rima, a haere,
tuu i te mau tuuraa avae, mai te tapô te mata, tiaturi la’na
tei ite
e
e
e
tei roto
i te
vau
poiri
tei faatano i to‘u
e
mau tuuraa
Eita
roa
te ATUA
te tiai nei Oia
e
faarue
noa
riirii
noa
mau
tino,
e
no
te
taime. Te
farii i ta tatou
Oia ia tatou i te
e aore ra ua
e
mamu
mata‘u nei. E
puai api ia riro ei maitai
mau
noa ra
no
oraraa
-tâinije peapea.
,
;
te faaineine
aau ;
faaineine Oia i te hoê
tatou i roto i to tatou
i hiaai ai te
roa o
aau no
te aroha
mau e
u‘i atoa
aè i to’na
raro
o
ouma-
ta te metua
mau
la taata, aore
no
le Atua.
reo
Mr. Mauer te
na
farani
piti
leremia
:
7/1-7
farani
a'oraa reo
te Bibilia; na’na atoà
o
-
Mataio 21/12-17
:
Na
Tapao orometua te a‘oraa i roto i te reo tahiti i ro¬
28 irava 17 e te 19.
Ua faaterehia teie nei pureraa na roto i na reo himene
13 ia taio atoà-hia te U‘i Api no 'Fahiti.
I mûri aè i teie nei pureraa-tomoraa ua haapaohia te tato i te Genese pene
hoè fare rahi faaineine maitaihia
i roto i te
maaraa
Paroika Uluroa
:
Aita hoè fifi
te faatamaa
no
e
naho-atea-hia te
26 etaeta i te
roa e
24 etaeta i te
2.000 taata
e
no
te
e
te
aano,
mea ua
faa-
ohipa atoà ; e maa maitai roa ia !
ua haapaohia te tairururaa rahi
U‘i Api o te Tuhaa IV faaterehia e Mr. Mauer raua o Mr,
Vernier. I te pô hora 6 1/2 ua haapaohia te tahi pureraa
rahi i roto i teie nei Betela api : ei faaitoitoraa i to te Tu¬
mau
haa IV taatoà i te
e
oraraa
o
te
Ekalesia,
e
te
oraraa o
Api. E te mau aufauraa faatupuraa parau na Tapao
: Ohipa 1/8. I mûri aè i te reira putuputuraa
faatere
hi te
te
mau
tuaroiraa, te
mau
te
or.
ra¬
tatauraa himene faaterehia e
orometua.
mau
E i te hora 7 i te
rururaa
o
tei
poipoi mahana
roa e
moe
pae ua purara te mau
i to te Fenua nei i teie nei tai¬
tupu varavara noa, e mai te mea e, hoê tu-
puraa i roto i te 50 matahiti.
la riro mau teie nei Hiero api o
Betela nei, ei fare haapaariraa e te mau Ekalesia, te U‘i Api e te mau tamarii,
ei fare e parau ai te Atua i te taata nei, mai te Atua i pa¬
rau
te aai i te
Uturoa
ia
hio ai taata nei i te èà e
la haamaitai mai te Atua i teie nei Paroika
ia lakoba i Betela ; ei
e
ora.
fare
e
ia faaitoito maiâ ia’na no te mau
ohipa i
mua,
patu atoà oia i te hiero varua no lesu Mesia.
ia tatou.
mau
ia hotu te hau i roto i to tatou
nei Oia ia tatou
hia
e
e
avae.
Te faaâtea nei râ Oia i te tahi
here
mai
fare
te farii mai ia’na.
no
Mr. Vernier i haamau te
na
manihini. Eita
mau.
la imihia te faaearaa
ra,
e
te taioraa i te
U‘i
^a te reira i tano i te Atua no tatou.
^Pta farii te Atna i ta‘u pure, e fariu
aau
mau
pure
mau
I te hora 2 i te ahiahi
oia i tia’i ia
ATUA i
te purei'aa
no
mau
ta tatou
(Tuàtiraa no te api 2, anairaa 2
Toinoraa Sc: '''EETELA
ra-
mau peapea haaei tamataraa, e ua tiaturi ratou e aita te
maitaihia,
■e
ere
mau
peapearaa.
Are‘a râ te reira mau
o
mai te tamaiti i haere i te fenua
ere
E
ôê
te
o
te faatahoê ia ratou i
no
oia i ite i te
tei
e
lA’NA,
tei faatoro i To’na rima i nia i te
tei faaroo i te ta‘i
ta
mea
te horo'a mai.
pureraa
E
ia’na.
tamata i te paraparau i te ATUA, ma te tiaturi mau
e iriti oia i to’na here i to tatou mau oaoaraa e to ta¬
vea ore
tou
ta te tamarii
ra
no
o
tane i faatoro i to’na rima
pihaiiho ia’na i te mau taime itoito, te ara
ra i te mau mea tei
haapa‘ohia no’na.
Ua farii te ATUA, oia hoi tei
pihaiiho, e ua horoa mai i te
haii,
pahonoraa
mau
mau
pinepine atoa i te faahere-
te Fatu
te
mea,
te pinepineiaa no te mau
tuu atu la’na ra, e mea
e
te fenua nei
te ta¬
o
o
Oia mau, ua faaroo mai lEHOVA i ta tatou
to’na rima, ua ite oia e, aita oia e fariu iiei i nia i te rai ma te
faufaa ore. ua faaroohia to’na reo, e ite oia i te hoê
pahonoraa
no ta’na
piiraa. 0 tei faataahia i rotopu i te ATUA e te taata
ia haafaitohia te tiaturiraa o te metua tane e te tamarii.
Eita râ te reira
to te Atua fariiraa i ta tatou
o
tei te huru atoa
here i te tahi
la
niau.
rahi te huru
rave
pure,
tatou
Ua farii te Atua i ta^u pure :
Te
POROTETANI
.
horoa
Te faaite nei te Paroika no Uturoa i
hi i te
mau
to tatou
horoà mai to ratou tauturu, e
raa
,
;
mauruuru ra¬
manihini tei tae mai i taua tomoraa ra e tei
itea
ore
to’na
i roto i te
ohipa
iio
tapao ia no to tatou tahqè-
te Fatu.
VEA
4
POROTETANI
"Et Tahiti devint chrétienne”
{suite )
H
C
:
:
M:
H
C
:
:
ses
N
:
Tous
sont
encore
Le vieux: Ronsoir messieurs, encore à
{il
lire ceci.
Dernière nouvelle, il afflue du
la société. C’est une réussite.
Nott
Bien trouvé, Melville.
Ç
:
JH
:
Vous êtes sùr de
que rares
ce
Dans une rue de
Un des groupes :
Tous : Non.
"Dans
Londres, il y a
une rue
un groupe
de Londres"
Le vieux:
au
U
pour
Pour
de la
:
U;
d’hommes.
cela, ils n’ont qu’à
Ce n’est pas ça du tout, ils demandent
naires, des charpentiers, des maçons, des
donniers et même des médecins.
N: A
:
Pourquoi
U
N
faits
:
Le désir est
le trajet? Il
mer
sertl^
illustre.
grand, mais je supporterai mal^^
âge. Mais c’est plutôt à vous
partiriez-vous pas?
n’y compte pas. Maispour toi le grand air
te remettra d’aplomb.
ne
nous
(Rires).
Nott : Ça suffit les gars, cet homme a raison. Nous som¬
mes plus jeunes et plus robustes que lui, nous pour¬
rions mieux supporter le voyage.
{Arrivent deux petites fdles qui vendent des vignettes).
Le vieux sort. Les petites filles : S’il vous plait mes¬
sieurs! des vignettes messieurs! des vignettes. Vos dons
permettront de faire connaître Dîeu aux païens, s’il
vous plait, messieurs, quelques vignettes messieurs! j^k
te quelques vignettes.
Allez, filez, moi je ne donnerai rien. C’est de l’argent
perdu.
Doucement, toi, cet argent n’est pas perdu, songez à
l’œuvre gigantesque que se propose la Société. Faites
comme
moi.
petites {il donne une pièce).
{Les autres sortent aussi des pièces et les donnent).
Les filles: Ohl merci messieurs, au revoir messieurs,
Tenez
N
:
ce, je vous laisse, les gars. Le désir est trop fort
je vais de ce pas ajouter un nom à la liste.
Mais il est sonné ? Tout à l’heure il trouvait cela bien
rigolo et le voila qui change d’avis maintenant.
{Rires).
Sur
et
aussi des mission¬
forgerons des cor¬
quoi servirait tout ce monde là? Moi-même Henry Nott,
de métier, je me débrouillerais mal au milieu de ces
le
bon Dieu est avec vous.
U
:
RIDEAU.
maçon
sauvages.
quel¬
N’exagérez pas ils sont maintenent une dizaine
{Rires).
volontés.
: Nous ne sommes pas
chercher ailleiîrs.
que
moins.
bien de te faire inscrire. Ton nom sera
le Chapelain de Lady Hugtington, le Révérend Haweis
qui vient de créer une Société dans le but d’évangéliser les
îles du sud. Il parait que la société porte le nom de société
des Missions de Londres. Ft elle fait appel à toutes les bon¬
Nolt
plus à Londres
ouvriers.
Eh, le vieux, pourquoi ne fais-tu pas
:
Il y a
nes
que vous
(Rires).
RIDEAU.
—
bureaux de
Parfaitement, monsieur, je sors
:
Mais c’est la ruée, il ne restera
:
Et comment envisagez-vous cette campagne ?
Je ferai mettre des articles dans tous les grands journaux de
Londres, je préparerai des prédications et je donnerai des
conférences. Melville se chargera des quêtes et de l’inscrip¬
tion des volontaires courageux et quand nous serons prêts
nous choisirons la date du départ.
TROISIÈME TABLEAU
branle.
aux
encore.
N
Londres.
Je ferai donc le nécessaire.
Eb bien ! Société des Missions de
en
dites.
de là à l’insatnt
et tenez pour vous assurer, j’ai entendu le nom de Jeffer¬
son, William Henry, Cover...
et... et bien d’autres
:
Le vieux
voyage à cause de mon
les jeunes de partir.
:
monde
s’approche et écoute {puis ils reviennent '"à
Le groupe
leur place).
parfaitement raison capitaine. Pour acheter ce ba¬
teau, une campagne dans le pays permettrait d’obtenir l’ar¬
gent nécessaire.
Mais avant tout il faut créer cette société et quel nom lui
;
:
venez
radoter.
affiche). Eh : les durs y.enez-voir, appro¬
Le docteur Haweis met tout Londres
avez
H
ü
son
Le vieux
M
:
coller
chez,
donnerez-vous ?
ü
va
de servir.
M: Vous
:
Ah ! oui.
:
{Arrive un vieux avec un pôl de colle et un rouleau
d’a/Jiches, il en colle une ).
Oui mais
:
H
ils
idoles.
Carey a très bien réussi aux Indes où les sectes
plus redoutables.
M: Que diriez-vous. Révérend de la création d’une Société dont
le but serait de porter la parole de Dieu dans ces îles?
H : L’idée est très bonne, mais il faudra surmonter de grosses
difiicultés matérielles. Et puis il y a d’autres pays comme
le Japon ou la Chine plus faciles à atteindre.
C : Le plus important serait de vous procurer un bon bateau. Le
reste ne demandera que des hommes courageux acceptant
H
justement, je me demande ce qu’il vont faire là-bas,
perdent leur temps.
Non seulement ils perdent leur temps mais aussi ils ris¬
quent leur vie. Aussi moi, je préfère mon petit “home”,
ma maison et ma tranquillité.
Et
:
(FIN DU DEUXIÈME TABLEAU)
Lequel, capitaine ?
Eh bien ! pendant mon séjour à terre, je faisais une ran¬
donnée dans une partie de l’île quand tout à coup, je vis un
grand attroupement en face d’un édifice de pierre (leur
temple). Les prêtres venaiènt de massacrer un indigène
pour l’offrir aux dieux.
Il est regrettable de voir des scènes d’hoi’reur dans un si
joli pays.
A vous entendre. Capitaine, j’ai presque envie de revivre le
vieux rêve du savetier Carey.
Ce serait une très belle entreprise.
Vous aurez fort à faire car le Tahitien est bien attaché à
:
H
U
IMPRIMERIE EUE F.
JUVENTIN
—
PAPEETE
-
TAHITI
•
rt
Te 58
O
TE
mm 5
-
ME
Hooitemaiahiti hoè: HOÈ-AHURU TARA
—
A.
Matahiti
—
i958.
Jacot, Dire( !a;r- 'rér'‘nL
Ua fui
noa
paha tatou, e homa, i te faarooraa i teie pa¬
TAUA TAAIA RA O VAU IA. No reira, e tamata
tatou i te taiii rii i teie nei
parau. E ere atu ra e o O VAU
TAUA TAATA R/V E ua ô râ raton i te
parau e : “TAUA
TAATA SAMARIA RA E ERE AU ”. Aita hoi to ma U a e
rau
“Te hoê taata
no
ïerusalema i te haereraa i leriko,
roohia
ihora i te nànà eia-haru, taratarahia ihora ta’na ahii, e paruihora oia, liaere attira, faariie ihora ia’na, ua fatata roa i
^^ohe ”
( Luka :
JTroto i te irava
10 : 30 ).
ra,
ua
Taua tahuà ra, e homa, e nehenehe roa ia’ti iho ia parau e ;
“O VAU IA”. E no te mea e O Vau taua tahuà ra, eita roa e
tia ia‘u ia imi i te otoheraa ei to‘u iho mana‘o. Eita
e
tia ia‘tt
ia parau e: “E ERE AU, e TAHU‘A râ ”, e ere hoi au i te
tahuà. Ua tano roa râ to te Rvanelia ttiuraa mai i mua i to‘u
aro,
tahuà, no te mea, ua riro te tahuà,
parabole, ei taata ino e te aati aroha ore.
reira, mea tia roa ia‘ti ia ite e ia haapapu e, taua
i te parait no te hoê
i roto i teie
nei
Noa’tu rà te
tahuà râ o vau ia. Teie râ nafea to‘ti riroraa.ei taata ino, inaha,
e taata faaroo hoi au i to‘u iho mana‘oraa.
“
E te hoê ati-Levi hoi, i te hacre‘a na
tauà eà
ra, e
fatata
maira taua vahi ra, e ite attira ia’na,
ohipa ê attira na te tahi
pae eà”. Na roto i teie nei parau, te faaite atoa nei au e, taua
a^Levi ra : O VAU IA. Teie râ, mea nafea râ to‘u riroraa ei
aati
etagta, eaha râ te tiimii i ore i tia’i ia‘ti iho ia faao-
r^tii
i tei roohia
“E te hoê taata
e
te ati ?
haapa‘o maitai (prudent), i te haereraa mai
haafatata maira, na ô a‘era “Atiê e taa¬
fatata i te pohe, aita e fatifaa ia'ii ia faaea maoro i
ô nei, O te roohia vau i te mutoi, o te pari mai raton ia‘u ei
taata taparahi taata ? E homa, taua taata ra, “ O VAU ATOA
IA”. Teie râ, nafea vau i te faaiteraa i to‘u mau hoa i teie pa¬
rait, mai te peu e aita vau i aroha i tei roohia e te ati?
na
taua e‘a'atoa ara, ua
ta teie, ua
haapa‘o atâ, tei haere atoa mai na taua eâ
oia i ite noa‘e i teie taata ati, e ua haere atufa na
te tahi eà ê”. Taua taata ra, O VAU IA. O vau hoi tei haere
noa na nia i te e‘a, mai te hio ore i te pae atau e te pae aui,
mai te haapa'o ore i te hoê taoà faufaa rahi, o tei vai noa i nia
“E te hoê taata
ra,
aita
aiiraa.
I te pae
faaitehia i reira: “ Ua haere noa maihoê tahuà na taua eà ra, e ite attira ia’na, faahahati è atti¬
na te tahi eà ô attira i te haere
31,
e:
roa
i to‘ii eà.
“Inaha, te hoê taata râ no Samaria, tei haere noa i to’na ra
haereà, e tae atura i taua vahi mau ra, ite atura oia ia’na, aro¬
ha atura”.
hope‘a
no te parabole, te parau nei lesu i taua
“ A haere oe e na reira atoa”. Te ite nei
au, na roto i te reo no lesu e: o vau mau ta’na e
parau
mai nei. Eita roa e tia ia‘u ia imi i te
otoheraa, eita e tia
haapii ture
ra :
ia‘u ia parau, mai te
peu e: Eita vau e tae na taua e‘a ra,
e aita roa hoi e nànà eiâ-haru i ô matou
nei. Eiahae
eiaha
ia parau i taua parau ra. E
parau râvau e : O vau
mau teie ta te Fatu e
parau mai nei : “ A haere oc e na
reira atoa ’. Ua ite hoi au e, ua ite atoa hoi- oe.
Noa’tu
e aita oe i farerei i nia i to
eà, te taata tei jiatiatiah’cf e
te nana eiâ-haru ( ià au i te
parabole ), te vai atura râ te
tahi atu mau taata aroha rahi. la au i tei faaitehia i roto
roa vau
i te
mau
Evànelia, te vai nei, i nia i to oe eà, te fcia papohe i te poia, e rave rahi
pohe. Aita anei oe i parau e;
ruparu, te feia ati, te feia tei
noa’tu â, tei tafata roa i te
“
E
mea ati mau, teie râ, aita ta‘u e ravea ”. Eita anei oe
riro mai te tahuà, mai te ati-Levi, mai te taata
haapa'o
maitai, o tei mana‘o e, e maiià to‘u taime ia haere.atu vau
e tauturu i te taata tei roohia e te ati?
e
E hoa e!
a faaroo i te faatieraa na lesu
e:
“E haere
reira atoa ”. No reira, haere, a rave, a
faaapii, ia
au mai tei ravehia e te taata
Samaria,- oia hoi, to’na aati
aroha i te taata ati nei ”. Ua haere noa taua aroha no’na
oe
ra
e
i
na
A faaroo mai
i te hopea no te
parabole
ninii ihora i te liinu e te iiaina
i roto i te mau puta no’na ra,'vehi
ihora, haaparahi atura
ia’na i nia iho i ta’na iho puaa, aratai atura ia’na i te tare
tipaeraa, utuutu atura ia’na. E ao aéra, ia haere ê oia ra,
“
mua roa.
Haere atura i
ua rave aéra
ra,
na
oia i
e
ô attira ia’na
riro atoa ta
oe,
pihaiiho
oe
ia hoi mai
ra
na
; ua
piti moni-veo, tuu atura i
:
“ E utiiutii
moni, na‘u ïa
oe
e
te taata fare
i teie nei taata, e ia
hopoi atu i te hoo ia
au ra
No reira, e te feia taio veà, à taio maite i ta oe Ribilia.
oe e, no oe mau te
parau i faaitehia i roto, e o oe
mau ta’na e
parau mai nei. la ore râ oe ia ite
la ite
te
faufaa i te
e, no oe
parau i roto, e te parau mai ra ia oe, aita ïa
iritiraa e te taioraa i te Bibilia.
e
E
nelienehe
ua
roa
E mai te
outoü i roto la’na.
roà mai nei ?
Tei roto
a
te
paatoà oiitoii i te Mesia, eiaha e mataù i -te faatiàAposetolo i to Karosa, no reira mai te tahi mau liaapiitaata te mau pahonoraa ,no te mau ohipa e ta ratou e
i te
faatià tamau
raa
uei.
uoa
Oia atoà te mau maitai varua e te ite i te mau parau nioè.
E ere lesu i te hoè orometua hi‘o fetià, matematika, e te faatià
i te aamu no teie uei ao. Aita o roto la’ua e oaoaraa no te fe¬
uei,
uua
i auo‘ihia oia hoi
aore
e
mea
Mesia, te tahoèraa ai i te
te hoè faaearaa tumu
:
te ati. Teie
faahauruèhia? Eita! No te
te
E hi‘o tatou la’na i ora, e ere anei ua riro oia ei hi‘oraa
na To’na Metua i te ao ra, ei ite tatou No’na iho
maitai
te vahi Ta'na
e
te
no
Atua,
i te fare metua? “Aita anei oia i riro ei tura no te
hi‘opoà ra oia, ua fafahia ; e ua paari oia?” E te
mau o te Atua,
e ua farii oia i te polie satauro n©
ua
here
tatou.
Mai ta tatou i ite papu
hi la’na,
’fo’na
te oto
e
i te hoè nionoi
avae
To’na
ra
atoà.
taua
no
mau
i te
atoà ra,
mea
auraa no
mai uei lesu ia tatou e, e mau tamarii anaè tatou ua te Atua,
te
pii mai uei oia e tei roto i To’na rima te ora ninre-ore.
Te poiha uei tatou i te aau hau, te faua‘o, e te oaoa. Te hinaamai uei
ro
lesu i taua
mau
mea
atoà
ra
ia tatou, ta tatou
ha-
tei riro ei peapea ua tatou, ua patiti oia i te reira i nia i
To,ua ra satauro. Te haapapu mai uei oia ia tatou i te tatarahara,
pa na te Atua,
Aita oia e parau
teie ra e ua roto i te faahaeliaeraa e te faaroo.
mai uei ia tatou e faariro tatou ia tatou tatai-
tahi ei taata “Moà” te faatià uei oia ia tatou
hiàraa
m^u
na roto
hau aè te tei
Te hiuaaro
i roto i te oto
i Ta’ua oroà euphari
roa
e
i mûri
ae
i to
uehenehe ia tatou ia
ùpootià mai
mau
ua
na roto i te aroraa.
uei tatou i te tamahanahana ? 1 roto i te ma‘i,
riro oia ei tamahanahana
tou. la’ua aita ta tatou e mataùraa te
hi
e
e
te teiinaha
e
Te faauanea uei te
te
mure-ore no
aamu
e
ei faaitoito ia ta¬
faatupu uei ia i te ora
tatou ( 2 Kor. 4/17).
chretetiano i te ite
ruri, mai ia Paulo, mai ia Pascal,
e aore ra
no
ra-
te feia tei fe-
“I toTi iteraa ia oe, ua itehia iaù te mau mea atoà
sia te
mau mea
Aposetolo i iiià iho ta’na
e parau
atoà. I te tahi valu è atu, i te
nei
Mesia,
”.
e :
e
I te Me¬
uehenehe
ia tiahhia te hoè
pahonoraa taaè ma te tia’i i te pahonoraa mau,
pihaiiho i te hoè orometua, e aore ra i
pihaiiho i te hoè hoa. E uehenehe ia ratou ia haamaramarama
mai, ia faaitoito e ia faaohie i ta tatou mau opuaraa morale,
aore ra te mau ohipa no te faaroo.
no
te
mau
Te vai
mea
ra
atoà. I
te hoè olià
e
aita ta ratou
e
raveà faahou
no
te haa-
e ua riro te reira ei fifi no tatou e no ratou atoà hoi.
Na roto ra i te Mesia aita tatou e taiâraa. E nelienehe la’na
pii,
ia horoà mai i te
mau mea
atoà ta tatou e hinaaro. E ia faaî ia ta¬
hinàaro mai tei faaitehia i roto
i ta tatou tai‘oraa. Aita anei oia i parau e o Yau te pane no te
tou
ora,
e
mahâ noa’tu to tatou
mau
Iaù eita oia e poia? loane 6/35 ; e mai te
te hoè taata, haere mai oia Iaù ra a inu ai?
le taata e pee mai
peu e ua poiha
loane 7/57).
I te 17
tapa'o
te
a
te Tuhaa IV
Paroika Uturoa i
Diakono
e
na
retiteniahia
e
Aposetolo.
RAIATEA. TUHAA IV
-
Eperera, i te hora 9
no
Fare Purei’aa rahi
raro
e
o
te afa, ua toniohia te
BETELA tei aniohia e
Apooi^^
aè i te faatereraa a te
e 20 nielo no te paroika, pe-
’Fomite faatere
'futeao orometua.
,
haamS^
O te piti teie o te Betela. Te Betela matamua,
ilia i te matahiti 1880 e te orometua o Pieti, e fare
128
noa,
api
te
avae
i te
roa
e
48
i te
avae
aano.
raau
Teie Betela
fare ofai (parpaings), 112 avae i te roa e 46 avae i
e
aano.
Ua haamauhia te niu
o
teie nei fare i te 4
no
fe-
te A.R.A., e ua to-
puare 1956 e Mr. Preiss, Peretiteni no
mahia î te 17 no eperei'a 1958.
E maha ohipa tumu i ravehia e teie
nei paroika i roto
piti fenua faaî, te
hoè fare Paroika-U‘i Api o te Tuhaa IV o te ‘O’E MATA
PITI e O BETELA. Teie nei fare pureraa e fare faaineine
maitaihia o rapae e o roto atoà, faaterehia e Marcel Hart,
i
matahiti
na
e
2,
mai te tuu
tei riro ei tamuta rahi
te hoè taata tei pa-
pa‘i i te hoè puta himene.
Te tuu uei te
FARE PURERAA NO UTUROA
to
mûri a‘e, e te e‘a ta tatou e haeré uei. Te faaite
a
tavai'i
ia "BETEL”
mo
To’ua huru, To’na hi'oraa, ua riro ia
ei pa.honofaa i to tatou mau hutiraa âho e to tatou mau hinaaro. Te
poihâ Jiei tatou i te parau mau ; te hiiiaaro uei tatou ia
tatou ôraraa
mai e
faaite i te
hoo rahi ei
maitai taatoà, ua faaite te
mau
Ta’ua helieuraa parau,
ite i te hohonuraa
te feia tei tapara-
oaoaraa o
te
te parau faau eita auei e
te itehia mai uo roto mai i
mau mea
i te
te tahi pae tei haere
o
to ratou oto.
no
ra,
o
e haere ra, e parau tatou mai tei parauhia,
nolioraa mure-orÇ, mai te hoè tamaiti tei ratere i
mau
rapae
Areà ra, aita oia e haapapu uei ia ratou e, e noaà te mau
maitai atoà no te pae tino i roto i te Mesia. I roto i teie feuua,
aita te taata faaroo e haavî uei no te faa‘i, e te taatiraa i te feia
chresetiauo e ere ra i te mea rave ohie ua roto i te mau taime atoà
tina;;'aa tamataraa
peu e ua parau oia i taua mau parau nei,^e
anei oia iho te Fatu no taua mau maitai ra Ta’na e ho¬
ere
( Kolosa 2110).
raa
'V
POROTETANl
VEA
2
Ua riro te mahana
rahi
e
te
atoà
e
te
roika
o
e
teie fare.
tomohia’i
o
Betela nei,
ei mahana
mahana nehenehja
te Tuhaa IV taatoa, e
oaoa no
Ua tahoè
maraniarama.
Raiatea
ore -,
paatoà mai te mau
Tahaa, ua tae atoà mai to Vaitape
Borabora, to Tahiti mai, to Maupiti, to Huahine. Te mau
no
e
to
haapaoraa âtoà : Mahana Hiti
tai no te pahi Orohena.
Ua tae te Tavana Hau
Ua tae te Tavana Oire
mai te
mau
pao or. e o
orometua
Tetuanui
e
o
e
te
e
te
te Moromoni, te mau ihi-
mau
mau
feia
mana no
te Hau.
Tavana. Ua amui
paatoà
te Tuhaa IV. Tei reira atoà
or. e o
o
Ta-
Teheiura. Ua taehia te 2.000
taata.
l te hora
Betela
e
te
a
9
ua
amui
to te
fenua taatoà i
faaineinehia te himene tomoraa
mua
navevave
paroika Uturoa. Na Mr. Mauer i taviri te opani
to i te i‘oa
no
te Metua
e
te Tamaiti
e
mai ia
maitai
na ro¬
te Varua Maitai-
Na Tuteao Orometua i haamau te Bibilia
no
te
Pupu piti
{A taio i te tuàtiraa i te api 3, anairaa 2)
3^
VEAPOROTETANI
Te
mau
Ua farii te Atua i ta'u pure :
Te
nei te taata faaroo
ora
to’na rima,
faufaa ore.
ta’na
no
ite oia
ua
Eita râ te reira
e
rà
ere
o
te metua tane
riro ei faatiaraa i te
e
i te
mau
mea
tei
Ua farii te ATUA,
hau,
taua hau
e o
roto oia i te
O te
mea
vea ore
!
lA’NA,
tou
I
ta te tamarii
ra
e
mau
o
te ta¬
mea,
i te ATUA,
ino, te
ma
ano,
mau
te
ra-
to ta¬
tei faatupu i i te mau peapea haatei riro ei tamataraa, e ua tiaturi raton e aita te
mau mea
mahana rumaruma, ahoaho, haapaeraa, ua ore te
te taata faaroo i roto ra i te papa no to’na aau, te
ra te hoê mea iti o te ore roa e nehenehe ia tupohe,
ua
pii mai ra te hoê reo
oraraahia ei tiaturiraa i te
i faataahia
e
ia’na: haamana'o i to oe mau faamea e tupu ia tae i te mahana
mau
te ATUA.
Te ni nei râ te taata ia
roaa
te
mea
ta’na
oia i tia’i ia haamaitaihia, te hinaaro nei
ATUA i Ta’na
ere
no
e
e nounou nei, aita
oia ia haapara oioi te
haapara rii maite noa nei.
fa,ataupupu ai te ATUA i Ta’na ohipa,
ta’na rûraa i
te atea râ
o
te faatoroaraa to’na
aueueraa
i faataerehia’i te
Na roto râ i te marù i faaroohia mai ai ta‘u pure e
Ua taupupu te
pineraa,
nei e, e
talÿ
mau
te ATUA.
pahonoraa no to tatou marô pine-
te ani nei tatou i te talii mau mea ta tatou e mana*o
mea maitai, mea tano, no to tatou mau oraraa, teie râ
e
aita te reira i tano i te Atua
I^Btarii
j
no
tatou.
mau.
no
te ATUA, inaha e tae ta‘u varua la’na
i te titauraa no To’na hinaaro. E ere atura
ïa vau tei titane tei tiaoro, e farii te ATUA i ta‘u e tiai nei no ô
la’na ra, e Na’na e pahono mai i ta‘u piiraa, e e faaite mai Oia
i te e‘a e e aratai Oia ia‘u. la faatoro mai i te rima, a haere,
a tuu i te mau tuuraa avae, mai te tapô te mata,
tiaturi la’na
mai te
tei ite
e
auraro
tei roto
vau
i te
poiri
e
tei faatano i to‘u mau tuuraa
avae.
Eita
roa
te tiai nei Oia
nei Oia
mau
tino,
hia
e
te faaineine
mata‘u nei. E horoa
ia hotu te hau i roto i to tatou aau
ia tatou
noa
no
te
ôê
o
ere
no
te pureraa
oia i ite i te
here
aau
(Tuàtiraa
ta tatou
mau
te faatahoê ia ratou i raro aè i to’na ouma»
mai te tamaiti i haere i te fenua
tane i faatoro i to’na rima
E
o
no
no
ta te metua
te farii mai ia’na.
i hiaai ai te
mau e
roa o
aau no
le taata, aore
te arolia mau no te Atua.
te api 2, anairaa 2
e
Mr. Vernier i haamau te
na
te taioraa i te reo farani :
e
piti
o
te Bibilia; na’na atoà
leremia 7/1-7
reo farani ;
-
Mataio 21/12-17
na
Mr. Mauer te a'oraa
Na
Tapao orometua te a'oraa i roto i te reo tahiti i ro¬
28 irava 17 e te 19.
faaterehia teie nei pureraa na roto i na reo himene
taio atoà-hia te U‘i Api no Tahiti.
to i te Genese pene
Ua
pureraa-tomoraa ua haapaohia te tafaaineine maitaihia e te
Paroika Uturoa ; e 26 etaeta i te roa e 24 etaeta i te aano.
Aita hoè fifi no te faatamaa e 2.000 taata no te mea ua faanaho-atea-hia te mau ohipa atoà ; e maa maitai roa ia I
I te hora 2 i te ahiahi ua haapaohia te tairururaa rahi
I mûri aè i teie nei
maaraa
i roto i te hoè fare rahi
te Tuhaa IV faaterehia e Mr. Mauer raua o Mr.
pô hora 6 1/2 ua haapaohia te tahi pureraa
rahi i roto i teie nei Betela apî: ei faaitoitoraa i to te Tu¬
haa IV taatoà i te oraraa o te Ekalesia, e te oraraa o te
U‘i
Api
o
Vernier. I te
hi
Api. E te mau aufauraa faatupuraa parauna Tapao or.
: Ohipa 1/8. I mûri aè i te reira putuputuraa ra¬
te mau tuaroiraa, te mau tatauraa himene faaterehia e
te
mau
e
faatere
orometua.
poipoi mahana pae ua purara te m^
i to te Fenua nei i teie nei tai¬
rururaa o tei tupu varavara noa, e mai te mea e, hoê tupuraa i roto i te 50 matahiti.
la riro mau teie nei Hiero apî .o Betela nei, ei fare haaE i te hora 7 i te
roa e moe
paariraa e te mau Ekalesia, te U‘i Api e te mau tamarii,
e parau ai te Atua i te taata nei, mai te Atua i parau ia lakoba i Betela ; ei fare e hio ai taata nei i te èà e
te aai i te ora. la haamaitai mai te Atua i teie nei Paroika
Uturoa e ia faaitoito maiâ ia’na no te mau ohipa i mua,
ei fare
e
ia
patu atoà oia i te hiero varua no
lesu Mesia.
te ATUA e faarue noa ia tatou.
Te faaâtea nei râ Oia i te tahi mau taime. Te mamu noa ra ;
riirii
ere
manihini. Eita
te Atna i ta‘u pure, e fariu ïa vau la’na ra, eiaha
i^'üiho mai te faatura
la imihia te faaearaa
ra,
tei faatoro i To’na rima i nia i te mau u‘i atoa o
U‘i
pahonoraa.
I
pureraa
te fenua nei
13 ia
e
tei faaroo i te ta‘i
fare
o
turi TO’NA taria i ta ratou
no
noa
o
tuu atu la’na ra, e mea
Tomoraa âa "3ETELA"....
te tiaturi mau
mau oaoaraa e
to te Atua fariiraa i ta tatou mau
te Fatu
te
piiraa.
tiaturiraa
no
mau
o
poiri i pihaiiho i te feia tei paruru ia’na.
ATUA i farii i ta ratou pure, ua
E
hînaaro
o
te pinepineraa no te mau mea ta
pinepine atoa i te faaherehere i te tahi mau pahonoraa no te horo'a mai.
Oia mau, ua faaroo mai lEHOVA i ta tatou mau pure mai
peapearaa.
maitaihia,
^Bre
tei te huru atoa
e
e ua horoa mai i te
tamata nei, ia ite oia e tei
ïa tei hau i te maitai i roto i te
Are‘a râ te reira
mat
pure,
E
taime itoito, te ara
mau
iriti oia i to’na here i to tatou
e
mau
rahi te huru
rave
tatou
te tamarii.
haapa‘ohia no’na.
oia hoi tei pihaiiho,
tamata i te paraparau
e
e
oia ana‘e te hinaaro nei i teie
e
vai^ra râ te lioê i pihaiiho ia’na i te
ra
tapea oia i
fariu nei i nia i te rai ma te
e ite oia i te hoè pahonoraa
piiraa. 0 tei faataahia i rotopu i te ATUA e te taata
ia liaafaitohia te tiaturiraa
marii,
e
faaroohia to’na reo,
ua
Salmo 6/9.
te tiaturi mau. la
ma
aita oia
e,
E
tel faaroohia mai.
pure
no
te farii i ta tatou e
Oia ia tatou i te
e aore ra ua
;
puai api ia rirS ei maitai no to tatou
faaineine Oia i te hoê oraraa itea ore
tatou i roto i to tatou mau taime peapea.
Uturoa i to’na mauruuru ra¬
hi i te mau manihini tei tae mai i taua tomoraa ra e tei
horoà mai to ratou tauturu, e tapao ia no to tatou tahoèTe faaite nei te
raa
i roto i te
Paroika
no
ohipa no te Fatu.
4
H
:
C:
H:
M:
H
:
C
:
H
:
VEA
“Et Tahiti devint chrétienne”
U
( suite )
N
ses
:
aurez
fort à faire
car
Carey a très bien réussi aux Indes où les sectes
plus redoutables.
Que diriez-vous. Révérend de la création d’une Société dont
le but serait de porter la parole de Dieu dans ces îles?
{il
Nott
:
:
affiché). Eh: les durs venez-voir,
appro¬
s’approche et écoute {puis ils reviennent à
Vous êtes sûr de
:
ce
que vous
Parfaitement, monsieur, je
sors
TABLEAU
—
"Dans
une rue
de Londres"
Le vieux:
au
U
:
U
:
,
d’hommes.
cela, ils n’ont qu’à
Ce n’est pas ça du tout, ils demandent aussi des mission¬
naires, des charpentiers, des maçons, des forgerons des cor¬
donniers et même des médecins.
N: A quoi
maçon
servirait tout ce monde là? Moi-même Henry Nott,
de métier, je me débrouillerais mal au milieu de ces
sauvages.
N’exagérez
pas
ils sont maintenent une dizaine
moins.
,
sJBr
grand, mais je supporterai maffe
de mon âge. Mais c’est plutôt à vous
les jeunes de partir.
Pourquoi ne partiriez-vous pas?
Pour nous n’y compte pas. Maispour toi le grand air
de la mer te remettra d’aplomb.
(Rires).
Nott : Ça suffit les gars, cet homme a raison. Nous som¬
mes plus jeunes et plus robustes que lui, nous
pour¬
rions mieux siqiporter le voyage.
{Arrivent deux petites filles qui vendent des vignettes).
Le vieux sort. Les petites filles : S’il vous plait mes¬
sieurs! des vignettes messieurs! des vignettes. Vos dons
permettront de faire connaître Dieu aux païens, s’il
vous plait, messieurs, quelques vignettes messieurs ! îust
te quelques vignettes.
Allez, filez, moi je ne donnerai rien. C’est de l’argelit
perdu.
Doucement, toi, cet argent n’est pas perdu, songez à
l’œuvre gigantesque que se propose la Société. Faites
:
Le désir est
voyage à cause
N:
comme
moi.
Tenez petites {il donne une pièce).
{Les autres sortent aussi des pièces et les donnent).
Les filles: Oh! merci messieurs, au revoir messieurs, le
volontés.
pour
quel¬
{Rires).
le Chapelain de Lady Hugtington, le Révérend Haweis
qui vient de créer une Société dans le but d’évangéliser les
îles du sud. Il parait que la société porte le nom de société
des Missions de Londres. FV elle fait appel à toutes les bon¬
faits
que
U: Eh, le vieux, pourquoi ne fais-tu pas le trajet? Il
bien de te faire inscrire. Ton nom sera illustre.
Il y a
Nous ne sommes pas
chercher ailleurs.
plus à Londres
ouvriers.
(Rires).
Le vieux
Dans une rue de Londres, il y a un groupe
Un des groupes:
Tous : Non.
:
Mais c’est la niée, il ne restera
que rares
avez
TROISIÈME
:
lire ceci.
encore.
N
RIDEAU.
U
rouleau
un
dites.
de là à l’insatnt
et tenez pour vous assurer, j’ai entendu le nom de Jeffer¬
son, William Henry, Cover...
et... et bien d’autres
Je ferai mettre des articles dans tous les
nes
son
venez
Le vieux
Bien trouvé, Melville. Je ferai donc le nécessaire.
No/l
coller
Le groupe
leur place).
envisagez-vous c'étte campagne?
grands journaux de
Londres, je préparerai des prédications et je donnerai des
conférences. Melville se chargera des quêtes et de l’inscrip¬
tion des volontaires courageux et quand nous serons prêts
f, nous choisirons la date du
départ.
:
tranquiÜité.
Le docteur Haweis met Joiit Londres en branle.
Dei’nière nouvelle, il afflue du monde aux bureaux de
la société. C’est une réussite.
C: Et comment
U
va
chez,
M: Eh bien! Société des Missions de Londres.
■■
ma
Ah ! oui.
Le vieux: Ronsoir messieurs, encore à l’adoter.
donnerez-vous ?
:
:
{Arrive un vieux avec un pot de colle et
d’affiches, il en colle une ).
L’idée est très bonne, mais il faudra surmonter de grosses
difficultés matérielles. Et puis il y a d’autres pays comme
parfaitement raison capitaine. Pour acheter ce ba¬
teau, une campagne dans le pays permettrait d’obtenir l’ar¬
gent nécessaire.
FI: Mais avant tout il faut créer cette société et quel nom lui
H
maison et
encore
M: Vous
:
justement, je me demande ce qu’il vont faire là-bas,
perdent leur temps.
Non seulement ils perdent leur temps mais aussi ils ris¬
quent leur vie. Aussi moi, je préfère mon petit “home”,
ma
de servir.
H
Et
Tous
idoles.
Japon ou la Chine plus faciles à atteindre.
Le plus important serait de vous jirocurer un bon bateau. Le
reste ne demandera que des hommes courageux acceptant
:
:
le Tahitien est bien attaché à
le
C
'V
V'
ils
Oui mais
sont
H
:
(FIN DU DEUXIÈME TABLEAU)
Lequel, capitaine ?
Eh bien! pendant mon séjour à terre, je faisais une ran¬
donnée dans une partie de l’île quand tout à coup, je vis un
grand attroupement en face d’un édifice de pierre (leur
temple ). Les prêtres venaient de massacrer un indigène
pour l’offrir aux dieux.
Il est regrettable de voir des scènes d’horreur dans un si
joli pays.
A vous entendi’e, Capitaine, j’ai presque envie de revivre le
vieux rêve du savetier Carey.
Ce sei'ait une très belle entreprise.
Vous
M:
POROTETANI
bon Dieu est
N
:
et
U
:
avec
vous.
Sur
ce, je vous laisse, les gars. Le désir est trop fort
je vais de ce pas ajouter un nom à la liste.
Mais il est sonné ? Tout à l’heure il trouvait cela bien
rigolo et le voila qui change d’avis maintenant.
{Rires).
RIDEAU.
IMPRIMERIE
ELIE
F.
JÔVENTIN
--
PAPEETE
-
TAHITJ
Fait partie de Vea Porotetani 1958